CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Br. 603. Kraljevina Poljska. Usred najvećeg ratnog meteža zbio se je prošle Nedjelje, dne 5. o. mj., veliki hi- storični dogogjaj : poslije stotinu i više go- dina kraljevina Poljska, nekad velika i slavna, opet je uskrišena. Ispunja se proročanstvo njezinog sina, mučenika blaženog Andrije Bobola (+ 1657), ispunja se stoljetni san i vruća želja svih poljskih rodoljuba : Polj- ska je opet slobodna. Žalosna je njezina povijest zadnjih dvaju vijekova. Poslije trostruke diobe polj- skoga kraljevstva god. 1773, 1793 i 1795, Poljska je malo po malo izgubila i zadnji tračak slobode, ali poljski narod od preko 25 milijuna duša sa slavnom svojom po- vijesti, sa jakom i živom svojom vjerom, sa bogatom svojom kulturom i literaturom nije mogao da izgine. Poljsko je pitanje uvijek bilo živo u evropskoj politici, a poljski narod odgojen u višestoljetnoj po- litičkoj slobodi nije se dao pretvoriti u robove. Knut i teror najgore vrste mogao je da Poljacima napuni tamnice, da napuči Sibiriju, da zatvori njihove škole, da kon- fiscira njihova dobra, ali nije mogao da Poljacima vjeru iz srca iščupa, da ubije u IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PERS PR rmrtaA mt A Rea NA at JS SNA pata ES S Rem Ja o ŠTVU, — ZA ZAHVALE | PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI u Kan MA PS ALE NSS DAM RS JA tutti NARA A JE. Nin JR SA E UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU SE RSS MA a PASA God. xu. | likodušno podijeljuju joj slobodu, dok En-| život. — Ma previšnju zapovjed Njegova Galiciji podijeliti pravo, da svoje zemaljske po- tenta riječima kaže, da se bori za slobodu Veličanstva austrijskoga Cara i apoštolsko- slove, sve do potpune mjere onoga, što stoji u malenih naroda, a u stvari ostavlja na cje- dilu i Belgiju i Srbiju i Crnugoru, a ma- lu Grčku stavlja na sto muka. Historični dan 5. novembra ostat će duboko usagjen u srcu svakog rodoljubnog Poljaka; tu počima nova era u povijesti Poljske. Proglas o samostalnosti Poljske izdali sn dogovorno njemački car Vilim [I. u Varšavi i naš sijedi vladar Frano Josip |. u Ljubljinu. Ovaj potonji doslovno do- nosimo: Stanovnicima ljubljinske generalne gubernije : Njegovo Veličanstvo Car austrijski i apoštolski kralj ugarski i Njegovo Veličan- stvo njemački Car, nadahnuti čvrstom vje- rom u konačnu pobjedu svoga oružja i proniknuti željom, da privedu sretnoj bu- dućnosti poljske krajeve, što su ih njiho- ve hrabre vojske uz teške žrive otele ru- skomu gospodsivu, sporazumjeli su se o lome, da sastave od ovih krajeva samo- stalnu državu s nasljednom monarhijom i konstitucijonalnim ustavom. Pridržano je konačno odregjenje granica kraljevine Poljske. Novo će kraljevstvo u priključku na obje vlasti naći jamstva, što ih treba njima duh slobode, da uništi njihovu na- za slobodan razvoj svojih sila. U vlastitoj rodnu svijest. U kostima svakog Poljaka živila je ideja njihovih velikana Tadeusza Koszciuzki, Josefa Poniatowski i ostalih narodnih junaka. I kroz ovo žalosno doba Poljaci su više puta pokušali borbu za svoju slobodu, osobito god. 1830. i 1863, ali ostavljeni od svakoga moradoše skupo platiti svoj ustanak. Na početku ovog rata sinu Po- ljacima movi tračak mađe, da bi postigli slobodu domovine i znajući dobro, gdje je vjera, a gdje je nevjera, kupe se »legije« poljačkih dobrovoljaca, da se bore na strani centralnih vlasti. Pobjedonosne čete centralnih vlasti oslobagjaju Poljsku iz ruskog ropstva i ve- Kratke crtice iz povjesti Poljske. (po »N. W. J.