AVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12 KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU BALONA LN NA SA SLON Na LA SLON U DUBROVNIKU, 16. SEPTEMBRA 1916. Br. 595. ' Bugarske pobjede. ,Nalažem svojoj hrabroj vojsci, da protjera neprijatelja iz granica kraljevine, da uništi vjerolomnoga susjeda, da obez- bijedi jedinstvo bugarskog naroda, koje se je ostvarilo uz cijenu tolikih žrtava, i oslo- bodi iz ropstva našu braću u Dobrudži.“ Ovaj je nalog izdao bugarski kralj Fer- dinand u proglasu na bugarski narod, kad je tu skoro njegov sjeverni susjed, Rumunj- ska, vjerolomno bombardovao bugarske po- dunavske gradove. Bugarska se hrabra i prokušana vojska ovog kraljevog naloga hoće odlučno da drži. Nazad dvije sedmice, kad se Rumu- njima nije još ni u snu snijevalo, da će se stupanjem u rat u vrlo kratkć vrijeme iz- ložiti velikoj opasnosti i zabrinutosti, jer zaslijepljeni lakoćom plijena iz balkanskog rata, — sjeverna je bugarska vojska, pot- pomagana njemačkim saveznikom, u širokoj fronti prešla preko granice, svladala pogra- nične čete, osvojila Dobrić, potisla Rumu- nje i Ruse i zadala im znatnih gubitaka. Od tada se ovo bugarsko nastupanje u Dobrudži razvija nevjerojatnom brzinom; bugarske čete idu od uspjeha do uspjeha. Samo par dana iza zauzeća Dobrića, pi javljeno, da su Bugari nakon žesloke borbe osvojili najprije mostnu utvrdu, pa zatim sve sedam utvrda grada Tutra- kana na Dunavu, i uz to zarobili preko 20.000 neprijatelja a zaplijenili svu silu sva- kovrsnog oružja, municije i ost. ratnog materijala. Još nijesu bile dovoljno poznate sve pojedinosti o borbama, koje su dovele do zauzeća ove tvrgjave, a već se svijetom pronosi vijest, da je pala i Silistrija, drugi jako utvrgjeni grad u Dobrudži, kojemu je bio zadatak, da rumunjski Dunav zaštiti od neprijateljskog prolaza. Tako su rumunjske i ruske čete bile potisnute do stare rumunjske-bugarske gra- nice, a junačka bugarska vojska oduzela Rumunjima gotovo sve ono, što im je za Spomenik na Lovćenu, Olrag dva mjeseca bio je raspisan natječaj za model jednog spomenika na Lovćenu »u sla- vu zauzeća ovoga jadranskog Gibraltara a po- tomcima na izgled«. Konkurencija je bila raspi- sana na sve arhitekte, inžinire, kipare, tehnihe itd. te su u vojnoj službi u području od Njeguša do Dubrovnika. Konkurisalo je 17 umjetnika sa pre- ko 100 izložbenih objekata. Izložbu je aranžirao u »Hrvatskome Domu« u Hercegnovome akadem- ski slikar g. Marko Rašica, koji je takogjer bio u broju natjecatelja. Na Carev-dan (18 augusta) izložbu je otvorio presvijetli F.M.L. pl. Weber sa pet članova, koji su imali izabrati najpodes- niji model dotično nacrt od izloženih objekata. I baš jedini, koji je imao model iz gipsa respekt. sadre, bio je g. Marko Rašica, dok su svi drugi matjecatelji imali samo nacrte. Ovaj nacrt vele- vrijednog našeg slikara odnese sam prvu nagra- du po sudu svega skupa za pro- sugjivanje. Tako dok smo prije upoznali u g. Mar- ku Rašici jednoga poizbor slikara, sada se upo- znajemo s još kipara je a bit će zidan od bijeloga kamena sa . stim kamenim umecima. Kako će sta- jeti ma ogromnom visini od 1759 m to će biti balkanskog rata bila primorana odstupiti u- slijed presije; ostao joj slobodan prelaz pre- ko Dunava. Naravno, da ovakovi bugarski uspjesi znatno kvare Ententnim vlastima račune, i ometaju rusko-rumunjske namjere. Ententa, koja je istupom Rumunjske imala namjeru, da priveže uz novog nepri- jatelja što više austro-ugarskih sila, i da s druge strane prekine, uništi spoj