|
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
?
CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10,
RESARJČSE NAS LN LN S SNA Gmd a ŠSSS DL
Br. ssa .
Imenovanje novog ministarstva : grofa
Clam-Martinica ministrom predsjednikom, a
grofa Czernina ministrom vanjskih posala,
pobudilo je veliko iznenagjenje u čitavoj
Monarhiji, te je izazvalo i razne komentare
kako u austrijskoj, tako još više u magjar-
skoj štampi. Novine već naslućuju, da se
u Monarhiji pripravljaju zamašiti politički
dogogjaji, te već otvoreno disputiraju o no-
voj orijentaciji i o novom političkom kursu.
Novo ministarstvo ići će poglavito za
tim, da uspostavi ustavne odnošaje u Mo-
narhiji, da izravna put parlamentarnom ra-
du, e da se tako naša država skupa sa svo-
jim narodima osloni na nove, jače temelje.
Značajno je i to, da su na početku vla-
de novog nam Vladara preuzela u ruke kor-
milo države dva Slavena, dva Čeha feu-
dalca, oba poznata iz Konopišta, omiljenog ,
ljetnikovca blagopokojnog Frana Ferdinan-
da, tako te meke novine. javljaju, da se sad
pojavlja »duh Frana Ferdinanda«.
Kod ove nove političke ere pojedini
narodi Monarhije naprežu sve svoje sile,
kako će što bolje da osiguraju svoju bu-
dućnost. | mi Hrvati treba da sada ili ni-
kada shvatimo važnost položaja, da u ovim
odlučnim i historičnim danima istupimo slož-
no i jako, da obezbijedimo svoj udes, da
izvojštimo svoja historična prava, e da se
tako već jednom ostvare naši državo-pravni
ideali.
I državnici i političari Monarhije po-
svećuju sada najveću brigu i osobitu paž-
nju riješenju jugoslavenskog problema, jer
uvigjaju, da je zadovoljna i pravedna bu-
dućnost Jugoslavena usko skopčana sa bu-
dućnosti i srećom Monarhije.
Zato je sada najvećma poželjno i pra-
vedno bilo, da se u kabinetu novog mini-
nistarstva dade stolica i prestavniku južnih
Slavena, Hrvatu ili Slovencu, e da se tako
i njihov glas čuje na krunskom vijeću. Taj
zahtjev — lijepo veli spljetski »Dan« — mora
da sada jače odjekne, jer je nužniji i potreb-
niji nego li ikada.
U ovim odlučnim političkim časovima
sijevnula nam je zraka radosti, kad smo vi-
djeli, gdje su u najnovijem zasjedanju hr-
vatskoga sabora počele zajednički i dostojan-
stveno a energično da istupaju sve tri državo-
pravne stranke : t. j. stranka prava (Fran-
kovci), Starčevićeva stranka prava (Milinovci)
i seljačka stranka sa Stj. Radićem na čelu.
Ova koalicija, a ne fuzija, oporbenih
stranaka u Banovini ulijeva u srce svakog
dobromislećeg Hrvata najljepše nade, jer od
zdrave opozicije mnogomu se dobru mo-
žemo nadati.
Ujedno nam ova zgoda pruža vidni
dokaz, kako bi lako uz malo dobre volje
smo 'do sada više puta pozivali i »odbor
za megjustranački sporazume«, koji se je baš
otrag godinu dana bio konstituisao u
Beču| sreći. 1 povodom krunisanja mlagjahnoga
PRAVA
Raa oja
Nadamo se, da će i za nas već jed-
i nom izgubiti imoć ničin neosnovana krila-
| tica, da se u ratno doba ne vodi' politika,
| jer baš rat otvara nove vidike i stvara no-
ve političke konture. Izgubimo li sadanji
_ čas, uzalud ćemo se kasnije kajati i krivicu
bacati na drugoga.
Političke su stranke u drugim zemlja-
ma već učinile savez, neka bi u pitanjima
političko-narodnim i državopravnim zajed-
nički istupale u obranu prava i interesa svo-
ga naroda, držeći se načela, da su narodni
interesi nad interesima stranaka, i da uz
političku kooperaciju pojedina stranka os-
taje ipak samostalna, je može slobodno i
dalje razvijati svoj program u kulturnom,
socijalnom i gospodarskom smjeru.
Golema je šteta u ovo historično do-
ba ne koncentrirati narodne sile za budući
rad, te ne držati budnu narodnu svijest,
jer narodu se ne može ništa da dogodi
ako ostane samosvijestan, veli jedan iskus-
| ni političar.
