»PRAVA_ CRVENA HRVATSKA« PRAVA CRVENA HR \ I iti CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8 NA POLI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO OODIŠNJE K. 12 ! KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Pat SLEEPLESS SPS POJEDINI BROJ IZLAZI SVAKE SUBOTE STOJI 20 PARA. | 4 VATSKA Š PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPIŠI UREDNI- \ šrvu. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUSTRUKOPISI SENE VRAČAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU SE testna tute |_se. 607. Njeg. Veličanstvo Ćesar i Kralj Karlo. U općoj, dubokoj žalosti .za velikim Ćesarem i Kraljem našim, Franom Josipom I., ukazuje se jedna svijetla tačka, najbolji me- lem ranjenom srcu svih podanika naše Mo- narhije, — slika novog Ćesara i Kralja, Njegova Ap. Veličanstva Karla i njegove premilostive supruge Ćesarice i Kraljice Zite. U mladom Ćesaru i Kralju žive i da- lje preminuli naš Vladar, jer sve vrline svoje i bogatstvo iskustva svoga nastojao je Fra- no Josip da prelije u sinovca svoga Karla, a ovaj, obdaren od naravi najljepšim vrli- nama uma i srca, znao je da steče sva svojstva i sve sposobnosti potrebite jed- nom vladaru. U najljepšoj muževnoj dobi od punih 29 godina života stupa na slavno prijesto- lje svojih pregja vjerni potomak Habzbur- govaca noseći u svom srcu sve njihove tra- dicijonalne vrline. Od ponajboljih učitelja upućen je u sve vrsti znanja i umjeća, a kroz zadnje dvije godine vidimo ga u ra- tu na najvećim bojištima, gdje odvažno vodi svoje slavodobitne čete. Tu se upo- znaje i u dodir dolazi sa velikim vojsko- vogjama, sa časnicima i prostim vojnicima, i njegova vesela pojava svačije srce brzo osvaja. 4 Kroz ovo ratno vrijeme vrši preuzvi- šeni naš novi Vladar i drugu službu. Sa ratišta leti često u Beč, da izvijesti o svemu svog sijedog Strica, pak od njega i od dru- gih državnika najbolje biva upućen u sva unutrnja i vanjska pilanja naše politike. | tako prolazi Ćesar i Kralj Karlo kroz naj- bolju školu, kroz školu iskustva i života. Njegov prvi proglas »Mojim narodi- ma« najbolje nam otkriva njegovo srce i njegovu odlučnost. On se tu zavjerava pred Bogom i pred svijetom, da će nastaviti i dovršiti djelo svoga Prešasnika oko mirnog obnovljenja i pomlagjenja svoje Države, oko unutrnjeg procvata, napretka, uzleta i osna- ženja svih Svojih naroda. Još o posjetu blagopokojnog Frana Josi- pa I. po teritoriju dubrovačke republike (u Stonu, u Slanomu, na Trstenomu, po Ko- navlima, u Cavtatu, na Mljetu, na Orebiću, na Korčuli | u Trpnju). U posljednjem broju donijeli smo iz pera g. dr. Boža Cvjetkovića opis boravka Preuzviše- nog Vlađara u Dubrovniku. Mislimo, da ćemo udovoljiti našim čitaocima i po ostalom teritoriju negdašnje dubrovačke re- publike, ako prema opisu kanonika dubrovačkoga kaptola Stijepa Skurle (Ragusa, Cenni storici) do- nesemo neke zanimive potankosti o boravku vla- darevu u nekim znamenitijim mjestima u okolici Dubrovnika iste godine 1875. Njegovo Veličanstvo krene na 27. aprila te godine iz Metkovića, i prolazeći kroz turski te: ritorij kod Kleka stigne na granicu teritorija du- brovačkoga (»Novi put«), gdje ga pozdravi u- pravitelj = dubrovačkog kotarskog poglavarstva, dvorski savjetnik vitez pl. Rešetar i stonjski na- stigne po kopnu u Slano. Tu se zaustavi malo više i tu primi znameniitije osobe iz Slanoga i Stona. bila rasvjeta mjesta i vrhunaca obliž- PREJ o Pi - mm U DUBROVNIKU, Svečano obećava i jamči svojom