NR UISS NISI RI. ISIN I ISIN NERNST IEEE nE NAN CRVENA HRVATSK PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF JU SE CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10, NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. DALLA LMS ŠAL LANE SSS ŠALJE BSA LL SNJ SS SAGAN DA God. XIII. ADEL Oe LA ELLA SLON pona LAN U DUBROVNIKU, 13. JANUARA 1917. 1, Bilans zemljišta [] kilometara ito moguće kod drugih naroda, gdje su po-| ljevstva, osvojili jake tvrgjave, osvojili ši- 4. , : 66. | : sia ia \ Oi prIVONOTIM publica (urge! jedine stranke lučile mnogo različitiji na- roke predjele neprijateljskih zemljišta. Uza 9 ' | zori, neznamo, zašto ne bi bilo moguće i sve to, neprijateljski vlastodržci zavaravaju na 31. decem. 1915. promjene kroz 1916. ma 31/12. 1916 kod nas. i svoje narode i svoje vojske neprestanom, Belgija = + 29.000 0 — 29.000 la- š Koo . i a0 : i e so i Radi se samo o političkom sporazumu,| nadom, da će se njihov udes ipak okrenuti.| Francuska -i- 22.000 — 1000 + 21.000 u SENN M anjeg iaai i pe \ o zajedničkoj političkoj akciji, a ne o fuziji Pa dobro — na Vama je, da i nadalje Rusija -+- 350,000 0 + 350.000 pojedinih naroda, za riješenje toliko vise- k of in : 1€| Balkan = = 106.000 + 95.000 -i- 201.000 ćih pitanja, tako sve to vidnije izbija na stranaka, te po tom svaka stranka uzdrži i| obračunate željeznom snagom. Prožet po-| gisass = — 1.000 0. — 1000 ni program. stojim Vama na čelu! Naprijed s Bogom! Skupa = + 512.000 - 84.000 + 596,000 svećuje osobita pažnja. Mnogo je brige zadavalo državnicima balkansko pitanje, i sada vigjeniji političari dolaze do uvjerenja, da ključ za sretno ri- Pri tom treba dakako da se poje- dinci otresu ne samo privatnih interesa, već i stranačke zasljepljenosti i kojekakve tjesno- Dano u Beču, 5. siječnja 1917. KARLO, m. p. 2. Bilans pučanstva. Vrijednost zaposjednutog zemljišta dade se donekle procijeniti prema broju pučanstva. ješenje balkanskog pitanja leži o tuvatskom grudnosti, a da se tako važna stvar posma- Car Vilim vojsci i mornarici ME Gia? poeadetničnjo WW. aOŠAN DI i i i 8 S tsulie: elgija + 7,000.000 0 + 7,000. pitanju, Prirodni položaj hrvatskih zemalja E I vii. a. Wolffov ured javlja : > i + OdON do NE i i čeni itania. av z g EI ia i sq | Francus. + 7,000. ,000. oO M O ile no usa stanovišta. Stečeno iskustvo za vrijeme o- Car VA je izdao vojsci i mornarici pysija +: 15.000.000 0 _ + 15,000.000 i d čita svileta, izmegju d ije | VO& rata mnogo može da pomože. PREAROIM ._: Balkan + 5,000.00 + 5,000.000 + 10:000:000 zmegju dva raz svijeta, Oe 073 »Mojoj vojsci i Mojoj mornarici ! Galicija o __ —1,000.000 — 1,000.000 kulture. Od početka smo rata neprestance isti- cali potrebu složnog političkog rada u o- vim historičkim časovima, imajući pred o- čima budućnost domovine i sretno riješenje Radi se o sreći i spasu domovine, o njezinoj budućnosti a pri tom treba da pad-, nu i lični i stranački interesi. | Poput starih Rimljana treba da se sa- da slože i naši politički vogje, jer »salus/ | vore. Neprijatelji su odbili Moj predlog : U društvu s