IZLAZI SVAKE SUBOTE
POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.
U DUBROVNIKU, 6. JANUARA (0!
CRVENA HRVATS
varaju, primiče dan, kada će započeti pregovori
za mir megju zaraćenim narodima. Bilo stoga
| sutrašnje krunisanje u starom Budimgradu sre-
tan navještaj toli žugjeno očekivanog mira.
Vlasti četvornoga saveza predložile su mir
ne iz bojazni za konačni uspjeh, što se već sada
vidi, već zaista iz uvjerenja, da je daljnje proli-
jevanje krvi suvišno, pošto su njihove vojske
dokazale, da se ne dadu smrviti te da su doja-
košnjim uspjesima našeg oružja stvoreni zdravi
preduvjeti za trajan mir. Dakle krunisanje car-
skog i kraljevskog para u Budimu zbiva se u
momentu, kada želja i volja za mirom predvla-
davaju kod svih naroda svijeta. Bilo to krunisa-
nje dogogjaj, koji će poput rujne zore navijestiti
željno izgledani mir narodima svijeta. Stara Mo-
narhija Habzburga dokazuje i tim dogogjajem
nesatarivu životnu snagu, kao što su ju njezine
vojske posvjedočile na bojnim poljanama.«
Svečanost krunisanja u Budimpešti.
Dne 30. decembra prije podne uz obilan
sjaj pod neopisivim oduševljenjem sveukupnog pu-
čanstva, u prisutnosti svih članova carske kuće,
diplomatskog zbora, zajedničkih, austrijskih i ma-
gjarskih ministara u Matijinom crkvi u Budim-
Krunidba, mir i Hrvati.
Uoči krunidbe u starom Budimgradu glav-
no glasilo stranke prava za sve hrvatske zemlje,
zagrebačka »Hrvatska« piše :
Sutra će Njihova Veličanstva car i kralj
Karlo te carica i kraljica Zita biti okrunjena u-
garskoin krunom i oči svih maroda Monarhije
biti će toga dana uprte u prijestolnicu Ugarske,
a srca milijuna vijernih podanika dijelit će ra-
dost kraljevskoga para, te zazivati blagoslov bo-
žji na vladara i vladaricu, da im započeto vla-
danje bude sretno i blagoslovljeno, da bude za
narode čitave Monarkije era mira, rada, zado-
voljstva i blagostanja.
A to će biti samo onda, kada se izvrši na-
čelo potpune ravnoprivnosti naroda ove Monar-
hije, sviju naroda, nad kojima je dano vladati
prejasnim kraljevskim supruzima. Uoči ovog sve-
čanog dana mi od svega srca ponavljamo riječi
izjave, što je 22. prosinca 1916. dana u ime sve-
ukupne opozicije u hrvatskom saboru i u kojoj
se kaže: Hrvatska vjernost i junaštvo, hrvatska
narodna svijest i snaga zaslužuju, da se usred
rata, a povodom nastojanja o miru, koji ima za
vazda utvrditi ravnopravnost svih epiopskih na-
roda, dakle i ravnopravnost svih naroda habz-
burške Monarkije samo pojačava jednodušni
zahtjev svekolikoga naroda hrvatskoga, bez raz-
like pokrajina, vjere i plemena, da u ovo sud-
bonosno doba zamoli Njegovo Veličanstvo, neka
bi milostivo svojom vladalačkom moći, a teme-
ljem najsvečanijih prisega i obećanja svojih slav-
nih prešasnika, ujedinilo sav hrvatski narod u
kraljevinu Hrvatsku, ravnopravnu svim ostalim
državama Monarkije i ujedinjenje uzveličalo svo-
jom vlađarskom prisutnosti u Zagrebu, glavnom
gradu Hrvatske.
Želje, izražene u ovoj izjavi iskrene su že-
lje cijeloga hrvatskoga naroda, svih pravih hr-
vatskih sinova, svih onih, koji se bore za sjaj
previšnje Kuće na svim bojištima Evrope ; bijahu
to i želje onih hrvatskih junaka, koji su
u junačkom boju pali za kralja i dom, jer su pali
molitvom u srcu, da velike žrtve, što ih dopri-
našaju, budu sjeme slobode njihovoga doma,
njihovoga naroda.
