Str. 2. Hrvati — narod budućnosti.“ Nedavno je izišla u Miinchenu na njemač- kom jeziku umjetnički spremljena ratna revija, pod naslovom : »Od Soče k Balkanu«. Dr. Paul Stefan govoreći o Istri dotaknuo se je i Hrvata. Značajne ove riječi, što ih o nama drugi pišu, rado prenosimo : »Unutar slavenskog pučanstva prelaze u srodne Hrvate, koji su za pravo narod budućnosti svih zemalja te su odregjeni, da jednom podu- piru i nose mirovno poslanstvo Monarhije na balkanskom poluotoku. Moguće smo već danas u prelazu k ovakovoj budućnosti, Hrvati su bra- nili granice Austrije i Ugarske, kroz duga sto- ljeća, a »Militirgrenze« Monarhije prema jugu i jugoistoku postojala je kao formalna uprava, ko- ju su Hrvati nastavali i branili, Njihova bogata narodna poezija, koja jednom Herdera, Goethea, Prosper Merimča i druge tako oduševila da su je prevodili, daje svakome od nas dokaz o na- činu jakosti naroda, koji je u svakom selu imao svoga pjevača uz gusle, dok je odgajao u po- sebnim školama slijepe putujuće pjevače još u osamnaestom stoljeću, koji su gdje drugdje pri- padali odavna mitskoj dobi. Još manje znademo o hrvatskoj umjetnoj poeziji, koja je najviše cvje- tala u Dalmaciji, u Dubrovniku, od sedamnae- stog stoljeća. Iz prošlosti ove republike stvorio je pjesnik najndvijeg doba, Ivo Vojnović, svoju »Dubrovačku trilogiju«. U zadnje vrijeme uopće rodiše se na svakom polju umjetnosti poticaji, što mnogo obećavaše. Novi život htjede da se rodi. Tad nadogje nesigurno vrijeme pred ratom, nadogje i rat sam.« Na ovo zgodno primjećuju »Pr. Novine« : tako o nama tugji svijet i tugji ljudi. Evala im ! Ministarstvo za ratnu prehranu. Njeg. Veličanstvo riješilo je presjednika u- reda za narodnu ishranu Koksteina od te duž- nosti i to na njegovu molbu, priznavajuć poipu- no njegovo korisno službovanje vršeno u teškim prilikama. Vladar je zatim imenovao pukovnika gene- rala ratnog stožera Antuna Hofera šefa opskrb- nog odjeljenja u vrhovnom vojnom zapovjedni- štvu ministrom i povjerio mu upravu za narodnu ishranu. U službenom saopćenju o novo stvorenom ministarstvu za narodnu ishranu veli se : U tome, što je uprava ureda za narodnu ishranu povje- rena ministru, koji potječe iz vojne uprave, može ugledati daljnja mjera u pravcu, da se postignu što je više moguće ciljevi toga ureda, pridržava- jući njegovu organizaciju i svrhu. Iskustva prak- tičnog života pokazala su nuždu, da se uvede što je moguće uža veza megju pitanjima ishrane zalegja i opskrbljivanja vojske. Ministar, kome je povjeren ured za narodnu ishranu, bavio se kao šef opskrbnog odjeljenja vrhovnog vojnog za- povjedništva ne samo svim poslovima opskrblji- vanja vojske na polju, već i pitanjima ishrane u zapremljenim neprijateljskim krajevima, pa baš uslijed toga poznaje tačno probleme o ishrani zalegja. Tim, što je pozvan u kabinet, ori dobiva stolicu i glas u ministarskom vijeću, pa tako mo- že da u svim poslovima narodne ishrane odmah i neposredno stupa u uodir s ministrima i da osigura na taj način uredu, kome je on na čelu, energičnu saradnju ministra u onim pitanjima, koja su, pripadajući resorinom području pojedi- nih ministara, opet u vezi sa problemima ishrane. Sa ratišta. I minula je sedmica donijela savezničkim vojskama na rumunjskom ratištu znatnih uspjeha. Nakon što su čete generala Mackensena proči- stile poluotok Vazarov, zapremile su grad Brailu, najvažniji rumunjski trgovački grad, i prisilile neprijatelja, da se povuče od ušća Buzen do