Sir. 2.
Sa ratišta.

Balkansko ratište.

Na macedonskoj fronti u osječku Cerne bile
su žestoke ali bezuspješne navale Srba. U noći
od 15. do 16. ov. mj. Srbi su poduzeli osam
ogorčenih navala, sve jedan za drugim u istom
odsječku, ali su uz njihove velike gubitke bili
odbijeni. | na željezničkoj pruzi Bitolj-Lerina
Francuzi su bili odbijeni sa znatnim gubitcima.
Pred irontom samo jednog našeg bataljuna po-
kopano je 485 Francuza. Na mogleničkoj fronti
vodila se je živahnija artiljerijska djelatnost. Isto-
čno od Vardara do Dojranskog jezera i na po-
dnožju Belašice planine slabija topovska vatra.

Rumunjsko ratište.

Čišćenje jugoistočnog i istočnog pogranič-
nog područja u Erdelju brzo je napredovalo.
Rumunji su bili na mnogim mjestima bačeni
preko klanaca. Naše su čete pohvatale razna o-
dijeljenja raspršanih rumunjskih četa.

U gorju Gyergeny još se Rumunji opiru.

Bojni položaj na granici južno od Sibinja i Bra-

šova ostao je nepromijenjen.
Rusko-rumunjsko ratište.

Fronta protiv Rumunjske : Na istočnoj fronti
vodile su se uspješne +borbe s rumunjskim odi-
jeljenjima. Bitnih promjesa nije bilo. Rumunji
se opiru osobito na cestama u klancima.

Fronta proti Ruskoj : Istočno od Kirlibabe
naše su čete dobile na prostoru i zarobile su do
1500 Rusa. Na uglu tromegje južno od Doma
vatre Rusi su bili potisnuti preko potoka Negre.
U području Ludove dočepali su se bavarski ba-
taljuni jednog neprijateljskog položaja. U šum-
skim Karpatima južno od Dnjestra bili su odbi-
jeni svi nasrtaji Rusa. Žestoki topnički napadaji
na visove Ludove i dalje traju.

U Voliniji je zadnje dane porasla ruska
djelatnost. Na pojedine dijelove fronte Rusi su
zasuli topovsku vatru, a mjestimice su slijedile
i pješadijske navale. Neprijatelj je svuda imao
teških poraza. Južno od Lipnice Rusi su ostavili
u rukama saveznika 36 časnika i 1900 vojnika.
Izmegju Pustomitya i: Swiniuchya, zapadno od
Rudnowa, južno od Zaturca i izmegju Zaturca i
Kisielina rusko jurišanje ponovilo se na nekim
mjestima i do deset puta, ali sva snaga premoć-
nih ruskih masa nije mogla da uzdrma hrabre
bramioce. Neprijatelj nigdje nije mogao da prodre.

Na zapadnoj obali Narajowke kod Herbu-
tova osvojili su bavarski bataljuni pred dva dana
važno rusko uporište i zarobili su 350 ljudi sa
12 strojnih pušaka.

Talijansko ratište.

Osma ofensiva Talijanaca može se smatrati
završenim bojevima dne 11. oktobra. Ovaj je put
neprijatelj sakupio svoje sile osobito proti ju-
žnomu krilu. Izmegju mora i visova istočno od
Gorice bila je postavljena za navalu cijela treća
vojska i jedan dio druge vojske, ukupno oko 16
pješačkih divizija sa vrlo jakim topništvom i
mnogobrojnim baterijama bacala mina. Neustra-
šivi branioci Krša izdržali su cijelu nedjelju dana
u najtežoj vatri, a onda su tri dana odolijevali
neprestanom jurišanju premoćnijeg neprijatelja,
dokle ga isti njegovi gubitci nijesu prisilili, da
obustavi navale. — Od toga dana nije bilo zna-
tnijih dogagjaja. Zadnje dane neprijatelj podr-
žava živahnu topničku djelatnost na pojedinim
mjestima fronte u Tleimskoj dolini, na Dolomi-
tima i na visoravni Krša.

Zapadno ratište.

