Str. 2.

dalje trajao, naprotiv, ukupni položaj opravdava,
da se očekivaju daljnji uspjesi.

Ove četiri savezne sile bijahu prisiljene, da
prihvate za oružje, da obrane svoj opstanak i
slobodu svog narodnog razvoja. Ni slavna djela
njihovih vojska nijesu u tom ništa promijenila.

Uvijek su one bile osvjedočene, da njihova
prava i opravdani zahtjevi nijesu u nikakovoj o-
preci s pravima ostalih naroda. One ne idu za
tim, da smrve ili unište svoje protivnike, Svijesne
svoje vojne i gospodarstvene snage te pripravne
da nametnutu borbu po potrebi nastave do
skrajnosti, a ujedno prožete i željom, da spriječe
dalnje prolijevanje krvi te da dokrajče grozote
rata, četiri savezne sile predlažu, da se odmah
pregje na pregovore o miru. Predlozi, što će ih
one iznijeti na ove rasprave, a koji idu za tim,
da se osigura čast, opstanak i slobodni razvoj
njihovih naroda, prama njihovom osvjedočenju
su zgodan osnov za uspostavu trajnog mira.

Budne li usprkos ove ponude za mir i iz-
mirenje borba i dalje trajala, tada su četiri sa-
vezne sile odlučile, da borbu vode do pobjedo-
nosnog završetka. Nu za ovo one najsvečanije
otklanjaju svaku odgovornost pred čovječanstvom
i povijesti.

Carskoj i kraljevskoj vladi je čast, da sho-
dnim posredovanjem Vaše Preuzvišenosti zamoli
vladu ..., da izvoli ovo saopćenje dati na znanje
vladi... .«

Nj. Vel. Cesar i Kralj vojsci
i mornarici o miru.
Njeg. c. i k. Veličanstvo udostojalo se pre-
milostivo izdati vojsci i mornarici slijedeću za-
povjed :
Mojim vojnicima vojske i mornarice!
Milostiva pomoć Božja i hrabrost Vaša i
Naših hrabrih saveznika i ustrajnost stvorili su
položaj, u kojem nije više dvojbena naša konač-
na pobjeda. U želji, da u teškom vremenu opet
povratim blagoslov mira Mojim četama, koje su
muževno istrajale, poduzeo sam Ja i Moji uzvišeni
saveznici pokušaj, da se dogje do časnoga mira.
Ja molim Svevišnjega, da ovaj korak obdari sa
svojim blagoslovom. Ali Ja sam siguran, da ćete
se vi s jednakim junaštvom i dalje boriti, dok
se mir ne sklopi ili neprijatelj ne bude konačno
poražen. Dano u Beču 12 prosinca 1916.
Karlo s. r.

 

Dogagjaji u Grčkoj.

Ententa je odredila blokadu Grčke. Efektiv-
na je blokada započela 8. ov. mj. u 8 sati u ju-
tro, Ruski podanici ukrcaše se ma jedan brod.
Diplomatski pregovori traju. Vlada je saopćila
antantinim poslanicima, da vojnički pokret još
nije završen. Gradsko se pučanstvo boji bom-
bardovanja. Talijanski se podanici ukrcaše na
brodove.

Dogagjaji u Ateni uvelike uplivaju na ve-
nizelističke oficire. Mnogi od njih mole amne-
stiju i da ih se opet primi u kraljevsku vojsku.
Odnošaj izmegju Sarraila i Venizelosa se uslijed
toga znatno pogoršao.

Pod poraznim utiskom atenskih dogagjaja,
daje Venizelos — prema vijestima lionskih listo-
va — na sva pitanja istu izjavu, naime, da će
izbiti njegov sat. Za sada mora da se zadovolji
s oštrim protestom kod antantinih vlasti. Antan-
tini se poslanici još nalaze u Ateni, no njihov
dolazak i odlazak nadzire grčka policija, koja je
preuzela čuvanje poslaničkih zgrada. Savezničke
čete napustiše zadnja mjesta, koja držahu zapo-
sjednuta u Pireju. Vojnici i pripadnici saveznič-
kih četa primljeni su na savezničke ratne bro-
dove. Parobrodarske sveze izmegju stare Grčke i
Soluna sasma su obustavljene.