«) Odviše bh nas daleko vodilo, da ispričamo sudbonostiu: povjest Poljske u svim detaljima. Kao naj izloženija predteča zapadnoevropske kul- naprotiv istoku, kao stražu na istočnoj gra- nici Evrope proti svim napadajima azijatskih na- rođa bijaše Poljska kroz vjekove pozorištem sva- kojskih borba, u kojim se prepirahu o prvenstvo zapadna i istočna kultura. Ove borbe potkopaše carstvo Pijasta, koje$se je pod vlađavinom Jage- dovinulo do vrhunca svoje moći od 14. g : do 16. Tri diobe Poljske. Prvi poticaj na raspad kraljevstva dade iz- vojsci neka dalje žive slavne predaje polj- skih armeja pregjašnjih vremena i spo- men na hrabre poljske suborioce u veli- | kom ratu sadašnjosti. U zajedničkom će se sporazumku urediti njezina organiza- cija, izobrazba i vodstvo. Saveznički se vladari podaju pouzdanoj nadi, da će se ispuniti želje za državni i narodni razvoj kraljevstva poljskoga uz potrebni obzir na opće poliličke prilike u Evropi kao i na boljak i sigurnost svojih vlastitih zemalja i naroda. Velike će zapadne susjedne vla- sti kraljevine Poljske megjutim radosno vigjeti, kako je na njihovim istočnim gra- nicama opet uskrsnula i procvala slobodna i sretna država, koja uživa svoj narodni upletoše s2 Prusija i Njemačka i zaključiše diobu Poljske. Na 5. marta 1772. izgubi Poljska od dotadašnje svoje zemlje, koja je imala površinu od milijun kvadratnih kilometara (veća je bila nego sadašnja Austro-Ugarska skupa s Italijom), skoro jednu četvrtinu. Rusija dobije najveći dio (istočni dio Litve do Dvine i Dnjepra), Austrija dobije uz županiju spišku takogjer Galičku i Vla- dimiriju a Pruska zapadnu Prusku osim Gdan- skog (Danzig)i Torunja, i takogjer Noteško okružje. God. 1791. patriote poljski, htijući ustaliti prilike svoje domovine jednom za vazda, uve- doše ustav, a prijestolje proglase nasljednim. Pruska im obeća pomoć, ali nije bilo prave slo- ge megju Poljacima i nagjoše se nekoji od plem- stva, koji pozvaše u pomoć Ruse, da im urede njihove prilike. Opriješe im se poljske čete pod vodstvom Josipa Poniatovski i generala Kosci- uszko i Zajaczek, ali uzalud, jer je bila jača sila Prusi tada, mješte obećane pomoći, ugjoše sa svojom vojskom u Poljsku i združiše se sa ruskom vojskom. Tako bi zaključena druga dioba Poljske godine 1793. Austrija ga ovaj put nije ništa ulazila ; Prusija dobije veći dio velike Polj- ske (južnu Prusiju) i gradove Gdansko i Toruni, a Rusija gotovo polovicu Litve. Još prije, nego su bile uregjene granice opredijeljene u drugoj diobi, podigoše se patri- ote pod Kosciuszkim. iza kako je postigao sjaj- nih uspjeha proti silmoj nadmoći, bude Kosciu- isko kod Maciejovice teško ranjen i zarobljen, a Generalni. ga kralja ugarskoga potpisao : | i guverner Kuck, podmaršal. | Na ovaj se je glas svečano okitila ci- | jela mukotrpna Poljska, zaoriše narodne himne, a oči se okvasiše suzam radosnicam. I cijeli svijet stoji pod dojmom toga histo- ričnog dogogjaja, značajnog