Str. 2. maka, koji žrivovaše veselo svoj život za cara i domovinu. Hrvatski narod, u kritičnim ovim vre- menima, imao je javan samo jedan, forum iz ko- jega se imogla čuti riječ hrvatskog maroda. 7a/ forum bio je hrvatski sabor, Pa kako se je hr- vatski sabor podnio ? Kada jednom historija bu- de ispisavati stranice političkog života velikog ovog vremena, samo s prezirom može zabilježiti rad hrvatskoga sabora. Čast zatupnicima pravašima. Oni su, kao manjina, uradili ono, što im je patriotska savjest i dužnost nalagala. Oni su progovorili iz duše hrvatskog naroda. Oni su govorili onako, kako bi govorili veliki vogje hrvatskoga naroda: Slar- čević, Frank, Kumičić, Rački, Vojnović i Stros- smajer. Ali njihova rijeć gubila se u zaglušnoj buci one koterije, iz čije je sredine izašao jedan Frano Supilo, Hinković i Jovan Banjanin, koji se danas nalaze u službi francuskih franaka. Ova družba, a na čelu joj jedan Vildel, nastojala je zapriječiti, da se u dvorani hrvatskoga sabora čuje muževna riječ, čiste i nepokvarene srbijan- skim utjecajem, hrvatske duše. Baš ova je družba kriva, ako u jednom di- jelu na:. ga navoda danas vlada posvemašnja apatija, jer su se oni trudili, kroz zadnjih dese- tak godina, da rastruju hrvatsku dušu vijernu caru i domovini. Nu narod će im akon rata zneti suditi! Zaklinjemo d.:kle u ime hrvatske stvari na- še političke prvak one, koje nije pokvario u- pliv tugjih ideja: Ljudi. stupite u dodir, složite se, to od vas hrvatski narod traži. Saobraćaj izmegju Europe i Amerike s podmornicama. Nakon bravuroznog čina podvodnice »U 35», koja se pred nekoliko dana povratila iz Španjol- ske, kamo je odnijela ručno pismo cara Vilima, sada je prva podvodnica prebrodila Atlantski o- cean, te sa tovarom dostigla Baltimore ! Podvo- dnica je time sjajno dokazala svoju novu pode- snost. Ovaj će dogagjaj u Centralnim vlastima izazvati radost, u redovima Sporazuma potište- nost, a u Americi začugjenje. Ovaj dogogjaj o- tvara novu perspektivu, a diže otpornu snagu. Osnova izglagjivanja postaje manje vrijednom, a pobjeda se sve više priklanja na našu stranu. O tomu se javljaju slijedeće vijesti: En- gleške novine objelodanjuju brzojav iz New-Yorka, kojim - se javlja, da je njemačka podmornica s dragocjenim tovarom boja došla u Baltymore. Na dvadeset milja daleko od obale, francuski su i engleški križari progonili podmornicu, te su joj zategnuli dolazak za četiri dana. Njemačke novine pišu kao o epohalnom dogagjaju o prekomorskoj vožnji trgovačke pod- motnice »Deutschland«, te o njezinom sretnom dolasku u Ameriku, te vele, da je ovim činom posvema uništena bajka o engleškoj blokadi. »Vossische Zeitung« javlja, da je pod jesen prošle godine u Bremenu osnovano društvo, ko- je bi imalo da otvori promet s prekomorskim ze- mljama pomoću trgovačkih podmornica. Već se grade raznolike takove podmornice, a prve dvi- je, i to »Deutschland« i »Bremen«, već plove o- ceanom. Ovi su brodovi od 2000 tona. Baltimore, 11. srpnja. Njemačka podmornica »Deutschland«, koja je amo doplovila, traži, da joj se prizna, da je neoboružani trgovački parobrod, koji vozi terete, Tovari su naznačeni na tvrtku Schumacher & Co. u Baltimore, a sadržaje boje i medicine. oštrijem značenju humanitarna i stoji pod najvi- šim pokroviteljstvom Njegovog c. k. Apoštolskog Veličanstva, valja poduprijeti, a to upisivanjem u »Ratnu asikuraciju« onih, koji služe sada u vojsci ma bilo na koji mu drago način. To upisivanje nosi sobom malene i gotovo neosjetljive troškove. Obitelji svih onih, koji sada služe u vojsci, primaju od vlade mjesečne potpore. Ako mje- sečno odbiju od te potpore (odnosno ako im iz Ureda vlada odbije) nekoliho kruna, oni