be- sjedom, da će biti pravedan i milostiv, da će promicati moralno i duhovno dobro svo- jih podanika, te viscko držati njihove usta- nove, slobode i ostala prava, a brižljivo čuvati ravnopravnost sviju. Naš novi Vladar ima dobru i pobožnu majku, prejasnu nadvojkinju Mariju Josipu, koja je radi svoje dobrote zaslužila naziv »Angjela Beča«, a dobro je poznata i na- šem gradu, gdje je u više navrata sa svo- jom djecom za dulje vrijeme boravila, te se još uvijek blagohotno sjeća milog . joj Dubrovnika. Sa novim Ćesarem i Kraljem stupa na Prijestolje i nova Ćesarica i Kraljica Zita, koju je Njeg. Veličanstvo izabralo sebi za drugaricu i pomoćnicu ne iz kakvih obzira, već jedino iz nagnuća srca svoga. Njihov je brak Bog blagoslovio. već sa če- tvero djece. O novoj Ćesarici čuju se naj- bolji glasovi, pak, ko je iole poznaje, uvje- ren je, da će biti prava majka svojih. na- roda, dostojna nasljednica blagopokojne Elizabete. Sretni se stoga smatraju svi narodi slavne i prostrane Austro-Ugarske Monar- hije, gdje su stekli tako plemenitog Ćesara i Kralja i toli dobru Ćesaricu i Kraljicu, kojima veselo iskazuju svoju privrženost i iskreno povjerenje te pripravnost, da žrtvuju blago, život sve za Cara i za Dom. I mukotrpni hrvatski narod hvale uz- daje Bogu na velikom daru i ćuti se sre- tan, što može da pozdravi viteškog svog novog Kralja, te mu preko hrvatskoga bana podastre izraze svoje tradicijonalne nepo- kolebive podaničke vjernosti i zaprosi od Svevišnjega dugo, sretno i slavno vladanje. Njegovo Veličanstvo pozna svoj hrvat- ski narod i blagohotno mu odvraća, da u ovoj lojalnoj izjavi i u izrečenim dobrim željama nazire ponovni znak vijekovima prokušane, te u sadanjoj teškoj borbi i svijeta, koji mu je klicao i pozdravljao ga. Nakon pozdrava načelnikova krene Veličan- stvo uz pucnjavu mužara i viku mnoštva kroz red djevojčica put Općine. Na placi bilo je po- diguuto prelijepo stablo kamenic4, koje su kas: nije bile poslane na yacht »Miramar«, Nakon što je primio poklone u općini, o- daleči se uz hrvatski pozdrav »Zbogom vam«.i krenu da pregleda mjesto. Pješke je pogledao prevlaku stonjsku, a usput se je interesirao za sadnju buhača, te je uzeo sobom nekoliko cvijetova. Krene iz Stona na 8% put Gruža. Četa odabranih Dubrovčana pogje mu u susret s parobrodom »Lucifer«, Iskrca se Veličanstvo na Trsteno, gdje ga načelnik zatonjski provede po vrtu grofa Gozze i pokaže mu orijaške platane. Pred crkvom žup- nik bijaše pripravio sofru sa bocama krasne ma- vasije i kotonjatom, čega je Veličanstvo drago- voljno okusilo. Nakon posjeta po Gružu, Dubrovniku, Lo- krumu i Bokama kotorskim, stigne Njegovo Ve- ličanstvo dne 9. maja preko turskoga terena u Sutorini u Konavle. Stigne na granicu (»Debeli brijeg«) na 5'/s ura praćen od 400 Bokelja u div- noj odori s načelnikom voga na čelu. Tu ga pozdravi načelnik Cavtata, i dade mu za pratnju kao počasnu stražu svoje Konavljane pod barjacima. Pregje preko Grude i Oboda i stigne u Cavtat. Pred triumfalnim lukom pozdravi ga ponovno REH-RNS=S AL RS TR NA pam 2. DECEMBRA (9(6. opet osobito sjajno dokazane domoljublja hrvatskoga naroda A vjerni i hrabreni hrvatski narod iz puna srca kliče Njihovim Veličanstvima Živjeli ! Novi Vladar. Naš novi Ćesar i Kralj Karlo rodio se dne 17. kolovoza 1887. kao sin nadvojvode Ota i nadvojvodkinje Marije Josipe u dvorcu Persen- beug. Nakon smrti svojega oca preuzeo je bla- gopokojni nadvojvoda Frano Ferdinand posve skrbništvo nad svojim nećakom