koli sa politi- čkog toli sa vojničkog i gospodarskog gle- dišta. Na ovaj glas novine Entente hoće da pobijesne, jer uvigjaju, da bi ono mo- glo prouzrokovati čitav preokret i u njiho- vim redovima. Ovoj radosti Poljske veseli se i muko- trpna Hrvatska, čija povijest naliči Poljskoj i glede stalne vjere i hrabrenog junaštva, pak i ona sad željno iščekuje dan svoje samostalnosti i slobode pod slavnim žezlom Habsburške dinastije. I starac Dubrovnik, koji je u prošlosti toli milo simpatizavao sa poljačkom kralje- vinom, i čiji se je najveći pjesnik Ivan Gun- dulić zadahinuo na slavnoj povijesti Poljske, te spjevao svog ,Osmana“, pridružuje svoj slabi glas i veselo i on kliče: »Jeszeze Poljska nie zginiela ! Autonomija Galicije. »Wicner Zeitung« od 6. nov. objelodanila je slijedeće previšnje pismo: Dragi dr. pl. Korber ! U smislu sporazumka izmegju Mene i Nje- govog Veličanstva njemačkoga cara, stvorit će se iz poljskoga područja, što su ga naše hrabre vojske otele ispod ruskoga gospodstva, jedna samostalna država sa nasljednom monarhijom i konstitucijonalnim ustavom. Tim povodom sjećam se ganutim srcem mnogih dokaza odanosti i vijernosti, što sam ih tijekom Moje vlade od zemlje Galicije primio, kao i velikih i teških žrtava, što ih je ova ze- mlja u sadanjemu ratu, izvržena najžešćoj ne- prijateljskoj najezdi, u interesu pobjedonosne obrane istočnih granica države pridonijela i koje su joj osigurale trajno pravo na Moju najtopliju očinsku skrb. Stoga želim u času, u kojem nastaje nova država, rukom o ruku stim razvojem i zemlji ruski general Suvarov krvavim jurišem zauzme Pragu, predgragje Varšave, nakon čega morade i Varšava pasti. Sada zaključiše, ovaj put i Au- strija, na 3. januara 1795. treću diobu Poljske. Rusija dobije veći, istočni dio, a zapadni manji podijele sebi Austrija i Prusija. Tako nestade više poljske države, a kralj poljski morao je na 25. novembra iste godine položiti krunu. Bečki kongres. Kad je Napoleon nakon mira u Tilsilu god. 1807. sklopio vojvodinu Varšavsku od Prusiji odu- zetih dijelova negdašnje Poljske, i nadodao joj još zapadnu Galiciju, Krakov i Zamosc, mislili su patriote poljski, da je došao čas ostvarenju zakopane im nade. Ali katastrofa godine 1812 učini kraj svim tim nadama. Bečki kongres za» pečati na 3. maja 1812. sudbinu Poljske i usta- novi tačno granice područja, koje je pripalo tri- ma carstvima. Poljska i Napoleon. Simpatije Poljaka pratile su Napoleona od prvog početka njegove slave. Tužno se njih doj- mila nesretna kasnija sudbina Napoleonova. Još prije nego što je konačno nestalo poljske drža- ve, pribjegne četa poljskih patriota u inozemstvo, da tu potraži pomoći u vlasti, neprijateljskih dr- žavama, koje su je razdijelivale. U Francuskoj se uredi nekoliko legija pod vodstvom Dabrov- skoga. Sve je više rastao broj te vojske, koja se je s Napoleonom skupa borila u Lombardiji, cisalpinskoj republici i u Italiji. skladu s njenom pripadnošću uz državnu cjelo- kupnost i njezin napredak, samostalno odregjuje i da time pružim pučanstvu Galicije jamstvo za njezin nacijonalni i gospodarski razvitak. Stavljajući Vam ovu svoju namjeru do zna- nja, nalažem Vam, da mi izradite i podnesete shodne predloge za njeno zakonsko ostvarenje. Beč, dne 