mogu tim upisati svoje vojnike u «Ratnu Asikuraciju«. Ako se mjesečno odbije od potpore samo 3 ili više kruna, u slučaju nesreće obitelj primi glavnicu od kr. 1000 ili 2000 ili 3000, što je dakako dosta osjetljivo, jer su to svote, koje u časovima nevolje mogu pokriti više od jedne ekonon: ke potrebe. Si: šaoci ! [Što je, ako se svakog dana u jednoj obitelji prištedi 10, 20 ili 30 helera? To je uprav neosjetljiva stvar, naročito u ovo doba, kada su cijene vi+oke, Vi sa 10, 20 ili 30 hele- ra možete nabavi i posve malenu i neznatnu stvar, bez koje se vaša obitelj može proći i biti bez nje onoga di a. — Ali u mjesec dana vi imađete 3, 6 ili 9 kruna, koje možete uložiti u »Rainu Asikuraciju«. Sa malom prištednjom, ko- ja je uprav neosjetljiva, vi možete upisati svoje u »Rainu « Slušaoci | Uzmite u obzir i ovo: Kada se ima pri ruci novaca, više puta budemo napasto- vani, te potrošimo novac u stvari suvišne, ne- Ne o e Or VN MM NINI »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Blagajnik tvrtke »Lake Torpedo Co.« u Bridgeportu (Connecticut) izjavljuje, kako kani zametnuti parnicu protiv.. broda »Deutschland«, jer da je ona povrijedila patente tvrtke »Lake Co.« Časnici podmornice «Deutschiand« oprovr- gavaju, da su neprijateljski ratni brodovi progo- nili podmornicu, te izjavljuju, da oni nijesu vi- djeli ni engleških ni francuskih ratnih brodova. Lagja za obranu obala otplovila je za bro- dom »Deutschland«, koji je otplovio u Cheapeak zaton. Razlog tome nije naveden, ali se govori, da podmornica mora da ostane pod nadzorom. Reuterov ured javlja: »Podmornica »Deutsch- land« usidrila se niže Baltimora, nakon što je proputovala 4000 milja preko ocean:, Podmorni- ca je prošla u nedjelju u jntro pod zaštitom ta- me izmegju rta Charles i Henry, te je pustila svirati sirene, da time svrati na sebe pažnju bro- da provodića. Brod »Timmins«, koji je kroz 2 tjedna bio na straži, da otprati podmornicu u luku, opazi ju sada. Podmornica »Deutschland« nije nosila nikakovog stijega, ali je izvjesila nje- mačku zastavu, kada je vlastitom snagom ušla u zaljev. Provodić, koji je pratio podmornicu, pripovijeda : Časnici i momčad, u svemu njih 30 na broju, imaju uniformu njeziačke trgovačke mornarice. Kapetan je sa: pćio provođiću svrhu podmorničina putovanja. Svrha je naime ta, da vodi trgovinu s Udruženim Državama Sjeverne Amerike. Čim bude roba iskrcana, matovarit će podmornica nikel i surovu gumu. Podmornica je 315 stopa dugačka, a na najširim mjestima 30 stopa široka. Gone je dva motora. Reuterov ured javlja, da će se kod držav- noga ureda uložiti prosvjed proti boravku »Deut- schlanda« u amerikanskim vodama, bude li se ustanovilo, da se ima ta podmornica u kojem god pogledu smatrati njemačkim brodom, koji radi po nalogu ureda njemačke mornarice. Prilike u Crnoj-Gori. Iz ratnog se dopisuog stana javlja 10. srpnja : Vojnički je generalni guverner na Cetinju izdao nedavno tjeralicu protiv bivšeg crnogorskog mi- nistra rata Radomira Vešovića i pet njegovih ro- gjaka istog imena, jer su prešno bili sumniivi s potajnog umorstva na austro-ugarskom časniku i pokušaja umorstva na pješaku. Neprijateljska se štampa naravno odmah dokopala prigode, te ja od tog napravila državnu akciju prvoga reda. U »Tiemsu« ne stoji ništa manje, već da je Grna Gora u jasnom ustanku protiv nas. Protiv ovih tatarskih vijesti ima se naglasiti, da u Crnoj Gori od kako su je zaposjele naše čete, vlada najpotpuniji mir, i da se kud i kamo najveći dio teško iskušanog naroda ovom miru i najiskrenije i iz svega srca veseli. Ako se kada vidio kakav bojažljivi znak stanovitog neraspoloženja, to se taj ograničio samo na posve uski krug eleme- nata, koji su većinom iz nezadovoljnog osobnog častohleplja bili nezadovoljni s novim pril.