Želje su to i svih onih junačkih Hrvata,
koji su dopali ljutih rana, pa mnogi za cijeli
život postradali, želje su to svih, koji kojim god
| načinom sudjeluju u promicanju ciljeva ovog
velikog strašnog rata, a taj je: osiguranie op-
stanka Habzburške Monarkije, osiguranje mira
njezinih naroda, da u poštenom miru mogu ne-
umornim radom udariti temelje budućoj svojoj
kra-
para naglašuje hrvatski narod te svoje
želje tim opravda "', jer se, ako svi znaci n
pešti obavljeno je svečino krunisanje Njihovih
Veličanstva krunom svetoga Stjepana, na što je
Njegovo Veličunstvo pred sakupljenim narodom
položio prisegu na ustav; Na to je krenula kru-
uidbena povorka krunidbenom brežuljkn, gdje je
kralj prema starinskom običaju s mačem svetoga
Stjepana četiri udara izveo na četiri strane svi-
jeta. Konac svečanosti sačinjavala je krunidbena
gozba u dvoru.
Krunidbene svečanosti tekle su slijedećim
redom :
Uveče dne 27. prosinca obavljena je sve-
čana predaja inauguralue diplome, koju je sasta-
vio i zaključio parlamenat. Diplomu je predala
jedna deputacija, koju su u tu svrhu izabrale
obje kuće. Knez-primas Czernoch oslovio je kra-
lja govorom, koji je bio pozdravljen burnim eljen-
povicima. Njegovo je Veličanstvo odgovorilo, da
će ispuniti želju parlamenta, da će se dati okru-
niti, da će položiti zakletvu i da dopušta kruni-
sanje kraljice. U drugoj jednoj dvorani primila
je kraljica ovu deputaciju : kardinal Czernoch
predložio joj je molbu, da se njezino Veličanstvo
dade kruniti, na što je kraljica milostivo odgovorila.
ne 28. decembra održale su obje kuće pod
kupolom parlamenta zajedničku sjednicu, odakle
su se članovi parlamenta odvezli u kraljevski
dvor. Njegovo Veličanstvo kralj primio je parla-
menat u jednoj dvorani dvora. Novo izabrani ču-
\ var krune položio je zakletvu, ministar-predsjed-
nik predao je inauguralnu diplomu, koju je pot-
pisao, a kralj ju je predao knezu primasu. Ovaj
ju je predao predsjedniku velikaške kuće, a ovaj
predsjedniku sabora. Knez primas upravio je na
Njegovo Veličanstvo govor, te ga je zamolio, da
ustanovi dan krunisanja. Podjedno izvješćuje, da
je parlamenat izabrao grofa Tiszu zastupnikom
palatina. Njegovo Veličanstvo uzelo je ovo do
znanja odrediv dan krunisanja.
O podne predala je zemaljska deputacija
krunidbeni dar parlamenta za Njihova Veličanstva,
koji se sastoji iz dviju umjetnički izragjenih škri-
nja, u svakoj po 50.000 zlatnika.
Popodne je odvezena željezna škrinja u ko-
joj se nalaze krunidbena insignija, u unutarnje
odaje kraljevskog dvora, gdje će sama kraljica
zemaljske dragocjenosti, u prvom redu plašt sv.
Stjepana vlastoručno prirediti, Dne 29. prosinca
prevezena su krunidbena insignija u budimsku
krunidbenu crkvu. U 6 i po pozdravila je depu-
tacija obiju kuća članove kraljevske obitelji.
Na dan krunisanja održale su obje kuće
parlamenta zajedničku krunidbenu sjednicu u 6
sati u jutro pod kupolom parlamenta.
U gradu se već od rana jutra opažao neo-
bičan promet. Već iza 5 sati u jutro bijahu pri.
lazi k saboru nagomilani ljudstvom. U 7 sati u
jutro pošao je grof Julije Andrassy u crkvu sv,
Matije, praćen sa dva kraljevska komisexe, i sa
I
1
PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODIM
UZ POPUSTRUKOPISI SE NEV
A
ČAJU.
čuvarima krune. Tu razbiše jučer postavljene pe-
čate, izvadiše iz željezne škrinje krunu i kra-
ljevske znakove te ih postaviše na baršunaste
jastuke, a ogrtač sv. Stiepana razastrše na glavni
oltar.
U to se doba sastaše u saboru obje za-
stupničke kuće. Na znak topa pozvaše presjed-
nici s par riječi zastupnike, da pogju na kru-
nidbu. Ugarsko domobranstvo drži na svim uli-
cama kordone.