vladarima, McGjim savez- nicima, predložio sam mojim neprijateljima, da što prije zapodjenemo mirovne prego- gladni moći hoće oni da unište Njemačku. Skupasta- + 34,000.000 + 4,000.000 + 38,000.000 3. Bilans snage. Koji je silni napredak centralnih vlasti, dade se još razabrati iz ovih brojaka: hrvatskoga pitanja. Sada ili nikada treba da reipublicae suprema lex«, spas je domovine Rat teče dalie Ententa i vrhovno mjerilo, imajući na umu riječi, koje | je. ' = U Hrvati složno istupe, jer ako se ne budemo : i : prva 7 Dr De hi i zemlja veličina u qkm. stanovnika znali okoristiti sadanjim časom, onda je o- su stari Dubrovčani uklesali na svojoj vijeć- "ed Dogom i ljudima samo na nepri- | Engleška 30,000.000 425,000.000 et za neizvjesno vrijeme pokopano i hr- nici: »Zaboraviv na privatno, brinite se za jateljske vlade pada teška odgovornost za | Rusija 22,000.000 166,000.000 P tsko- pitanje prv opće dobro, — »obliti privatorum publica SV€ daljnje strašne žrtve, od kojih sam Vas| Francuska 11,000.000 95,000.000 a p I y ko d ltičke mrtve s6:| e“ | sio. da_očavam. ra E 57000000 zone IME doga do nas dva U gpremdinnom guževa smo? Stiže ja Koror 53.000.000 : i osli ali iš ijateljskih zločina, i pero utješnija glasa, osim koalicije oporbenih | Car i Kralj Karlo vojsci i mornarici, ZM ri da bra-| gumunjska 131.000 7,500.00 državopravnih stranaka na hrvatskom sa- nim naša najsvetija dobra, te da osiguram| Srbija 90.000 3,000.000 boru. Prvi d jaj radosno pozdravlja ljub- Njegovo je c. i k. Apoštolsko Veličan-| sretnu budućnost otadžbine, udarit ćemo | Portugal 2,238.000 12,000.000 lianski i: od 4.0. mj.: »Veseli stvo izdalo ovu vojnu i mornaričnu zapovjed:| naprijed, a Vi ćete biti čelik. Naši nepri- Crnagora 16.000 500.000 e da možemo javiti danas, kad austrijski »Vojnici ! jatelji ne htjedoše sporazumka, što im ga| Skupa NA 821,0Q0.000 , i i i Ca ih — ij ši i Central t Olea“ (Qui ponOVRAI" stasđipom eje sha poda iabozistatrovqo<ć Na Pon RNA zemlja veličina u a stanovnika parlamentarni život, da nije samo skupni vladari pokušali, da otvorimo put miru, što P : 1 EE Njemačka 541.000 65,000.000 nastup slovenskih zastupnika gotova stvar, | ga želi čitav svijet. Veliki glavni stan, 5. siječnja 1917. | sugtrija 676.000 51,000.000 već da su i svi austrijski Hrvati obećali Stigao je odgovor naših neprijatelja : WILHELM, i. r.| Bugarska 120.008 IE stupiti u zajednički klub austrijskih Jugo-| ni ne znajući, kakovi su naši uvjeti, oni od- Turska 1,795.000 ,000.000 Skupa 3,132.000 142,000.000 slavena«. Drugu su vijest donijele naše pokra- jinske novine, da će na poziv Dr. V. Iv- čevića, predsjednika zemaljskog Odbora, na zajedničkom sastanku odaslanici stranke pra- va i hrvatske stranke i članovi Odbora vi- jećati o svim pitanjima, koja zasijecaju u interese naroda i zemlje. Ovi prvi koraci za složan politički rad, nadamo se, da će uroditi dobrim plodom i dovesti do političkog sporazuma. Ako je! kih drugova smrvili četiri neprijateljska kra- Lozinke Habsburgovaca. Odabiranje gesla, kojim se u jednoj izreci \izriče izvjesno načelo ili