Str. 2. predlog. Načinom, kako su one to saopćile, one onemogućuju odgovor, koji je na njih upravljen. Nu austro-ugarska vlada polaže važnost na to, da neutralnim vlastima objasni svoje mišljenje. Odgovor neprijateljskih vlada izbjegava pre- tresanje mogućnosti, da bi se rat završio, te se ograničuje na to, da i opet pretresava dogogjaje, koji su doveli do rata, umišljenu snagu njihove vlasti te vojne situacije kao i tobožnje razloge, s kojih je učinjen predlog o miru. C. i k. vlada se ovaj put ne će da upuštava u ponovnu prepirku riječima o prehistoriji rata. Po njezinom osvjedočenju je pred očima čitava pravedno i nepristrano sudećeg svijeta već do- voljno i nepobitno dokazano, ma čijoj je strani krivica, što je buknuo rat. Što se pak napose tiče austro-ugarskog ultimatuma Srbiji, monarhija je kroz tolike godine prije ovoga koraka pružila dovoljno dokaza svoje strpljivosti naočigled sve jačih neprijateljstava te agresivnih nakana i ro- varenja Srbije do časa, kada je odurno umorstvo u Sarajevu onemogućilo svako dalnje popuštanje. Danguba je takogjer pretresati pitanje, na kojoj je strani jači vojnički položaj, pa se to mirne duše može prepustiti sudu čitave javnosti. U osta- lom, ovo se pitanje riješava, čim se usporede ratne svrhe obje skupine. Dočim su naime Austro- Ugarska i njezine saveznice poduzele rat od po- četka ne u svrhu da osvajaju zemljišta, već kao obrambenu borbu, kod neprijateljskih je država sve obratno. One idu — da mavedemo tek ne- koliko njihovih ratnih svrha — za tim, da smrve austro-ugarsku monarhiju, da osvoje Alzaciju i Lorenu, kao i da podijele Tursku te da suze Bugarsku. Četiri sile saveznice mogu držati sto- ga, da su već sada postigle svoje čisto dofen- zivne ratne svrhe, dočim se neprijatelji sve više udaljuju od ostvarenja svojih osnova. | kad na- pokon neprijateljske vlade vele za predlog četi- riju sila saveznica, da je to ratni manevar, te da je neiskren i bez značenja, to je prije početka mirovnih pregovora i dok nijesu poznati naši mi- rovni uvjeti, naprosto samovoljna tvrdnja, su- bjektivno shvaćanje, koje se nemože dokazati. Austro-ugarska vlada te vlade savezničkih joj vlasti su ponudu za povedenje mirovnih prego- vora učinile posve iskreno i lojalno, jer je mo- rala računati s mogućnosti, da bude prihvaćen njezin osobito naglašeni predlog, da kaže svoje mirovne uvjete, čim se pregje na rasprave. Nu neprijatelji su — ne učinivši sa svoje strane protupredlog — otklonili od sebe, da saznadu sadržaj predloga četiriju sila saveznica. Ako pak protivnici zahtjevaju prije svega uspostavu po- vrijegjenih prava i sloboda, priznanje marodno- snog načela i slobodnog opstanka malih država, dovoljno je upozoriti na tragični udes irskog i finskog naroda, na uništenje slobode i nezavi- snosti burskih republika, kao ina to, da su En- gleška i Francuska i Italija potčinile sebi sjever- nu Afriku, te na nasilje, što se čini nad Grčkom, kojemu u povijesti nema primjera. C. i k. vlada ustanovljuje, da su se oma i vlade savezničkih vlasti izjavile voljnjima, da usmenom izmjenom misli s neprijateljskim wvla- dama dokrajče rat, te da ovisi samo o odluci protivnika, da li će se miru otvoriti put ili ne. Pred Bogom i čovječanstvom odbija ona odgo- vornost za nastavak rata. Nu austro-ugarska i njezine saveznice sile vodit će i dalje borbu u mirnoj nadi i pouzdanju u svoje dobro pravo, dok se ne izvojšti mir, koji će njihovim naro- dima zajamčiti opstanak, čast i slobodu razvoja, te koji će omogućivati svim državama, da posve jednakopravno rade na rješavanju velikih kul- turnih zadaća. C. i k. vlada smatra časnim, da se posluži predusretljivim posredovanjem Vaše ....... s molbom, da se gornje obrazlaganje naklono dade na znanje vladi ,........ Sa ratišta. Na rumunjskom ratištu Rusi su bili prisi- ljeni, da uzmaknu preko rijeke Sereta. Tako je predjel sjeverno od Braile bio očišćen od nepri- jatelja. Mjesto Vadeni, na željezničkoj pruzi Bra- ila-Galac, gdje su se kao na mostovnoj glavi bili jako učvrstili, bilo je jurišem osvojeno od tur- skih četa dne 14. ov. mj., pa je tako i desna obala Sereta bila tuda pročišćena od Rusa. Tako sada Galac jako ugrožen, jer se može napasti sa više strana. Zato neprijatelj poduzimlje ofen- sivne napadaje kod Nomoloase, ne bi li rasteretio tešku poziciju Galaca. Grad Tulcea i Isaccea u Dobruči bili su napadnuti od ruske artiljerije. Na ostalim dijelovima istočnog ratišta nije bilo važnih dogagjaja. Na macedonskoj fronti i na Strumi okršaji i borbe manjeg značenja. Na ratištu počela je jača arti- ljerijska paljba na visoravni Krša. Na zapadnom ratištu vodile su se ma- nje borbe. + JR . zvao »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Razne vijesti. Nadvojvoda Maks u Crnoj-Gori i Arbaniji. Nadvojvoda Maks, mlagji brat Nj. Vel. Cara i Kralja Karla, posjetio je zadnjih dana važnije gradove u Crnoj-Gori i u Arbaniji, kao i naše čete, koje su ondje u posadi. Stanovništvo ga je svuda radosno dočekalo i pozdravilo kroz usta svojih prvaka. Nadvojvoda je na pozdrave od- grtoćii da mu je Ni. Veličanstvo dalo nalog, a posjeti ove krajeve, i da pučanstvu javi, kako caru i kralju stoji na srcu procvat i razvoj onih zemalja. Novi uspjeh Papine intervencije. Sredinom lipnja pr. g. predložio je sv. Otac zaraćenim vlastima, da bi se zarobljenici, koji borave u zarobljeništvu više od 18 mjeseci i o- cevi s najmanje troje djece, internisani u Svi- carskoj. Dne 2. studenoga ja sam sam -— piše u »Germania« M. Erzberger -- u ime centru- maške frakcije u državnom saboru najtoplije pre- poručio tu stvar. Dne 23. prosinca dobio sam od ratnog ministarstva izvještaj : Ratno ministar- stvo časti se ovime smijerno saopćiti vašemu go- spodstvu, da će 100 francuskih ratnih zaroblje- nika, oceva porodica s najmanje troje djece, koji su u zarobljeništvu više od 10 mjeseci, u naj- kraće vrijeme biti internirani u Švicarskoj. Oče-' kuje se isio s francuske sirane. Njegovoj Sveto-, sti Papi imade se vijest o tome priopćiti diplo- matskim putem. | Talijanski napadaj na Polu. | Talijansko je ministarstvo izvijestilo, da su 12. ov. mj. pošli talijanski i francuski zrakoplovi na izvide nad Puljem; ktomu se s nadležne strane primjećuje: Na 12. ov. približili su se dva neprijateljska zrakoplova na 12 morskih milja Pulju i bez ikakova uspjeha bacili bombe na jedan torpedni čamac, što se tamo nalazio na moru. Na to su oni opet. odletjeli natrag prema Mlecima. Naš je jedan zrakoplov protivnika pro- gonio i bacao bombe na više neprijateljskih ra- zarača, što su kojih 40 morskih milja od Pulja na moru križarili, na to je naš zrakoplov napao u zračnom boju neprijateljske zrakoplove, koji su se kao i razarači povukli prema Mlecima. Glede izvještaja