NR UISS NISI RI. ISIN I ISIN

NERNST IEEE nE NAN

CRVENA HRVATSK

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF JU SE

 

   

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10,
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

DALLA LMS ŠAL LANE SSS ŠALJE BSA LL SNJ SS SAGAN DA
God. XIII.

ADEL Oe LA ELLA SLON pona LAN
U DUBROVNIKU, 13. JANUARA 1917.

1, Bilans zemljišta
[] kilometara

ito moguće kod drugih naroda, gdje su po-| ljevstva, osvojili jake tvrgjave, osvojili ši-

4. , : 66. | : sia ia \
Oi prIVONOTIM publica (urge! jedine stranke lučile mnogo različitiji na- roke predjele neprijateljskih zemljišta. Uza
9 '

 

| zori, neznamo, zašto ne bi bilo moguće i sve to, neprijateljski vlastodržci zavaravaju na 31. decem. 1915. promjene kroz 1916. ma 31/12. 1916
kod nas. i svoje narode i svoje vojske neprestanom, Belgija = + 29.000 0  — 29.000
la-

š Koo . i a0 : i e so i Radi se samo o političkom sporazumu,| nadom, da će se njihov udes ipak okrenuti.| Francuska -i- 22.000 — 1000 + 21.000
u SENN M anjeg iaai i pe \ o zajedničkoj političkoj akciji, a ne o fuziji Pa dobro — na Vama je, da i nadalje Rusija  -+- 350,000 0 + 350.000
pojedinih naroda, za riješenje toliko vise- k of in : 1€| Balkan = = 106.000 + 95.000 -i- 201.000
ćih pitanja, tako sve to vidnije izbija na stranaka, te po tom svaka stranka uzdrži i| obračunate željeznom snagom. Prožet po-| gisass = — 1.000 0. — 1000
ni program. stojim Vama na čelu! Naprijed s Bogom! Skupa = + 512.000 - 84.000 + 596,000

svećuje osobita pažnja.

Mnogo je brige zadavalo državnicima
balkansko pitanje, i sada vigjeniji političari
dolaze do uvjerenja, da ključ za sretno ri-

Pri tom treba dakako da se poje-
dinci otresu ne samo privatnih interesa, već
i stranačke zasljepljenosti i kojekakve tjesno-

 

Dano u Beču, 5. siječnja 1917.
KARLO, m. p.

2. Bilans pučanstva.

Vrijednost zaposjednutog zemljišta dade se
donekle procijeniti prema broju pučanstva.

ješenje balkanskog pitanja leži o tuvatskom grudnosti, a da se tako važna stvar posma- Car Vilim vojsci i mornarici ME Gia? poeadetničnjo WW. aOŠAN DI
i i i 8 S tsulie: elgija + 7,000.000 0 + 7,000.
pitanju, Prirodni položaj hrvatskih zemalja E I vii. a. Wolffov ured javlja : > i + OdON do NE
i i čeni itania. av z g EI ia i sq | Francus. + 7,000. ,000.
oO M O ile no usa stanovišta. Stečeno iskustvo za vrijeme o- Car VA je izdao vojsci i mornarici pysija +: 15.000.000 0 _ + 15,000.000
i d čita svileta, izmegju d ije | VO& rata mnogo može da pomože. PREAROIM ._: Balkan + 5,000.00 + 5,000.000 + 10:000:000
zmegju dva raz svijeta, Oe 073 »Mojoj vojsci i Mojoj mornarici ! Galicija o __ —1,000.000 — 1,000.000

kulture.

Od početka smo rata neprestance isti-
cali potrebu složnog političkog rada u o-
vim historičkim časovima, imajući pred o-
čima budućnost domovine i sretno riješenje

Radi se o sreći i spasu domovine, o
njezinoj budućnosti a pri tom treba da pad-,
nu i lični i stranački interesi. |

Poput starih Rimljana treba da se sa-
da slože i naši politički vogje, jer »salus/

 

| vore. Neprijatelji su odbili Moj predlog :

U društvu s vladarima, McGjim savez-
nicima, predložio sam mojim neprijateljima,
da što prije zapodjenemo mirovne prego-

gladni moći hoće oni da unište Njemačku.

