N Str. 2. Na visinama bukovinskih Karpata sjeverno od Pristiopskoga sedla, koje vodi od Zlatne Bi- strice prema Borsi, te kod Jablonice istočno od izvora bijeloga Ceremoša razvila se je neka vr- sta guerilskoga ratovanja. To je bilo i kod prijašnjih provala u Bukovinu, pak je i tada bi- lo romantičnih bojeva u ovom (terenu, koji je nepristupačan većim masama vojske. Štrafunske i lovačke patrulje dragovoljaca Hucula natječu se megju sobom, ko će više manijeti štete ne- prijatelju. U južnoj i istočnoj Galiciji napalo je jučer sjeverno krilo armeje generala Lešickoga položaje kod Tabije i sjeverno od Tartanova kod ceste kod Mikuličina, ali navale nijesu imale uspjeha. Zapadno ratište. Slično kao i prijašnje neprijateljske ofensi- ve, miože se i o velikoj bici na Sommi kazati, da nema više govora o ujedinjenom pritisku na onu njemačku liniju, koja se htjela prodrijeti. Za čitavih bojeva drugoga tjedna ove ve- like bitke, Englezi su se i Francuzi borili samo za lokalne uspjehe, koji bi im pomogli, da po- duzmu i da razviju svoje navale u širokoj fronti. Zato se i u ovoj ofensivi vidi, da se pojedine točke u terrainu neprestano vraćaju u rubrikama vojnih izvještaja i da je posjed i gubitak njihov od podregjene važnosti, ali koje mogu o tome odlučiti, hoće li neprijatelj, unatoč svojih žrtava, moći da te lokalne uspjehe zadrži u svojim ru- kama. Nastavljajući svoje bojeve i navale, En- glezi su i opet zaposjeli šumu Trottes, dok su na liniji Mametz šuma — Longueval, uzaludno napadali. Francuske navale kod Barleuxa i Es- tresa razbiše se djelomično već u njemačkoj za- tvornoj vatri. Na mnogim mjestima i dalje sje- verno u Artoisu, pokušao je neprijatelj navale sa zadušljivim plinovima. Preko Švajcarske javljaju, da pariški listo- vi pripravljaju općinstvo na skori pad Verduna, pa tješe svoje čitatelje time, da se ta tvrgjava i onako dosta dugo držala. »Petit Parisien« javlja : Nijemci razvijaju od tri dana ogromnu djelatnost kod Verduna. Ne- posredni cilj tih njemačkih navala bio je osvo- jenje tvrgjavice Souville. Nu najprije se morala zauzeti baterija Damloup, što je Nijemcima i zbilja uspjelo, dapače su se oni mogli ustaliti i u šumi Fumin. Talijansko ratište. Na talijanskoj fronti neprijatelj s dana na dan kuša bilo topničkom paljbom, bilo pješač- kim odijeljenjima, da napreduje, ali sve uzalud; navale su im uvijek odbijene. Izvještaj je Ćć. i k, mornaričkog zapovjedništva od 14. ov. mj. javio, da je dne 10. ov. mj. popodne u morskom tjesnacu Otranta potopljen jedan talijanski tor- pedo-destroyer tipa »ludomito«, a po jednoj austro-ugarskoj podmornici. Sada se saznaje, da je to torpedo-destroyer »Impetuoso«, koji je bio dug 73 m., širok 7.3, zahvaćao u morsku dubinu 2.5 m. te imao deplacement 600 tona, a strojevi su imali snagu od 15000 konjskih sila. Godine 1913. pušten je u more. Balkansko ratište. Na bulkanskom je ratištu položaj nepro- mijenjeu. Razne vijesti. Naši pomorski zrakoplovi bombardovali Treviso. Službeno se javlja : Eskadra pomorskih zra- koplova vrlo je uspješno sa 90 teških i lakih bomba obasula u noći od 16. na 17, srpnja kolodvorske s e i vojničke objekte u Trevisu. Jedan je plov nestao. Poziv 19-godišnjih vojnih obvezanika. Iz Beča se javlja: Kao što je poznato, od- redila je vlada u svoje vrijeme kod raspisa op- &ih stavnja, da će novi vojni obvezanici kasnije atstupiti djelatno službovanje, i to ponajprije mlagju, a onda starija godišta. Kako sada dozna- jemo, imat će 