a - <
aaa nina

Str. 2.

stup na prijestolje.

U noći izmegju 21. i 22. ov. mj. sakupiše
se ustasloj dvorani dvorski i državni dostojan-
stvenici, vojnički funkcijonari, bečki gradski za-
povjednik itd. Pred njihovim polakrugom istupio
je u odori nasljednik prijestolja Karlo Frano Jo-
sip, kojemu je ravnatelj kabinetske pisarne barun
Schiessi već prije bio predao tajni ključ. Nje-
gov vrhovni dvorski meštar Leopold grof Berch-
told stajao je za nasljednikom prijestolja. Ovaj
je pristupio k stolu, što je stajao u sobi sred
gorućih svijeća. Zatim je barun Burian pozdra-
vio kao ministar previšnje kuće nasljednika pri-
jestolja besjedom i u kratkim riječima mu saop-
ćio smrt vladaoca, rastumačio mu duboko sa-
učešće, kao i podaničku i smjernu privrženost
dvorskih i državnih dostojanstvenika maprama
nosiocu krune. Nasljednik je prijestolja |odgovo-
rio, odobravajući glavom i s nekoliko riječi. Za-
tim je ponovno istupio ministar izvanjskih] po-
sala, tri put se poklonio pred nasljednikom pri-
jestolja i umolio ga, da se izjavi, je li voljan
primiti pragjedovsko prijestolje, na koje on je-
dini ima nasljedno pravo, odnosno da nastupi
tr o svečane tišine izjavio je nasljednik
prijestolja : '

»Pošto je zbog nedokučive volje Svemo-
gućega preminuo Njegov visoko-poštovani ujak,
odlučio je, da preuzme nasljedstvo, koje ga je
zapalo, da zasjedne na prijestolje, te da primi
vrhovnu vladalačku vlast, koja mu pripada u
smislu zakona.« Na to je opet istupio ministar
izvanjskih posala, tri pr“? %e poklonio novomu
vladaru i umolio ga, x izda previšnje zapo-
vijeđi. Car i kralj obrat. se je na dvorske do-
stojanstvenike, uvjeravao ih o svojoj maklonosti
i izjavio, da ih riješava dužnosti, da ponove pri-
segu. Zatim je lično oslovio dostojanstvenike u
odgovornom položaju i sve ih pozvao, da po-
duzmu nužne mjere, te mu bezodvlačno podnesu
odnosne izvještaje i prijedloge. Zatim su se na-
pisale osmrtnice na strane dvorove, kao i na
saveznike. Brzojavke, koje su poslane saveznič-
kim vladarima i španjolskom kralju, potpisao je
novi vladar svojeručno.

Dne 22. o. mj. prije podne stajale su pred
vratima schonbrunnskoga dvora dvostruke po-
časne straže i počeo je sjajni pridolazak članova
vladalsčke kuće, da se poklone novim  kraljev-
skim supruzima. Bilo je oko 11 sati, kad su bili
na okapu svi članovi vladalačkog doma. Uz sti-

jenu bijele dvorane schonbrunskoga dvora bilo| !

je postavlieno prijestolje za kralja Karla i kra-
ljicu Zitu. Kad su bili na okupu svi članovi, dao
je vrhovni meštar ceremonija palicom trostruki
znak, na što su stupili u dvoranu kraljevski su-
pruzi i sjeli na prijestolje. Zatim je slijedilo po-
klonstvo kraljevske porodice, kao i primanje iz-
java saučešća povodom žalosnoga dogogjaja. Iza
poklonstva bile su u schonbrunnskoj kapelici
svečane zadušnice, iza kojih su otišli iz dvora
kraljevski supruzi i svi članovi vladalačke porodice.

iz oporuke 4 &. ik. Frana Josipa |.

