Str. 2. Agencija Havas javlja, 1. o. mj.: Jučer na večer je ministar predsjednik Briand predao po- _Udruženih Država američkih odgovor Crne-Gore, Francuske, Italije, », Portugala, Rumunjske, Rusije i Srbije neprijateljskih država, da se započnu regovo fori & miru. ' i vi i megju ostalim mavodi i slije- deće: Sjedinjeni na obranu slobode naroda i vjemi preuzetoj obvezi, da nećemo položiti oru- žje, razlučivši se jedan od drugoga, odlučiše laveznici, da jednodušno odgovore na mirovne ponude neprijateljskih vlasti. — Savezne vlasti prije svakog odgovora smatraju nužnim, da pro- testiraju protiv dvaju važnih tvrdnja note nepri- jateljskih država, «prvo : da svale odgovornost za tat na saveznike, a zatim što nota tvrdi, da su centralne vlasti polučile pobjedu. Saveznici ne mogu da dozvole te dvije neistinite tvrdnje, koje već ispočetka mogu da škode svakom začetku ranja. Ententa ističe dalje, da već 30 mjeseca po- dnosi sve težine rata. Ona je sve učinila, da do njega ne dogje. Savezne vlasti dokazaše činje- nicama svoju sklonost za mir, koja je danas isto tako velika kao i 1914. godine. Navevši sve, što je prethodilo ratnoj objavi, veli nota, da se njemačka nota temelji isključivo na geografskoj karti evropskog rata, koja označuje samo časo- vitu i izvanjsku sliku, a ne pokazuje realnu snagu neprijatelja. Mir, koji bi bio sklopljen u sličnim prilikama, bio bi jedino u korist napa- dača, koji držahu da će svoj cilj postići u dva mjeseca, dok sada, nakon dvije godine, uvigjaju da ga neće nikada postići. Razor, koji je Njemačka nanijela svojom ratnom objavom ratujućim strankama i neutral- cima, kao i mnogobrojni atentati, što ih poči- niše Njemačka i njeni saveznici, traži naknadu i odštetu, te garancije. Njemačka lukavo izbjegava jednome i dru- gome. Izjava pak centralnih vlasti nije zapravo drugo, već pokušaj da odgodi rat njemačkim mirom, nametnutim antanti, izmaknuvši tako dalj- njem razvoju operacija. Neprijateljska izjava ide za tim, da ohrabri javno mnijenje u saveznim njemačkim državama. Zbog toga savezne vlade, koje su megjusobno u uskom doticaju, a sa svo- jim narodima u potpunom sporazumu, otklanjaju, da se bave tim neiskrenim i nevažnim predlogom. Dodaju na koncu, da mir nije moguć dok ne budu zajamčene garancije, da će biti uspo- stavljeno pravo, sloboda, te priznata osnovna pra- va narodnosti; dok točno ne budu znale, da će doći do takvog poretka, koji će moći da konač- mo iskorijeni uzroke, koji već dugo vremena u- grožavahu narode. Jedino to će biti pravi i je- dini zalog sigurnosti svijeta. Eutantin odgovor svršava: U času, kad Njemačka govori svijetu o čovječnosti i miru, tjera u sužanjstvo na hiljade belgijskih gragjana, odvodeći ih sa njihovih vlastitih domova. Prije rata težila je Belgija jedino za tim, da živi u dobrim odnošajima sa svojim susjedima. Kralj i belgij- ska vlada teže samo za jednim ciljem — za uspostavom mira i prava. — Zbog toga su oni spremni samo na takav mir, koji će njihovoj zemlji donijeti obnovu prava i garancije te jam- stva za budućnost. Sa ratišta. Velike borbe u sjevernoj Vlaškoj prolaze usprkos pokušaja neprijatelja, da ih pretvori u pozicioni boj u napredovanju prema Seretu. Desno krilo vojne skupine Mackensena pre- šlo je u borbi liniju Viciul-Sutesti, navaljujući na željezničku prugu, koja s obje strane Buzeua vodi u Brailu. Zepadno od rijeke Buzeu izvojevala je de- veta vojska i važne uspjehe. Njezino desno krilo