se preuzimlje neka duž- nost, vrlo je staro. Nalazimo ga kod Homera, Rim- ljana i u kršćanskoj simbolici. U srednjem su vijeku vitezovi imali na svojim štitovima znako- ve i rečenice, a taj se običaj turnirima i meg- danima još i većma proširio. Sve se češće upo- trebljavaju rečenice iz sv. PismA ili iz djela raz- nih pjesnika. Taj su običaj prihvatili i vitezovi plemena Habsburgovaca, te se strogo držali te- meljnog načela: »Za cijelog života ostani vje- ran geslu i nikad od njega ne odstupi.« — Geslo se sve do najnovijeg vremena sastojalo od dva dijela : alegorične slike i rečenice. Rudolf od Habsburga, osnivač dinastije, imao je prije svo- ga izbora za njemačkoga cara u grbu oklopljenu desnicu s buzdovanom i maslinovom grančicom, simbol mira i rata uz geslo »Utrum libet« — »Što želite.« Poslije svoga krunjenja 1273. uzeo je geslo : »Melius bene imperare, quam imperium , amplisre« — »Bolje je dobro vladati, nego dr- žavu povećavati«. Njegov sin Albrecht |. izabrao je geslo : »Fugam victoria nescit« (Pobjeda ne ks. bijaju pruženu im ruku. Opet se obraćam Vama, Moji vojni drugovi ! Vaš je mač kroz ovo trideset rat- nih mjeseca, što će evo proći, govorio jas- no i bistro ; i nadalje imade riječ vaše ju- naštvo i vaša hrabrost ! Još nije dosta žrtava: valja doprino- siti nove ! Jedino na naše neprijatelje pada krivnja. Bog mi je svjedok ! Vi ste i vojske vaših hrabrih saveznič- poznaje straha), te uz to: Quod optimum, idem iucundissimum« (Što je najbolje, to je i najugod- nije). Sin njegov i nasljednik Fridrik Lijepi, mu- čenik od Traussnitza, vladao je uz lozinku: »Beata morte nihil beatius« (Ništa nije bolje ne- go blažena smrt) a Leopold Slavni uz tezulju riječi: »Aequa dignoscit« (Pravedno razlučuje). Albrecht Il. Mudri narugao se u geslu svojoj tje- lesnoj pogrješki, — hramao je, — te odabrao rečenicu : »Et hic verum agit« (I taj pravo radi), što je bilo ispisano oko drvene noge. Oton Ve- seli služio se krilatim grifom uz geslo: »Ungui- bus et rostro ac alis armatus in hostem« (Pan- gjama, kljunom i krilima oboružan protiv nepri- jatelja). Rudolf, sin Albrechta II,, imao je u grbu lisicu s riječima : »Insipies sapientiae« (Nerazum- nik mudrosti). Albrecht Il. Ustrpljivi rabio je sa- mo jednu jedinu riječ: »Paulatim« (Postepeno«) uz simboličku sliku : daska, u koju je uvrtan svr- dao. Istom se lozinkom već 1110, služio mo- tom : »Amicus optima vitae possessio« (Prijatelj je u životu najveće blago). Car Fridrik li. kao vojvoda upotrebljavao je u geslu pet slova: »a. €. i. 0. u,« — »Austriae est imperare orbi universae« (Austriji je vladati cijelim svijetom). Bilans rata za godinu 1916. Ententa se je nadala, da će joj god. 1916. donijeti veliku konačnu pobjedu i da će te go- dine vojske centralnih vlasti biti konačno pro- tjerane iz Francuske, Belgije, Rusije i sa Bal. kana. To je bio program, koji je Engleška po- stavila 1915, razglasivši ga po cijelom svijetu. Ali budući po svoj prilici ima biti zaboravila, da sada svrhom 1916. donese račun dobitka i gu-/ bitka, stoga ga »Leipziger Tageblatt« donosi