Bitka na Sommi trajala je i ove sedmice.
U navalama na liniji Morval-Bouchavesnes, gdje
je došlo do bojeva iz bliza, Francuzi su poele-
gli. U borbama kod Thiepvale Englezi su se
učvrstili na jednom mjestu, a inače su svuda
bili odbijeni. Kod Ablaincourta Francuzi su se

sljepačkom pisaćem stroju oslobodi me. doskora
dosadnog pisanja sa tablom i šiljkom, Sada mi
je više prešlo potpuno u krv sljepačko pismo,
isto kao i obično, dok sam imao zdrave oči.
Već sam prije, dok sam bio zdrav, poznavao sa-
svim dobro pisanje na stroju, i stoga nastojah,
da opet postignem prijašnju spretnost na pisaćem
stroju i glede sigurnosti i glede brzine. Doista
sada sam mogao, da svoje prst: bolje iskoristim:
mješte sa dva, sada na stroju pišem sa svih de-
set prsta. Upotrebljavanje table za računanje i
crtanje za slijepe kao i poznavanje reliefne karte
osvjedočiše me o silnom napretku obrazovanja
slijepaca. Uz to još počeo sam učiti i piano.

Nakon takovog šest mjesečnog obrazovanja
trsio sam se, da svoje prijašnje znanje i u meni
preostalu snagu upotrebim u kojem zanatu. Na
sreću mogao sam, da se opet dadem na svoje
prijašnje zanimanje. Kad je buknuo rat, bio sam
položio ispit za službu upravitelja i uslijed su-
sretljivosri vlasti moje domovine odmah nakon
svog povratka bje mi dano isto mjesto, koje sam
imao, dok sam imao zdrave oči.

Kod osiguravajućeg ureda opet saslavljam
zapisnike, kao i prije. Gdje ne mogu da sAm iz-
vršim sa pisaćim strojem, kao n. p. pri ispunja-

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

učvrstili u selu Gernemont, inače su im sve na-
vale bile bezuspješne. Kod Gueudecourt skršili
su se neprijateljski juriši u njemačkoj vatri, a
kod Saillya i Fresnesa u bojevima iz bliza. Nje-
mački su letači oborili 6 neprijateljskih zrako-
plova. — U području Maase bila je kadkad jača
djelatnost artiljerije.

Razne vijesti. :

Podmornica »Bremen« uništena ?

O vijestima, što su ih saopćili različiti li-
stovi o tobožnjem torpedovanju podmornice »Bre-
men«, doznaje »Berliner Tageblatt« iz posve po-
uzdana vrela : Berlinski su listovi već prošle srije-
de dobili privatnim putem vijest, da je podmornica
»Bremen« u jednoj amerikanskoj luci torpedovana
i potopljena. Cenzura je megjutim zabranila sva-
ku vijest, budući da je još manjkala službena
potvrda. U isti su mah pienijeli neutralni listovi
iz neprijateljskih novina vijest, da je more izba-
cilo na amerikansku obalu pojas za spasavanje
s podmornice »Bremen«. Ni ta se vijest nije služ-
beno potvrdila. Unatoč tomu je donijela »Pom-
mernsche Tagespost« bez dozvole cenzure vijest
o propasti »Bremena«. Vojno je zapovjedništvo
u Stettinu ponajprije podijelilo listu ukor, a kad
se je ispostavilo, da list uopće nije primio spo-
menute brzojavke, već da se je ova vijest sasta-
vila jedino na osnovi privatnoga pisma u urtedni-
štvu »Pommernsche Tagespost«, zabranjeno je
daljnje izlaženje lista. Njemačko paroplovno dru-
štvo, na koje su se obratili mnogi berlinski li-
stovi radi vijesti o »Bremenu«, saopćilo je, da su
sve ove vijesti puke izmišljotine, ali da se niti o
podmornici »Bremen« ne smije saopćiti nikakove
vijesti. Za sada .je neosnovana svaka bojazan.
»B. B. C.« odlučno izjavljuje, da je posve ne-
istinita vijest o uništenju podmornice.

Stanje u Grčkoj.

Vojni izvijestitelj »Nieuwe Rotterdamsche
Courant« u svom prikazivanju ratnog položaja d#'-
lazi i na Grčku, te njezino stanje ovako prika-
zuje : Grčka je propala | Brodovlje izručeno i ra-
zoružano, primorske utvrde razoružane i preda-
ne, Najvažnije željezničke pruge izručene tugjin-
cima za tugjinsko ratovanje, a vojska po nalogu
inozemstva demobilizirana i djelomice u buni pro-
tiv vlastite vlade; brzojav i telefon u rukama ino-
stranaca ! Grčka je u istinu prestala da živi kao
samostalna država. Njezini veliki »prijatelji« i
»zaštitne vlasti« tako su je štitile, da je izdahnula.

Politika grčkog kralja.