Posebno izdanje službenoga lista, koje
je izišlo 23/11., javlja : Blagopokojno Nje-
govo Veličanstvo car i kralj Frano Josip |.
udostojao se je da u previšnjom oporuci,
koja se je objelodanila, upravi na svoje na-

zastavama i okićenih mrčom a _zapaljenim ognjima
na provama. Tako su htjeli ribari, da pozdrave pre-

Gosta.

Pozdravi ga na obali načelnik Dr. Stijepo
Ferri, a kasnije ljepušna mala, Tere Nesanović,
skupa sa 24 djevojčice obučene na narodnu.
Mala mu podade elegantnu kitu cvijeća uz po-
zdravni govor, na što Veličanstvo odvrati na
hrvatskom jeziku: »Hvala mnogo na ljubavi i
na cvijeću«.

Svih 56 skladišta, koji služe za pohranu
robe, bijahu sjajno urešeni.

Nakon što je Veličanstvo kroz više od je-
dnog sata primilo poklone prestavnika Trpnja,
Kune i Janjine, povrati se na yacht, praćen urne-
besnim pozdravnim povicima.

Pok. Skurla ovako završuje svoj opis:

»Ko je imao tu čast, da se približi Franu
Josipu, ostao je iznenagjen zbog Njegovih da-
rova uma i srca, a osobito zbog Njegovog sa-
svim plemenitog ponašanja, zbog kojeg je pra-
vom zaslužio naslov kavalirskog Cara. Bio je
dobar, bio je susretljiv, bio je strpljiv prema

svakomu.
Primio je oduševljeno počast velikih, a uči-
nio je dobra uprav Carski siromasima i potrebnim.
Crkvi je bio njen zaštitnik, dostojni poto-
mak katoličke Habsburške kuće.

Častio je krepost i zasluge, a sa lijepim i| opet

laskavim riječima, iz Carskog
a m e oie 4 bile budućnost

 

 

__>PRAVA CRVENA: HRVATSKA<

rode, kao i na vojsku i mornaricu ove oprost»
ne riječi :

Mojim milim narodima mnogo puta
zahvaljujem na vjernoj ljubavi, koju su me-
ni i mojoj kući zasvjedočili za sretnih
dana, kao i za teških vremena. Svijest o

ovoj privrženosti blagotvorno je djelovala |

na moje srce i jačala me u izvršivanju teš-
kih vladalačkih dužnosti. Očuvajte isto pa-
triotsko mišljenje mojemu nasljedniku u
vladi.

S osjećajem tronute harnosti sjećam
se takogjer moje vojske i mornarice za nje-
zinu hrabrost i vjeru odanost. Njihove su
me pobjede ispunile s radostnim ponosom,
a s bolnom tugom nedaća, koju one nijesu
skrivile. Izvrsni duh, kojim je od vajkada
nadahnuta vojska i mornarica, kao i moja
oba domobranstva, jamči mi za to, da se
moj nasljednik u vladi isto tako može u
njih uzdati kao i ja.

Prenos mrtvog tijela iz Sch&nbrunna
u carski Dvor.

Prvi od posljednja dva svečana akta, prije
što će zidovi stare carske grobnice da prime
smrtne ostatke pokojnog Cara, izvršen je u po-
nedjeljak dne 27. nov. po noći prenos velikog
pokojnika. Frano Josip I. je posljednji put pre-
valio put od njegovog ljetnikovca u carski dvor.

Mnogo prije prenosa tijela Carevog bijahu
sve ulice, kojima je sprovod imao proći, prepune
svijetom, dok je u samom dvoru sve bilo sprem-
ljeno za prijem tijela Carevog. Odmah je dvor-
sko svećenstvo pristupilo blagoslovu tijela, koje
je počivalo u crnoj zlatom obrubljenoj skrinji,
a ova opet u jednoj, bogato iskićenoj metalnoj
škrinji, koja je bila postavljena na katafalku, za-
strtom crnom čohom. Neposredno prije 10 sati
u večer je dvorsko svećenstvo opojalo tijelo Ca-
revo u prisustvu Njihovih Veličanstva, članova
carske porodice i ostalih visokih ličnosti, koje
su učestvovale u sprovodu. i

Po svršenom opijelu pristupiše dvorski lični
lakeji, da podignu lijes. To je bio dirljiv opro-
štaj od dragog porodičnog Starješine i općeljub-
ljenog Gospodara, i tada ponesoše lijes, pred ko-
jim je išlo svećenstvo i koji su s obe strane
okružavali plemićki dječaci s bakljama, da ga
postave na mrtvačka kola.