od Ber- lina preko Austro-Ugarske do Bugarske i Turske, dotično od Baltičkog mora do Ma- le Azije, a Rusija napose da se na koji na- čin dočepa Carigrada, premda je Rumunj- ska u prvom ređu htjela zadovoljit svoju proždrljivost u Erdelju, — vidi sada, da to nije tako lak posao. U samoj Rumunjskoj radnički svijet već ustaje proti ratu. Rumunji, osim neko- liko špekulanata, plahe mladeži i často- hlepnih političara, nijesu ni u početku bili toliko oduševljeni za rat, a sad nakon gu- bitka zemljišta i dviju divizija još manje. Dne 80. mj. pučanstvo je u Bukureštu priredilo veliku manifestaciju proti ratu i tra- žili uspostavu prijateljskih odnošaja sa našom Monarhijom. Uspjesi Bugara proširili su klo- nulost u rumunjskom narodu. I dok se Ententa boji, da bi ovi ne- uspjesi Rumunjske mogli izazvati preokret u samoj zemji, dotle ju je još više strah, da to ne bi utjecalo na Grčku, koja se još mu- či da se odluči, gdje će, na koju li stranu. Proždrljiva Rumunjska, što je tražila, to će i naći! Ili je mislila, da je bugarski narod mogao zaboraviti otimačinu od 1913? Za Bugare je ovo najnarodniji rat, pa ga zato i vode od pobjede do pobjede! Političke prilike u Ugarskoj. U budimpeštanskom zajedničkom saboru vo- de se kroz ovu sedmicu vrlo zanimive i bučne rasprave, Magjarska opozicija svojim predlozima pružila je priliku, da se sve ove dane raspravlja o izvanjskoj politici. Na 120. mj. bili su na dnevnom ređu prc- dlozi članova opozicije, grofova Andrassy i Ap- ponyia. Andrassy zahtijeva, da parlamenat odluči gragjen od prilično surova materijala, da kom- paktnije djeluje. Svi nepotrebni detalji bili su is- pušteni. Spomenik će stršiti u visini od 16 do- tično 32 metra. Spomenik predstavlja genija pobjede i slave. Obzirom na veliku visinu genij je kazan u jed- noj vrsti tunike sa kacigom. Ovai, stigavši na najveću visinu Lovćena (Stirovnik), osovio se na vječna vremena prekriživ ruke na maču. Na vrhu mača je monogram F J I (simbol vojske našega Ćesara), a na donjoj strani mača je uklesan hi- storijski datum: 11/1 1916 t, j. dan osvojenja Lovćena od maše nepobjedive vojske. Genija ovjenčava okolo glave, niz tijelo i preko mača lovor-vijenac (simbol slave). Ovaj vijenac kao i pismena bit će samo od crvenoga kamena, da ih svaka zastava na Jadranu uzmogne vidjeti i pokloniti se koliko onome monogramu toliko sret- nome _ hijstorijskome datumu. Genij će bit okre- nut prema jadranskom pučini i protivnoj italskoj obali. On je straža Jadrana i istočne jadranske obale. Geniju otraga priljubljena je uz tijelo tro- kutna kula kao obrana proti zavrletnim navalama. U spomeniku je dakle reinkorporisana snaga, obrana, slava i pobjeda pod veličanstvenim mo- nogramom našega viteškog vladara Frana Josipa |. B. Vihtić. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI, ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU neka se izašalju delegacije u svrhu kontrole vod- stva vanjske politike. Grof Appony pako zahtije- va, da se ministar vanjskih posala, barun Burian, učini odgovornim za svoje čine ugaskom parla- mentu. Ministar predsjednik grof Tisza i njegova stranka prihvatili su, da se predlozi raspravljaju pred saborom, makar su protiv obih predloga. Uza sve to se je rasprava parlamenta na neko- liko dana odgodila, Ova odgoda po mnijenju opo- zicije u savezu je sa pregovorima o megjustra- načkom ministarstvu. Opozicija je razvila akciju, da se u vezu ka bineta primu dva tri opozicionalna pouzdanika, koli bi vršili kontrolu nad radom ministra pred- sjednika grofa