»Daily Telegraph« javlja iz Atene: Grčki
je Kralj odgovorio jednom diplomatu, koji ga je
nagovarao, da promijeni svoju politiku : Prije sam
pripravan, da izgubim prijestolje, nego da str-
moglavim Grčku u propast. Uvjeren sam, da Ru-
munjska u 14 dana više ne će postojati. Kad bi
onda Grčka, nakon osvojenja Rumunjske po cen-
tralnim vlastima, započela rat, to bi Nijemci svo-
je sile poslali protiv Grčke, koju bi stigla sud-
bina Srbije i Rumunjske.

Rusija | Engleška.

Kako izvješćuju, nedavno je japanski
poklisar u Petrogradu govorio s neutralnim
diplomatom o miru i pri tome navodno rekao,
da svršetak rata nipošto nije blizu. Jedna će od
ententnih vlasti sve učiniti, da produlji rat, kako
bi se Rusija još više oslabila nego li do sada.
Petrogradski krugovi, koji nijesu skloni Engleškoj
i čiji upliv očevidno svaki dan sve više raste,
iskorišćuju ovu izjavu kao novi dokaz za tvrdnju,
da se Engleška više ne nada, da bi mogla nad-
vladati Njemačku, ali ipak uporito traži nastavak
rata, kako bi što više oslabila Rusiju i tako one-
mogućila djelatnost Rusije u Aziji.

Rusija prema ententi.

Rimske vijesti javljaju u Švicarsku, da iz-

megju baruna Sonnina i ruskoga poslanika Giersa

nju: formular4; služim se jednom osobom, koja
vidi, a koja radi po mojoj uputi. Ta mi osoba
čita zakonske odredbe i k>mentare prema mojoj
uputi i pruža mi inače koju omanju pomoć, b ez
koje jedan koji ne vidi s najboljom voljom ne
može, da izagje na kraj, n. p. kad mi na pisa-
ćem stroju ispane trak ili što slično. Osobito pa-
zim odmah u početku na saobraćaj sa osoba-
ma, koje dolaze u ured. Pri usmenim  informa-
cijama i  razjašnjenjima nimalo se ne ćutim

smeten, i tako mi rad podaje isto zadovoljstvo, |

kao i onome, koji vidi. Sva ta moja nastojanja
uragjaju lijepim plodom, a napunjaju me većim
veseljem nego prije. Kad radim, zaboravljam na
svoje stanje, a veseli me takogjer, kad razumijem
da neko, ko dogje u moju poslovnicu, i ne osjeća,
da se pod crnim naočalima ne kriju zdrave oči.

| po ulici naučio sam, da se krećem, bez
pomoći ruke zdravog pratioca. Plivanje, koje sam
kao slijepac počeo učiti u umjetnom kupalištu,
nastavljam i u prostoj rijeci, U društvu megju
osobama zdravih oči ne zaostajem ništa, igram
kao i prije na karata, ali posebnim sljepačkim
kartama, kuglam se i uspije mi kadgod, da po-
godim baš jednu odregjenu kuglu, u jednu riječ
uživam veselje društvenog života isto kao i prije.

vlada veća opreka, koju nijesu mogla ukloniti
ni ručna pisma obih vladara. Vele, da je razlog
tomu držanje ruske vlade u prevelikim talijan-
skim zahtjevima, obzirom na slavensko Jadransko
more, a pripovijeda se, da Rusija nije potpisala
londonsku deklaraciju o posebnom miru onako
bezuvjetno kao druge države, već da ju je samo
uvjetno potpisala i zadržala sebi slobodne ruke,
da odlučuje o miru, koji bi bio po nju povoljniji.

Naši dopisi.

Iz Zatona kod Gruža.

(Umirovljenje zaslužnog župnika. Dolazak
njegova nasljednika.) Poslije petnaestgodišnjeg
boravka megju nama, odijelio se od nas te pre-
šao u stanje mira naš obljubljeni i zaslužni du-
šobrižnik, preč. Dum Baro Fantella.

Za njeko vrijeme ostaje u našoj sredini, ali
nažalost za kratko doba. Uvijek smo ga i u
svemu imali pri ruci, u savjetu kao i na pleme-
nitim djelima. Mnogom siromahu, koji prosi a
usta ne otvara, nadasve u današnje vrlo teško
vrijeme, suzu je otro, ojagjelo srce obradovao.

Na početku, netom je megju nas došao,
želio je, što mu je i uspjelo, da njekoliko radnja
učini u ovom mjestu, što mu je i to megju svi-
jetlim stranicama njegovog rada.