iza Sereta. U Braili je zaplijenjeno 350 vagona žita. Ujedno je Braila saveznicima vrlo važno strate- gijsko uporište; iz srca Njemačke pa sve do Braile mogu naši brodovi ploviti po Dunavu. Dne 7/1. neprijatelj je bio potučen kod Focsani, i zbačen sa pozicije na Odobesci. Dne 8. ov. mj. u jutro i utvrgjeni grad Focsani pao je u ruke saveznika te je zarobljeno 3910 ljudi. Rusi su dalje bili progonjeni sve do ušća rijeke Rimnica- Sarata, a naše su vojske tom prigodom zauzele osječak rijeke Putne. Slijedeća dva dana broj se zarobljenika povisio do 5400 vojnika i na 99 oficira. Dne 9. o. mj. neprijatelj je izmegju ušća Putne i Focsani bačen iza Sereta. Sve su nepri- jateljske protunavale ostale bezuspješne, a stale su ih znatnih žrtava, megju kojim i 900 zarob. ljenika. Naše su vojske i dalje napredovale u dolini Susita i Casinu, te otele neprijatelju ne- koliko uporišta. »Berliner Lokalanzeiger« dobiva iz Stock- holma brzojav, da je rumunjska vojska izgubila barem tri četvrtine četa, te da će ih prevesti, u Rusiju, ako još ne mognu održati liniju Serata. Oblasti su već ispraznile gradove Bacau i Tecu- gr I , i : , »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ciu. — Iz stana za ratnu štampu javljaju, da na rumunjskom ratištu nema više skoro rumunjske vojske, svagdje su samo Rusi. Zarobljenici pri- povijedaju, da se na rumunjskom zemljištu bori devet ruskih vojska, a rumunjske vojske da za- pravo više i nema. — »Petit Parisien« drži, da je vrlo loš položaj Rusa i Rumunja u moldav- skom području, jer da nije moguće da im se dovozi opskrba. Na talijanskom ratištu stanje je nepromi- jenjeno, a na ostalim ratištima, osobito na za- padu i na sjeveru kod Rige, čas jače a čas sla- bije artiljerijske borbe. Naši dopisi. Iz Spljeta. (Skupština »Bihaća«.) Na 28. pr. mj. dr- žala se je XXIII. godišnja skupština »Bihaća«, društva za istraživanje domaće povijesti. Presje- dnik Msg. Bulić izvjestio je, da, i ako društvo ove godine nije moglo zbog ratnih prilika nasta- viti već započeta istraživanja, osobito kod sv. Petra u Selu (u Poljicima), to ipak nije sustalo u svom radu i tiskalo je na svoje troškove mo- nografiju »Crkvica sv. Martina«, što je bilo raz- dijeljeno megju članove i prijatelje draštva. Donešeno je takogjer do znanja skupštini, da se je nastojanjem g. Ante Gašpića Solinja- nina, sada gostioničara u Zagrebu, sakupila u Solinu i Vranjicu svota od Kr. 1.200:—, na ko- rist našega društva, a na počast 70-godišnjice društvenog presjednika Msg. Bulića. Suviše je g. Gašpić u istu svrhu darovao društvu četvrtinu zemljišta u solinskoj »Gradini«, gdje se je otrag nekoliko godina otkrio dio starohrvatske bazilike, u kojoj se je po svoj prilici krunio Zvonimir, Ovaj dar bio je oduševljenjem primljen od skup- štine na znanje, jer je tim omogućeno društvu dalnje istraživanje u »Gradini«. Primjer Gašpi- ćev, nadamo se, neće ostati osamljen, te će ga i drugi rodoljubi slijediti. Kroz ovu godinu začlanio se je lijep broj utemeljitelja i godišnjih članova, što je dokazom, da dosadašnji rad mašega društva biva uvažen od prijatelja domaće povijesti. Iz Konavala. (Odlikovanje našeg načelnika.) Naš zauzetni načelnik g. Mato Magud-Mašan odlikovan je ratnim križem za civilne zasluge Ill. stepena. (Uz mnoge čestitke upravljamo i mi naše, Ur.) (Vjenčanje.) Posjednik na Grudi g. Antun Jelinović vjenčat će se dne 28. o. mj. sa gcom. Jelom Mastahinić. Bilo sretno! Iz Paštrovića (Boka Kotorska). (Peti ratni zajam.) U