Švicarska telegrafska unija javlja iz Atene,
da je kralj Konstantin naredio opću mobilizaciju
grčke vojske, premda je poslanicima ententinih
vlasti priznao neke koncesije, tako da će tri pu-
kovnije maknuti iz Tesalije i da će stražu u ko-
rintskom tijesnu povjeriti irancuskim  torpiljarka-
ma. Kralj je ponovno konferisao s ententinim
poslanicima, a onda je opet posebno primio rus-
koga i američkoga poslanika. Megjutim skuplja
vojsku i u njegovo je ime najavio Dusmanis
svim pričuvnicima, da se na glas zvona u zemlji
imaju skupiti pod oružje. U Larisu je prevezeno
oružje i tamo ga dijele kraljevim vojnicima. Po-
ložaj je takav, da je grčka vojska pod kraljem
počela već ugrožavati solusku vojsku i za to
predlažu ententini listovi, da se počne još ener-
gičnijim mjerama. U Londonu kao i u Berlinu
slabo vjeruju u posljedice blokade, jer drže, da
će Grčka moći nekoliko tjedana odoljeti blokadi.
Iz Ženeve javljaju, da je Venizelos predao kod
ententinih vlasti protest radi progona svojih pri-
staša u Ateni, koji su poubijani i zatvoreni, a
kuće su im popaljene. »Daily Mail« javlja, da
su kraljeve čete zaposjele sve visove oko Atene,
gdje izgradiše položaje, te da je Atena svakim
danom sve bolje utvrgjena.

Sa ratišta.

Dok je na svim drugim ratištima položaj
nepromijenjen, te nema osobitih dogogjaja, osim
na mjestima topničke paljbe, dotle se na ru-
munjskom ratištu proganjanje rumunjske i ru-
ske vojske uspješno nastavlja. Od 1. ov. mj. pa
do 8. — u sedmicu dana — izgubila je Rumunj-
ska preko 70.000 ljudi, 184 topa i 120 strojnih
pušaka. Po tome se visokomu broju lasno može
zaključiti, u kakvom se stanju nalaze rumunjske
čete, jer broj mrtvih i ranjenih stoji u razmjeru
sa brojem zarobljenika.

Dne 10. o. mj. Bugari su prešli na lijevu
obalu Dunava megju Silistrijom i Crnom Vodom,
pa je proganjanje nastavljeno prema osnovi,
premda su se na nekim mjestima Rumunji oprli,
i premda velike kiše, mekoća zemljišta i poru-
šeni mostovi ometaju ponešto to proganjanje.
S dana na dan upada u savezničke ruke po više
hiljada neprijateljskih vojnika, tako da je od
9—12. dec. zarobljeno još 10.000 ljudi te oteto
više topova i mnogo ratnog oružja. Dne 12. dec.
došli su u savezničke ruke gradovi Urziceni i
Mizil, a jučerašnji brzojav javlja, da se vojske
približuju gradu Buzaju i gone neprijatelja prama
sjeveru.

Ziiriške novine javljaju, da su vojske cen-
tralnih vlasti svojim prodiranjem u smjeru od
Ploestia prema Buzeu već počele rastavljati ne-
prijateljske vojske. Opkoljenje rusko-rumunjske
fronte u Erdelju je pitanje mogućnosti. U naj-
skorije vrijeme mogu doći velika iznenagjenja.

»Corricre della Sera« javlja iz Petrograda,
da je ruska ofensiva u Erdelju i Karpatima na-
stala iz strateških razloga.