uznapredovalo je preko ceste Sutesti-Romnicu- Sarat, Središte bacilo je Ruse iz više pozicija iz- megju rijeke Romnicu i Rimne, te je stajalo pred Plainesciem, koje mjesto leži 20 kilometara južno od Foscania. Lijevo krilo skupine Kraitt prešlo je gornji tok rijeke Rimne. U vezi s ovom skupinom je južno krilo vojne skupine nadvojvode Josipa znatno napredovalo u dolinama Zabule, Maruje Putna. Neprijatelj je pretrpio na čitavoj fronti iz- megju istočnog erdeljskog gorja i Dunava niz teških poraza, te uzmiče prema liniji Sereta, o- jake zalaznice. Nasuprot Braile na sjevero-zapadnom kraju Dobrudže vodila se o posjed Macina borba, koja kao i zauzeće Rimnicu-Sarata razvila u poraz sjedinjene rusko-rumunjske vojske. Akcija Rusa nije bila do li zdvojni pokušaj. Dne započela je velika bitka na Dunavu. katastrofom za Ruse. Provala Rocovitenia odlučila je sudbinom Rumnicu- spriječila, da neprijatelj ne može zau- napredovanje saveznika. Neprijatelj, da barem svoje tonr'** : i »PRAVA CRVENA HRVATSKA« razvio je vrlo slabi otpor. Neprijateljska vojska, koja se nalazi u istočnoj Vlaškoj, izgubila je svoju početnu inicijativu, a božićna bitka stajala je ne- prijatelja 15.000 momaka i 40 strojnih pušaka, što je istodobno zalog za naše buduće pobjede. Zadnje vijesti javljaju sve to novije uspjehe na ovom ratištu. U sjevernom dijelu velike Vla- ške Rusi su ponovno bačeni natrag na pola puta izmegju Rimnicu-Sarata i Foksani, i opet na mo stište Braile. Kod Macina je na novu godinu za- robljeno 1000 neprijatelja. Rusi su dalje potisnuti prema Macinu. Na ostalim bojištima nije bilo osobitih do- gagjaja. Razne vijesti. Mir u proljeće ? Švicarski ministar izvanjskih posala Hotff- mann izjavio je, da ako sada ponude za 1nir i ne bi donijele željena rezultata, to je ipak si- gurno, da se već sada pitanje mira 'neće zaba- citi. Zato se možemo punim pravom nadati, da će doći na proljeće do mira. Mirovni uvjeti. Njemački je poslanik Bernstorff saopćio Lansingu, da je njemačka vlada spremna da po- vjerljivo saopći vladi Udruženih Država svoje mirovne uvjete. One bi ih onda saopćile antanti. Druga nota Wilsonova. Druga se nota Wilsonova na ententu neće objelodaniti. Potvrgjuje se, da ta druga nota predočuje misao američke zabrane izvoza za saveznike. Princ Hohenlohe šef kabinetske kancelarije. U bečkim se političkim krugovima drži, da će princ Hohenlohe, bivši zajednički ministar financija, biti imenovan namjesto baruna Schies- sla šefom kabinetske kancelarije. Nagodba izmegju ugarske i austrijske vlade nije potpisana. Bečke i budimpeštanske novine donijele su već na 1. o. mj. vijest, da je gospodarska na- godba izmegju ugarske i austrijske vlade već perfekcionisana i ovih dana potpisana. Tu su vi- jest donijeli i neki zagrebački listovi. Iz Budim- pešte se pak javlja, da se u političkim krugo- vima ova vijest drži preuranjenom, pa da po svoj prilici nije istinita. »Pester Lloyd« je tako- gjer spomenutu vijest donio, no već donosi i dementi, veleći, da vijest nije ispravna. Po nje- govim informacijama na nadležnom mjestu na- godbeni pregovori izmegju Ugarske i Austrije još nijesu perfekcionisani, pa za lo nije istinita pro- tivna vijest, koju je prvi donio jedan bečki list. Skori odstup (Cadorne. Prema vijestima iz Berna, smatra se od- stup talijanskog generalisimussa Cadorne ne- posredno predstojećim. Nasljednikom bi mu i- | mao biti dosadašnji njegov prvi zamjenik, ge- neral grof Porro. List za