ovoj je općini megju pučanstvom upisano na V. ratni zajam K 18.650:— u gotovu novcu. Iz Ercegnovoga. (Odlikovanje.) Prvi općinski prisjednik naše općine zauzetni rodoljub g. Nikola Bar. Gjo- nović, ćes. savjetnik, odlikovan je ratnim križem Ill. stepena, za zasluge u ovom ratu. Čestitamo ! (Našem prijatelju upravljamo i naša čestitanja. Ur.) Iz Pijavičina na Pelješcu. (Prijenos mrtvih ostanaka palog ratnika.) Kako ste svojedobno izvijestili, na talijanskom je ratištu slavno pao, u vršenju svete podaničke dužnosti, dobri mladić Baldo Škrabalo, pripadnik zaslužne 37. domobr. puk., sin g. Nikole Škra- bala, trgovca vinom u Gružu. Mrtvi ostanci ovog slavno poginulog ra- tnika a našeg milog sumješćanina, bit će ovih dana prenešeni iz Ljubljane do na Metković, a odatle posebnim parobrodom do luke Crkvice, | da budu sahranjeni u rodnom mu mjestu. Iz Stona. (U januaru — lastavice!) Prošle nedjelje dne 7. o, mj. popodne opažene su kud nas prave lastavice, u većem broju. Oblijetale su više sati. Zatim, kad je nastupila kiša, nestale su. Razne vijesti. Uspjeh petog ratnog zajma. Upisivanje na V. ratni zajam zaključeno je 10. ov. mj. — Po onomu, što se do sada znade, potpisivanje iznosi 4412 wilijuna i 800.000 kruna ; konačne se brojke mogu isjom kasnije objelo- daniti, jer još nijesu prispjeli svi upisi. Sastanak kod cara Vilima. Javlja se iz stana za ratnu štampu, 5. si- ječnja: Maršal nadvojvoda Fridrik i poglavar glavnog stožera barun Conrad-Hotzendorf su da- nas kratko vrijeme bili na ratnom sjedištu nje- mačkog cara. Bili su s carem na ručku, na ko- jem su bili još bugarski prijestolonasljednik Bo- ris, Hindenburg, Ludendorff, bugarski general Žekov te mnogi drugi visoki časnici. Popodne se je nadvojvoda s barunom Conradom vratio u mjesto vojnog vrhovnog zapovjedništva. Njema- čki je car nadvojvodi Fridriku podijelio hrastov list uz red pour le mčrite, Woltiov ured javlja: Bugarski je kralj dne ) I ) i 3. siječnja na kratko bio došao u njemački ve- liki glavni vojni stan. Car Vilim se je više sati razgovarao s bugarskim kraljem, koji je za tim nastavio svoj put. Ratno vijeće Entente u Rimu. Veliko ratno vijeće četvornog sporazuma, na koje su u Rim došli ministri i vojskovogje sviju četiriju velikih sila, dokončao je svoja sa- vjetovanja. Predmet se tog savjetovanja, razu- mije se, drži u tajnosti, ali mu se nije teško dosjetiti. Četvorni sporazum je odbio da prihvati ponudu za mir četvornog saveza, pa sada mora da nosi prirodne posljedice takvog odgovora, da produži rat, i u koliko je moguće na jedan na- čin, koji se od dosadanjeg razlikuje. Kako »Corriere della Sera« javlja, prisn- stvovali su zajedničkoj sporazumnoj konferen- ciji od strane /talije: ministri Boselli, Sonnino, Scialoja, Morrone i Corsi, general Cadorna, te državni sekretar u ministarstvu za municiju ge- neral Dall' Olio; od strane Francuske: Briand, Lyautey, Thomas, Sarrail i Barrčre; od strane Engleške: Lloyd George, Lord Milner, Rennel Rodd i generali Robertson, Wilson i Milner, te od strane Rusije general Galitzyn i poslanik Giers. Prema »Popolo d"'Italia«, sastojao se pro- gram vijećanja od ovih triju tačaka: 1. Jedinstvenost komande ; 2. Zajednica u pogledu ratnog materijala ; 3. Jedinstvo ratnoga plana sa svrhom, da se neprijateljski blok pogodi na najslabijoj tačci, »Popoio d' ltalia« drži, da se ta najslabija tačka nalazi ili u Austro-Ugarskoj ili u Bugar- skoj. Protivno predlozima, koji su se pojavili u Engleškoj, da