Ustanovio je i rukovodio »Društvo Djevo-
jaka« i »Vojsku Srca lsusova«. Pod njegovom
upravom dosta je lijepo urešena Crkva Matica,
kao i ostale obližnje kapelice; nezaboravni pak
spomen su mu dva pobočna Žrtvenika u Crkvi
Matici, koji baš pohvalu zaslužuju. Marno je pra-
tio i razvoj mjesta, te je uložio koliko je više
mogao nastojanja da obećana radnja morskog
pristaništa i »mandrača« kraju bude čim prije
prevedena, što mu mi na svemu harno zahva-
ljujemo.

Koliko žalimo njegov odlazak, toliko se
veselimo dolasku mnogopošt. Dum Vicka Ra-
detzky, koji je do sada bio župnik na Orašcu,
pak ga kao susjeda vrlo dobro poznamo, te se
možemo radovati da dolazi u našu sredinu do-
ličan mu nasljednik, želeć mu dobrodošlicu i
ugodan boravak.

Tebe, naš Dum Baro, sreća pratila kroz ci-
jeli život, da zaslužene dane mira budeš u do-
brom zdravlju i spokojstvu uživat, a mi ćemo se
tebe doživotno harno sjećati. — Zatonjani.

 

 

1 Domaće vijesti.

Nepristrano priznanje Hrvati.
ma i Slovencima. Bečka »Information«,
koja izlazi za uputu općim političkim pitanjima,
ovih je dana posvetila osobito priznanje Hrva-
tima i Slovencima, kako to i zaslužuju. Veli, da
su sada u vatri nadasve Hrvati i Slovenci sjajno
dokazali, da su skroz vijerni državljani i do
smrti pouzdani branitelji dinastije,

Ra ri

»0 bratstvo«.
Pod tim naslovom donose Zagrebačke »Novine«
lijep članak s ovim završetkom: Već smo dva
puta na ovom mjestu naglasili, kako bi bilo po-
trebno, de se što skorije osnuje stalno vijeće hr-
vatskih i slovenskih domoljuba, koji bi imali ras-
pravljati sva naša narodna pitanja. .Hrvatsko-
slovensko vijeće neka bude našim narodnim pre-
stavnikom, našom narodnom kulom, koja će šti-
titi naša nacijonalna prava. Velika pitanja, koja
će riješavati ovaj rat, ne smiju se riješiti bez nas,
a protiv nas. Svoje interese moramo mi sami za-
stupati i braniti, jer bi bilo naivno i misliti, da
će se ko drugi za nas zauzeti. Radimo dakle
brzo i odlučno.

Hrvatske škole u Cresu i Ma.
lom Lošinju — kako nam iz Opatije pišu
— još su uvijek pod upravom Družbe sv. Ćirila
i Metođa za Istru. Sva je prilika, da će još pro-
steći nekoliko mjeseci — možda i čitava : godina
dana — prije nego li te škole preuzme zemalj-
ska komisija za Istru. Predradnje su u tom smi-
slu već duše u toku, ali napreduju sporo,
unatoč požurivanju sa strane naše Družbe. Mi-
mogred napominjemo, da otkad je buknuo rat,
nije zemlja preuzela ni jedne Družbine škole u
Istri. Ovo ističemo, da prijatelji naše Istre vide,
kakav je golemi teret, što ga naša Družba mora
da nosi u ova teška vremena.

Prihvaćamo i ovu priliku, da zamolimo sve
Hrvate i Hrvatice, neka se što češće i što izda-
šnije sjete hrvatskih škola u Istri.

Natječaj na stipendiju iz zaklade
Don Frana Bulića. Navršivši, božjom milosti,

sedamdesetu godinu života današnjim danom, | dru&i

koji sam, obzirom na sadašnje teške prilike, spro-
veo »u samoći duše moje«, nalazim se ponuko-
vanim, da na ovaj god utemeljim zakladu, koja
će se zvati sZaklada Oon Frana Bulića«, te će
se iz nje podijelivati godisnja štipendija za uče-
SRAMA i povijesti umjetnosti na višim

ma.