mir. Turinska »Štampa« javlja: U Parizu izlazi | nov dnevnik »Journal de Peuple« kao organ onoga krila socijalističke stranke, koje želi da se odmah sklopi mir. Prvi je uvodnik s progra- | mom od zastupnika Brisona. Iza kako je list | »Bonnet Rouge« bio osam dana obustavljen, stao je opet izlaziti ; list je bio za to, da se prihvati mirovna ponuda središnjih vlasti. Talijanska nota Grčkoj. Talijanski je poslanik predao grčkoj vladi notu, koja je u vezi s notom, što su je već pre- dali franceski, engleški i ruski poslanik. Prema vijesti Stefanieve agencije, Italija izjavljuje u svojoj noti, da u ovoj prilici izjav- ljuje svoju opću solidarnost sa svojim savezni- cima u pogledu njihovih zahtjeva i izjava. Nuu pogledu točke, da se puste na slobodu ome: oso- be, koje su pod sumnjom veleizdaje itd.' zatvo- rene, Italija ipak drži, da nema nikakova pravni oslona za intervenciju, jer su to čisto unutarnje grčke stvari, rad šta izjavljuje, da se ne intere- sira za ispitivanje ovih zahtjeva. Kako »Corriere della Sera« javlja, izjavio je talijanski poslanik, predavajući u Ateni notu ententinih vlasti i Italije, da je on na raspolaga- nje grčke vlade, kako bi joj olakšao pri njezi- nim odnosima prema vlastima entente i glede toga, kako bi se postiglo povoljno riješenje, te je preporučio, neka primi note. Vojnička bilansa od prošle godine. I prošla je godina po središnje vlasti bila povoljna, i ako su čete bile gotovo posvuda ci- jelu godinu u defensivi, i ako ih je izdao još jedan saveznik: Rumunjska. Godina je 1915. donijela osvojenje Ruske- Poljske, Litve i velikog dijela baltičkih pr&yin- cija, Srbije i Crne Gore. U godini je 1916. ovo- me pridošlo pola Rumunjske s preko 65,000 kvadratnih kilometara. Dok je 1914. godine zaposjednuto područje <= <*qdvije strane bilo gotov prilično jodna! sada središnje vlasti — naprama 30,000 četvornih kilometara, što ih drže zaposjednuim Rusi u Galiciji i Bukovini i neznatnog dijela, što je “ talijanskim i franceskim rukama — imaju u svo- mu posjedu ovoliko neprijateljske zemlje : u Ru- siji 300.000 kilometara ; — u Belgiji 29.000 kilo- metara ; — u Francuskoj 21.450 kilometara; — u Srbiji 87.000 kilometara; — u Crnoj Gori 14.000; u Arbaniji 28.000 kim; — u Rumunj- skoj 65.000 kim. Svega su dakle središnje vlasti svršetkom prošle godine imale u svojem posje- du 544.450 četvornih klm. neprijateljske zemlje. Francuska nema ugljena. Posjednici su od osam velikih tvornica sta- kla u Bordeauxu, gdje je zaposleno preko 1000 | radnika, brzojavili ministru za prevoze, da će radi nestašice ugljena biti doskora prisiljene sta- klene peći ispustiti. Tvorničari upozoruju na to, da se u tom slučaju rad može nastaviti samo ako se peći iznova podignu, a za to nema dosta sirovina. na UČIT Oh obe IKA e. Ian rmiensci te ANAL DSS SŠ aL SSS PS SENJ ND SONJSO Potpisujte na V. ratni zajam! saa ŠAŠA ad SSS AL SNES NILE Rd EA SLANE LA SL GL SNES ALENE \ Domaće vijesti. Hrvatska zemlje za krunidbeni humak. Kako javiše sa Sušaka, poslato je u Budimpeštu za poznati krunidbeni humak i ne- koliko sprtva zemlje iskopane na Grobničkom polju, kao i sa drugih važnijih povjesničkih mjesta. Hrvatski sabor nastavit će svoj rad — što ga je prekinuo 23. pr.mi. zbog Božićnih blagdana i krunidbenih svečanosti — dne 15. o. mj. Do sad je u ovom zasjedanju održato osam sjednica. Bio taj rad na korist hrvatskoga naroda ! pHrvatska Kruna“, glavno glasilo stranke prava u Dalmaciji, pod