 

 

Skupasta- + 34,000.000 + 4,000.000 + 38,000.000
3. Bilans snage.

Koji je silni napredak centralnih vlasti, dade
se još razabrati iz ovih brojaka:

 

 

hrvatskoga pitanja. Sada ili nikada treba da reipublicae suprema lex«, spas je domovine Rat teče dalie Ententa
i vrhovno mjerilo, imajući na umu riječi, koje | je. ' = U
Hrvati složno istupe, jer ako se ne budemo : i : prva 7 Dr De hi i zemlja veličina u qkm. stanovnika
znali okoristiti sadanjim časom, onda je o- su stari Dubrovčani uklesali na svojoj vijeć- "ed Dogom i ljudima samo na nepri- | Engleška 30,000.000 425,000.000
et za neizvjesno vrijeme pokopano i hr- nici: »Zaboraviv na privatno, brinite se za jateljske vlade pada teška odgovornost za | Rusija 22,000.000 166,000.000
P tsko- pitanje prv opće dobro, — »obliti privatorum publica SV€ daljnje strašne žrtve, od kojih sam Vas| Francuska 11,000.000 95,000.000
a p I y ko d ltičke mrtve s6:| e“ | sio. da_očavam. ra E 57000000
zone IME doga do nas dva U gpremdinnom guževa smo? Stiže ja Koror 53.000.000
: i osli ali iš ijateljskih zločina, i pero
utješnija glasa, osim koalicije oporbenih | Car i Kralj Karlo vojsci i mornarici, ZM ri da bra-| gumunjska 131.000 7,500.00
državopravnih stranaka na hrvatskom sa- nim naša najsvetija dobra, te da osiguram| Srbija 90.000 3,000.000
boru. Prvi d jaj radosno pozdravlja ljub- Njegovo je c. i k. Apoštolsko Veličan-| sretnu budućnost otadžbine, udarit ćemo | Portugal 2,238.000 12,000.000
lianski i: od 4.0. mj.: »Veseli stvo izdalo ovu vojnu i mornaričnu zapovjed:| naprijed, a Vi ćete biti čelik. Naši nepri- Crnagora 16.000 500.000
e da možemo javiti danas, kad austrijski »Vojnici ! jatelji ne htjedoše sporazumka, što im ga| Skupa NA 821,0Q0.000
, i i i Ca ih — ij ši i Central t

Olea“ (Qui ponOVRAI" stasđipom eje sha poda iabozistatrovqo<ć Na Pon RNA zemlja veličina u a stanovnika
parlamentarni život, da nije samo skupni vladari pokušali, da otvorimo put miru, što P : 1 EE Njemačka 541.000 65,000.000
nastup slovenskih zastupnika gotova stvar, | ga želi čitav svijet. Veliki glavni stan, 5. siječnja 1917. | sugtrija 676.000 51,000.000
već da su i svi austrijski Hrvati obećali Stigao je odgovor naših neprijatelja : WILHELM, i. r.| Bugarska 120.008 IE
stupiti u zajednički klub austrijskih Jugo-| ni ne znajući, kakovi su naši uvjeti, oni od- Turska 1,795.000 ,000.000
Skupa 3,132.000 142,000.000

slavena«.

Drugu su vijest donijele naše pokra-
jinske novine, da će na poziv Dr. V. Iv-
čevića, predsjednika zemaljskog Odbora, na
zajedničkom sastanku odaslanici stranke pra-
va i hrvatske stranke i članovi Odbora vi-
jećati o svim pitanjima, koja zasijecaju u
interese naroda i zemlje.

Ovi prvi koraci za složan politički rad,

nadamo se, da će uroditi dobrim plodom
i dovesti do političkog sporazuma. Ako je! kih drugova smrvili četiri neprijateljska kra-

Lozinke Habsburgovaca.

