Str. 2. Tako se eto natežu i prepiru razni ljudi o medvegjoj koži, a megjed još živi, i još će ži- vjeti. Austrijski se jugoslaveni pokazaše veliki junaci, koji znadu da brane svoju domovinu pred njenim neprijateljima. U više od godinu dana uzeše Talijani jedino Goricu, pa svejedno i nadalje na Krasu razbijaju glave i lome kosti, Moj Ta- lijan bijaše vrlo žalostan, kad ga uvjerih da preko Krasa neće nikada stupiti talijanska noga. Na koncu je ipak priznao: »Šta nam je trebalo rata, koji nije ni najmanj popularan, te se samo umjetno podržaje. Kad bi se miljarde ratnih tro- škova opotrebile kod kuće, koliko bi se bilo po- pravilo zla, koga u Italiji još uvijek previše imade«. U Rumunjskoj. Rusko je vojno vodstvo bacilo znatne bojne sile na dolnji tijek Dunava. Od ovih prispjele su kopnom prošloga tjedna već dvije divizije ne liniju Czerna-Voda-Constanza. Ova pojačanja po- nukaše rumunjsku obranu da se maša u defen- sivi i navale. Megjutim do poveće bojovne ope- racije u ovom odsječku bojišta nije došlo. Ope- racijono područje, kakovih 60 kilometara široko, sili svakoga ko ondje operiše, na frontalnu na- valu. Ozbiljna ofensia iziskivala bi dakle i mno- go vremena i mnogo žrtava, a povrh toga jedva bi se mogao očekivati uspjeh, koji bi bio u raz- mjerju sa ovim žrtvama i naprezanjima. Budući je moguće s druge obale rijeke Dunava bilo to i na veće poteškoće postignuti odlučan uspjeh, to se mora računati sa proši;enjem čitavog ope- racijonog područja, pa će se ovo valjda proteg- nuti na čitavi tok rijeke Dunava. Sa ruske strane već se više puta pokušalo uplivisati na bugarsku obalu. Megjutim svi su ti ruski pokušaji ostali bez- uspješni. Za sada na liniji Czerna-Voda-Constanza obje sile jednake. Rusi su se i Rumunji uvjerili, da je prodiranje kroz njemačko-bugarske linije samo onda moguće, ako im stignu nova pojačanja. »Lokalanzeiger« javlja iz Stockholma : Blizu nekoga rumunjskoga grada na Dunavu, izveli su rumunjski vojnici, koji neće u rat, atentat na vlak, koji je bio pun vojnika. Vlak, koji je kre- tao na frontu, bio je dinamitom dignut u zrak. Od 400 časnika samo su sedmorica ostala ne- ozlegjena, budući da se vlak zbog eksplozije raspolovio, tako da su prednja kola sa časnicima u obliku luka bačena preko nasipa. Topničku pukovniju, koja leži u Jassyu, okrivljuju s ovog zločina. Kako vele, raspoloženje ovih je četa van- redno uzbugi2no, tako da se zapovjednici nijesu ni usudili da ih dopreme neposredno na frontu. Odnos izmegju časnika i vojnika, koji u rumunj- skoj vojsci i onako nije skladan, ovdje se je ria- vodno izrodio u tešku otvorenu uskratu posluha. Odmah je izaslano istražno povjerenstvo, koje je ponajprije dva podčasnika dalo pogubiti. U »Adverulu« Konstantin Mille žestoko na- valjuje na rumunjskog kralja Ferdinanda i na ministra Bratianu. Navale su pisane upravo re- volucijonarnim tonom. Unatoč toga, što se cen- sor u posljednjem broju razmahao čitavom svo- jom plenipotencijom, piše Mille slijedeće : Vlada Bratianuova uz pomoć kraljevu nastoji svaku kretnju javnoga mnijenja, svaki izražaj mišljenja o teškoj situaciji, ugušili bezobzinom cenzurom. Na taj se način uništava jednodušnost Rumunj- ske i danas se čuje, kako svaki samo proklinje rat. Službeni izvještaji nimalo ne objašnjuju fak- hrenthal, da izdava novine »Dresdener Merk- wilrđigkeiten« i »Cur Sax«. Vlasnik lista »Dres- dener Merkwilrdigkeiten«, Crell, morao je jašiti nekoliko sati na magarcu, jer je bio proširio ne- ku lažnu vijest. Ratni novac. Na 15. augusta 772. u Saskoj bjehu uve- deni prvi bakreni pfenigi, € da se tako (kako je stajalo u naredbi) »zapriječi potajno odalečenje srebrnih pfeniga«; godine 1778. nadošli su ba- kreni heleri, »za olakoćenje prometa sa pruskom armejom.