Kao najbliži mrtvačkim kolima u sprovodu
bili su : vrhovni dvorski upravitelj knez Monte-
nuovo, oba generalna adjutanta grof Paar i ba-
ron pl. Bolfras, kao najbliži iz okoline pokoj-
noga vladara.

Tačno u 10 sati krenuo se sprovod, koji
su predvodile dvije dvorske jahačke sluge s fe-
njerima u ruci. Ovima je slijedovao jedan eska-
dron konjice, za ovim kola s dvorskim poslužite-
ljima, pa dvorski komesar na konju, zatim od-
vojeni dvjema dvorskim jahačkim slugama, koji
su takogjer nosili fenjere, četvoro crnih dvorsko-
državnih kola, upregnutih sa po šestero konja,
u kojima su sjedili : krilni adjutanti, oba gene-
ralna adjutanta, oba kneževska komornika Careva
i najzad vrhovni dvorski upravitelj knez Monte-
nuovo. Za ovima su dolazila crno drapirana mr-
tvačka kola, u koja bijaše upregnuto osam ko-
nja, vogjenih od dvije dvorske jahačke sluge.
Jednu stranu mrtvačkih kola flankiralo je osam
momaka c. k. tjelesne garde, a drugu osam mo-
maka kraljevsko-ugarske tjelesne garde, Osim
toga pratili su mrtvačka kola s obe strane po
po šest tjelesnih lakeja, a za kolima su slijedo-
vali po šest jahača c. i k. ug. tjelesne garde sa
po jednom šaržom na čelu. Ovima slijedovahu,
odvojeni dvjema dvorskim slugama, dvoje dvor-
skih kola s komorničkim osobljem pokojnog Ve-
ličanstva i jedan eskradron konjice.

Bilo je 11 sati, kad je sprovod prispio u
carski dvor. Tamo ga očekivahu na poslaničnim
stepenima najviše dvorske šarže i kapetani garda,
ugarski dvorski maršal, dvorski službenici i dvor-
sko svećenstvo. Dvorski poslužitelji i lakeji di-
goše odar s kola i po ponovnom svećeničkom
blagoslovu prenesoše je u crno obloženu dvor-
sku kapelu. Ispred odra koracahu dvorski pjevači,
pjevajući pogrebnu pjesmu »Miserere«. Za odrom
su išle gore pomenute visoke ličnosti iz najbliže
okoline pokojnoga Cara, za ovima Njihova Veli-
čanstva Ćesar i Kralj Karlo i Ćesarica i Kraljica
Zita i članovi najvišeg vladalačkog doma. Sa po-
novnim blagoslovom tijela Pokojnikovog, podig-
nutog na sto, svršila se ceremonija prenosa po-
kojnikovog iz Schonbruna u carski dvor u Beču.
Vrata dvorske crkve zatvorena su, da se sutriđan

otvore i propusti puplika, da još jednom vi-
di svoga ljubljenoga Vladara.