4. studenoga 1916. Frano Josip, m. p. Korber, m. p. Uz previšnje ručno pismo o autonomiji Galicije bečki listovi pišu: »Wiener Zeitung« objelodanjuje previšnje ručno pismo ma ministra predsjednika glede ure- gjenja budućega položaja Galicije unutar državne cjelokupnosti. Jasno je, da postanak jedne sa- mostalne poljske države na sjeveroistoku monar- hije ne može ostati bez utiska na razvoj prilika u zemlji Galiciji. Uslijed toga nadaje se potreba ovu potonju u zakonodavstvu i u upravi preu- desiti uz novi položaj. U izgled uzeta preudesba prislanja se uz osobite odnošaje, koji su već odavna došli do izražaja u raznim uredbama i poslovanju zemlje, te joj pokazuju put za njezin daljnji razvoj. Položaj, koji je zemlji Galiciji unutar Austrije dopitan, nije u svim pojedinostima u ručnom pismu ustanovljen. Ovo je priuzdržaj kasnijih odluka u prosugjivanju. Unatoč tome pruža ručno pismo važne upo- rišne točke za prosugjivanje buduće konstefacije, jer označuje granice, u kojima se ima kretati to novo uregjenje. Ako je zemlji dano pravo, da svoje poslove samostalno uregjuje sve do pot- pune mjere onoga, što stoji u skladu s njenom pripadnošću uz državnu cjelokupnost i njezin napredak, onda se u tim riječima sjedinjuju oba momenta mjerodavna za svaki državni razvitak u Austiji: dobro države i unutar ove boljak do- tične zemlje. Što se tiče ostvarenja u ručnom pismu javljene namjere, to je u tom manifestu već učinjen prvi korak i vlada pozvana na od- govornu suradbu. Ministar predsjednik dobiva nalog za izradbu shodnih predloga, kojima bi se novo uregjenje zakonski oživotvorilo. — Prema tome će zadaća vlade sastojati u pronalasku oblika i u utiranju puteva, koji će zajamčiti pro- vedbu u onom duhu, kojim odiše naveđena namjera. Dubok utisak, što ga je ovo ručno pismo kadro proizvesti u Galiciji, dat će bez sumnje snažan poriv, da zemlja čim skorije svlada uda. Iz zahvalnosti Napoleon stvori im veliku voj- vodinu Varšavsku, Pod vodstvom kneza Josipa Poniatovski pri- bližiše se 60.000 poljskih boraca velikoj Napo- leonovoj armeji, koja je kretala proti Rusiji, kre- nuše s njime na Moskvu i ne ostaviše ga lako, Poniatovski nagje slavnu smrt god, 1813. Uspomena na Napoleona ostala je u srcima Poljaka kao najsvetija uspomena za sve vjekove. Ustanak godine 1830.-1821. Dio Poljske, dodijeljen Rusiji na bečkom kongresu, koji se dio nazivlje često kongresna Poljska, pripao je Rusiji kao samostalno ustavno kraljevstvo i bio je združen s Rusijom realnom unijom. : Prema članku III. ugovora izmegju Prusije, Austrije i Rusije od 3. i 4. maja 1815. morale su se Poljacima »podijeliti ustanove, koje osigu- | ravaju uzdržanje njihove narodnosti, prema po- litičkim forama,« koje svaka pojedina od država, kojoj oni pripadaju, bude smatrati zgodnim, da im priznade. Ruski car Aleksandar oduzme Po- ljacima nekoliko sloboština. Kad je iza njega došao na prijesto ruski car Nikolaj I, koji je još više skratio slobodu Polja- cima, podigoše se oni u decembru 1830. na us- tanak. Parlamenat poljski zbaci cara s prijestolja poljskog i uvede nacionalnu vladu, na čelu koje bijaše Czartoryski, koji se je uhvao u francusku pomoć, Rusi upraviše u ono doba golemu voj- sku od 160.000 momaka proti 50,000 Poljaka.