N

Str. 2.

Na visinama bukovinskih Karpata sjeverno
od Pristiopskoga sedla, koje vodi od Zlatne Bi-
strice prema Borsi, te kod Jablonice istočno od
izvora bijeloga Ceremoša razvila se je neka vr-
sta guerilskoga ratovanja. To je bilo i kod
prijašnjih provala u Bukovinu, pak je i tada bi-
lo romantičnih bojeva u ovom (terenu, koji je
nepristupačan većim masama vojske. Štrafunske
i lovačke patrulje dragovoljaca Hucula natječu
se megju sobom, ko će više manijeti štete ne-
prijatelju.

U južnoj i istočnoj Galiciji napalo je jučer
sjeverno krilo armeje generala Lešickoga položaje
kod Tabije i sjeverno od Tartanova kod ceste
kod Mikuličina, ali navale nijesu imale uspjeha.

Zapadno ratište.

Slično kao i prijašnje neprijateljske ofensi-
ve, miože se i o velikoj bici na Sommi kazati,
da nema više govora o ujedinjenom pritisku na
onu njemačku liniju, koja se htjela prodrijeti.

Za čitavih bojeva drugoga tjedna ove ve-
like bitke, Englezi su se i Francuzi borili samo
za lokalne uspjehe, koji bi im pomogli, da po-
duzmu i da razviju svoje navale u širokoj fronti.
Zato se i u ovoj ofensivi vidi, da se pojedine
točke u terrainu neprestano vraćaju u rubrikama
vojnih izvještaja i da je posjed i gubitak njihov
od podregjene važnosti, ali koje mogu o tome
odlučiti, hoće li neprijatelj, unatoč svojih žrtava,
moći da te lokalne uspjehe zadrži u svojim ru-
kama. Nastavljajući svoje bojeve i navale, En-
glezi su i opet zaposjeli šumu Trottes, dok su
na liniji Mametz šuma — Longueval, uzaludno
napadali. Francuske navale kod Barleuxa i Es-
tresa razbiše se djelomično već u njemačkoj za-
tvornoj vatri. Na mnogim mjestima i dalje sje-
verno u Artoisu, pokušao je neprijatelj navale
sa zadušljivim plinovima.

Preko Švajcarske javljaju, da pariški listo-
vi pripravljaju općinstvo na skori pad Verduna,
pa tješe svoje čitatelje time, da se ta tvrgjava i
onako dosta dugo držala.

»Petit Parisien« javlja : Nijemci razvijaju od
tri dana ogromnu djelatnost kod Verduna. Ne-
posredni cilj tih njemačkih navala bio je osvo-
jenje tvrgjavice Souville. Nu najprije se morala
zauzeti baterija Damloup, što je Nijemcima i
zbilja uspjelo, dapače su se oni mogli ustaliti
i u šumi Fumin.

Talijansko ratište.

Na talijanskoj fronti neprijatelj s dana na
dan kuša bilo topničkom paljbom, bilo pješač-
kim odijeljenjima, da napreduje, ali sve uzalud;
navale su im uvijek odbijene. Izvještaj je Ćć. i
k, mornaričkog zapovjedništva od 14. ov. mj.
javio, da je dne 10. ov. mj. popodne u morskom
tjesnacu Otranta potopljen jedan talijanski tor-
pedo-destroyer tipa  »ludomito«, a po jednoj
austro-ugarskoj podmornici. Sada se saznaje, da
je to torpedo-destroyer »Impetuoso«, koji je bio
dug 73 m., širok 7.3, zahvaćao u morsku dubinu
2.5 m. te imao deplacement 600 tona, a strojevi
su imali snagu od 15000 konjskih sila. Godine
1913. pušten je u more.

Balkansko ratište.

Na bulkanskom je ratištu položaj nepro-

mijenjeu.

Razne vijesti.
Naši pomorski zrakoplovi bombardovali
Treviso.

Službeno se javlja : Eskadra pomorskih zra-
koplova vrlo je uspješno sa 90 teških i lakih bomba
obasula u noći od 16. na 17, srpnja kolodvorske
s e i vojničke objekte u Trevisu. Jedan je

plov nestao.

Poziv 19-godišnjih vojnih obvezanika.

Iz Beča se javlja: Kao što je poznato, od-
redila je vlada u svoje vrijeme kod raspisa op-
&ih stavnja, da će novi vojni obvezanici kasnije
atstupiti djelatno službovanje, i to ponajprije
mlagju, a onda starija godišta. Kako sada dozna-
jemo, imat će 19-godišnji vojni obvezanici na-
stupiti djelatno službovanje dne 1. kolovoza 1916.