Petrogradske »Vjedomosti« pripravljaju jav-
nost na povlačenje ruske ironte u Dobrudži
uslijed zadnjih dogagjaja na Dunavu.

 

 

 

Razne vijesti.

Ostavka cjelokupnog austrijskog ministarstva.

Dne 13. ov. mj. austrijska je vlada prika-
zala Vladaru demisiju. Nj. Veličanstvo primilo
je ostavku Korberova ministarstva, i naložilo da
isti vode poslove, dok se ne sastavi novi kabinet.

Za sastavak nove vlade Nj. Vel. pozvalo je
bivšeg ministra trgovine, dra. Aleksandra pl.
Spitzmiillera.

Zajednički ministar financija.

Zajedničkim ministrom financija i ujedno
ministrom za Bosnu i Hercegovinu imenovan je
princ Hohenlohe-Schillingsfiirst, bivši ministar
unut. posala i nekdašnji namjesnik u Trstu.

Promjena kabineta u Engleškoj.

U engleškom ministarstvu došlo je do ne-
suglasica, pa je Asquith predao ostavku. Kralj
je povjerio sastav nove vlade ratobornom Lloyd
| Georgu, koji je napokon prikazao novi kabinet:
| Ministar presj. — Lloyd George; predsjed-
| nik tajnog vijeća i pročelnik vlade u gornjoj ku-
ći — Curzon; bez lisnice — Hederson i Millner;
tajnik državne blagajne — Bonar Law ; članovi
vlade — Roberi Finley i Lord Kanceller ; unu-
| tanji poslovi — Cye; izvanjski — Balfour; tr-

govina — Stanley; javne radnje — Hadge; ad-

miralitet — Carsdn; municija — Addison; blo-
kada — Robert Cecil; kolonije — Long; rat —
Derby ; ministar za Indiju — Chamberlain.

Lloyd Georgeov program.

London, 10. prosinca. »Weekly« javlja: Lloyd
Georgeov program sadržaje slijedeće točke : obo-
ružanje trgovačkih brodova, pripravu za proljetnu
ofensivu, mobilizaciju osoba od 16 do 60 godi-
na i mjere, kako bi se blokada učinila efektiv-
nom, izdanje cedulja za živežne namirnice, umno-
žavanje domaćih produkcija za životne namirn ice
i zabranu redova, što za rat nijesu važni, prisil-
ne mjere proti raskošnosti i napokon zavedenje
bezmesnih dana.

 

 

 

Proslava stogodišnjice rogjenja
biskupa M. Vodopića.

Prošle srijede, dne 13. o. mj., baš na blag-
dan sv. Lucije navršilo se je ravno sto godina,
što je ugledao svijetlo Božje jedan od ponaj-
boljih hrvatskih pripovijedača, blagopok. Don Ma-
to vit, Vodopić, dubrovački biskup. Naš je grad
nastojao, da što doličnije proslavi, u koliko to
sadanje prilike dopuštaju, stotu obljetnicu rogje-
nja dičnog svog sina, biskupa Vodopića, e da
se tako bar donekle oduži miloj njegovoj uspomeni.

U tu je svrhu presvij. biskup Dr. J. Mar-
čelić držao istog dana svečani pontifikal u zbor-
noj crkvi sv. Vlaha, koja je tom zgodom, a za-
slugom zauzetnog njezinog rektora preč, Don
Mata Vlahušića, bila svečano i ukusno nakićena.,
Pontifikalnoj je Misi prisustvovalo osim mirskog
i redovničkog gradskog svećenstva još i zastup-
stvo Općine i katoličkog društva »Bošković«, te
znanci i štovatelji pok. Vodopića, kao i mnoštvo
pobožnog naroda.