«z:m?. No ovim nije nikada uspjelo da i najmunje u javnosti imadu uspjeha. Ovima — kako je spo- menuto — posve pojedinačnim elementima spe- dahu i bivši crnogorski ratni ministar Radomir Vešović iz plemena Vasojevića i njegov porodi čni ogranak, koji obitava na sjeveru zemlje. Ge- neral je Vešović, častohlepni i u izboru svo- jih sredstava bozobzirni čovjek, u balkanskom: ratu i ratu Crne-Gore s Austro-Ugarskom znao stvoriti izvanredan i uplivan položaj, koji je, daka- ko, izgubio kada je bila uvedena austro-ug. uprava. potrebne, bez kojih bi mogli biti i bez kojih mi i budemo u najviše slučajeva. Novac, kada ga se ima u ruci, bježi kao voda, nestane nam, a da se i sami ne sjetimo kako. Novac stoga va- lja polagati na sigurno mjesto i samo u korisne i potrebne stvari, to jest u one, bez kojih mi ne možemo bili. Ovo je ekonomsko pravilo uvijek vri- jedilo, a sada u_ratno doba najviše valja da vrijedi. Valja dakle da i vi vaše malene prištednje uložite na sigurno i korisno mjesto, — Sigurno je mjesto i korisno zacijelo »Ratna Asikuracija«. Sigurno i korisno mjesto, jer, ako vas ne- sreća snagje, da vaši vojnici poginu, vama se vaš novac ne samo vraća, nego vi primate 200 puta više nego ste uložili; ako li pak vas ne- volja ne snagje, onaj vaš maleni novac, ona va: ša prištednja ide na korist onih obitelji, kojih je nevolja i nesreća našla, t.j. na korist udova i siročadi palih vojnika. Čim »Ratna Asikuračija« postaje djelom uprav humanitarnim. Pa nije li uprav lijepo, nije li plemenito, da naše malene prištednje budu uložene u pomoć siromašnih, nevoljnih i ucviljenih ? Nije li ple- menito i uzvišeno djelo, da onaj naš mali obol bude postavljen na žrtvenik onih, koji su dali svoj život za Cara i za Dom ? Slušaoci | Egoizam je uvijek bio oduran ljudstvu, velikodušje je bilo uvijek ubrojeno iz- megju plemenitih ljudskih djela. Onaj, koji ne gleda samo ma svoju privatnu korist, onaj, koji | drage volje priskače drugomu u pomoć, onaj, Ma da njegova mrzovolja protiv monarhije nije mog'a nigdje djelotvorno da oduši, bilo je ipak nužano, da mu se s mjesta i na svaki način spriječi, da nepovoljno utječe na svoje supleme- njake, što bi mogao eventualno i učiniti, Sredi- nom lipnja vojni je guverner pozvao nekada- šnjega: ministra rata, da ode iz zemlje, te da se nastani gdjegod u monarhiji. Ostali ljudi, koji su sistih razloga odmah bili pozvani, da odu iz zemlje, bez oklijevanja su poslušali poziv, te se sada nalaze u Beču. Naprotiv Vešović je na za- povijed vojnoga generalnog guvernera odgovorio tako, da je potajno umorio natporučnika Adolfa Pechera od pučko-ustaške pukovnije br. 23, koji mu je donio poziv, na što, je Vešović pobjegao. Kada je činjena bila potjera za Vešovićem, ra- njen je bio još jedan pješak. Dakako, odmah su uhvaćeni svi muškarci članovi porodice Vešovića, u koliko nijesu bili pobjegli s Radomirom, zadržani su bili kao tao- ci i odvedeni na Cetinje. Vojni generalni guver- ner je protiv bjegunaca izdao gore spomenutu tjeralicu, stavivši na glavu pobjeglog kolovogje 50.000 kruna ucjene. Žiteljstvo Crne-Gore je za nedjelo genera- la Vešovića saznalo, kada su proglas i tjeralica bili pribijeni po javnim mjestima. Kako se vidi po mnogobrojnim izjavama, najširi krugovi u zemlji najoštrije osugjuju po- tajno umorstvo, počinjeno na natporučniku Pe- cheru. Mitropolit je došao pred generalnog gu- vernera, da u ime svojih vijernika dade izražaja tome osjećaju, te da umoli, da radi odurnog zlo- čina ne trpi sav narod. Do bilo kakova izgreda, kako je to možda u svojoj glavi snovao Vešović ili njegovi