19-godišnji vojni obvezanici na- stupiti djelatno službovanje dne 1. kolovoza 1916. Italija | Njemačka. »Stampa« javlja, da talijanska izvanjska po- litika prama Njemačkoj stoji na važnom preokre- tu. Sada su nastupili posve novi faktori, a sve ono, što je poduzeto, učinjeno je na osnovu u- tanačenja u Londonu i Parizu u sporazumu sa Salandrom i Sonninom. Naskoro će pasti kocka, se sada mora mirno sve da uoči. Salandra o svojim korakom od tridesetog svibnja popalio sve mostove prama Njemačkoj. izgorjela ljetna palača grčkog kralja. Kral ljetna rezidencija Tatoi, koja se nalazi n 26. kilometara udaljena od Atene, pala je žrtvom požara. Kralj je sa obitelji sta- novao u dvorcu, Palača sa u blizini nalazećim se vojarnama izgorjela je do temelja, a krali, kraljica i kraljevska obitelj mogoše se samo por gom ti u do sata udaljenu vilu prijestolo- nasi u Kaphisiu. Nu više je časnika palo MMO javlja, da je požar Tatoi zahvatio 100.000 hektara šume. Nagjeno je e mrtvih pr a imegju njima zo snika pa i i toj o odiše leče pio a »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ljevskog dvorca Tatoia, te ističe, kako je i ovo moralo zadesiti kralja. Svi listovi dovode u vezu veliki ovaj požar sa političkim položajem u Gr- čkoj, pa zaključuju, [da se može pod izvjesno zaključivati, da se radi o promišljenom političkom činu i o podmetnutom g Pokret u Španjolskoj. je pruglasila iznimno stanje nad 22 pokrajine. U cijeloj su španjolskoj suspendirane ustavne garancije. O položaju u Španjolskoj jeviji madridski suradnik »Le Journala«: Vojnički guverner u Madridu pozvao je novine, da ništa ne pišu o trgovini i o unutrašnjem položaju. Uapšeni su kolovogje revolucionarnoga pokreta i agitatori. Ne budu li dalje radničke grupe stupile u štrajk, očekuje vlada, da će se vrlo brzo ugušiti usta- nak u zemlji. Zavjera protiv ruskoga dvora. S ruske granice se javlja: Petrogradska po- licija otkrila je veliku zavjeru, koja se digla pro- tiv života uplivnih osoba kod vlade i na dvoru. U svemu je do sada uapšeno 58 osoba. Zavje- renici dobili su preko tvornica municije, nitrogli- cerina, bomba i ručnih granata. Ujedno je nagje- ua listina osoba, koje je trebalo umoriti. Vršak bojeva na ruskom bojištu. »Basler Nachrichten« javljaju iz Petrograda, 17/VIl.: Dopisnici na fronti Brusilova odaslali su jednake brzojavke, koje su cenzurisane u ru- skom glavnom stanu, a u kojima se veli, da su bojevi sada dosegli vršak i da žešći već ne mo- gu da budu. Amerika za mir. Ujedinjene države zahtjevaju iz svih zara- ćenih zemalja od svojih pouzdanika točne po- datke o unutrašnjim prilikama, a naročito o te- žnji naroda za mirom i o podlozi za mirovnu akciju neutralaca. ..e . Vijesti iz naroda. Iz Čilipa. (# Luce Borovinić.) Na 14. o. mj., u bo; nici u Dubrovniku, blago preminu u Gospodi.. . ggja. Luce Borovinić, žena Antuna iz Čilipa, u 61. godini života. Pokojnica bijaše izgledna i dobra kršćanka. Samo crkva i kuća nju je gle- dala. Svoju djecu kao majka dostojno uzgoji Bogu i domovini. Jednog sina, o. Andriju Bo- rovinića, poznatog propovjednika po cijeloj Dal- maciji, poda franjevačkome redu; drugi se na- lazi pod ratnim barjakom, a treći proli svoju krv za domovinu i kao već nesposoban vrati se kući. Čitavo mjesto Čilipi, kao i okoliš njegova, dobro je poznavalo uzornu Lucu, te joj se svaki divio njezinom maru i radu dobre domaćice. Za sva- koga ona je imala blagu riječ, iskreni savjet; njezino mišljenje od svakoga bi