Sir. 2. Sa ratišta. Balkansko ratište. Na macedonskoj fronti u osječku Cerne bile su žestoke ali bezuspješne navale Srba. U noći od 15. do 16. ov. mj. Srbi su poduzeli osam ogorčenih navala, sve jedan za drugim u istom odsječku, ali su uz njihove velike gubitke bili odbijeni. | na željezničkoj pruzi Bitolj-Lerina Francuzi su bili odbijeni sa znatnim gubitcima. Pred irontom samo jednog našeg bataljuna po- kopano je 485 Francuza. Na mogleničkoj fronti vodila se je živahnija artiljerijska djelatnost. Isto- čno od Vardara do Dojranskog jezera i na po- dnožju Belašice planine slabija topovska vatra. Rumunjsko ratište. Čišćenje jugoistočnog i istočnog pogranič- nog područja u Erdelju brzo je napredovalo. Rumunji su bili na mnogim mjestima bačeni preko klanaca. Naše su čete pohvatale razna o- dijeljenja raspršanih rumunjskih četa. U gorju Gyergeny još se Rumunji opiru. Bojni položaj na granici južno od Sibinja i Bra- šova ostao je nepromijenjen. Rusko-rumunjsko ratište. Fronta protiv Rumunjske : Na istočnoj fronti vodile su se uspješne +borbe s rumunjskim odi- jeljenjima. Bitnih promjesa nije bilo. Rumunji se opiru osobito na cestama u klancima. Fronta proti Ruskoj : Istočno od Kirlibabe naše su čete dobile na prostoru i zarobile su do 1500 Rusa. Na uglu tromegje južno od Doma vatre Rusi su bili potisnuti preko potoka Negre. U području Ludove dočepali su se bavarski ba- taljuni jednog neprijateljskog položaja. U šum- skim Karpatima južno od Dnjestra bili su odbi- jeni svi nasrtaji Rusa. Žestoki topnički napadaji na visove Ludove i dalje traju. U Voliniji je zadnje dane porasla ruska djelatnost. Na pojedine dijelove fronte Rusi su zasuli topovsku vatru, a mjestimice su slijedile i pješadijske navale. Neprijatelj je svuda imao teških poraza. Južno od Lipnice Rusi su ostavili u rukama saveznika 36 časnika i 1900 vojnika. Izmegju Pustomitya i: Swiniuchya, zapadno od Rudnowa, južno od Zaturca i izmegju Zaturca i Kisielina rusko jurišanje ponovilo se na nekim mjestima i do deset puta, ali sva snaga premoć- nih ruskih masa nije mogla da uzdrma hrabre bramioce. Neprijatelj nigdje nije mogao da prodre. Na zapadnoj obali Narajowke kod Herbu- tova osvojili su bavarski bataljuni pred dva dana važno rusko uporište i zarobili su 350 ljudi sa 12 strojnih pušaka. Talijansko ratište. Osma ofensiva Talijanaca može se smatrati završenim bojevima dne 11. oktobra. Ovaj je put neprijatelj sakupio svoje sile osobito proti ju- žnomu krilu. Izmegju mora i visova istočno od Gorice bila je postavljena za navalu cijela treća vojska i jedan dio druge vojske, ukupno oko 16 pješačkih divizija sa vrlo jakim topništvom i mnogobrojnim baterijama bacala mina. Neustra- šivi branioci Krša izdržali su cijelu nedjelju dana u najtežoj vatri, a onda su tri dana odolijevali neprestanom jurišanju premoćnijeg neprijatelja, dokle ga isti njegovi gubitci nijesu prisilili, da obustavi navale. — Od toga dana nije bilo zna- tnijih dogagjaja. Zadnje dane neprijatelj podr- žava živahnu topničku djelatnost na pojedinim mjestima fronte u Tleimskoj dolini, na Dolomi- tima i na visoravni Krša. Zapadno ratište. Bitka na Sommi trajala je i ove sedmice. U navalama na liniji Morval-Bouchavesnes, gdje je došlo do bojeva iz bliza, Francuzi su poele- gli. U borbama kod Thiepvale Englezi su se učvrstili na jednom mjestu, a inače su svuda bili odbijeni. Kod Ablaincourta Francuzi su se sljepačkom pisaćem stroju oslobodi me. doskora dosadnog pisanja sa tablom i šiljkom, Sada mi je više prešlo potpuno u krv sljepačko pismo, isto kao i