mje- Prema tomu mi držimo na svrhu godine 1916 čvrsto u svojim rukama 596.000 četvornih kilometara sa okruglo 38,000.000 stanovnika kao zalog pri mirovnim raspravama proti neprijate- lju, koji je površinom 23 puta jači od nas, a brojem stanovnika šest puta jači. Od nas osvojeno područje veće je nego cijelo njemačko carstvo za 55.000 četvornih ki- lometara, a pokazuje suficit prema predidućoj godini 1915. za 84.000 četvornih kilometara. Neki su kasnije od islog monograma složili rečeni- PI sto Enmtente, ali naravno bilans je sastavljen. prema dobitku i gubitku centralnih vlasti. | cu : »Austria erit in orbe ultima«. Kao car uzeo|tantibus« (Onima, koji se zakonito natječu), a je u grb tronožak, na kom leži otvorena knjiga, | Ferdinand III. je odabrao »Pietate et iustitia« a na nju oklopljena desnica upire balčak mača | (Pobožnošću i pravednošću) Car Leopold |. imao uz riječi : »Hic regit, ille tuetur« (Ona — knjiga | je u grbu okrunjenu zemaljsku kruglju, s lijeva — vlada, a on — mač — štiti). Maksimiljan I., i desna oblak, iz kojih su virile po jedna ruka ; koji je mnogo toga doživio, sastavio je za grb|u jednoj žezlo, u drugoj mač, uz riječi : »Amote sliku kotača sa žbicama od mačeva i buzdovana et timore« (ljubavlju i strahom). U grbu Marije uz natpis: »Post tot discrimina« (Poslije tolikih Terezije bio je česki lav, koji se lijevom šapom nevolja), a kasnije je odabrao geslo : »Tene men- upro o austrijski grb, a u desnoj drži ugarski suram et respice finem« (Drži se mjere i misli dvostruki križ — te uz to geslo: »lustitia et cle- na svršetek). Ferdinand I, uzeo je poznatu re- mentia« (Pravednošću i blagošću). Njezin suprug čenicu »Fiat iustitia, pereat mundus« (Nek se Franjo I. imao je lozinku »Pro deo et imperio« vrši pravo makar i svijet propao). Sin njegov (Za boga i carevinu). Josip ll. »Virtute et exem- Maksimiljan Il. imao je u grbu orla, koji u klju- plo« (Krepošću i primjerom), a Leopold li. »Opes nu drži zemaljsku kruglju, a naokolo natpis : | regum corda subditorum« (Srca podanika bla- »Providebit dominus« (Bog će predvigjeti, Mojs. I.) go su vladara), Franjo Il., posljednji njemačko- Rudolf Il, prijatelj astronomije, imao je i grb rimski car, imao je geslo : »Lege et fide« (Vje- astronomski: kozorog se nogama upro o kruglju rom i zakonom) a kasnije je, kao vitez danskog zemaljsku, koju sa strane osvjetluje zvijezda, a reda slona, odabrao poznatu lozinku : »lustitia nad njom se raskrilio orao uz geslo: »Fulget regnorum fundamentum« (Pravednost ie osnov caesaris astrum« (Sjaje se carevo čelo). Brat mu, država). Ferdinand |. pozajmio je geslo od Ovida : i nasljednik Matija II. odabrao je u grbu sliku »Recta tueri« (Štititi pravo), dok je blagopokojni kruglje zemaljske s križem, obasjanim suncem i | kralj Frano Josip l. imao geslo : »Viribus unitis« mjesecom uz riječi: »Concordi lumine major«; (Ujedinjenim silama), a ovo je geslo i reda Frana (U sjedinjenom svijetlu veći). Ferdinand Il. po-| Josipa te križu za gragjanske zasluge, »S. L.« služio se Timotheovom izrekom : »Legitime cer- — Đ \ \ no i 4: t e