sumi- šljenici, nije nikada i nigdje došlo. Sve je bilo mirno. Sa ratišta. Balkansko ratište. Početkom ove sedmice vodili su se topni- čki bojevi izmegju Vardara i Dojranskog jezera bez osobitog značenja. Na donjoj Vojuši bila je povećana topovska djelatnost. Njemačke su pred- straže dne 10/7 južno od Dojranskog jezera od- bile vatrom neprijateljska odijeljenja. Znatnijeh dogagjaja nije bilo, te je položaj nepromijenjen. Rusko ratište. Nakon ogorčenih bojeva prošle sedmice, osobito na južnom krilu ruskog ratišta, zavladao je prvih dana ove sedmice razmijerno mir. Nije naime došlo do većih bojeva ni u Bukovini, ni u dolini Pruta. U Volhyniji su savezničke čete suzbile ponovne ruske navale protiv naših lini- ja. Neprijatelju nije do sada pošlo za rukom, da forsira liniju kod Stochoda; njihovo se prodira- nje zaustavilo svuda istočno od rijeke. Dne 9/7 izvojevale su naše čete u Bukovini prelaz preko Moldave kod Breaze. Pri uzaludnim višestrukim n padaiima protiv linije na Stochodu Rusi su iz- bili preko 700 zarobljenika. Uopće je polo- žaj na ovom ratištu nepromijenjen. Novinstvo s ruske granice javlja, da ruski gubitci u sadašnoj fazi rata nadilaze i po ruskom shvaćanju svaku mjeru. U samoj Bukovini iznose dosadanji gu- bitci Rusa okruglo 85.000 ljudi. Kod Kirlibabe naše ih e teško topništvo uprav decimiralo. Talijaniko ratište. Talijanci su i ove sedmice nastavili sipati topničku vatru na fronti Soče. Manje njihove na- koji gleda da utješi drugoga, pridigne u potre- bi: onaj, u kratko, koji je prožet altruističnom ljubavi : taj dakako zaslužuje priznanje od ovoga svijeta, nagradu i na ovomu ina drugomu svi- jetu ; jer dobra djela ne smiju ostati bez nagrade. = Slušaoci! Karitativna su djela prava kara- teristika kršćanskoga nauka; ona su, koja daju vas sjaj i čar ovomu nauku. Isukrst čitav je svoj zalon oslonio na dvjema zapovijedima, a te su: ljubiti Boga nad svim, a iskrnjega (bli- žnjega) kao sam sebe. A to, slušaoci, znači da mi moramo učiniti drugomu, što bismo rada, da nam se učini: Ko velikodušno čini karitativna djela, taj može mirno sebi kazati, da nije zalu- du živio na ovom svijetu, da nije drugomu bio na ometu ; toga može tješiti mirna savjest, da je on bio ne samo po imenu već i djelom pod onom zastavom, koju je razvilo kršćanstvo. Neka vam budu uvijek pred očima riječi Isukrstove : »Što kad budete (potrebnim) učinili ++. pa i ako budete dali čašu hladne vode, to ste meni učinili«. »Ratna Asikuracija« je humanitarno djelo, to jest prema duhu Evangjelskog nauka. Jer, ako vas u ovom ratu nešreća stigne, vi ratnom asi- kuracijom sebi pomažele; ako li pak vas ne sti- gue nesreća, vi vašom malom i neosjetljivom prištednjom pomažete tugjoj nevolji. OQlas nas humaniteta na to zove, vi se ne. ćete oglušiti; glas vas kršćanske ljubavi na to opominje, i vi ćete se velikodušno ozvati. Br. 586. vale proti goričkog mostobrana i istočno od Tr- žića ostale su bez uspjeha. U noći od 8/7. oba- sula je flota naših hidroplana bombama Pieri, S. Canziano, Bestrigno i Adriu. Dne 10/7. došlo je do ogorčenih bojeva na više mjesta izmegju Brente i Adiže, Pred: našim linijama jugoistočno od Cima Dieci pretrpjele su navale alpina najte- že gubitke; pred našim jarcima ležalo je preko 800 mrtvih talijanaca. U našoj protiv-navali na Monte Interotto i Monte Corno predalo se je 455 neprijatelja. Dne 11/7. nastala je stanka; ni- je bilo nikakvih pješadijskih bojeva od važnosti. — Naši su hidroplani taj dan obasuli bombama vojničke naprave i kolodvor u Latisani, pa su nastali veliki požari. Dne 12/7. odbile su naše čete u dolini Sugana jaku talijansku navalu na Monte Rasta zapadno od Asiaga. Neprijatelj je našom