Tisze, i aktivno u tom radu su- djelovali. Ovo se je pitanje imalo riješiti do 13 o. mj. Opozicijonalna štampa donosila je izjave opozicijonalnih vogja, koji su naglasili, da će, ako dogje do koncentracionog kabineta, — svoja dva gore označena predloga povući. Ako pak mi- nistar neće omogućiti pristup opozicije na vladu, to ne će odustati od rasprave ovih predloga. Pošto se pako u programu rasprava parlamenta najav- ljuju i predlozi opozicije, to je očito, da se že- lja opozicije nije ispunila, ili barem do sada ne će ispuniti. Na koncu sjednice prihvatio je riječ mini- star presjednik Stjepan grof Tisza i izjavio, da bi htio umoliti kuću, neka kod rasprave, koja će sutra početi, ima na umu vanredno važne narod- ne i državne interese, koji iziskuju, da se ova rasprava kreće u primjerenim granicama, kako ne bi izbile na površinu pojave, što bi ih mogli naši neprijatelji tumačiti kao znakove slabosti ili kao smalaksanje ratobornoga raspoloženja. Htio bi upozoriti jedino na to, da neprijateljska štampa već sada najbezočnije iskorišćuje činjenicu, što se je parlamenat bavid s izvanjskim i vojničkim pitanjima, te najperfidnije izrabljuje za svoje svr- he izjave pojedinih govornika, koji za to nijesu dali nikakvoga objektivnoga povoda. Pošto su vogje oporbenih stranaka izrazile želju, da im se pruži prilika, da dovedu riječ o pitanjima izvanjske politike, nije se ministar pred- sjednik htio oglušiti ovoj želji. Za takva pitanja, koja se u interesu države ne mogu raspraviti u javnoj sjednici, pružila se je prilika, da se o njima povede riječ u tajnim sjednicama. — Zast. Aladar grof Zichy (pučka stranka) prima zahval- no na znanje izjavu ministra presjednika, našto se je sjednica u 7 sati na večer zaključila. U sjednici od 13 ov. mj. — nakon trećeg čitanja već prihvaćenih zak. osnova, povela se je življa rasprava o pomenutim predlozima grofa Andrassy i grofa Apponnyia. Grof Andrassy je obrazložio svoj predlog i prigovorio austrijskoj Skok iz 3500 metara visine. (S padobranom iz pričvršćenog balona). U nekom pariškom listu izašao je slijedeći opis, koji radi svoje strahote i originalnosti za- služuje, da se prenese ; »Naše čete, koje brane Verdun, bile su ju- čer svjedoci jednoga od najužasnijih prizora o- voga rata. Premda su željezne i ognjene mase, koje poplavljuju ovaj kraj, naučile više naše voj- nike, da svladavaju svoje živce, ipak je jučer u- žas tjeskobni zahvatio sve one hiljade, koje brane Verdun. Jedan od francuskih pričvršćenih balona, kojemu su vojnici iz šale nadjeli ime »kobasice«, otrgao se je iznenada sa svoga mjesta te se po- peo u tako strašne visine, da je već svak bio uvjeren, da nema spasa nesretnomu opažaču, koji je bio u njemu. Ali taj mladi časnik od 22 godine pokušao je, da se spasi, skočivši iz ba- lona sa padobranom. Za nekoliko minuta lebdio je vrhu njemač- kih redova, i već je svak bio uvjeren, da će ga vidjeti, gdje se obara na glavu, kada ga lagan vjetrić kao čudom povrati pravcem put Verduna. O svojim osjećajima ovako se izrazuje, časnik, koji je svojim skokom svakako postigao rekord : »Moj se balon u času posmatranja nalazio u visini od 1080 metara, kad najednom osjetih, da sam otskočio. Iz početka sam pomislio, da se otkinula telefonska žica te se nijesam ni brinuo ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEPRANKIRANI NE PRIMAJU SE vladi zbog obustave ustavnog života. Mia. pres. grof Tisza u poduljem odgovoru ne dopušta da se oni miješaju u poslove austr. pole Monarhije ; odgovorio je i na kritike Andrassyeve