Na veče pak istog dana katoličko je dru+
štvo »Bošković« priredilo u svojoj dvorani pri-

 

)
i

tetom tram MR trmemvčranemnih =

|ma njezinu trudu i požrtvovnosti. — /Harne uče»

 

godno pomen-veče, Pozornicu je resila sva u ze-
lenilu lijepa slika biskupa-književnika, što mu
je poklonilo cjelokupno svećenstvo biskupije, kad
je 25. Novembra 1890. slavio jubilej svoga mi-
sništva. Sliku je izradio prof, Josip Mohr, sa
ovim napisom: »Die XXV, Novcmbris A. D.
MDCCCXC. Jubileum Sacerdotii Sui celebrante
Hllimo. ac Revmo. D. D. Matheo Vodlopić, Episcopo
Ragusino, Equite Imp! Ord, Francisci Josephi I.
ecc, ecc. ecc. Capitulum Ecclesiae Cathedralis et
Collegiale Abbatiale Nigro-Corcyreum cum clero
totius Dioecesis gratulantes D. D. D.

Sic Tibi devoti en pandunt gaudia cordis
Votaque, digne Pater, ut simul usque regas, Ne
spectes munus, pronam sed conspice mentem
Qua 'satagit quisque nunc memor esse Tui«.
Ispod slike širi se osam hrastovih grančica, soje
prikazuju stolni i zborni kaptol, gradsko svećen-
stvo, te pet dekanata biskupije. Svaki pak hra-
stov list nosi ime jednog svećenika. Doista li-
jepo zamišljena i izvedena namisao, ali još ljepši
dokaz ljubavi i štovanja cjelokupnog svećenstva
dubrovačke biskupije prema vrlom svom Pastiru.

Kad se je sabrala lijepa kita uglednijeg du-
brovačkog gragjanstva, presjednik »Boškovića«,
veleuč. Dr. Josip Posedel, direktor ć. k. gimna-
zija, pozdravi nadošlu gospodu, sjeti se sa par
riječi velikih zgoda, te nas tu skoro zadesiše,
pak u kratkim potezima vješto ocrta zasluge sve-
ćeničkog staleža za znanosti i umjetnosti kod

 

 

 

svih naroda, a na pose kod Hrvata kao i u sta-
rom i novom Dubrovniku. Istakne uz to i kul-,
turnu misiju »Boškovića«, te mas tako zgodno /
uvede u samu proslavu, što je društvo priregjuje |
o 100. obljetnici rogjenja biskupa Vodopića. |

U kratkim a jakim potezima prikaže nam
zatim vič. Don Niko Gjivanović biskupov knji-
ževni rad. Napomene letimice pjesme njegove iz
mlagjijeh dana, pak pjesme prigodnice.

Biskup Vodopić bio je i učenjak, a bavio
se osobito botanikom, te bio dopisni član raznih
društva. No osobito se je istaknuo na književnom
polju sa svojih pet pripovijesti, te je jedan od
ponajboljih naših pripovijedača. Istakne već dav-
nu želju, da bi ,Matica Hrvatska“ uz ,Mariju
Konavoku“ izdala i druge njegove pripovijesti,
osobito toli omiljelu ,Tužnu Jelu“.

Kad nam je vič. Gjivanović vješto podao
sliku biskupa-književnika, pristupi Mp. O. Mar-
kolin Knego, provincijal OO. Dominikanaca, da
nam ocrta njegov pastirski rad kao župnika i
kao biskupa. Sa zgodnim napomenama i remi-
niscencijama; što je sam g. predavač u svom
djetinstvu doživio, ocrta nam rad i brigu Vodo-
pića oko spasenja duša. Osobito istaknu glavne
njegove crte: skromnost i dobrotu, odlučnost i
govornički njegov dar sa krasnim poznavanjem
hrvatskoga jezika.

Izmegju jednog i drugog predavanja nado-
gje i deklamacija, uvod u »Robinjicu«, da se tako
čuje nešto i iz djela biskupa Vođopića.

Cijelo pomen-veče pruži slušaocima pravi
umjetnički užitak, te svi jednodušno i oduše-
vljeno kliknuš2: »Slava biskupu-književniku Dn.
Matu vit, Vodopiću. Slava !!!«

Proslava će se zaključiti sutra, u nedjelju,
poklonom i molitvom na grobu blagopok. Bi-
skupa u crkvi OO. Isusovaca.