« Na 5. septembra 1772. bi uveden prvi papirnati novac u Saskoj, € da se tako pridigne rasklimano novčano stanje uslijed sedmogodiš- njeg rata. Štampelo se je tom prigodom jedan milijun i po blagajničkih papira, ali samo za promet od 600.000 do 800.000 talira. Ratne cijene. Jeseni godine 1813., malo prije nego su Francuzi morali isprazniti Dresden, da zaključe svoju sudbinu u bici naroda, vladala je u Dres- denu nečuvena skupoća. Vrč masla zapadao je 3 talira, funta mesa govegjega 4 groša, a svi- njetine 9 groša, šunke 13 groša, kobasice 9 gro- ša, teletine 7 groša, jedno jaje 2 groša 6 pfeniga 3 groša, funta kruha 2 groša, mjerica ječma talira, mjerica pasulja 1 talir, mjerica krum- 12 groša, vrč mlijeka 6 groša, jedna jabuka groša. E da se može priskrbiti za garnizonu po“ meso (3 lota za svakoga čovjeka dnevno), se svaki dan 30 konja. e aš ii »PRAVA CRVENA HRVATSKA« tičan položaj na bojištima, oni samo uljepšavaju polagani, ali sigurni dolazak narodne nesreće. Posljedice ovog sustavnog zabašurivanja su uz- bune i bune u pučanstvu. Vlada ne može nikako da zataji silne udarce, koji su nas zadesili. Prilike u Grčkoj. Malo vijesti, koje dolaze iz Grčke, govore o sve većem opsegu revolucije, koja je zahvatila sve otoke, da ni jednim više ne vlada kraljev- ska vlada. Osim toga je samostalnim proglašen Epir i cijela Grčka osim grada Atene i užeg pe- loponeškoga poluotoka. Kralj se nalazi u dvorcu Tatoji, gdje su okružile vjerne mu čete i sagra- dile utvrde, iz kojih će se opirati ustašama, ali do sukoba od važnosti još nije došlo, budući da ni jedna stranka neće prva da počne. U Salami- ni je megjutim iskrcano 80.000 ententinih četa, koje su preuzele svu upravu i prometna srestva, a mornarica se usidrila na moru. Svaki dan pri- staju nove čete uz ustaše, a po Ateni pribijaju javno proglase, kojima pozivaju kralja, da se ili zahvali ili-pogje u rat protiv Bugara. O' izbori- ma i nutarnjoj politici i nema vijesti, ali je jas- no, kakovo je stanje uz opisane prilike, »Daily News« saznaje iz Atene, da su Venizeloza, više- puta pozvali neka dogje u Solun, te je odiučio tamo poći i sam u ruke uzeti vodstvo buntov- ničkoga nacionalnoga, pokreta. Prema »Corriere della Sera« poduzele su grčke oblasti mjere, da zapriječe pridolazak čas- nika i momčadi k solunskim buntovnicima. U četvrtak je predala pobunjena posada broda u luci Solun svoj brod buntovničkom odboru. U Kamliji sukobiše se demostranti s četama. Imali su nekoliko mrtvih. U Herakli predalo se oruž- ništvo, što se pobratilo s buntovnicima, koji u- dariše tabor u Kanei i Rethyumu. Listovi četvornog saveza neprestano nagla- šuju, da je novi grčki kabinet Kalegeropulcs ne- moćan da se održi. Unatoč toga kabinet nastoji oko toga, da svlada Venizeliste i njihov ustana- čki pokret. Vlada je odredila ratni sudbeni pro- gon sve one momčadi i časništva, koji su sudje- lovali u revolucijonarnom pokretu. Da se spriječi venizelistička propaganda u Ateni, zabranila je vlada nekolicini Krećana, da se iskrcaju u Preju. Lyonski listovi javljaju iz Atene, da je nemoguće, da se zastupnici četvornih vlasti u Ateni spora- zume bilo s kojim političkim kabinetom u Gič- koj. Jedino je moguće, da se obrazuje jedan prelazni kabinet, sastojeći od vlastele i činovnika. ,Temps« javlja iz Atene : Ovdje se drži neiz-. bježivim sastav novoga kabineta. Da se odstrane | poteškoće kod sastava novoga ministarstva, go- | vori se, da će se pozvati službene ličnosti, koje | ne pripadaju parlamentu. Kralj Konstantin ne će | produljiti svoga dolaska u Ateni. Kraljevska je. palača već zatvorena. Grčka garnizona na Krfu se je izjavila, da je za solunski