obično, dok sam imao zdrave oči. Već sam prije, dok sam bio zdrav, poznavao sa- svim dobro pisanje na stroju, i stoga nastojah, da opet postignem prijašnju spretnost na pisaćem stroju i glede sigurnosti i glede brzine. Doista sada sam mogao, da svoje prst: bolje iskoristim: mješte sa dva, sada na stroju pišem sa svih de- set prsta. Upotrebljavanje table za računanje i crtanje za slijepe kao i poznavanje reliefne karte osvjedočiše me o silnom napretku obrazovanja slijepaca. Uz to još počeo sam učiti i piano. Nakon takovog šest mjesečnog obrazovanja trsio sam se, da svoje prijašnje znanje i u meni preostalu snagu upotrebim u kojem zanatu. Na sreću mogao sam, da se opet dadem na svoje prijašnje zanimanje. Kad je buknuo rat, bio sam položio ispit za službu upravitelja i uslijed su- sretljivosri vlasti moje domovine odmah nakon svog povratka bje mi dano isto mjesto, koje sam imao, dok sam imao zdrave oči. Kod osiguravajućeg ureda opet saslavljam zapisnike, kao i prije. Gdje ne mogu da sAm iz- vršim sa pisaćim strojem, kao n. p. pri ispunja- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« učvrstili u selu Gernemont, inače su im sve na- vale bile bezuspješne. Kod Gueudecourt skršili su se neprijateljski juriši u njemačkoj vatri, a kod Saillya i Fresnesa u bojevima iz bliza. Nje- mački su letači oborili 6 neprijateljskih zrako- plova. — U području Maase bila je kadkad jača djelatnost artiljerije. Razne vijesti. : Podmornica »Bremen« uništena ? O vijestima, što su ih saopćili različiti li- stovi o tobožnjem torpedovanju podmornice »Bre- men«, doznaje »Berliner Tageblatt« iz posve po- uzdana vrela : Berlinski su listovi već prošle srije- de dobili privatnim putem vijest, da je podmornica »Bremen« u jednoj amerikanskoj luci torpedovana i potopljena. Cenzura je megjutim zabranila sva- ku vijest, budući da je još manjkala službena potvrda. U isti su mah pienijeli neutralni listovi iz neprijateljskih novina vijest, da je more izba- cilo na amerikansku obalu pojas za spasavanje s podmornice »Bremen«. Ni ta se vijest nije služ- beno potvrdila. Unatoč tomu je donijela »Pom- mernsche Tagespost« bez dozvole cenzure vijest o propasti »Bremena«. Vojno je zapovjedništvo u Stettinu ponajprije podijelilo listu ukor, a kad se je ispostavilo, da list uopće nije primio spo- menute brzojavke, već da se je ova vijest sasta- vila jedino na osnovi privatnoga pisma u urtedni- štvu »Pommernsche Tagespost«, zabranjeno je daljnje izlaženje lista. Njemačko paroplovno dru- štvo, na koje su se obratili mnogi berlinski li- stovi radi vijesti o »Bremenu«, saopćilo je, da su sve ove vijesti puke izmišljotine, ali da se niti o podmornici »Bremen« ne smije saopćiti nikakove vijesti. Za sada .je neosnovana svaka bojazan. »B. B. C.« odlučno izjavljuje, da je posve ne- istinita vijest o uništenju podmornice. Stanje u Grčkoj. Vojni izvijestitelj »Nieuwe Rotterdamsche Courant« u svom prikazivanju ratnog položaja d#'- lazi i na Grčku, te njezino stanje ovako prika- zuje : Grčka je propala | Brodovlje izručeno i ra- zoružano, primorske utvrde razoružane i preda- ne, Najvažnije željezničke pruge izručene tugjin- cima za tugjinsko ratovanje, a vojska po nalogu inozemstva demobilizirana i djelomice u buni pro- tiv vlastite vlade; brzojav i telefon u rukama ino- stranaca ! Grčka je u istinu prestala da živi kao samostalna država. Njezini veliki »prijatelji« i »zaštitne vlasti« tako su je štitile, da je izdahnula. Politika grčkog kralja. »Daily Telegraph« javlja iz Atene: Grčki je Kralj odgovorio jednom diplomatu, koji