Dne 28 nov. je već u ranu zoru na hiljađe
naroda grnulo u dvorsku župnu crkvu, gdje je
ma odru za tri dana, izloženo mrtvo tijelo bla
gopokojnoga caru i kralja Frana Josipa, da se

 

 

 

 

oprosti od mrtvoga Vladara. Prostrano pred-
vorje, kroz koje se ulazi u crkvu, do polovice je
visine prekrito crnim suknom. Obojni miris svi-
jeća dočekuje posjetnike, U predvorju leže. pre-
krasni vijenci sa sjajnim vrpcama, na kojima su
napisi, što svjedoče o zahvalnosti i ljubavi za
nezaboravnog Valadara. Crkva sama sva je zao-
djenuta u crno. Stijene su sve do stropa prekrite
crnim suknom, i izvanjske su stijene oratorija zas-
trte crnim suknom. Tjeskobni se dojam ublažuje
sjajnom svjetlošću bezbrojnih svijeća. Pred glav-
nim se žrtvenikom uzdiže na velikom katafalku
crni lijes sa zlatnim ukrasom, koji leži na zlatom
protkanom brokatom sagu. Lijes nije iskićen ni-
kakvim cvijećem, samo zlatan križ stoji na sre-
dini. Na stepenici ispod lijesa stoje dva jastuka
od baršuna s austrijskom carskom krunom i Stje-
panovom krunom, na baršunastom jastuku iza
lijesa nadvojvodski šešir, dok na srednjoj stepe-
nicl pred lijesom jastuk sa sabljom, maršalskim
štapom i generalskim šeširom. Do nogu lijesa na
na istom takvom jastuku leže austrijski redovi i
Stjepanov red. Tu su poredani takogjer vijenci
najbližih obiteljskih članova, koji su spleteni go-
tovo svi od gjurgjica, ljubica, krisantema i ruža.
Na vrpcama se čitaju natpisi : Valerija, Frano Sal-
valor, Leopold i Gizela, Gjuro i Konrad; nada-
lje vijenci djece nadvojvode Frana Salvatora i
Blanke, grofa i grofice Seefried. Na stijenama su
isto tako položeni vijenci, megju kojima vijenac
nizozemske kraljice Vilhelmine. Duboka se žalost
odrazuje na licima posjetnika, koji prolaze kraj
lijesa, da isporuče svoj zadnji pozdrav omilje-
lomu Vladaru.

Sprovod iz Dvora do kapucinske grobnice
obavljen je u četvrtak, 30 nov. O tomu ćemo iz-
vijestiti u narednom broju.

Sa ratišta.

Izuzam rusko-rumunjsko ratište nije na o-
stalim bojištima bilo zadnjih dana osobitih do-
gagjaja. Jedino na Balkanu, na macedonskoj
fronti došlo je do žestoke vatre u dolini Bitolja
i u brdima na zavoju Cerne, gdje su Rusi, Ta-
lijanci, Francuzi i Srbi zajednički napali na
bugarsko-njemačke sile. Napadaj je posve pro-
pao zbog uništavajućeg djelovanja topovske i
pješadijske vatre. Neprijatelj je pretrpio teške
gubitke, a bez ikakova uspjeha.

Sa rusko-rumunjskog ratišta stižu ovih dana
važne vijesti. Naše i savezničke čete napreduju
u Rumunjskoj vrlo uspješno i progone i poti-
skuju Rumunje put istoka brzim tempom. Dne
25. nov. njemačke su čete slomile otpor nepri-
jatelja na dolnjem Altu i prešle preko rijeke na
istočnu obalu. Rumunjski bataljoni koji se tvrdo-
korno brane oko Turn-Severina, presječeni su
od svoje glavne vojske. Vojna grupa Macken-
senova prešla je Dunav kod Svistova i dobila
zemljišta. Dne 26. nov. zauzet je grad Rimnika
Valcea u dolini Alta i mapredovalo se prama
istoku. Rumunji bježe put istoka. Kod Svistova
osvojen je grad Zimnicea sa velikom količinom
žita. Dne 27. nov. kod Turn-Severina neprijatelj
je morao uzmaći prama jugo-istoku. Plijen ta-
mošnjih bitaka iznio je preko 1200 Rumunja,
27 kola municije i 800 kola punih plijena. Isto-
čno od Alta naši su stigli do Veder i do Alek-
sandrije, pa i zauzeli grad Aleksandriju. Dine 28.
nov. bila je već sva linija rijeke Alta u njemač-
kim rukama. U dolini Argesa naši su osvojili
grad Curtca de Arges. Dne 29. nov. i grad
Pitesti došao je u savezničke ruke, Na istočnoj
Sedmogradskoj fronti Rusi su na više mjesta
napali aus.-ug. i njemačke čete, ali bez uspjeha.
U Dobruči je slaba borbena djelatnost.