pobočnom vatrom bio prisiljen da se po- vuče natrag pri čemu je izgubio preko 1000 lju- di. — Jedan je naš letač obasuo bombama po- morski talijanski arsenal u Spezii i čitav se po- vratio natrag. Zapadno ratište. U velikoj engleškoj-francuskoj ofensivi na zapadu bila je nastupila stanka, jer kao da ni engleški ni francuski pothvati nijesu odgovorili očekivanju. Pošto su s obje strane Somme bili odbijeni mnogobrojni neprijateljski mapadaji i poginulo bezbroj i Engleza i Francuza, na 10 ov. mj. započeli; su opet nove teške bojeve s obe strane rijeke, ali Nijemci junački sve navale od- bijaju. Tako su Englezima na juriš natrag otete šumice kod Tronesa, kamo su bili provalili, a Francuzima dvorac La Maisonne te i selo Bar- leux, te su polako prodirali protiv neprijatelja u Harde Courtu. O Ovillers se neprestano bori čo- vjek protiv čovjeka. Izmegju Barleuxa i Beiley su bez izuzetka skršene njihove mnogobrojne navale uz najveće gubitke. Dalje ih je zapadno naša zatvorna vatra spriječila u ostavljanju nji- hovih jarkova. Izmegju mora i Ancre, u području Aisne, u Champagni i istočno od Maase, kod Warnetona i istočno od Armentieresa katkada se ponovila topnička vatra. Do djelovanja je pješadile došlo zapadno od Warnetona, istočno od Armentieresa, u području Tahure i na zapadnom obronku Ar- gona, gdje su bili odbijeni francuski odjeli, koji su bili ispali. I slijedeći dan Nijemci su odbili sve nepri- jateljske napadaje i nanijeli im krvavih gubitaka. Ogorčeni bojevi s obje strane Somme još traju. Na desnoj obali Maase imali su. Nijemci novih uspjeha; odbili su žestoke protunavale i pri tom zarobili 39 oficira i 2145 ljudi. U zračnim bor- bama oborili su njemački zrakoplovi zadnjih da- na nekoliko neprijateljskih lijetala. Tako dne 10/7 8 zrakoplova i 2 vezana balona; 11/7 opet 5 zra- koplova, a 12/7 3 zrakoplova učinili nesposob- nim, a oborili jedan privezani balon. Tursko ratište. Tursko izvješće od 8/7 javlja, da je u o- sječku Čoruka ma kavkašskoj fronti došlo do mjesnih bojeva sa Rusima, i da su Rusi bili odbijeni uz znatne gubitke, i da su izgubili mnos žinu materijala i municije. Na iračkoj fronti nama važnijih dogagja je; Na gpersijskoj fronti došlo je do borbe s ruskim četama, koje su protjerane iz Kerman- šaha, te su ih prisilili da pobjegnu u Sine. Rusi su izgubili 100 mrtvih. Turski ratni brodovi »Yavouž« i »Midilti« na kavkaškoj obali napali su na neprijateljske prijevozne brodove, potopili su četiri broda i više jedrenjača i bombardovali nove lučke naprave kod Tube, jugo-istočno od Novorosijska. Tu su zapalili stovarište petrolja i skladišta materijala. 7. srpnja se pokazao pred Beirutom en- gleški zrakoplov i francuska torpednjača. Engleš- ki je zrakoplov bacao bombe u okolicu luke, Ranjene su tri osobe izmegju pučanstva. Razne vijesti. Naš križar potopilo 5 engleških naoružanih b rodova. Službeno se javlja, 14/6.; Kad je svitalo, naš je križar »Novara« susreo u Otrantskom tje- snacu skup od četiri ili — kako to suglasao i- zjavljuju svi, koji su kod toga zarobljeni — pet naoružanih engleških stražarskih parobroda, te ih je sve uništio topovskom vatrom. Svi su pa- robrodi u plamenu potonuli, a tri od toga iza eksplozije kotla. Od posađe je »Novara« mogla spasiti samo devet Engleza. Tal'janski napadaj na Poreč. Dne 11, srpnja jutrom pucala su 1. talijan- ska broda razarača na grad Poreč iz ve!.:e uda- ljenosti, ali za kratko, te su oštetila dvi,< privat- ne kuće i toranj saborske zgrade. In:čc nema nikakove štete, niti je ko bio ranjen, Niše su obrambene baterije pogodile neprijate!,s+& bro- dove, na što su se Popodne je nekoliko naših pomo:.'. tala bacalo bombe na grad Ravennu i .a bate-