ga je nagovarao, da promijeni svoju politiku : Prije sam pripravan, da izgubim prijestolje, nego da str- moglavim Grčku u propast. Uvjeren sam, da Ru- munjska u 14 dana više ne će postojati. Kad bi onda Grčka, nakon osvojenja Rumunjske po cen- tralnim vlastima, započela rat, to bi Nijemci svo- je sile poslali protiv Grčke, koju bi stigla sud- bina Srbije i Rumunjske. Rusija | Engleška. Kako izvješćuju, nedavno je japanski poklisar u Petrogradu govorio s neutralnim diplomatom o miru i pri tome navodno rekao, da svršetak rata nipošto nije blizu. Jedna će od ententnih vlasti sve učiniti, da produlji rat, kako bi se Rusija još više oslabila nego li do sada. Petrogradski krugovi, koji nijesu skloni Engleškoj i čiji upliv očevidno svaki dan sve više raste, iskorišćuju ovu izjavu kao novi dokaz za tvrdnju, da se Engleška više ne nada, da bi mogla nad- vladati Njemačku, ali ipak uporito traži nastavak rata, kako bi što više oslabila Rusiju i tako one- mogućila djelatnost Rusije u Aziji. Rusija prema ententi. Rimske vijesti javljaju u Švicarsku, da iz- megju baruna Sonnina i ruskoga poslanika Giersa nju: formular4; služim se jednom osobom, koja vidi, a koja radi po mojoj uputi. Ta mi osoba čita zakonske odredbe i k>mentare prema mojoj uputi i pruža mi inače koju omanju pomoć, b ez koje jedan koji ne vidi s najboljom voljom ne može, da izagje na kraj, n. p. kad mi na pisa- ćem stroju ispane trak ili što slično. Osobito pa- zim odmah u početku na saobraćaj sa osoba- ma, koje dolaze u ured. Pri usmenim informa- cijama i razjašnjenjima nimalo se ne ćutim smeten, i tako mi rad podaje isto zadovoljstvo, | kao i onome, koji vidi. Sva ta moja nastojanja uragjaju lijepim plodom, a napunjaju me većim veseljem nego prije. Kad radim, zaboravljam na svoje stanje, a veseli me takogjer, kad razumijem da neko, ko dogje u moju poslovnicu, i ne osjeća, da se pod crnim naočalima ne kriju zdrave oči. | po ulici naučio sam, da se krećem, bez pomoći ruke zdravog pratioca. Plivanje, koje sam kao slijepac počeo učiti u umjetnom kupalištu, nastavljam i u prostoj rijeci, U društvu megju osobama zdravih oči ne zaostajem ništa, igram kao i prije na karata, ali posebnim sljepačkim kartama, kuglam se i uspije mi kadgod, da po- godim baš jednu odregjenu kuglu, u jednu riječ uživam veselje društvenog života isto kao i prije. vlada veća opreka, koju nijesu mogla ukloniti ni ručna pisma obih vladara. Vele, da je razlog tomu držanje ruske vlade u prevelikim talijan- skim zahtjevima, obzirom na slavensko Jadransko more, a pripovijeda se, da Rusija nije potpisala londonsku deklaraciju o posebnom miru onako bezuvjetno kao druge države, već da ju je samo uvjetno potpisala i zadržala sebi slobodne ruke, da odlučuje o miru, koji bi bio po nju povoljniji. Naši dopisi. Iz Zatona kod Gruža. (Umirovljenje zaslužnog župnika. Dolazak njegova nasljednika.) Poslije petnaestgodišnjeg boravka megju nama, odijelio se od nas te pre- šao u stanje mira naš obljubljeni i zaslužni du- šobrižnik, preč. Dum Baro Fantella. Za njeko vrijeme ostaje u našoj sredini, ali nažalost za kratko doba. Uvijek smo ga i u svemu imali pri ruci, u savjetu kao i na pleme- nitim djelima. Mnogom siromahu, koji prosi a usta ne otvara, nadasve u današnje vrlo teško vrijeme, suzu je otro, ojagjelo srce obradovao. Na početku, netom je megju nas došao, želio je, što mu je i uspjelo, da njekoliko radnja učini u ovom mjestu, što mu je i to megju svi- jetlim stranicama njegovog rada. Ustanovio je i rukovodio »Društvo Djevo- jaka« i »Vojsku Srca lsusova«. Pod