Karlom Franom Josipom i bratom mu nadvojvodom Maksom. No već prije, kada se je nadvojvoda Oto radi bolesti nije mogao toliko brinuti prilikama svoje obitelji, mnogo je pazio nadvojvoda Frano Ferdinand na izobrazbu i odgoj mladoga princa sadašnjega vladara. U dvorskim se krugovima pripovijeda, da je blagopokojni jvoda- prijestol ljed nik znao govoriti: »Za Karla se ne trebamo pre- više skrbiti, jer nam on ne će zadavati briga«. Veći dio svoje mladosti sproveo je nadvoj- voda Karlo Frano Josip kod svoje majke u Au- garten palači. Prvi mu je uzgojitelj bio grof g. Walls, kasniji zapovjednik kraljeve tjelesne garde, čovjek velike naobrazbe, te barun Mattencloit. Na izričitu želju njegovoga oca polazio je mladi nadvojvoda gimnaziju u Beču, gdje je neke pred- mete učio kao javni učenik. Njegovim naucima posvećivao je pažnju ne samo blagopokojni nad- vojvoda Frano Ferdinaud, nego i preminuli kralj Frano Josip. Ponovno se morao prijaviti »dragi dečko« nadvojvode Otona u Beču ili schonbrunn- skom dvorcu, da starome kralju prikaže uspjehe u svojim studijama. Pošto je svršio srednjoškol- ske nauke u Beču, pošao je nadvojvoda u Prag, gdje je marljivo počeo izučavati državoslovne i pravne nauke. Naučnu osnovu izradio je profe- sor na češkom sveučilištu u Pragu dr. Ott. 1 kralj i nadvojvoda Frano Ferdinand imali su u- tjecaja na osnovu studija. U godinama 1907. i 1908. predavali su znanstveni autoriteti praškoga sveučilišta. mlado- me madvojvodi različite discipline u gradu na Hradčinu, u Pragu. Predavanja o kaznenom pravu, ustavu, u- pravi i megjunarodnom pravu držao je profesor na njemačkom pravnom fakultetu dr. Ulbrich. Nadvojvoda je izučavao tom zgodom mnoge me- gjunarodne ugovore u francuskom originalu. Pro- fesor dr. Ivo Pfaff predavao je mladom nadvoj- vjernosti i RASA oat načelnik uz gromovito klicanje Konavljana. Kuće | i lagje bile su iskićene, ponajvećma trobojama. Od slavoluka do crkve pratile su Veličanstvo 12 | | puta, kuda je imalo proći Veličanstvo, bijaše na- djevojčica odjevenih u bijelo sa narodnim vezo- vima, posipljući put cvijećem. Iz crkve je otišao u sud, gdje je primio poklon klera, vlasti i op- ćinske uprave. Nakon što je bio i u franjevačkoj crkvi, o- tide na »Miramar«. Tom zgodom došli su ga u Cavtat ponovno pozdraviti do 400 gospode i gos- pogja dubrovačkih sa Lloydovim parobrodom »Adria«, i otpratili su ga put Mljeta. Cavtaćani pak na 2 velike prevozne lagje otpratiše ga do yachta pozdravljajući ga. Na prolasku mimo Dubrovnik zatutnjiše to- povi iz svih dubrovačkih tvrgjava. Na 10. maja na 7 ura u jutro stiglo je Ve- ličanstvo na Mljet u »Porto Palazzo«, gdje se je iskrcao i primio pozdrave i poklone Mljećana. Na 10 ura »Miramar« spusti sidro pod Orebićem. Malo časova prije bijahu krenula put Jachta 2 duga reda lagj&, iskićenih zastavama i znakovima, megju kojim se osobito isticahu lagie iz Kučišta ljepotom reda. Obala je Orebića bila iskićena, da se divnije nije moglo zamisliti, Prvi ga pozdravi načelnik vitez dr. Ivo Ivanišević. na što je Njegovo Veličanstvo odvratilo: — »Primam preugodno počast, koju mi pružate u ime ovog pućanstva, — Zadovoljstvom posjećujem ovu općinu, iz koje je izašao jaki poticaj razvitku narodne trgovačke mornarice, — Ustrajte u va- šoj nakani, i budite uvjereni o miojoj prevelikoj ZDAA aL JL NSS Na a a OŠSS SRS JE NJE PERS vodi austrijsko gragjansko pravo, te trgovačko i mjenbeno pravo. Povijest umjetnosti predavao je nadvojvodi prof. Schmidt. Narodnu ekonomiju