Italija | Njemačka.

»Stampa« javlja, da talijanska izvanjska po-
litika prama Njemačkoj stoji na važnom preokre-
tu. Sada su nastupili posve novi faktori, a sve
ono, što je poduzeto, učinjeno je na osnovu u-
tanačenja u Londonu i Parizu u sporazumu sa
Salandrom i Sonninom. Naskoro će pasti kocka,

se sada mora mirno sve da uoči. Salandra
o svojim korakom od tridesetog svibnja popalio
sve mostove prama Njemačkoj.

izgorjela ljetna palača grčkog kralja.

Kral ljetna rezidencija Tatoi, koja se
nalazi n 26. kilometara udaljena od Atene,
pala je žrtvom požara. Kralj je sa obitelji sta-

novao u dvorcu, Palača sa u blizini nalazećim
se vojarnama izgorjela je do temelja, a krali,
kraljica i kraljevska obitelj mogoše se samo por
gom ti u do sata udaljenu vilu prijestolo-
nasi u Kaphisiu. Nu više je časnika palo
MMO javlja, da je požar Tatoi zahvatio
100.000 hektara šume. Nagjeno je
e mrtvih pr a imegju njima zo snika

pa
i i
toj o odiše leče pio a

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

ljevskog dvorca Tatoia, te ističe, kako je i ovo
moralo zadesiti kralja. Svi listovi dovode u vezu
veliki ovaj požar sa političkim položajem u Gr-
čkoj, pa zaključuju, [da se može pod izvjesno
zaključivati, da se radi o promišljenom političkom
činu i o podmetnutom g

Pokret u Španjolskoj.

je pruglasila iznimno stanje nad 22
pokrajine. U cijeloj su španjolskoj suspendirane
ustavne garancije.

O položaju u Španjolskoj jeviji madridski
suradnik »Le Journala«: Vojnički guverner u
Madridu pozvao je novine, da ništa ne pišu o
trgovini i o unutrašnjem položaju. Uapšeni su
kolovogje revolucionarnoga pokreta i agitatori.
Ne budu li dalje radničke grupe stupile u štrajk,
očekuje vlada, da će se vrlo brzo ugušiti usta-
nak u zemlji.

Zavjera protiv ruskoga dvora.

S ruske granice se javlja: Petrogradska po-
licija otkrila je veliku zavjeru, koja se digla pro-
tiv života uplivnih osoba kod vlade i na dvoru.
U svemu je do sada uapšeno 58 osoba. Zavje-
renici dobili su preko tvornica municije, nitrogli-
cerina, bomba i ručnih granata. Ujedno je nagje-
ua listina osoba, koje je trebalo umoriti.

Vršak bojeva na ruskom bojištu.

»Basler Nachrichten« javljaju iz Petrograda,
17/VIl.: Dopisnici na fronti Brusilova odaslali
su jednake brzojavke, koje su cenzurisane u ru-
skom glavnom stanu, a u kojima se veli, da su
bojevi sada dosegli vršak i da žešći već ne mo-
gu da budu.

Amerika za mir.

Ujedinjene države zahtjevaju iz svih zara-
ćenih zemalja od svojih pouzdanika točne po-
datke o unutrašnjim prilikama, a naročito o te-
žnji naroda za mirom i o podlozi za mirovnu
akciju neutralaca.

..e .
Vijesti iz naroda.
Iz Čilipa.

(# Luce Borovinić.) Na 14. o. mj., u bo;
nici u Dubrovniku, blago preminu u Gospodi.. .
ggja. Luce Borovinić, žena Antuna iz Čilipa,
u 61. godini života. Pokojnica bijaše izgledna i
dobra kršćanka. Samo crkva i kuća nju je gle-
dala. Svoju djecu kao majka dostojno uzgoji
Bogu i domovini. Jednog sina, o. Andriju Bo-
rovinića, poznatog propovjednika po cijeloj Dal-
maciji, poda franjevačkome redu; drugi se na-
lazi pod ratnim barjakom, a treći proli svoju krv
za domovinu i kao već nesposoban vrati se kući.
Čitavo mjesto Čilipi, kao i okoliš njegova, dobro
je poznavalo uzornu Lucu, te joj se svaki divio
njezinom maru i radu dobre domaćice. Za sva-
koga ona je imala blagu riječ, iskreni savjet;
njezino mišljenje od svakoga bi uvaženo. Kroz
cijeli svoj život bijaše tipom kršćanskog ustrp-
ljenja. To isto divno pokaza i pri zadnjim časo-
vima. Tako dobru ženu svak sažaljuje; tako do-
bru majku nadasve sinovi i kćeri oplakuju.