Naši dopisi.
Iz Dubrovačke Rijeke.

(Sveopća žalost za blagopokojnim i nikad
zaboravnim Vladarem). Crna vijest nas je k0
grom osupnula, i svačigovo sice duboko potresla.
Odmah bje na Općini izvješen barjak sa crninom
na po koplja, a niz prozore crne sagove, što je
za čas po svim kućama bilo slijegjeno. Dne 24.
pr. mj. održata je žalobna izvanredna sjednica
općinskog vijeća. Gosp. načelnik grof Brnja Ka-
boga izrekao je tom prilikom po prilici slijedeće:

Slavno Vijeće ! Dne 21. novembra 1916 iz-
vanredno izdanje zvanične »Wiener Zeitung« jav-
lja, da su Njegovo ć. i k, Apoštolsko Veličan-
stvo Frano Josip I. na 21. novembra u 9 sati
na večer u dvorcu Schonbrunn blagousnuli u
Gospodinu. izvršila se je dakle Božja volja, a
naša je sveta dužnost, da obratimo naše najto-
plije molitve Svemogućemu, koji je k sebi po-
zvao našeg premilostivog, nezaboravnog Oca i

 

 

premilog Vladara, za upokoj Njegove plemenite |

Duše, i da Mu sačuvamo vijernu uspomenu,
Iz duboko ožalošćena našeg srca, kliknimo
Mu trokratno: Slava, što svi stojećke, suzam na

očima, jednogrlice prihvatiše.
jutri-dan je otišla deputacija kod ć. k. kot.
sastavljena

poglavara namj. savj. dra Renkina,
od

'
E

 

 

Br. 607

župnici. Naš zaslužni i ziuzetni gosp. načelnik
grof Kaboga održao je tu slijedeće slovo:
»Velecijenjeni Gospodine Savjetniče ! Pučan-

kroz moja usta, kao načelnika, primite naše naj-
dublje žalovanje prigodom smrti Njegova ć. i k.
oći Veličanstva Česara-Kralja Frana Jo-

a I \ :
»Budite uvjereni, da će ostati za uvijek
trajaa uspomena i harnost prema našemu bla-
gopk. Vlađaru. Umoljavam, da našu sveopću du-
boku žalost donesete do znanja Visokoj Vladi«.

Bili su odaslani j :š slijedeći brzojavi:

Nj. Preuz. Gosp. Namjesniku grofu Attem-
su — Zadar: Umoljavam Vašu Preuzvišenost,
da kroz mene kao načelnika općine Rijeka pri-
mite u ime općinskog upraviteljstva, vijeća i cje-
lokupnog pučanstva naše najdublje  saučešće
na nenadoknadivom gubitku našeg Premilostivog
Ćesara i Kralja Frana Josipa I. Molim Vašu Pre-
uzvišenost, da budete uvjereni, da će cjelokupni
narod ove općine uvijek u srcu svome gojiti is-
krenu i harnu spomen na svog blagopokojnog
Vladara. Umoljavam, e bi ova naša čuvstva do-
nijeli do znanja Centralne Vlasti u Beču. —
Načelnik Općine Rijeka kod Dubrovnika : Brnja
grof Caboga. .