Ova je Zaklada nastala prema mojemu na-
javljenju još g. 1910. od svote od K 13.700, što
“sam u veljači te godine primio kao izabrani za-

 

 

 

Br. 600

stupnik Splitskoga Izbornoga Kotara na Carevin-
skom Vijeću za zastupničke dnevnice, koje mi
po zakonu pripadaju, i ako se ja mandata nika-
da nijesam htio da primim. Sa tom glavnicom,
o: kamatama i-od mene pridodadim pri-
štednjama, narasla je Zakladna

dodaje je glavnica na svotu

Dokle ja budem u životu, po svoj ću volji
odregjivati, da li će se svake godine i u kojemu
iznosu podijelivati štipendija, ili će se kamate
dalje DEDA na prirast glavnice. Iza moje smrti
u mojo dredbi biti potanje
Zaklade. MENE

Pošto mea aetas vergit, a baš sada treba
radnih sila na polju arheologije i povijesti umje-
tnosti ne samo u ovom gradu i u našim hrvat-
skim zemljama, nego i u cijeloj Evropi, gdje je
užasno ratovanje na krvavim poljanama pokosilo
uz neizmjerne žrtve, i mnogu mlagju i stariju
silu na polju arheologije i povijesti umjetnosti,
nalazim shodnim, da već sada raspišem natječaj
na štipendiju od 1000 Kruna godišnjilk uz. sli-
jedeće uvjete :

a) Stipendija će iznositi godišnjih 1000 K,
za sada će biti udijeljena svršenom filologu ili
učeniku, koji svršava filološke nauke, i to za rok
od 2--3 godine, da se usavrši u arheološkim
znanostima na višim Školama. Štipendija bit će
podijeljena odmah po svršetku — uhvano sko-
romu — ovoga užasnoga rata.

&) Natjecatelji imadu mi do konca tek. go-
dine dostaviti pismenu molbu, opskrbljenu doka-
zima dovršenih nauka, ekonomskoga stanja i za-
jamčiti tvrdim ispravama, da nakou svršenih arhe-
oloških nauka, neće se ovomu zvanju iznevjeriti,
ni prebjeći u drugu struku, te da će nakon toga
službovati u Dalmaciji, u prvom redu u gradu
Splitu ;

€) pridržavam sebi potpunu slobodu, da
udijelim štipendiju prema svojoj uvigjavnosti, pri
čemu ću imati obzira, naravski, da dadem pre-
dnost u prvom redu natjecateljima, koji su za-
vičajni u Splitskom Izbornom Kotaru na Care-
vinskomu Vijeću po stanovitom po meni odre-
gjenom redu sela i mjesta; zatim natjecateljima
iz ostale Dalmacije i napokon iz svih hrvatskih
i slovenskih zemalja;

d) pridržavam sebi, da sa izabranim natje-
cateljem utanačim pobliže ostale uvjete; a ako
je natjecatelj već u službi kao filolog ili histo-
ričar, pobrinuti ću se da mu, po mogućnosti,
isposlujem od starijih Vlasti dopust oprosta od
škole za trajanje njegovih arheoloških nauke, kao
i to da se urede svi ostali odnošaji natjecatelja
izabrana ovoga puta i ostalih u budućnosti sa
Školskim Vlastima glede daljega njihova namje-
štenja. Split-Solin, 4. oktobra 1916. — Don
Frane Bulić

»Gospodarski Glasnik“ zove se
novi stručni list, koji je počeo izlaziti u Zadru,
a bavi se: gospodarstvom, trgovinom, industri-
jom, trgovinskom i agrarnom politikom, dono-
seći osobito što više gospodarskih i trgovačkih
vijesti, tržne cijene itd.

Izlazi svake subote na većem formatu.
Pretplata je K 10 na godinu. Pošto je danas veo-
ma skupo izdavanje novina, list će se slati samo
onome, ko bude pisao (dopisnicom) da ga se
predbroji. i

List je veoma podesan za oglašavanje, po-
što će se raspačavati u Dalmaciji, Bosni i Her-
cegovini, Hrvatskoj, Istri, Srbiji i Crnoj Gori.

Vapaj za pomoć. Primamo iz kru-
gova zaslužnog našeg učiteljstva: Odkako rat
traje učitelji su pučkih škola primili samo je-
danput ratnu pripomoć od 10% na godišnju
plaću. Svi činovnici i mastavnici srednjih škola
imaju redoviti ratni doplatak, a ministar je pre-
sjednik grof Stirgkh pripoznao sadašnje teške
prilike, pak se radi da taj doplatak bude od
50—70% na godišnju plaću. Zima je na vratima,

a

ma patriotizam pučkog učiteljstva, i oni nepre-
stance suragjuju sa ostalim faktorima u avakoj
patriotskoj akciji. Pravo je dakle, da ne budu
zapostavljeni i glede ratnog doplatka. Čuje
da je Poktajinsko Vijeće već to
na Zemaljski Odbor, a da se je i
šenost gosp. namjesnik grof Attems
uzeo. Ne bi se imalo odgagjati do
lani, sa doznakom tog doplatka,
prekuburi zima? Priznata je potreba
i pučkom učiteljstvu, pak ne bi li se naredbenim