Odabiranje gesla, kojim se u jednoj izreci
\izriče izvjesno načelo ili se preuzimlje neka duž-
nost, vrlo je staro. Nalazimo ga kod Homera, Rim-
ljana i u kršćanskoj simbolici. U srednjem su
vijeku vitezovi imali na svojim štitovima znako-
ve i rečenice, a taj se običaj turnirima i meg-
danima još i većma proširio. Sve se češće upo-
trebljavaju rečenice iz sv. PismA ili iz djela raz-
nih pjesnika. Taj su običaj prihvatili i vitezovi
plemena Habsburgovaca, te se strogo držali te-
meljnog načela: »Za cijelog života ostani vje-
ran geslu i nikad od njega ne odstupi.« — Geslo
se sve do najnovijeg vremena sastojalo od dva
dijela : alegorične slike i rečenice. Rudolf od
Habsburga, osnivač dinastije, imao je prije svo-
ga izbora za njemačkoga cara u grbu oklopljenu
desnicu s buzdovanom i maslinovom grančicom,
simbol mira i rata uz geslo »Utrum libet« —
»Što želite.« Poslije svoga krunjenja 1273. uzeo
je geslo : »Melius bene imperare, quam imperium

, amplisre« — »Bolje je dobro vladati, nego dr-
 žavu povećavati«. Njegov sin Albrecht |. izabrao
je geslo : »Fugam victoria nescit« (Pobjeda ne

ks.

bijaju pruženu im ruku.

Opet se obraćam Vama, Moji vojni
drugovi ! Vaš je mač kroz ovo trideset rat-
nih mjeseca, što će evo proći, govorio jas-
no i bistro ; i nadalje imade riječ vaše ju-
naštvo i vaša hrabrost !

Još nije dosta žrtava: valja doprino-
siti nove ! Jedino na naše neprijatelje pada
krivnja. Bog mi je svjedok !

 

Vi ste i vojske vaših hrabrih saveznič-

poznaje straha), te uz to: Quod optimum, idem
iucundissimum« (Što je najbolje, to je i najugod-
nije). Sin njegov i nasljednik Fridrik Lijepi, mu-
čenik od Traussnitza, vladao je uz lozinku:
»Beata morte nihil beatius« (Ništa nije bolje ne-
go blažena smrt) a Leopold Slavni uz tezulju
riječi: »Aequa dignoscit« (Pravedno razlučuje).
Albrecht Il. Mudri narugao se u geslu svojoj tje-
lesnoj pogrješki, — hramao je, — te odabrao
rečenicu : »Et hic verum agit« (I taj pravo radi),
što je bilo ispisano oko drvene noge. Oton Ve-
seli služio se krilatim grifom uz geslo: »Ungui-
bus et rostro ac alis armatus in hostem« (Pan-
gjama, kljunom i krilima oboružan protiv nepri-
jatelja). Rudolf, sin Albrechta II,, imao je u grbu
lisicu s riječima : »Insipies sapientiae« (Nerazum-
nik mudrosti). Albrecht Il. Ustrpljivi rabio je sa-
mo jednu jedinu riječ: »Paulatim« (Postepeno«)
uz simboličku sliku : daska, u koju je uvrtan svr-
dao. Istom se lozinkom već 1110, služio mo-
tom : »Amicus optima vitae possessio« (Prijatelj
je u životu najveće blago). Car Fridrik li. kao
vojvoda upotrebljavao je u geslu pet slova:
»a. €. i. 0. u,« — »Austriae est imperare orbi
universae« (Austriji je vladati cijelim svijetom).

Bilans rata za godinu 1916.

Ententa se je nadala, da će joj god. 1916.
donijeti veliku konačnu pobjedu i da će te go-
dine vojske centralnih vlasti biti konačno pro-
tjerane iz Francuske, Belgije, Rusije i sa Bal.
kana. To je bio program, koji je Engleška po-
stavila 1915, razglasivši ga po cijelom svijetu.
Ali budući po svoj prilici ima biti zaboravila, da
sada svrhom 1916. donese račun dobitka i gu-/
bitka, stoga ga »Leipziger Tageblatt« donosi mje-

 

Prema tomu mi držimo na svrhu godine
1916 čvrsto u svojim rukama 596.000 četvornih
kilometara sa okruglo 38,000.000 stanovnika kao
zalog pri mirovnim raspravama proti neprijate-
lju, koji je površinom 23 puta jači od nas, a
brojem stanovnika šest puta jači.