pokret. Talijanska štampa donosi vijest »Agence d' Athenes«, gdje se veli: Nestalni položaj nutarnje grčke politike nenadano se pogoršao uslijed držanja Venizelosovih pristaša. Velik je dojam proizveo odlazak Venizelosov, koji po svoj pri- lici kani stupiti u Solunu na čelo vojničkom po- kretu, upravljenom proti Bugarske. Sve to sili, da se odmah odluči, kako se ne bi uzdrmalo narodno jedinstvo Grčke, Javno je mnijenje ve- oma uzbugjeno radi držanja Bugara, te se po- kazuje, da je za to, da Grčka odmah istupi iz svoje pasivnosti. Prema »Secolu« proglasit će Ve- nizelos Macedoniju i egejske otoke autonomnim. Ustanak na Kreti raste: buntovnici su, čini se, dobili premoć, Dne 26. rujna predao je ostavku poglavica generalnoga štopa Moschopoulos. Gospodarske uredbe u Austriji, (Potrošak mesa.) Dne 24. rujna je donio |: glasnik državnih zakona ministarsku odredbu glede prometa s govedima. Tom odredbom ure- gjuje ministar poljodjelstva, koliko se može dati marve za klanje vojničkoj upravi i gragjanstvu, Pri tom je sudjelovala centralna komisija za tr- govanje marvom, koju sačinjavaju zastupnici* bečkih ministarstva, gospodarstva, marvinske tr- govine, organizacija za prodaju blaga, mesar- skoga obrta i konsumenta. U istu se svrhu ima po istim načelima sastaviti zemaljska komisija za pojedine krunovine. Tu će potrebu podmirivati ona mjesta, kojima bude ministar poljodjelstva podijelio isključivo pravo, da kupuju i prodavaju goveda. Zadnju cijenu govedima i teladima od- regjuju političke zemaljske oblasti. Da se nama- kne dosta goveda, koju traži pokriće pomenute potrebe, stvorit će se pravo, po kojemu će poli- tičke oblasti moći da zahtijevaju, što bude za to potrebito, Odredba vrijedi od 1. listopada. (Uredba aprovizacije.) Doskora će se pro- širiti državna uredba za prehranu ; misli se do- sadašnje uredbe popuniti u dva pogleda. S jedne se strane mora državna vlast u izdavanju nare- daba učiniti jednoličnijom, a s druge slrane treba eksekulivnu vlast države tim ojačali, da se osi- gura, kako bi se izdane naredbe provele i da se kako tako praksa složi s opstojećim propisima. Glede prve stvari istaknuti je, da je megjumini- starskoj komisiji za aprovizaciju povjereno, da pripravi općenite naredbe. Pobrinulo se je, da se vlada u važnim prilikama na vrijeme odluči, te je u to ime sastavljen stalan odbor, u kojem su ministri, kojih se to najviše tiče; oni se redo- vito sastaju. Za eksekutivu u pitanjima aprovizacije stvara se u ministarstvu nutarnjih posala državni ured za prehranu, koji ima svoje posebno vodstvo. Tomu će uređu biti dodani ministerijalni povje- renici, koji će biti nadzorni organi u području svih zemalja, te će biti u neprestanom doticaju sa zemaljskim i kotarskim oblastima, te će nad- zirati, da se u stvarima aprovizacije svagdje je- dnako postupa i da se izdane naredbe točno obdržavaju. U pojedinim će se kotarima ure- diti nadzorna služba, koju će obavljati političke oblasti, a u potrebi dodat će im se i državni namještenici. Sa ratišta. Balkansko ratište. U Aibaniji ništa nova. Na macedonskoj fronti okolo Florine manje neprijateljske navale, a na visini Kajmak: Čalan topničke borbe. Navale kod Florine bile su odbijene uz teške neprija- teljske gubitke. Srpska drinska divizija, koja je dne 26/9 žestoko jurišala na visinu Kajmak-Ča- lan, bila je na cijeloj fionti prisiljena na uzmak. Rumunjsko ratište. U Dobiudži nije bilo promjene; bugarske su se čete smjestile u položajima, što su ih po- stigle. Na Bukurešt se je opetovano mavaljivalo iz zraka. Listovi javljaju, da su Nijemci pogodili iz zrakoplova dunavski most kod Černe-Vode, i nanijeli mu štete. — Na obali Crnog mora bilo je mirno. Rusko-rumunjsko