Providnost Svevišnjega svegjer nam poda-
vala takovih majka-kršćanka! On milostivi utješio
ucviljenu djecu! Pokoj joj plemenitoj duši!

 

Domaće vijesti.

+ Dr. ivan Krapac, biskup dja-
kovački. U noći od prošle subote ma nedje-
lju preminuo je nenadno od srčane kapi u Za-
grebu Dr. Ivan Krapac, biskup u Djakovu. Na-
kon 26-dnevnog oporavljenja u rogatačkim to-
plicama, baš se je vraćao kroz Zagreb u Dja-
kovo, da tamo do koji dan proslavi svoj zlatni
svećenički jubilej. Pokojnik je bio nasljednik na
biskupskoj stolici velikog biskupa Strossmayera.
Kroz šest godina biskupovanja učinio je dosta
toga. | tu skoro poklonio je bogate darove raz-
nim institucijama i društvima. — U utorak je
njegovo mitvo tijelo bilo prevezeno u Djakovo.

Pokoj mu vječni !

Nove banknote od 10 K. Dne 24.
srpnja 1916, započet će austro-ugarska banka
kod njezinih glavnih zavoda u Beču i Budim-
pešti, a i kod svih podružnica s izdavanjem ban-
kovnih nota po 10 kruna s datumom od 2. si-
ječnja 1915.

Pooštren nadzor. Nad grčko-istoč-
nom crkvom u Bosni i Hercegovini pooštren je
nadzor sa strane države nad njezinim radom i
imetkom. O tom je u listu zakona i maredaba
bos.-herc, vlade od 8 o. mj. izašla odredba u
30 paragrafa.

Raskol mogju magjarskim ne.
odvišnjacima. U magjarskoj neodvisnoj
(košutovskoj stranci došlo je do raskola. Košu-
tovski prvak Mihajlo Karoly istupio je iz košu-
tovske stranke, a š njim još nekoliko zastupnika
i to zato, što Karoly ne odobrava današnju ko-
šutovsku vanjsku politiku, koja se potpuno slaže
s grofom Tisom. Grof Karoly drži naime, da bi
se Magjari morali sporazumjeti s Rusijom, te je
u tom smislu dao više izjava. Prije rata bio je
na čelu onim magjarskim zastupnicima, koji su
se spremali na političko putovanje u Petrograd.

Nautičari, obavozanici nar. ue.

tanka, mogu stupiti u ratnu mor.
mariow. Uslijed naredbe ć. i k. Ratnog Mir:

 

starstva, nautičari, obavezanici narodnog ustanka,
koji su ma zadnjoj pregledbi bili pronagjeni spo-
sobnim, imađu pravo na službovanje kao narod-
ni ustaše sa znakom jednogodišnjeg dobrovoljca
i kao takovi na dobrovoljni pristup u ć ik,
talnu mornaricu. To naime oni, koji su rogjeni
u godinama 1893. i 1894., koji su u školskoj
god. 1915/16. pohagjali zadnji razred, i rogjeni
u god. 1895., 1896., 1897. i 1898., ako su bili
u zadnjem ili barem u predzadnjem razredu na-
utičke škole.

Nautičari, rogjeni u godini 1898., koji su
pohagjali u školskoj godini 1915./16. prvi raz-
red nautičke škole, imadu pravo nositi znak je-
dnogodišnjeg dobrovoljca.

Kako je pučanstvu u Boki Ko.
torskoj. Kažu nam osobe, koje su i ovo da-
na prispjele iz Kotora, da ne odgovara istini o-
no, što neki pripovijedaju, da je življenje u Ko-
toru i u ostalim mjestima Boke tobože sasvim
teško i nesnošljivo radi prekomjerne skupoće i
nestašice životnih namirnica. Uovlašćuju nas da
javimo, da je ondješnje stanje življenja sada kao
i u ostalim mjestima pokrajine. U koječem da-
pače da stoje bolje od ostalih dalm. mjestija,
jer n. pr, imaju obilato ribe, zelja, povrća i ost.,
i to jeftinije nego li drugovdje.

Osiguranje robe proti ratnom
riziku. Primamo od ovdješnjeg ć. k. kot. Po-
glavarstva : Uslijed dogagiaja sa parobrodom
»Dubrovnik« došle su sa više strana zadružno-
me savezu u Spljetu potražbe, da osigura proti
ratnom riziku i onu robu, koja iz Spljeta putuje
dalje morem, a nije osigurana.