njegovom upravom dosta je lijepo urešena Crkva Matica, kao i ostale obližnje kapelice; nezaboravni pak spomen su mu dva pobočna Žrtvenika u Crkvi Matici, koji baš pohvalu zaslužuju. Marno je pra- tio i razvoj mjesta, te je uložio koliko je više mogao nastojanja da obećana radnja morskog pristaništa i »mandrača« kraju bude čim prije prevedena, što mu mi na svemu harno zahva- ljujemo. Koliko žalimo njegov odlazak, toliko se veselimo dolasku mnogopošt. Dum Vicka Ra- detzky, koji je do sada bio župnik na Orašcu, pak ga kao susjeda vrlo dobro poznamo, te se možemo radovati da dolazi u našu sredinu do- ličan mu nasljednik, želeć mu dobrodošlicu i ugodan boravak. Tebe, naš Dum Baro, sreća pratila kroz ci- jeli život, da zaslužene dane mira budeš u do- brom zdravlju i spokojstvu uživat, a mi ćemo se tebe doživotno harno sjećati. — Zatonjani. 1 Domaće vijesti. Nepristrano priznanje Hrvati. ma i Slovencima. Bečka »Information«, koja izlazi za uputu općim političkim pitanjima, ovih je dana posvetila osobito priznanje Hrva- tima i Slovencima, kako to i zaslužuju. Veli, da su sada u vatri nadasve Hrvati i Slovenci sjajno dokazali, da su skroz vijerni državljani i do smrti pouzdani branitelji dinastije, Ra ri »0 bratstvo«. Pod tim naslovom donose Zagrebačke »Novine« lijep članak s ovim završetkom: Već smo dva puta na ovom mjestu naglasili, kako bi bilo po- trebno, de se što skorije osnuje stalno vijeće hr- vatskih i slovenskih domoljuba, koji bi imali ras- pravljati sva naša narodna pitanja. .Hrvatsko- slovensko vijeće neka bude našim narodnim pre- stavnikom, našom narodnom kulom, koja će šti- titi naša nacijonalna prava. Velika pitanja, koja će riješavati ovaj rat, ne smiju se riješiti bez nas, a protiv nas. Svoje interese moramo mi sami za- stupati i braniti, jer bi bilo naivno i misliti, da će se ko drugi za nas zauzeti. Radimo dakle brzo i odlučno. Hrvatske škole u Cresu i Ma. lom Lošinju — kako nam iz Opatije pišu — još su uvijek pod upravom Družbe sv. Ćirila i Metođa za Istru. Sva je prilika, da će još pro- steći nekoliko mjeseci — možda i čitava : godina dana — prije nego li te škole preuzme zemalj- ska komisija za Istru. Predradnje su u tom smi- slu već duše u toku, ali napreduju sporo, unatoč požurivanju sa strane naše Družbe. Mi- mogred napominjemo, da otkad je buknuo rat, nije zemlja preuzela ni jedne Družbine škole u Istri. Ovo ističemo, da prijatelji naše Istre vide, kakav je golemi teret, što ga naša Družba mora da nosi u ova teška vremena. Prihvaćamo i ovu priliku, da zamolimo sve Hrvate i Hrvatice, neka se što češće i što izda- šnije sjete hrvatskih škola u Istri. Natječaj na stipendiju iz zaklade Don Frana Bulića. Navršivši, božjom milosti, sedamdesetu godinu života današnjim danom, | dru&i koji sam, obzirom na sadašnje teške prilike, spro- veo »u samoći duše moje«, nalazim se ponuko- vanim, da na ovaj god utemeljim zakladu, koja će se zvati sZaklada Oon Frana Bulića«, te će se iz nje podijelivati godisnja štipendija za uče- SRAMA i povijesti umjetnosti na višim ma. Ova je Zaklada nastala prema mojemu na- javljenju još g. 1910. od svote od K 13.700, što “sam u veljači te godine primio kao izabrani za- Br. 600 stupnik Splitskoga Izbornoga Kotara na Carevin- skom Vijeću za zastupničke dnevnice, koje mi po zakonu pripadaju, i ako se ja mandata nika- da nijesam htio da primim. Sa tom glavnicom, o: kamatama i-od mene pridodadim pri- štednjama, narasla je Zakladna dodaje je glavnica na svotu Dokle ja budem u životu, po svoj ću volji odregjivati, da li će se svake