uvaženo. Kroz cijeli svoj život bijaše tipom kršćanskog ustrp- ljenja. To isto divno pokaza i pri zadnjim časo- vima. Tako dobru ženu svak sažaljuje; tako do- bru majku nadasve sinovi i kćeri oplakuju. Providnost Svevišnjega svegjer nam poda- vala takovih majka-kršćanka! On milostivi utješio ucviljenu djecu! Pokoj joj plemenitoj duši! Domaće vijesti. + Dr. ivan Krapac, biskup dja- kovački. U noći od prošle subote ma nedje- lju preminuo je nenadno od srčane kapi u Za- grebu Dr. Ivan Krapac, biskup u Djakovu. Na- kon 26-dnevnog oporavljenja u rogatačkim to- plicama, baš se je vraćao kroz Zagreb u Dja- kovo, da tamo do koji dan proslavi svoj zlatni svećenički jubilej. Pokojnik je bio nasljednik na biskupskoj stolici velikog biskupa Strossmayera. Kroz šest godina biskupovanja učinio je dosta toga. | tu skoro poklonio je bogate darove raz- nim institucijama i društvima. — U utorak je njegovo mitvo tijelo bilo prevezeno u Djakovo. Pokoj mu vječni ! Nove banknote od 10 K. Dne 24. srpnja 1916, započet će austro-ugarska banka kod njezinih glavnih zavoda u Beču i Budim- pešti, a i kod svih podružnica s izdavanjem ban- kovnih nota po 10 kruna s datumom od 2. si- ječnja 1915. Pooštren nadzor. Nad grčko-istoč- nom crkvom u Bosni i Hercegovini pooštren je nadzor sa strane države nad njezinim radom i imetkom. O tom je u listu zakona i maredaba bos.-herc, vlade od 8 o. mj. izašla odredba u 30 paragrafa. Raskol mogju magjarskim ne. odvišnjacima. U magjarskoj neodvisnoj (košutovskoj stranci došlo je do raskola. Košu- tovski prvak Mihajlo Karoly istupio je iz košu- tovske stranke, a š njim još nekoliko zastupnika i to zato, što Karoly ne odobrava današnju ko- šutovsku vanjsku politiku, koja se potpuno slaže s grofom Tisom. Grof Karoly drži naime, da bi se Magjari morali sporazumjeti s Rusijom, te je u tom smislu dao više izjava. Prije rata bio je na čelu onim magjarskim zastupnicima, koji su se spremali na političko putovanje u Petrograd. Nautičari, obavozanici nar. ue. tanka, mogu stupiti u ratnu mor. mariow. Uslijed naredbe ć. i k. Ratnog Mir: starstva, nautičari, obavezanici narodnog ustanka, koji su ma zadnjoj pregledbi bili pronagjeni spo- sobnim, imađu pravo na službovanje kao narod- ni ustaše sa znakom jednogodišnjeg dobrovoljca i kao takovi na dobrovoljni pristup u ć ik, talnu mornaricu. To naime oni, koji su rogjeni u godinama 1893. i 1894., koji su u školskoj god. 1915/16. pohagjali zadnji razred, i rogjeni u god. 1895., 1896., 1897. i 1898., ako su bili u zadnjem ili barem u predzadnjem razredu na- utičke škole. Nautičari, rogjeni u godini 1898., koji su pohagjali u školskoj godini 1915./16. prvi raz- red nautičke škole, imadu pravo nositi znak je- dnogodišnjeg dobrovoljca. Kako je pučanstvu u Boki Ko. torskoj. Kažu nam osobe, koje su i ovo da- na prispjele iz Kotora, da ne odgovara istini o- no, što neki pripovijedaju, da je življenje u Ko- toru i u ostalim mjestima Boke tobože sasvim teško i nesnošljivo radi prekomjerne skupoće i nestašice životnih namirnica. Uovlašćuju nas da javimo, da je ondješnje stanje življenja sada kao i u ostalim mjestima pokrajine. U koječem da- pače da stoje bolje od ostalih dalm. mjestija, jer n. pr, imaju obilato ribe, zelja, povrća i ost., i to jeftinije nego li drugovdje. Osiguranje robe proti ratnom riziku. Primamo od ovdješnjeg ć. k. kot. Po- glavarstva : Uslijed dogagiaja sa parobrodom »Dubrovnik« došle su sa više strana zadružno- me savezu u Spljetu potražbe, da