se napusti solunska akcija, moraju se tamošnji položaji još jače i to znatno utvr- diti, kako bi se u isto vrijeme sa ruskog, tali- janskog i makedonskog fronta mogla da povede odlučna akcija protivu Bugarske i Austro-Ugar- ske. Prije svega mora da prestane svaka senti- mentalnost prema Grčkoj. Rasputin umoren. Engleske i francuske novine potvrgjuju vi- jest, da je monah Rasputin ubijen i to s vrlo važnih razloga, koji se tu skrivaju. On je oso- bito utjecao na ženske članove carske porodice, pa se o njemu pričalo po Rusiji, da je pomrsio sve osnove o udaji carskih kćeri. Nakon različi- toga omigivanja pristajao je u zadnje vrijeme i Rasputin uz mirovni pokret. Tako se govorilo o njemu, ima više od godine dana, pa i nedavno, kad je Stiirmer pao sa svoga mjesta, spomi- njalo se i Rasputinovo ime: kako je on bio za posebni mir, i kako je u tom pogledu utjecao na samoga cara, caricu i ruski visoki kler, od- nosno svi na njega, a na sve opet stvarne či- njenice na bojištima. Ruski narod stao ga je od tada cijeniti, dok su ga se ratni hajkaši baš zbog toga bojali i na nj zamrzili. Nije dakle isključeno, da je s ovoga uzroka knez Feliks Jusupov ili ko drugi otpremio Rasputina put onoga svijeta. f Promjene u ruskom kabinetu. Ministar predsjednik i ministar obrta Tepov i ministar nastave, grof Ignatiev, poslani su u sta- nje mira. Za ministra predsjednika imenovan je senator i član državnoga vijeća, knez Goliscyn. Ministarstvo prosvjete povjereno je senatoru Kul- čickijevu. Pomoćnik u ministarstvu izvanjskih po- sala MNeratov imenovan je članom državnoga vijeća. Iz Grčke. Reuter doznaje, da je grčka vlada uručila aliircima niz izjava, koje ne znače, ni da se od- bija ni prima nota aliiraca. Grčka je vlada upu- tila na neke poteškoće, s kojih se ne mogu is- puniti zahtjevi aliiraca. Držanje grčke vlade, kako se u ovoj izjavi odrazilo, nije nipošto tako ne- popustljivo kao držanje kralju vijerne štampe. Odgovor je grčkoj vladi sastavljen u Rimu, jer je tamo prisutno toliko ministara aliiraca. Megju- tim se dalje otpremaju kralju vijerne čete, kako je obećano u odgovoru na ultimatum aliiraca i to se očito tako provagja, da očevidno zadovo- voljava sve aliirce. »Times« vele, da su iza držanja, kakovo je sada uzela Grčka te iza njezinih izjava aliircima, da su saveznički ministri u Rimu sastavili notu i poslali u Atenu, Nijesu još poznati točni uvjeti, no drži se, da traži, neka se odma provedu svi prije formulisani zahtjevi, te se traži, neka grčka vlada u roku od 48 sati objavi, da prima spo- menute uvjete Zadnje vijesti glase, da je ovaj zadnji ulti- matum otposlan, i da je Grčka spravna pristati na zahtjeve u noti postavljene. Nadvojvoda Maks na Cetinju. Javljaju iz stana za ratnu štampu, 10. o, mj.: Nadvojvoda je Makso prispio s pratnjom ua Ce- tinje, gdje je svečano dočekan od vojničkoga guvernera Webera, koji se je njemu u susret iz- vezao, te od metropolita i pučanstva. Metropolit je Mitrofan došao s konsistorijem, zastupstvom općine i s odličnicima, da pozdravi nadvojvodu u njegovu stanu. Metropolit je kao najstariji pr i 4 Br. 613 član općinskoga zaslupstva izrekao nadvojvodi srdačnu dobrodošlicu, na što je nadvojvoda od- govorio ,zahvalivši se srdačno na pazljivom do- čeku. Razgledavši grad i čete, odvezao se je nad- vojvoda iza podne automobilom u pratnji gu- vernera Webera u Podgoricu, te će na povratku odande noćiti u kraljevoj vili u Rijeci, a odanle će se sutradan preko jezera uputiti