Upravljen je i na ć. i k, Kabinetsku Kan-
celariju u Beču ovaj telegram : Općinsko Upra-
viteljstvo, Vijeće i cjelokupno pučanstvo u du-
bokoj potresenosti prilikom smrti Njeg. ć. i kr.
Apošt. Veličanstva, blagopokojnog Frana Josipa
I, izrazuje svoju najdublju žalost, uzdržavajući
vječnu spomen svom nikad zaboravnom, pre-
dobrom Vladaru. — Načelnik Općine Rijeka kod
Dubrovnika : Brnja grof Caboga.

Općinsko Upraviteljstvo i Vijeće primilo je
pozive od velečasnih župnika na zadušnice, ko-
jim će prisustvovati i Upraviteljstvo i Vijeće.

 

Domaće vijesti.

Hrvatsko-slovenska sloga, Pro-
šlih su se dana sastali u Beču svi vigjeniji po-
litičari Slovenaca i Hrvata, da raspravljaju o
hrvatsko-slovenskom savezu. Zagrebačke »Novine«
na to zgodno primjećuju: Naše su se nade po-
čele ispunjavati. Iz pisanja glavnih organa slo-
venačkih stranaka »Slovenec« i »Slovenski Narod«
proizlazi, da će se na svaki način osnovati hrvatsko-
slovenski savez. Prema. uzoru Nijemaca i Česi
su stvorili narodni savez, u koji su ušle sve
stranke od najradikalnije do majkonservativnije.
Česki savez pospješio je i konsolidovanje jugo-
slavenskih političara u carevinskom vijeću. Para-
lelno stime treba da rade i stranke u Banovini.
Takav će politički rad biti od koristi za buduć-
nost hrvatskog nam naroda, a ujedno jaka straža
na jugu države.

Pir. Primamo objavu iz Spljeta, da se je
ondje dne 25. pr. mj. vjenčao g. Stjepan Vidović,
tipograf, upravljač slagarnice, sa g.com Marijom
Nadović. Čestitamo !

Slavno poginuo. Pišu nam iz Orašca:
Stiže nam tužna vijest, da je na talijanskom ra-
tištu dne 23/9. o. g. slavno pao, u vršenju svete
domovinske dužnosti, g. Antun Musladin, po-
sjednik, rodom iz Ljubča, vojnik gruške 37. do-
= pukovnije. Ostavlja teško ucviljena oca i
majku.

; Neprežaljenom ratniku vječni pokoj i slava,
a gorko ucvijeljenim roditeljima i svojti naše sa-
učešće. — Ožalošćeni prijatelji.

Poštanska objava. Javlja nam Rav-
nateljstvo Pošta za Dalm.: Na temelja. ministar-
stvenog otpisa dneva 3 pr. mi, Ć. i k. etapni
poštanski i brzojavni ured Tomaszow promijenio
je u svrhu lakšeg razlikovanja od istoimenog
ces. njem. poštanskog ureda Tomaszow, Kreis
Brzeziny svoj dosadašnji naziv u ,Tomaszow,
Kreis Tomaszov«.

Šiljanje novaca u Njemačku po-
moću uputnica u poštanskom sao-
braćaju poljske pošte i obratac.
Izmegju ć. i k. poštanskih ureda bojne poljske
pošte i Njemačke uvagja se uputnički saobraćaj
uz ove uvjete: 1) Novčani iznos mora da bude
naznačen u krunskoj vrijednosti. Maksimalni iz-
nos pojedine uputnice biva ustanovljen za Nje-
mačku sa 700 K, iz Njemačke, u privatnim po-
slima sa 100 Maraka, a u vojničkim poslima ili
onima ratne mornarice sa 800 Maraka; 2) Za-
branjena su pismena saopćenja na odresku s li-
jeve strane uputnice, pripuštene su jedino kratke
bilješke, koje se odnose na svrhu uplate; 3) Za
uputnice bojne poljske pošte put Njemačke, rabe
se iste uputnice što su uvedene za saobraćaj od
pripadnika vojske na bojnom polju. Za uputnice
iz Njemačke upotrebljavaju se obrasci uputnica
propisanih izmegju Njemačke i Austrije, 0