godine i u kojemu iznosu podijelivati štipendija, ili će se kamate dalje DEDA na prirast glavnice. Iza moje smrti u mojo dredbi biti potanje Zaklade. MENE Pošto mea aetas vergit, a baš sada treba radnih sila na polju arheologije i povijesti umje- tnosti ne samo u ovom gradu i u našim hrvat- skim zemljama, nego i u cijeloj Evropi, gdje je užasno ratovanje na krvavim poljanama pokosilo uz neizmjerne žrtve, i mnogu mlagju i stariju silu na polju arheologije i povijesti umjetnosti, nalazim shodnim, da već sada raspišem natječaj na štipendiju od 1000 Kruna godišnjilk uz. sli- jedeće uvjete : a) Stipendija će iznositi godišnjih 1000 K, za sada će biti udijeljena svršenom filologu ili učeniku, koji svršava filološke nauke, i to za rok od 2--3 godine, da se usavrši u arheološkim znanostima na višim Školama. Štipendija bit će podijeljena odmah po svršetku — uhvano sko- romu — ovoga užasnoga rata. &) Natjecatelji imadu mi do konca tek. go- dine dostaviti pismenu molbu, opskrbljenu doka- zima dovršenih nauka, ekonomskoga stanja i za- jamčiti tvrdim ispravama, da nakou svršenih arhe- oloških nauka, neće se ovomu zvanju iznevjeriti, ni prebjeći u drugu struku, te da će nakon toga službovati u Dalmaciji, u prvom redu u gradu Splitu ; €) pridržavam sebi potpunu slobodu, da udijelim štipendiju prema svojoj uvigjavnosti, pri čemu ću imati obzira, naravski, da dadem pre- dnost u prvom redu natjecateljima, koji su za- vičajni u Splitskom Izbornom Kotaru na Care- vinskomu Vijeću po stanovitom po meni odre- gjenom redu sela i mjesta; zatim natjecateljima iz ostale Dalmacije i napokon iz svih hrvatskih i slovenskih zemalja; d) pridržavam sebi, da sa izabranim natje- cateljem utanačim pobliže ostale uvjete; a ako je natjecatelj već u službi kao filolog ili histo- ričar, pobrinuti ću se da mu, po mogućnosti, isposlujem od starijih Vlasti dopust oprosta od škole za trajanje njegovih arheoloških nauke, kao i to da se urede svi ostali odnošaji natjecatelja izabrana ovoga puta i ostalih u budućnosti sa Školskim Vlastima glede daljega njihova namje- štenja. Split-Solin, 4. oktobra 1916. — Don Frane Bulić »Gospodarski Glasnik“ zove se novi stručni list, koji je počeo izlaziti u Zadru, a bavi se: gospodarstvom, trgovinom, industri- jom, trgovinskom i agrarnom politikom, dono- seći osobito što više gospodarskih i trgovačkih vijesti, tržne cijene itd. Izlazi svake subote na većem formatu. Pretplata je K 10 na godinu. Pošto je danas veo- ma skupo izdavanje novina, list će se slati samo onome, ko bude pisao (dopisnicom) da ga se predbroji. i List je veoma podesan za oglašavanje, po- što će se raspačavati u Dalmaciji, Bosni i Her- cegovini, Hrvatskoj, Istri, Srbiji i Crnoj Gori. Vapaj za pomoć. Primamo iz kru- gova zaslužnog našeg učiteljstva: Odkako rat traje učitelji su pučkih škola primili samo je- danput ratnu pripomoć od 10% na godišnju plaću. Svi činovnici i mastavnici srednjih škola imaju redoviti ratni doplatak, a ministar je pre- sjednik grof Stirgkh pripoznao sadašnje teške prilike, pak se radi da taj doplatak bude od 50—70% na godišnju plaću. Zima je na vratima, a ma patriotizam pučkog učiteljstva, i oni nepre- stance suragjuju sa ostalim faktorima u avakoj patriotskoj akciji. Pravo je dakle, da ne budu zapostavljeni i glede ratnog doplatka. Čuje da je Poktajinsko Vijeće već to na Zemaljski Odbor, a da se je i šenost gosp. namjesnik grof Attems uzeo. Ne bi se imalo odgagjati do lani, sa doznakom tog doplatka, prekuburi zima? Priznata je potreba i pučkom učiteljstvu, pak ne bi li se naredbenim