ratište. Fronta protiv Rumunja: Klanac Vulkan bio je očišćen od neprijatelja. Kod Hermanstadta 'odbijena rumunjska navala i zarobljeno 526 voj- nika. Dne 26/9 napušteni su klanci Vulkan i Surduk, e da se izmakne jakim rumunjskim si- lami. U odsjeku Sibinja napredovao je napadaj naših četa. Na istočnoj sedmogradskoj fronti ma- nji okršaji. Fronta nadvojvode Prijestolonasljednika : Kod Kirlibabe zaustavljene su žilave ruske na- vale. Uzaludne su bile i ruske navale u području Ludowe i Donje Lipnice. Spriječene su bile pro- ey o i Rumunja na tromegji kod Dornawa- tie. Sjevero od Karpata nije bi jaj Mo A Karpata nije bilo dogagjaja od Na ruskoj fronti bavarskog princa izmegju Zborova i gornjeg Sereta Rusi su navaljivali pet puta žestokim silama, ali su bili odbijeni: zaro- bljeno je 700 Rusa. I kod Manajowa neprijatelj- ske su sile jurišale do šest puta, ali su uvijek bile suzbijene uz potpuni neuspjeh i uz znatne krvave gubitke. Tu se je srušio u boju s našim zrakoplovom ogroman ruski zrakoplov i jedan biplan. Talijansko ratište. Na Kršu obie strane učvšćuju svoje položaje i pripremaju se za nove borbe. Talijanci drže neprestano naše položaje pod artiljerijskom va- trom. Sjeverno od Arsiera digle su u zrak dne 23/9 naše čete vršak Monte Cimone, i pri tome zarobile 427 Talijanaca. Od tada je Monte Ci- mone pod neprestanom vatrom talij. artiljerije. Tu je ostalo u rukama zatrpano mnogo živih Talijanaca, koji zovu u pomoć, ali im se nije moglo pomoći zbog paljbe talij. topništva, a ne- prijatelj nije htio da pristane na primirje od ma- lo sati, što mu je s naše strane bilo humanitar- no ponugjeno. Zapadno ratište. , soNa Sommi ogorčene borbe neprestano traju. [ ako su Englezi i Francuzi nakon četiri dana je- dinstvene navale postigli kod Eaucourta neke uspjehe, zaposjednuvši par sela, ipak je u glav- nom ugušen i skršen neprijateljski juriš, Tu su se borile srčane njemačke čete sa glavnim silama Engleza i Francuza, što su ovdje skupljene i u- potrijebile silni materijal, što ga je ratna indu- strija cijeloga svijeta nekoliko mjeseci izragjiva- la. — U borbama u zraku oboreno je više ne- prijateljskih lijetala. Razne vijesti. Trgovačka podmornica »Bremen“ u Americi. Njemačke novine javljaju, 28. ov. mj., daje i druga trgovačka podmornica »Bremen« sretno stigla u sjevernu Ameriku. Napadaj na u. Noću od 25. na 26. rujna bacao je mnogo rasprsljivih i upaljivih bomba jedan dio njemač- kih pomorskih zračnih lagja na englešku ratnu luku Portsmouth ina utvrgjena mjesta na ušću Temse, isto tako na vojnički važne i željezničke zgrade u srednjoj Engleškoj, megju industrijske | gini Br. 597 ostalim na York, Leeds, Lincoln i Derby ; uspjeh se očito opazio; lagje su se uza svu jaku obranu vratile neoštećene. Navale zrakoplova na Carskoje Selo. Iz Stockholma se javlja : »Birževija Vjedo- mosti« izvješćuje o 1iavali zrakoplova dne 5. 0. na Carskoje Selo. Tom je prilikom bačeno preko 40 bomba, tri su osobe ranjene i nanešena ve- lika šteta. Razumljivo je, da su ruski listovi mo- rali šutiti o tom dogagjaju. Torpedovani transport pred Pirejom. Iz Atene izvješćuju : List »Embros« javlja : Kajetan paroplova, koji je doplovio u Pirej, pri- povijeda, da je vidio, kuko je podmornica tor- pedovala laku krstaricu, koja je ulazila u luku, kao i jedan transportni brod s engleskim četama. Oba su broda za nekoliko časova potonula. Na- kon ove uspješne navale iščeznula je podmornica. Samoubistvo Evrope. Princ Aleksander Hohenlohe, poznat sa svo- jih mirovnih nastojanja, napisao je članak u »Neue Ziiricher Zeitungu« pod naslovom »Samoubistvo Evrope«., Tude on ,zastupa stanovište,. da je, baš nastupio čas, koji nužno traži, neka započne