osigura proti ratnom riziku i onu robu, koja iz Spljeta putuje dalje morem, a nije osigurana. Pošto u Dalmaciji nema nikakove institu- cije, niti zastupstva, koje ovakove posle prihvaća, zadružni se je savez izjavio spremnim, da on sam preuzme jamstvo za slučaj kakove nesreće, ako mu se dozvoli, da može zaračunati primje- reni namet u ime doprinosa za jamstvo ratnoga rizika na sve pošiljke, zaporne i nezaporne, koje bi on iz Spljeta šiljao, jer da se samo uzajam- nim doprinosima može postići obezbjegjenje po- jedinaca od nenadanoga velikoga gubitka. Do- prinos, kojega bi zadružni savez računao za jamstvo u ime ratnoga rizika, pri prevozu robe morskim putem, bio bi ovaj: 1.) Za luke: Kaštel-Sućurac, Kambelovac, Gomilicu, Lukšić, Novi kod Trogira, Trogir, Krilo, Omiš, sa 1% vrijednosti robe. 2.) Rogač, Supetar, Sutivan, Postire, Pučišće, Povlja, Makarska, Igrane, Podgora, Živogošće, Zaostrog, Gradac, Sumartin, Sućurac, Bristovo, Bol, Jelsa, V:boska, Starigrad, Trpanj, Crkvice, Drače, Mali Ston, Opuzen, Metković, sa 2% vrijednosti robe. 3.) Bobovišće, Milna, Hvar, Vis, Orebić, Kor- čula i Prigradica 2!/3% vrijednosti robe. 4.) Komiža, Velaluka, Lastovo 31/4% vrijed- nosti robe. Pošto doprinosi predloženi, od zadružnoga saveza nijesu ništa viši od doprinosa, što ih o- sigurajuća društva uzimlju u ime osiguraine za prijevoz robe neposredno iz Rijeke do pojedinih da!matinskih luka, Namjesništvo je obnašlo da prihvati prijedlog zadružnoga saveza i da ga u- oblasti, da može računati doprinose od njega (predložene. Brzojavi bečkog Korrespondenz-Bureau. U Bukovini odbijene ruske navale. — Kod Werbova povučena naša ste. šeća pozicija. - Talijanske sile kod Borocia suzbijene uz volike nepri- jatoljske gubitke. - Kod doline Flie- im gojačano talijansko topništvo. BEČ, 21/7., 3.20. Zvanično javljeno : Rusko ratište : Na visinama Capul u Bu- kovini bile su ponovno ruske navale odbijene. Očišćene su od neprijatelja visine sjeverno klan- ca Prislo. Dalje traju bojevi kod Tatarova. Kod Jamna jugozapadno Delatyna bilo je skršeno više ruskih navala. Nakon višednevne topovske pripre- me, navalio je neprijatelj na ćošku ušća rijeke Lipe, Njegova navala preko Werbena bila je dočekana, ali ipak radi ponovne pogibelji opkoljenja po- vukli smo našu naprijed štršeću poziciju u pre- djel Beresztecko. Dalje južno nema nikakve pro- mjene u položaju. Talijansko ratište: Naše pozicije istočno klanca Borcola stoje neprestano pod teškom to- povskom vatrom. Jake neprijateljske sile, koje su u ovom otsjeku pod zaštitom magle došle blizu naše fronte, bile su uz velike gubitke po neprijatelja odbivene. ) Na fronti doline Fleim talijansko je topni- štvo pojačalo znatno svoju vatru. Inače nema ni- kakvih drugih važnih dogagjaja. = Na jugoistočnom ratištu nema ništa nova, Br. 587. Gradska kronika. Slavlje SO0-godišnjice pobjed. ničke bitke kod Visa, Prekjučer, dneva 20. ov. mj., navršilo se ravnih od onog dana uvijek slavne bitke kod Visa, kad je naša bojna mornarica svojim dičnim junaštvom čitav svijet zadivila, hametom potukavši znatno nadmoćnije neprijateljsko bojno brodovlje, kad je u nepovrat otišao u morske dubine i vrhovni potučeni zapovjedni talijanski brod »Re d' Italia«. Kuo što nas je onđa potpuno obranila i spasila naša proslavljena bojna mornarica od grabežljivog krvnog nam dušmanina, tako će i sada, kad eto nakon punih pedeset ljeta opet pruža svoje otimačke pandže nad ovom našom hrvatskom zemljom. Naši hrabri oci