uredništvom če- stitog i požrtvovnog kremen-značajnika; narodnog zastupnika Don Iva Prodana, ulazi novom godi- nom u 25.tu godinu svog života. Tu je zgodu po- pratilo uredništvo slijedećom značajnom izjavom : »Mi ovom prigodom same na jedno mi- slimo ; mi ne marimo za svoju prošlost, kao novinari, punu bure i kušnja, niti strepimo is- pred budućnosti. Narod nas je, naosob svećen- stvo, svojski podupiralo dosle a nadamo se, da će i odsle, a i su malo pomoći i uz čedna sred- stva mi lako izlazimo, pa se nebojimo svoje sopstvene sudbine. Ne, to je sporedno za nas. Mi ragje mislimo na pravac, za kojim idemo, na političko stanje državopravno naroda, na sam naslov našega Lista, koji nam dozivlje u pamet nešto drugo nego je ono što isključivo hoće naši susjedi preko Drave; pa se pitamo : Dok onamo baš danas slavlje, a ovamo ? Koliko smo se pomakli mi Hrvati u zadnji če- tvrt vijeka k svomu cilju ? Razmišljajmo i stvorimo bolje odluke za budućnost.« Odlikovanja. G. dr. Vicko lvčević, predsjednik dalm. sabora, odlikovan je redom željezne krune Il. stepena. G. dr. Antun Dulibić, zastupnik na care- vinskom vijeću, odvjetnik u Šibeniku i g. Petar Katalinić, član općinskog upravnog vijeća u Splje- tu i veliki trgovac, odlikovani su redom željezne krune III. stepena. Viteškim križem reda Frana Josipa: prvi općinski prisjednik u Drnišu, odvjetnik g. dr. Ivan Buić; načelnik Sinjske općine, trgovac g. Stjepan Čelnić; opć. načelnik Jelse, veliki trgo- vac g. Juraj Duboković; načelnik Bola g. Niko Petrić; vladin komesar općine Korčule, odvjetnik g. dr. Dinko Giunio i zemaljski savjetnik u Za- dru g. Roko Stojanov. Ratnim križem za civilne zasluge Il. stepe- na : opć. liječnik u Visu g. dr. Lorenzo vit. Doj- mi di Delupis; zemalj. komesar na spljetskoj općini, namj. savi. u m. g. Frano Madirazza; opć. načelnik Makarske g. Petar Rismondo i bivši načelnik u Visu g. Serafin Topić. Glavna skupština »Zadružnog Saveza« obdržavala se je prije Božića u Spljetu. Sa radošću doznajemo, da ova toli važna naro- dna institucija sve to ljepše cvati i napreduje i da razvija sve to veću akciju po pokrajini, oso- bito u ovo ratno doba. Sada je doista najoče- vidnije izbila na javu moć i korist zadrugarstva. Savez se je u sadašnjim prilikama posvetio ve- ćinom trgovini, priuzevši na sebe tešku zadaću aprovizacije pokrajine, ali je stalne nađe, da neće napustiti posvema ni sada svoje kulturne misije, koju ćemo osobito trebati Savez je isto pučka institucija pak i njegova dkost, jakost je našeg m ida. Hoćemo li da | Br. 612 narod politički uzdignemo, to treba da najprije ojačamo njegov financijalni i ekonomski položaj. — Birana je nova uprava, u koju je ušlo novih članova, a ano je u lijepom broju i: roljoljubno zvećenstvo i učiteljstvo. Ova maša ustanovi zaslužuje osobitu pažnju i zato napredak na srce stavljamo svim pravim I: ljubima. Tim više što sada svi faktori upiru oči u tog kolosa, koji se je iz naših sela uzdigao, složivši se u zajednicu. a Skoro u svim dalmatinskim općinama ima Seoskih Blagajna. Ta i naša južna Dalmacija do sad ima 14 članica. Kao što je zadarskih 50 čla- nica dobilo svoju ispostavu, bilo bi poželjno, da to dobiju i ove naše sa sijelom u Dubrovniku.i Preporučamo ovaj zavod, da mu se olakoti bla- gotvorna misija, a ponosimo se što je on jedan od najačih Saveza u Austriji, pače može stati uz bok sličnim Savezima ostalih evropskih dr- žava. Dao“ Bog; da postane najači zavod