Naši dopisi.
Iz Rijeke Dubrovačke.

(Zahvala Nj. Vis. Nadvojvode Fridricha.)
Naš načelnik, velecij. gosp. Brnja grof Kaboga,
primio je od Njeg. ć. i kr. Visosti Nadvojvode
Fiidricha, na izraženim mu čestitkama prigodom
najvišeg vojnog odlikovanja, najtopliju blagodar-
nost njemu, općini i svemu našem pučanstvu.

Iz Cavtata.

(Vrijedna učiteljiča kroja.) Od nazad mje-
sec dana nalazi se megju nama ggjica. Erminija
Murvar, učiteljica kroja, koja je ovdje iz Gorice
prispjela pod pritiskom ondješnjih ratni okolnosti.
Ovdje je našla što gospogi4, što gospogjica 25,
nas, koje smo tečaj pohagjale. Gca. Murvar je
veoma valjana učiteljica, temeljito usavršena, pak
sa potpunom spremom i sigurnošću poučava.
U sam mjesec dana mogu se naučiti svi temelji
potrebiti za samostalan rad, pak smo sve sa ve-
likim zadovoljstvom isto i postigli. Tečaj je svr-
šio, a gospogjica će se od nas odijeliti, a da
opet u kome drugom mjestu potraži sebi zarade.
Naknada za njezin trud ni izdaleka ne zadovo-
ljava za postignuti uspjeh, te nam je veoma žao,
da inače nemožemo joj svoju harnost iskazati.
Uvijek ćemo se sjećati njezinog boravka megju
nama, što nam je bio od velike koristi. Žaleći
njezin odlazak, čestitamo mjestu, u kome će na-
staviti svoj rad, a mi joj sve harne zahvaljujemo

 

nice tečaja.

 

«Na znanje, Gospodi predbrojnicima jav-
ljamo, da je od 1. Januara 1917 godišnja ci-

jena našem listu 10 (deset) kruna.

 

Tim ipak ostaje naš list naj jeftiniji, jer —

Br. 609

kako je poznato — ostalim sedmičnim listovima,
znatno manjeg opsega nego li naš, još u mirno
je doba bila godišnja cijena 10 K i više, a mi
uza svu sadašnju veliku skupoću hartije, štampe
i oprem“", sve smo do sada izdržali uz pre
nu cijenu od K 8, iako su svi listovi još od dav-
no povisili, mi «to stoprvo od riastajne Nove Go-
dine povisujemo za same 2 K, biva od 8.na 10 K.
Uvjereni, da će gospoda predbrojnici uva-
žili ovu opravdanost; preporučamo se i ostalim
rodoljubiina, da nas bar predbrojbom podupru.
Administracija »Prave Crvene Hrvatske«.

 

Domaće vijesti.

Ministar-presjednik za pučan.
stvo. Dr. Koerber upravio je činovnicima o-
kružnicu, u kojoj im preporuča, da buđu svijesni,
da najbolje služi državi onaj, koji radi za pu-
čanstvo, te da je za to njihova dužnost da su-
ragjuju oko kulturnog i gospodarskog razvitka.

On traži od činovnika, ne samo da se ponašaju -.

bezprijekorno sa svakim, da vrše zdušno svoje
dužnosti, nego i da se što moguće više brinu
za sudbinu pučanstva, te da dolaze u susret nje-
govim željama. Na to ima pravo pučanstvo, koje
prinosi toliko žrtava u krvi.