i sinovi već su bezbroj puta svojim pregalaštvom i nadčo- vječnim junaštvom i u ovom velikom ratu najvi- dnije posvjedočili vjerolomnoj Italiji, da kao o- trag pedeset godina, da joj je tako i sada sav napor uzaludan, dok je god na životu hrvatsko- ga naroda. Preodani našoj ratnoj mornatici | staroslav- ni Dubrovnik svečano je i zanosno proslavio ovo velebno slavlje pedesete obljetnice. Sav je grad kroz čitav dan bio u svečanosnom ruhu. Na svim kućama, zgradama i dućanima zastave i sagovi. Takogjer u Gružu, kao i po svoj na- šoj okolici. U 9 sati pr. p. održana je u stolnoj crkvi svečana služba-zahvalnica, koju je uz veliku podvorbu otslužio presvij. biskup dr. Josip vit. Marčelić, uz prisustvo predstavnika sviju vojnih, autonomnih i civilnih vlasti, škola, zavoda i kor- poracija. Takogjer je zatim slijedilo u grčko-is- točnoj crkvi i u izraelskom hramu. Kroz sve to vrijeme svi su dućanii javni lokali bili zatvoreni. Općinski je upravitelj g. Ivo pl. Cega izdao uoči dana ovog slavlja ma gragjanstvo slijedeći proglas : Dabrovčani ! Prohujilo je eto 50 godina od onoga isto- rijskog Ilijina-dne, kad je Tegetthoff-ova željezna volja povela svoje morske sokolove a oceve naše k slavnoj pobjedi kod Visa. Ali smo uspomenu na ono slavno djelo otaca svojih tek u srcu svojem za čitavo pd vi- jeka gojiti smjeli, samo mu se mučke i nijemo diviti i radovati mogli, dok podlo djelo, kakvo Povijest nije još zabilježila bila, ne slomi lance, te pusti slobodan tijek našemu za toliko dugi- jeh godina zatomljenomu oduševljenju. Nakon trideset i više godina neiskrena sa- vezništva, nevjerni je saveznik smetnuo krinku, i nepošteno gazeći najsvetije čustvo što poštene ljude megju sobom veže, podiže se po podlom običaju svom kao iz busije proti velikođušnomu savezniku, ali ne što bi se pouzdavao u vlastitu snagu, nego ufajući se u tobožnju premoć ne- prijatelja naše Monarhije. Prvi je Svoje i naše smione mornare zdravio uspomenom na Tegetihoff-a i Vis naš uzvišeni i ljubljeni Ćesar, a valovi sinjega Ja- drana donašahu i neprestano donose cijelome svijetu kao odgovor Ćesarovu pozdravu jednu za drugom radosne vijesti o novim slavnim dje- lima i starom junačkom duhu sinova i unuka viških divova. I Dubrovnik je lani baš uoči pomen-dana viškog boja imao rijetku sreću i ponosno zado- voljstvo, da s drevnih zidina svojih promatra potresni divni prizor, kako naša malena pod- morska lagja, u kojoj djeluje tek mekoliko ali junačkih srdaca, otvara neprijateljskom gorostasu grob u dnu onoga hrvatskog Jadrana, u kojega se zjenicu on dirati drznu. Vi dakle, Dubrovčani, koji najviše moru dugujete blagostanje i istorijsku znatnost staro- . dnevne domaje Vaše, Vi ćete osjetiti osobitu čežnju, da prilikom pedesete obljetnice viškog boja proslavite uspomenu slavnih sinova Vaših. žala, neumrlih Tegetthoff-ovih junaka, kojih duh i dandanas bodri našu hrabru jadransku stražu, te pod starom lozinkom »Moramo pobijediti«, ne da krvnom dušmaninu da povrijedi sveti- šte naše. U to ime okitite po gradskom običaju za- stavama i sagovima stanove i dućane svoje, o- bustavite rad i zatvorite radnje za svečane službe Božje; a potpisani će Njegovu Veličanstvu, Na- šemu Preljubljenomu Vladaru Franu Josipu |. podastrijeti iskrena čuvstva vijerne odanosti Vaše, koja Vas samom pomisli na krvnog i zlobnog dušmanina okuplja oko Svete Ličnosti Njegove, Slava viškim pobjednicima | Živjela hrabra straža na našem Jadranu ! Brzojavka dubrovačkih gregje-