posredovanje za mir. Dauas naime stoje prilike tako, da bi mogla svaka ratujuća stranka sklo- piti častan mir, jer se svaka junački borila. Po mnijenju piščevu pozvani su papa i predsjednik Wilson, da složnim radom spase zaraćene naro- de od potpune propasti. s Vijesti iz naroda. Iz Stona. (Na odlasku zaslužnog nam svećenika.) Našem vrlom župniku m. p. Don Niku vit. Bun- tjeliću svršava dopust, pa se je stoga u nedjelju oprostio snama m. p. Don Vito Rešić, te pro- šlog utorka 26. o. mj. odijelio se od nas kao novoimenovani upravitelj župe u Orašac. , Njegov boravak megju nama ostat će nam u živoj uspomeni. On nam je ostavio mnoge li- jepe uspomene u crkvi, u grobištu i u obim sa- mostanima mjesnih dumana. alimo za njegovim odlaskom te zavidimo Orašcu, koji ga dobiva. Don Vito, u oprosnom govoru kazao si, da se dijeliš od nas mirne duše a još mirnije sa- vjesti. Vjerujemo, jer program, koji si pri na- stupu službe navijestio, točno si ispunio. Bio si požrtvovan svećenik, praktični vjeroučitelj, do- sljedan patriota. Sa svakim bez razlike jednako si postupao, vijeran svojem patriotskom osvje- ' dočenju, propagator ničijih ličnih interesa nijesi bio, ali bio si propagator kršćanske ljubavi i kršćanskog življenja; susretljiv, povjerljiv, radi- šan, pouzdan. , Na tvom radu i nastojanju ovim putem i u ime ostalih Stonjana izrazujemo ti zahvalnost i priznanje, uz prvom prigodom: Do vidova! Iz Zagreba. (Pućko predavanje u ortopedijskoj bolnici i u invalidskoj školi.) Dne 21. o. mj. održav je megju našim invalidima, koji se nalaze u orto- pedijskoj bolnici i u invalidskoj školi u Za- grebu, naš vrijedni zemljak, koji je, kako svoje- dobno pohvaliste, i u dubrovačkoj bolnici požr- tvovno djelovao, g. dr. Jakov Miličić, a to kao osainnaesto pučko NAN o djelovanju zraka, vode i svijetla na zdravi i bolesni organizam. Predavač je svoje lijepo predavanje rastumačio invalidima praktično i razumljivo o tim trima elementima naravi. Napomenuo je sastavinu ovih elemenata, njihovu povijest, geografiju, prirodo- slovlje, vjeru, znanost, mođernu jenu, mo- derne sprave, športove, sve zanate, instinkt i iskustvo. I prije neg je znanost utvrdila ljeko- vitost ovih elemenata, bili su oni po čovječan- stvo od velike ljekovite važnosti, do koje se je došlo instinktom i iskustvom. Medicina ih je usa- vršila, pa se kao higijenu uvagja u sve moderne gradove, kupališta, sanatorije, privatne zgrađe i t. d. Protumačio im je njihov velik i Nekovit nije e ie i tuberkulozu. Nu ne smije se i ovdje uvagjati pretjerivanje, treba da kolikoću i kakvoću odredi la: Na koncu preporučuje invalidima higijenu, te zdravlje, koje u racionalnim prilikama narav isto siromahu kao i bogatome dale. Svoje je umno i zanimljivo. pre- davanje završio, da zdravlje donosi blagostanje i pojedincu i obitelji i domovini. Invslidi su ovo u svakom pogleđu 'uspjelo predavanje saslušali osobitim interesom, te predavača na koncu burno pozdravili. Domaće vijesti. Namjesnik grof Atitems u audi. jenciji kod Njegova Veličanstva. Ni. V. Cesar Kralj primio je 18. o, m. na podne Namjesnika Dalmacije grofa Attemsa u odulju posebnu audijenciju. Njegovo se Veličanstvo ras- pitalo potanko o prilikama u Dalmaciji i spo- menu toplim priznanjem izvrsnu hrabrost dalma- tinskih pukovnija, te lojalno držanje i rodo- ljubni rad pučanstva Dalmacije, osobito na po- lju ratne skrbi, Manknote od | krune. Iz Beča se javlja, da je austro-ugarska Banka odlučila, zbog potrebe sitnog novca, staviti u promet banknote od jedne krune. + De. Antun Doleč, presjednik po- morske vlade u Trstu, preminuo je u Davogu u Švajcarskoj, gdje je bio na liječenju, u 568. go- života. Rodom je bio Slovenac iz okolice, Trsta.