Tek što izagjoše zasiupnici iz sabora, počelo
je kišiti. Ulice su nagomilane ljudstvom, koje se
u golemim masama nastoji protisnuti prema
budimskom dvorcu. Kiša neprestano pljušti. Oko
8 sati prispješe nadvojvodkinje pred krunidbenu
palaču, gdje ih silno mnoštvo pozdravlja butnim
eljen-poklicima.
U 8:40 izagjoše iz kralj. dvora Njih. Veličanstva,
te ugjoše u osmoprežnu kočiju, uz koju postrance
idu dvorski lakaji i ugarske tjelesne straže. Iza
njih slijede u kočijama mnogobrojni drugi do-
stojanstvenici i velikaši, koji prisustvovaše po-
vorci. Povorka, koja je prošla mnogim ulicama,
zaustavi se ma trgu Szeniharomsag pred crkvom.
Sva zvona zvone u sav glas. Na ulazu u crkvu
pružio je primas Csernoch Njihovim kraljevskim
Veličanstvima križ i blagoslovljene vode. Odmah
se zatim uputiše u loretsku kapelu. U to vrije-
me smjestiše se u crkvi dvorski i državni do-
stojanstvenici. Kralj i kraljica progjoše crkvom,
te se posjedoše na prijestolje, podiguuto pred
glavnim oltarom.
S obje se strane prestolja simjestiše kraljev-
ski barjaktari, Na to je zapoćela svečana krunid-
bena misa. Kralj je kleknuo na stepenicu glav-
nog oltara, a primas Csernoch i palatinski za-
mjenik grof Tisza postaviše mu na glavu krunu,
a kraljici dodirnuše krunom rame. Kad je pu-
blika pred crkvom saznala, da je svečani akt do-
vršen, udari u zanosno klicanje, sva zvona zvone,
honvedska kumpanija puca u čast, a topovske
baterije sa Gellćrtheghya ispališe 110 hitaca. Tek
što je svršila svečana misa, ostavlja kraljica sa
svojom najužom pratnjom crkvu, te sjeda u dvor-
sku kočiju. Na to je u crkvi započela ceremonija
viteza zlatne ostruge. Karlo IV. sjedeći na pre-
stolju dotiče se mačem sv. Stjepana deshog ra-
sena svakog kandidata viteškog reda zlatne
e.
ostru
akon te ceremonije pošao je kralj Karlo
u pratnji svih dvorskih i državnih
nika na tribinu pred parlamentom. Tu je okre-
nut licem prema istoku, pred. parlgmentom, , 0-
blastima i narodom položio svečanu zakletvu na
ustav, Na koncu uskliknuo je grof Tisza tri puta
»Živio kralj«. Na to kralj silazi s tribine, te se
priključi povorki, koja se uputila prema trgu sv;
Jurja, gdje je podignut krunidbeni brežuljak.
Kralj se na konju popeo na brežuljak, te je me.
čem sv. Stjepana, po tradicijonalnom običaju, za-
mahnuo na sve četiri strane svijeta. Sišavši s bre-
žuljka pridruži se povorci, koja se uputila prema
kraljevskom dvorcu. Zanos je narođa neopisiv,
te kliče — živio kralj. Sva zvona zvone, a to-
povi tutnje. — Posljednjoj fazi krunidbe prisus-
tvovala je s prozora kraljica i prestolonasljednik.
Isto je tako bugarski car pribivao ceremoniji
s prozora palače nadvojvode| Josipa. Posljednje
ceremonije i krunidbeni banket održan je u kra-
ljevskom dvorcu. Pošto su obavljene sve krunid-
bene ceremonije, sastaše se poslije podne iznova
obje zastupničke kuće, Na toj je sjednici proči-
tan i ovjerovljen protokol o krunidbi. Sa zaključ-
kom sjednice svršene su i krunidbene ceremonije.
Odgovor Entente na mirovnu ponudu
centralnih Vlasti.
Napokon je stigao na staru godinu tako
očekivani odgovor Ententnih sila na ponuđu za
mir sa strane centralnih vlasti, Kako je po sve-
mu bilo za predvigjeti, Ententa je otklonila ove
ponude. U odgovoru se ističe jednodušnost en-
tentnih država, ali i za tu jednođušnost htjelo
se je toliko vremena! Odgovor je, pun
načela i fraza, ali djela i postupa Entente
sv7 | tivno iskažuju.