Pošto u Dalmaciji nema nikakove institu-
cije, niti zastupstva, koje ovakove posle prihvaća,
zadružni se je savez izjavio spremnim, da on
sam preuzme jamstvo za slučaj kakove nesreće,
ako mu se dozvoli, da može zaračunati primje-
reni namet u ime doprinosa za jamstvo ratnoga
rizika na sve pošiljke, zaporne i nezaporne, koje
bi on iz Spljeta šiljao, jer da se samo uzajam-
nim doprinosima može postići obezbjegjenje po-
jedinaca od nenadanoga velikoga gubitka. Do-
prinos, kojega bi zadružni savez računao za
jamstvo u ime ratnoga rizika, pri prevozu robe
morskim putem, bio bi ovaj:

1.) Za luke: Kaštel-Sućurac, Kambelovac,
Gomilicu, Lukšić, Novi kod Trogira, Trogir, Krilo,
Omiš, sa 1% vrijednosti robe.

2.) Rogač, Supetar, Sutivan, Postire, Pučišće,
Povlja, Makarska, Igrane, Podgora, Živogošće,
Zaostrog, Gradac, Sumartin, Sućurac, Bristovo,
Bol, Jelsa, V:boska, Starigrad, Trpanj, Crkvice,
Drače, Mali Ston, Opuzen, Metković, sa 2%
vrijednosti robe.

3.) Bobovišće, Milna, Hvar, Vis, Orebić, Kor-
čula i Prigradica 2!/3% vrijednosti robe.

4.) Komiža, Velaluka, Lastovo 31/4% vrijed-
nosti robe.

Pošto doprinosi predloženi, od zadružnoga
saveza nijesu ništa viši od doprinosa, što ih o-
sigurajuća društva uzimlju u ime osiguraine za
prijevoz robe neposredno iz Rijeke do pojedinih
da!matinskih luka, Namjesništvo je obnašlo da
prihvati prijedlog zadružnoga saveza i da ga u-
oblasti, da može računati doprinose od njega
(predložene.

 

Brzojavi

bečkog Korrespondenz-Bureau.

U Bukovini odbijene ruske navale.
— Kod Werbova povučena naša ste.
šeća pozicija. - Talijanske sile kod
Borocia suzbijene uz volike nepri-
jatoljske gubitke. - Kod doline Flie-
im gojačano talijansko topništvo.

BEČ, 21/7., 3.20. Zvanično javljeno :

Rusko ratište : Na visinama Capul u Bu-
kovini bile su ponovno ruske navale odbijene.
Očišćene su od neprijatelja visine sjeverno klan-
ca Prislo. Dalje traju bojevi kod Tatarova. Kod
Jamna jugozapadno Delatyna bilo je skršeno više
ruskih navala. Nakon višednevne topovske pripre-
me, navalio je neprijatelj na ćošku ušća rijeke Lipe,
Njegova navala preko Werbena bila je dočekana,
ali ipak radi ponovne pogibelji opkoljenja po-
vukli smo našu naprijed štršeću poziciju u pre-
djel Beresztecko. Dalje južno nema nikakve pro-
mjene u položaju.

Talijansko ratište: Naše pozicije istočno
klanca Borcola stoje neprestano pod teškom to-
povskom vatrom. Jake neprijateljske sile, koje
su u ovom otsjeku pod zaštitom magle došle
blizu naše fronte, bile su uz velike gubitke po
neprijatelja odbivene.

) Na fronti doline Fleim talijansko je topni-
štvo pojačalo znatno svoju vatru. Inače nema ni-
kakvih drugih važnih dogagjaja.

= Na jugoistočnom ratištu nema ništa nova,

 

Br. 587.

Gradska kronika.

Slavlje SO0-godišnjice pobjed.
ničke bitke kod Visa, Prekjučer, dneva
20. ov. mj., navršilo se ravnih
od onog dana uvijek slavne bitke kod Visa, kad
je naša bojna mornarica svojim dičnim junaštvom
čitav svijet zadivila, hametom potukavši znatno
nadmoćnije neprijateljsko bojno brodovlje, kad
je u nepovrat otišao u morske dubine i vrhovni
potučeni zapovjedni talijanski brod »Re d' Italia«.