talijanskoga mornaričkoga mini- starstva od 12. ov., da je zračni napadaj na Pro- sek i na vojničke utvrde Trsta napravio strašnu štetu, ima se primjetiti, da o kakvom razorenju nema ni govora, nego da naprotiv nije nastala nikakova spomena vrijedna šteta. Promjena tarife na željeznicama. Sa 1. februara nastatiće i na bosanskim željeznicama promjene. Dok se megjutim u U- garskoj željeznička tarifa jednostavno povisuje za 30 postotaka, to će u bosanskoj tarifi nastati uopće temeljita promjena, koja se u trgovačkom svijetu očekuje s velikom napetošću. — Na au- strijskim željeznicama stupa 1. februara na snagu takogier nova tarifa, kojom se povisuju cijene za vožnju osoba i robe za 30 postotaka. To bi imalo donijeti u Austriji 300 milijuna kruna ve- ćeg godišnjeg prihoda. Vojnička poduka u školama. »Streffleurs Milit&rblati« znade iz odredbe ratnog ministarstva od 31. decembra 1916, da će se na predlog vojnog zapovjedništvo i s privo- lom ministarstva prosvjete uvesti u gragjanske srednje škole pouka o vojničkoj disciplini. Po- dučavati će oficiri jedan ili dva sata na sedmicu, 1 će zato dobivati godišnju nagradu od K 400, odučavati će o vojničkoj organizaciji i o voj- ničkoj službi te razlagati pojedine momente iz sadanjega rata u svrhu podignuća patriotskog mišljenja. Osim toga će držati predavanja o ak- tuelnim pitanjima sa vojničkog gledišta. Naši dopisi. | Iz Dubrovačke Rijeke. (Previšnja zahvala našem načelniku.) Kako doznajemo, našem je zaslužnom načelniku, P. N. Gosp. ć. i k. Komorniku Brnji grofu Kabogi, otpisom Njeg. Preuzv. Gosp. Ministra unutarnjih poslova te otpisom Predsjedništva ć. k. dalm. Namjesništva, po Previšnjem nalogu saopćena Previšnja zahvala na čuvstvenim izrazima lojal- nosti, podnesenim na Njeg. Visost Prijestolona- sljednika Frana Josipa Otta u ime cjelokupne djece naše općine. Iz Sarajeva. (Umirovljenje Dra. Alaupovića.) Vrsni naš hrvatski pjesnik g. Dr. Tugomir Alaupović, vla- din savjetnik i nadzornik naših srednjih škola, na vlastitu je molbu umirovljen. Želimo, da du- go i dugo, nakon dosadašnjeg opsežnog rada, bude uživati ugodan mir, na to veću korist li- jepe knjige, te mu kličemo:: Živio! — Prijatelji. Iz Spljeta. (Izgradnja brodogradilišta.) Bit ćete čuli, da se namjerava ovdje kod nas, u Kaštel-Sućurcu, ostvariti veliko brodogradilište. U tu svrhu da će osnovati dioničarsko društvo, a da bi udioništvo- vala i tvrtka braća Kozulić. Hoće li se i ovo oživotvoriti, ili ostati sa- mo nau lijepim željama, to idemo da vidimo, kao n.pr. sa izgradnjom električnog tramvaja itd., pa za danas nećemo da podrobnije u stvar zalazimo, već ćemo samo spomenuti naše mnijenje, da su za brodogradilište svi uslovi za Gruž. Kod vas je u Grušu_ dotično u Dubrovniku dosta vrsnih * svečanostima, prelazi se na razne podneske pri- i poduzetnih vlasnika parobroda, parobrodarskih društava i vrlo uspješnog vogjenja pomorstva, velikih kapitalista, pak željeznička veza, veoma lijepo uspijevajuća ć. k. nautička škola i ost. a, kako je poznato, i nazad više decenija brodo- gradnja je u Gružu upravo cvala. Pak gdje što bi se sve moglo da udesi u dubrovačkoj Rijeci, na samim vratima prostrane gruške luke ! Ne cijenim, da će mi se predbaciti, da ka- ko ja, rogjeni Spljećanin, mogu ovo kazati. Ali kod mene nema tjesnogrudnosti, kako što sam uvjeren ni kod \ vljaju, da imade čist zvuk