Uspjeh sedmice ,,Crvenog Kri.
ža“ god. 1916. Javlja nam pokrajinsko
pripomoćno društvo »Crvenog Križa« za Dalma-
ciju; Akcija provedena u cijeloj Dalmaciji po-
četkom svibnja ove godine, pod imenom »Sed-
mica Crvenog Križa«, urodila je lijepim priho-
dom od K 113.032:54. Od toga su doprinijeli :
kotar dubrovački : K 17.178:99, šibenski K 16.913,
spljetski K 15.762:92, kotorsko-ercegnovski K
12.038:64, zadarski K 11.080:80, hvarski K 8.250:91,
sinjski K 8.06i:95, benkovački K 5.464:86, knin-
ski K 3.945:84, korčulanski K 3.728:19, imotski
K 3.712:96, supetarski K 3.693:08, mntkovski
K 2.791:70 i makarski K 2.408:70.

Kad se odbiju od cjelokupnog utrška razli-
čiti troškovi, dvije trećine čistog iznosa idu u
korist austrijskog društva »Crvenoga Križa«, a
jedna trećina ratnog pomoćnog ureda ć. k. dal-
mat. namjesništva za svrhe skrbi oko mladeži.
Ta trećina iznosi K 35.161:26, pa će zgodno doći
akciji za očuvanje naših mališa, koja je osobito
u ovo doba od velike znamenitosti. P

Osuda u veleizdajničkoj parni.
ci u Sarajevu. Dne 6. ov. mj. proglašena
je osuda u veleizdajničkoj parnici, što se je vo-
dila u Sarajevu protiv Damjana Gjurice i dru-
gova. Trojica okrivljenika osugjena su na kazan
smrti, devetnaest ih je riješeno, a ostali su osu-
gjeni na tamnicu od 1 do 16 godina.

Premještaj profesora.  Ministar-'
stvo za bogoštovlje i nastavu premjestilo je s u-
reda profesore državne gimnazije kotorske, Ma-
rina Gavranića i Gjura Zgorelca na državnu gim-
naziju u Spljetu.

Baknote od i krune, Dne 21. pro-
sinca 1916. započeće Austro-ugarska banka kod
svojih glavnih zavoda u Beču i Budimpešti a i
kod svih podružnica sa izdavanjem bankovnih nota
po jednu krunu sa datumom od 1. prosinca 1916.

Bankovne note Austro-ugarske banke po 1
krunu od 1 prosinca 1916. su 113 milimetara
široke a 68 milimetara visoke, te su tiskane na
bijelom »velin« papiru.

 

Gradska kronika.

Brzojavke Nj. Velić. Kraljice
Zite i Nj. Vis. Nadvojvotkinje Ma.
rije Jozefe. Doznajemo, da je velecijenjena
naša sugragjanka, gospogja Jele grofica Kaboga,
na upravljenim čestitkama primila svesrdnu za-
hvalnost cd Ni. Veličanstva Ćesarice-Kraljice Zite

| i od majke Nj. Veličanstva Ćesara-Kralja Karla l.,

Ni. Visosti Nadvojvotkinje Marije Jozefe.

Pomen na grobu biskupa Mata
vit. Vodopića bit;će sutra, dne 17., na 11
s. pr. p. u crkvi Mp. O.O, isusovaca. Tu će se
neći mjesno ugledno svećenstvo sa svojim presvij.
i prepošt. gosp.' biskupom Drom. J. Marčelićem.
Nakon kratka govora, koji će izreći mp. dum
Niko Gjivanović, obavit će se uz pjevanje bla:
goslov groba.

Ovom će se prigodom, uvjereni smo, naći
tu ma okupu i naše štovano gragjanstvo, da se
pomoli za pokoj plemenite duše svog milog bis-
kupa i književnika Mata vit, Vodopića, i na taj

mu način iskaže. zasluženu počast kod njegove

rške, u blizini njegovili smrtnih ostanake.

Uploujte na V. ratni zajam i Još
je sasvim kratak rok za upisivanje na V. ratni
zajam. Uvjereni smo, da će se svaki otađžbenik,
ikoliko imućan, rado odazvati i ovom novom.
pozivu države, te da će se i u ovom patriotičkom