u Skadar, Kratke novosti. — Pariški »Temps« donosi, da rumunjska komisija ispituje, koji su uzroci, da se svi ru- munjski oficiri ili predaju ili dadu zarobiti. Li- jepe im svjedodžbe ! ! — Umro je vrhovni zapovjednik belgijske vojske, general Wielman. — ltalija je 24. pr. mj. otkazala Španiji tr- govinski ugovor, sklopljen 30. mačka 1914. — Njemačka je podmornica potopila ratni brod »Gaulois«, a dne 1. o. mj. engješki paro- brod za prijevoz četa »Iwernia«; dne 3. ov, mi. opet jedan parobrod za prijevoz četa. — Talijanska je cenzura stopro dne 8. o. mj. dopustila novinama, da objelodane dnevnu zapovijed cara Vilima! Još pak ne dopušta da se štampa dnevna zapovijed cara-kralja Karla, — »Le Journal« donosi proračun, da je A- merika do sada zajmila ententi 10 milijarda nov- ca. Osim toga Amerika je iskupila u Parizu i Londonu amerik, vrijednosnih papira za 10 mi- lijarda franaka. — Čitav je španjolski kabinet predao o- stavku. — Ne odgovara istini, da su već potpisani trgovinsko-politički ugovori megju Njemačkom i Turskom. Vode se pravni pregovori, ali još nije ustanovljen rok, kad će biti potpisani. — Ovih je dana u Ateni bilo krvavih de- mostracija. Ogorčeno je pučanstvo razorilo više pekarpa. — Pariški listovi donose iz Atene, da je ondješnje stanje vrlo opasno; potraje li blokada, da bi moglo doći do velikih posljedica. Grčki parlamenat da je spravan na najžešće korake. Brzojavi bečkog Korrespondenz-Bureau. Uspješni bojevi na Soretu. - Rusi izbačeni iz mnogih pozicija. - Naši letači obasuli bombama, stanicu neprijateljskih letača kod Belegne. BEČ, 12. 1. Službeno se javlja : U uglu ušća Seret bojevi se povoljno ra- zvijaju. Na južnom krilu četa generalobrsta nad- vojvođe Josipa, austro-ugarski bataljuni i, nie- mački bataljuni generalmajora Goldbacha, bacili su u brzoj navali južno od ceste Oitz neprija- telja sa mnogih visokih pozicija, koje su se aa- lazile jedna za drugom. Ovaj je boj zapao Ruse, izim teških gubi- taka u krvi, još i to, da su izgubili 6 strojnih pušaka i tri bacala mina, a suviše zarobili smo im 80 ljudi i jednog oficira. Ruske su navale kao i prije bile bezuspješ- ne. Inače kod c. i k. četa nema ništa osobita. Sa talijanskog i jugoistočnog ratišta nema ništa nova. Dogogjaji na moru : Zračna je flotilja u noći od 12./1. vrlo us- pješno obasula bombama odlaznu stanicu nepri- jateljskih letača kod Beligne, koja pošto je bila razorena od naših letača navalama 14/Xl i 6/12 prošle godine, opet je bila sagragjena; mnogo je puta bilo dobro pogogjeno uw novo napra- vljeni hanger. Borbe s Englezima sjeverno od An. ore - Kod Dinaburga popustila bor. bena djelatnost. - izmegju Braile i Galaza Rusi potisnuti prema Se. roetu. Zauzet je Laburton. «< Južno od Ohride neprijatelj navalio na savezničku frontu. BEČ, 12. januara. Berlin, službeno : Zapadno ratište : Sje- verno od Ancre Englezi su iz jutra dvaput uza- ludno navalili, njihova je navala bila skršena. Kod Serre ispred naših linija sjeverno Beau- court, bili su omi nakon što su u početku imali uspjeha, usljed naše jake protunavale natrag ba- čeni uz teške gubitke, u pozicije, odakle su se bili uputili, pa smo im zarobili 50 ljudi i oteli dvije strojne puške. Na visinama Cambres i istočno Nomeny naše navalne čete, koje su bile prodrle u nepri- jateljske jarke, povratile su se bez gubitaka i do- vele 16 zarobljenika. istočno ratište, Na Duni i u jezermatom području južno od Dinaburga, jučer je znatno popustila borbena djelatnost.