Od nas osvojeno područje veće je nego
cijelo njemačko carstvo za 55.000 četvornih ki-
lometara, a pokazuje suficit prema predidućoj
godini 1915. za 84.000 četvornih kilometara.

 

 

Neki su kasnije od islog monograma složili rečeni-

PI

sto Enmtente, ali naravno bilans je sastavljen.
prema dobitku i gubitku centralnih vlasti. |

cu : »Austria erit in orbe ultima«. Kao car uzeo|tantibus« (Onima, koji se zakonito natječu), a
je u grb tronožak, na kom leži otvorena knjiga, | Ferdinand III. je odabrao »Pietate et iustitia«
a na nju oklopljena desnica upire balčak mača | (Pobožnošću i pravednošću) Car Leopold |. imao
uz riječi : »Hic regit, ille tuetur« (Ona — knjiga | je u grbu okrunjenu zemaljsku kruglju, s lijeva
— vlada, a on — mač — štiti). Maksimiljan I., i desna oblak, iz kojih su virile po jedna ruka ;
koji je mnogo toga doživio, sastavio je za grb|u jednoj žezlo, u drugoj mač, uz riječi : »Amote
sliku kotača sa žbicama od mačeva i buzdovana et timore« (ljubavlju i strahom). U grbu Marije
uz natpis: »Post tot discrimina« (Poslije tolikih Terezije bio je česki lav, koji se lijevom šapom
nevolja), a kasnije je odabrao geslo : »Tene men- upro o austrijski grb, a u desnoj drži ugarski
suram et respice finem« (Drži se mjere i misli dvostruki križ — te uz to geslo: »lustitia et cle-
na svršetek). Ferdinand I, uzeo je poznatu re- mentia« (Pravednošću i blagošću). Njezin suprug
čenicu »Fiat iustitia, pereat mundus« (Nek se Franjo I. imao je lozinku »Pro deo et imperio«
vrši pravo makar i svijet propao). Sin njegov (Za boga i carevinu). Josip ll. »Virtute et exem-
Maksimiljan Il. imao je u grbu orla, koji u klju- plo« (Krepošću i primjerom), a Leopold li. »Opes
nu drži zemaljsku kruglju, a naokolo natpis : | regum corda subditorum« (Srca podanika bla-
»Providebit dominus« (Bog će predvigjeti, Mojs. I.) go su vladara), Franjo Il., posljednji njemačko-
Rudolf Il, prijatelj astronomije, imao je i grb rimski car, imao je geslo : »Lege et fide« (Vje-
astronomski: kozorog se nogama upro o kruglju rom i zakonom) a kasnije je, kao vitez danskog
zemaljsku, koju sa strane osvjetluje zvijezda, a reda slona, odabrao poznatu lozinku : »lustitia
nad njom se raskrilio orao uz geslo: »Fulget regnorum fundamentum« (Pravednost ie osnov
caesaris astrum« (Sjaje se carevo čelo). Brat mu, država). Ferdinand |. pozajmio je geslo od Ovida :
i nasljednik Matija II. odabrao je u grbu sliku »Recta tueri« (Štititi pravo), dok je blagopokojni
kruglje zemaljske s križem, obasjanim suncem i | kralj Frano Josip l. imao geslo : »Viribus unitis«
mjesecom uz riječi: »Concordi lumine major«; (Ujedinjenim silama), a ovo je geslo i reda Frana
(U sjedinjenom svijetlu veći). Ferdinand Il. po-| Josipa te križu za gragjanske zasluge, »S. L.«
služio se Timotheovom izrekom : »Legitime cer- —
Đ

\ \
no i 4: t e