Kuo što nas je onđa potpuno obranila i
spasila naša proslavljena bojna mornarica od
grabežljivog krvnog nam dušmanina, tako će i
sada, kad eto nakon punih pedeset ljeta opet
pruža svoje otimačke pandže nad ovom našom
hrvatskom zemljom. Naši hrabri oci i sinovi već
su bezbroj puta svojim pregalaštvom i nadčo-
vječnim junaštvom i u ovom velikom ratu najvi-
dnije posvjedočili vjerolomnoj Italiji, da kao o-
trag pedeset godina, da joj je tako i sada sav
napor uzaludan, dok je god na životu hrvatsko-
ga naroda.

Preodani našoj ratnoj mornatici | staroslav-
ni Dubrovnik svečano je i zanosno proslavio
ovo velebno slavlje pedesete obljetnice. Sav je
grad kroz čitav dan bio u svečanosnom ruhu.
Na svim kućama, zgradama i dućanima zastave
i sagovi. Takogjer u Gružu, kao i po svoj na-
šoj okolici.

U 9 sati pr. p. održana je u stolnoj crkvi
svečana  služba-zahvalnica, koju je uz veliku
podvorbu otslužio presvij. biskup dr. Josip vit.
Marčelić, uz prisustvo predstavnika sviju vojnih,
autonomnih i civilnih vlasti, škola, zavoda i kor-
poracija. Takogjer je zatim slijedilo u grčko-is-
točnoj crkvi i u izraelskom hramu. Kroz sve to
vrijeme svi su dućanii javni lokali bili zatvoreni.

Općinski je upravitelj g. Ivo pl. Cega izdao
uoči dana ovog slavlja ma gragjanstvo slijedeći
proglas :

Dabrovčani !

Prohujilo je eto 50 godina od onoga isto-
rijskog Ilijina-dne, kad je Tegetthoff-ova željezna
volja povela svoje morske sokolove a oceve naše
k slavnoj pobjedi kod Visa.

Ali smo uspomenu na ono slavno djelo
otaca svojih tek u srcu svojem za čitavo pd vi-
jeka gojiti smjeli, samo mu se mučke i nijemo
diviti i radovati mogli, dok podlo djelo, kakvo
Povijest nije još zabilježila bila, ne slomi lance,
te pusti slobodan tijek našemu za toliko dugi-
jeh godina zatomljenomu oduševljenju.

Nakon trideset i više godina neiskrena sa-
vezništva, nevjerni je saveznik smetnuo krinku,
i nepošteno gazeći najsvetije čustvo što poštene
ljude megju sobom veže, podiže se po podlom
običaju svom kao iz busije proti velikođušnomu
savezniku, ali ne što bi se pouzdavao u vlastitu
snagu, nego ufajući se u tobožnju premoć ne-
prijatelja naše Monarhije.

Prvi je Svoje i naše smione mornare
zdravio uspomenom na Tegetihoff-a i Vis naš
uzvišeni i ljubljeni Ćesar, a valovi sinjega Ja-
drana donašahu i neprestano donose cijelome
svijetu kao odgovor Ćesarovu pozdravu jednu
za drugom radosne vijesti o novim slavnim dje-
lima i starom junačkom duhu sinova i unuka
viških divova.

I Dubrovnik je lani baš uoči pomen-dana
viškog boja imao rijetku sreću i ponosno zado-
voljstvo, da s drevnih zidina svojih promatra
potresni divni prizor, kako naša malena pod-
morska lagja, u kojoj djeluje tek mekoliko ali
junačkih srdaca, otvara neprijateljskom gorostasu
grob u dnu onoga hrvatskog Jadrana, u kojega
se zjenicu on dirati drznu.

Vi dakle, Dubrovčani, koji najviše moru
dugujete blagostanje i istorijsku znatnost staro- .
dnevne domaje Vaše, Vi ćete osjetiti osobitu
čežnju, da prilikom pedesete obljetnice viškog
boja proslavite uspomenu slavnih sinova Vaših.
žala, neumrlih Tegetthoff-ovih junaka, kojih duh
i dandanas bodri našu hrabru jadransku stražu,
te pod starom lozinkom »Moramo pobijediti«,
ne da krvnom dušmaninu da povrijedi sveti-
šte naše.

U to ime okitite po gradskom običaju za-
stavama i sagovima stanove i dućane svoje, o-
bustavite rad i zatvorite radnje za svečane službe
Božje; a potpisani će Njegovu Veličanstvu, Na-
šemu Preljubljenomu Vladaru Franu Josipu |.
podastrijeti iskrena čuvstva vijerne odanosti Vaše,
koja Vas samom pomisli na krvnog i zlobnog
dušmanina okuplja oko Svete Ličnosti Njegove,

Slava viškim pobjednicima |
Živjela hrabra straža na našem Jadranu !

Brzojavka dubrovačkih gregje-