i financijalnu znanost učio je nadvojvodu prof. dr, Braf, a prof. dr. Olt crkveno pravo i gragjanski postupnik, dok je prof. Woll predavao svjetsku povijest. Nadvojvoda se osobito interesirao. za gospodarske i financijalne poslove, te je posjetio u svrhu studija češku narodnu banku i mnoge tvornice. Njegovi učitelji mnogo su hvalili tale- nat i mar svoga učenika. Istim marom, kao prav- nim studijama, posvetio se mladi nadvojvoda vojničkom zvanju. Kraljica Zita kći je pokojnoga vojvode Ro- berta I. od Parme i vojvotkinje Marije Antonije rogjene princese od Braganze i infantkinje Por- tugalske. Rodila se je 9. svibnja 1892. u Pianori. U jedanaestoj je godini stupila u konvikt . Sale- zijanistkinja u Jonbergu u gornoj Bavarskoj, te je do 15. godine podučavana osobito u knjiže- vnosti, historiji, umjetnosti i glazbi. Godine 1907. došla je kao učenica u opa- tiju Sainte Cecile u Rydi na otoku Wight, u kom su se nalazile dvije njezine rogjakinje. Tamo se je posvetila više naucima, osobito povijesti, fi- lozofiji i latištini. Godine 1909., poslije studije u Rydu, dolazila je princeza Zita u Franzesbad, gdje se je nalazila njezina sestrična nadvojvot- kinja Marija Anuncijata, u pohode. Tamo se je upoznala s nećakom nadvojvotkinje Karlom Fra- nom Josipom, sadašnjim svojim suprugom, koga je bila odmah osvojila. Svoga supruga pratila je. krasna visoka gospogja svakamo, pa i na sama ratišta k pukovnijama i četama, u kojima je na- sljednik prijestolja služio. Svagdje su se družili sa svim časnicima i njihovim obiteljima najlju- beznije kao jednakopravni, Starijim i mlagjim po rangu vraćali su jednako posjete. Uvijek jednostavna i jednako prijazna o- stala je mlada kraljica kao i prije i stoga stiče sve veću ljubav svih krugova i svih slojeva pu- čanstva. Listovi se bave sa obitelji novoga kralja, a poimence sa sadanjim prijestolonasljednikom. Isti imade četiri godine, te je kršten na imena: Frano, Josip, Otto, Robert, Marija, Antun, Karlo, Maks, Heinrich, Sixto, Xaver, Feliks, Renatus, Ljudevit, Kajetan, Pio, Ignjatije. Rogjen je u drugoj godini braka kraljevskoga para, dne 20. rajna 1912. u Reichenan. Za sada još nema vlastito dvorsko osoblje. milosti i sklonosfi«. Uzduž cijelog Orebića redahu se divni sla- voluci. Izmegju prvog i drugog slavoluka desno pravljen javni vrl, bogato urešen svakojskim biljkama. Nakon prvoga luka bijaše poredana iza- brana četa od 60 pomorskih kapetana i časnika 'kao počasna straža. Pred »pomorskim udruženjem« čekalo ga je 40 lijepih i elegantnih djevojaka od prvih obi- telji na Pelješcu, sve obučene u narodno odijelo. Tu je Veličanstvo primilo poklon klera, vlasti i udruga. Tom je zgodom dozvolio kralj, da se novi društveni škver kod »šupljeg kamena« pro- zove »škver Nađvojvode Rudolfa«. Iza kako je kralj pregledao crkvu i školu, Ode do novog škvera, gdje je prisustvovao postavljanju koplja na 31. društvenom brodu »Ruben«. Nakon što je Vladar na 1 sat po podne otišao na Korčulu, gdje je takogjer bio odu: ševljeno pričekan, stigne na 5 ura popodne u Trpanj. U luci ga pričekalo preko 6000 osoba. Više od slotine lagja stajaše poredano pri ulazu u luku, rasvijetljene i okićene zastavama uz ne- prestano pucanje. Sva obala bijaše iskićena, a hrid »Dvije sestre« uprav je bila pretvorena u veliko oklo- pljenu lagju. Ispali 101 hitac iz topa,a 50 mor- nara porazmještenih po jarbulima pozdravi Veli- čanstvo sa »živio« i »dobro došao«. »Miramare je prošao megiu dva reda 366 brodici urešeuih