glede po- litike ministra izv. poslova, bar. Buriana; razja- snio je i postupanje našeg poslanika u Rumunjskoj. Za rasprave o predlogu grofa Apponyi došlo je do oštrih riječi i burnih prizora izmegju zast. puč- ke stranke i min. presj. Tisze, koji je ma svrhu bio pozvan na red. Desnica je neprestano povla- gjivala izvodima grofa Tisze, dočim je lijevića ne- prestano i strašno bučila i lupala. Rasprava je prekinuta. Prama pisanju novina, hrvatski delegati u pitanju saziva delegacija zastupaju stanovište grofa Tisze. Iz Grčke. Reuterov ured javlja iz Atene: Otslupio je ministar predsjednik Zaimis. »Agence Havas« javlja iz Atene, da je grčka vlada prihvatila sve zahtjeve Četvornoga Spora- zuma. Redarstvo je preuzelo dužnost, da raspusti pričuvnička društva. Kako »Idea MNazionale« doznaje, pogovara se u diplomatskim krugovima, da će u Grčkoj nastati za nekoliko dana posvemašnji preokret. Grčka će za koji dan poduzeti senzacionalne mjere za riješenje grčkoga problema. Prognani su gotovo svi neprijateljski podanici. »Timesu« javljaju iz Atene: Napadaj je na zgradu francuskoga poslaništva bio tako brzo proveden, da nije bilo moguće uapsiti krivce. Uapšen je zapovijedajući časnik i 120 vojnika, što ih je grčka oblast bila postavila, da straže. »Agenzia Stefani« izvješćuje o napadaju na francusko poslaništvo u Ateni, saopćujući, da su ljudi, koji su provalili u poslaništvo, udarili u klicanje : »Živio kralj! Dolje sa Četvornim Spo- razumom !« Nitko nije ranjen od revolverskih bi- taca, što su ih napadači opalili na zgradu posla- ništva. Čim je stigla brzojavna vijest o hitcima, što su ispaljeni u zgradi francuskoga poslaništva u Ateni, izrazili su ovdješnji listovi uvjerenje, da se radi o kazališnom triku francuskog posla- nika, koji očevidno u tome traži izliku, da može staviti nove zahtjeve. Kako »Temps« javlja, sporazumjeli su se zastupnici Sporazuma u Ateni, da u buduće kod svake plovidbe na svakom grčkom parobrodu budu nazočni kontrolni organi, koji će označiti Engleška i Francuska. Najnovije vijesti javljaju : General Sarrail prevario se u računu. Svo- jom navalom izazvao je njemačko-bugarske čete, za taj dogagjaj. Ali tad opazih, da jedan drugi pričvršćeni balon, koji je stajao ne daleko od me- ne, postaje sve to manji. Pogledah ma mjerilo visine i pročitah : 1600 metara. Tada je bio čas, ne razmišljati dugo, jer me je vjetar sve više gonio k neprijateljskim redovima. Uzalud poku- šah, da zatvorim vodikov ventil. Konop se je bio zaputio. U smrtnoj tjeskobi popeh se na gornji kraj gondole, da razmrsim konope. Nije bilo mo- guće. Tada shvatih, da sam izgubljen. Moji pa- piri, koje sam imao uza se, dogjoše mi odmah na pamet. Nijesam ih smio pustili da padnu u ruke neprijateljske. Rasparah ih i razasuh po zraku. U toliko dospio sam već na 3500 metara visine. Zadnje srestvo spasavanja preostade mi padobran. Spajao me s njim konop dug 20 metara. Pokušah, da li se konop može razviti, ali ked to nije bilo moguće, skočih iz gondole. Pao sam tako kakvih 50 metara. Užasni čas. Tad se istom rastvori padobran, a tada osjetih, da moj strmo- glavi pad ide sve laganije. Pod sobom smotrih njemačke šančeve, koje sam tačno i bistro raza- znavao. Tek kad sam bio 800 metara nad nepri- jateljem, zgrabi me vjetar. Od toga časa izgubih svijest, samo se toga sjećam, da me je vjetar tri puta potegao u vis. Tako sam po prilici, cijelih dvadeset minuta bio igračka vjetru, dok nijesam ma sreću 300 metara daleke» od neprijatelja opet osjetio pod nogama tvrdo tlo«. (Po »N. W. J,4)