ove vrsti na Balkanu.u moralnom i materijalnom pogledu ! < bi Čitulja. Sa Senjske Rijeke primamo o- bjavu, da je dne 28. pr. mj. u ondješnjem sana- toriju preminuo g. Josip Milovčić, presjednik ć. k. zemaljskog suda u Trstu itd. Smrtni su mu ostanci sahranjeni u Voloskom. Pokojnika oplakuju minogobrojni prijatelji i svak, ko je imao prigode da upozna ovog zna- čajnika, uzor-rodoljuba, poznata i sa svoje iz- gledne objektivnosti. Vječni mu pokoj i trajan spomen u. har- nom narodu! Teško ucvijeljenoj ggji. udovi, g.g. braći i sestrama naše duboko saučešće. Dokle čemo tako ? Pišu nam iz po- krajine: Zvanični »Objavitelj Dalmatinski« u broju 169 od 31/10 1916. donosi objavu! »Od- bora štedne i predujmovne zadruge prvog općeg činovničkog društva austro-ug. monarhije«, pot- pisom presjednika Bressana — sve samo .i je- dino na talijanskom jeziku ! Do sada se je provagjala dvojezičnost, a sada, kad se opravdano nastoji da se i iz samih škola istisne obvezatno učenje talijanskog jezika, evo izbijaju objave činovničkog općeg društva isključivo na talijanskom jeziku ! Tri nautičke akademije. Na na- šim obalama tri su nautička središta: Trst, Ba- kar i Rijeka. »Primorske Novine« zagovaraju, da se i nautička škola u Bakru podigne .na stepen akađemije, kako je to na Rijeci i u Trstu. - Bilo bi željeti, a banovinska vlada može da to učini, samo ako hoće. A mi se sa začugjenjem pitamo: Kako to da cijela Dalmacija, ta eminentno primorska zemlja, ima sada samo jednu nautičku školu i tu sa glavnim predmetima još uvijek i sada u talijanskom jeziku ? Hoće li se našoj omladini dati zgode, da se posveti omiljelom pomorskom zvanju, otvorivši još koju nautičku školu? Kad će se naše nautičke škole ponaroditi ? Zašto da se i Dalmaciji ne dade bar jedna nautička akademija ? Poziv veleč. gg. svećenicima diljem domowine. Primamo iz Zadra: Zbor bogoslovne mladeži u Zadru, potaknut mi- lodarom blage uspomene pk. kanonika Pavlovi- ća u Zadru od 1000 K ratnog zajma i vič. g. Du. Jerka Jurina, župnika u Primoštenu, od 300 K. ratnog zajma, a 100 K. gotovine uz želju obojice, da se Zbor ovim novcem posluži, da proširi hr- vatsku teološku i inu znanost ili izvornim ili pre- vedenim knjigama, odlučio je, da, kao prvi plod toga izdade prijevod knjige: »Lettres d' un Curd de Campagne« — Pisma jednog seoskog žup- nika od Yves Querdec, nagragjena od franceske akademije. Kako Zbor nažalost nema nikakvog milo- dara, osim spomenutog, a i taj je nedostatan da se sada izda rečeno djelo i drugo: koje, - budući- je tisak odveć poskupio, to se ovim obraća vić. gg. svećenicima, da bi mu pritekli novčanim sred: stvima u pomoć. Zbor se usugjuje staviti i ove ponude: ili 1.) da mtt se dade beskamatni zajam, koji će on u svakom slučaju isplatiti, ili 2.) za- jam, koji će vratiti samo tada, ako mu se isplate troškovi tiska, ili 3.) da mu se novac daruje. (Ovo bi potonje bilo najuputnije, jer tim bi se požrtvovnu mladež još većma oduševilo na ustrajan rad, i bar donekle im se digla briga oko podmire tiskarskih troškova. Ur.) Stignu li Zboru potrebiti novci, počet će odmah s izda- njem rečenog prijevoda, te već sada moli, da mu se prijavi svaki onaj, koji želi prijevod nabaviti, da može odrediti nakladu i cijenu. Istodobno se napominje, da će iza ovoga slijediti izdanje tako poznatih i obljubljenih Starčevićevih homilija, koje su već preragjene po novom pravopisu i čekaju za tisak, Zbor se nada, da će ovaj posiv naći oda-