ko da je srebrno. kod nas podići takovo o dilište. pa neka mi se stvarno odgovori, i evo me spravna da raspravljamo. Objektivno kritikovanje može da stvari samo koristuje, a ja smatram mili Spljet svojim jednako kao i Gruž i Dubrovnik. — P. Iz Slanoga. (Preteški slučaj.) U obližnjem našem selu Mravinjici u isti dan, kad je žena Iva Pleštine rodila dijete, u istoj mu je kući umrlo troje dje- ce, i to sin Ivo od 16 godina i kćeri Mare od 4 god. i Ane od 20 godina. Koja je valjda teš- ka pošast, to nam dok ovo pišemo nije poznato. LEDA SNL ESA LN NEA NI dA I a Kratke novosti. —_ U ponedjeljak po pod. održavalo se je u Beču ministarstveno vijeće, pod predsjedanjem minista- predsjednika Clam Mertinica, koji je sju- tridan otputovao u Budimpeštu. _ — Potvrgjuje se, da je Italija koncem go- dine 1916. otkazala trgovačke ugovore sa Japa- uom, Rusijom, Rumunjskom, Srbijom i Švicarskom. — Sa talijanskog ratnog broda »Regina Margherita«, koji je dne 11. o, mj. noćno nale- tio na minu i potonuo, od 945 mornara spasilo ih se samo 270. Poginuo je i zapovjednik i 14 oficira. — Župna crkva u Strenbergu u Austriji do- bila je veliko željezno zvono, naknadu za zvono, što ga je dala u ratne svrhe. To je prvo takovo zvono. Saliveno je u Bochamu u Njemačkoj. Ja- : — Potvrgjuju, da je Rasputin doista ubijen, i da ga je dala usmrtiti ruska ratna stranka. — U Firenci je umro gencral Antonio Baldissera, u 78.0j godini, dobro poznat kao vr- hovni zapovi. talijanske vojske za rata u Africi god. 1887. i kod Adue god. 1896. Rodio se kao austrijski državljanin u Padovi i vanredno se bo- rio u austr. vojsci. Smatrali su ga najboljim ta- lijanskim vojskovogjom. — U Londonu se je ovih dana održavalo ministarstveno vijeće o pojačanju engl. vojske te o općoj vojnoj dužnosti. Turski topovi, godine 1878. zaplijenjeni u Plevni, koji su bili postavljeni cko Skobeleva spomenika u Bukareštu, prenešeni su u Carigrad. Tu će biti smješteni pred zgradoim ratnog mini- starstva, na spomen obrane Plevne i hrabrosti osmatilijskih četa u vojni protiv Vlaške. Francuska je vojna uprava naredila, da se otpuste iz vojne službe svi poljodjelci, jer se boje sasvim slabe godine. — »Daily Mail« preporučuju posjednicima, da dobavljaju austrijskih zarobljenika, jer da su ovi najbolji za rad. bojica ministra Stiirgkha, dr. Adler, u bečkoj se je tamnici htio objesiti, što su na vri- jeme opazili te prerezali konop. — Atrbanaški književni jezik udešava naro- čito povjerenstvo u Beču. U tu je svrhu pozvan i sveuč. prof. Nahtigal. (Nema arbanaškoga je- dinstvenoga književnoga jezika; dijeli im se u dva velika narječja: geško i toško). — »Beogradske Novine« proslavile su ovih dana godišnjicu svoga opstanka. Štampa se u hrvatskom, njemačkom i madžarskom jeziku. List je počeo izlaziti pod vrhovnim vodstvom majora gener. stožera V. Stipetića i pod glavnim ured- ništvom natporučnika Ernesta Kleina, Na početku je bilo u tiskari 22 namještenika, a sad ih je, ujedno sa prsonalom tiskare general. guverner- stva, ravno dvije stotine! — »Ruskoje Slovo« donosi, da je kod u- morstva Rasputina sudjelovao i član Dume, Pu- riškiević, koji je odmah zatim otišao na frontu u Diinaburg. — Praški »Narodni Listy« oštro se obaraju na prof. Masarika, koji sada u Petrogradu miješa za svoj račun, a drsko se razimeće da govori to- bože u ime Ceh4. Poručuje mu češki list, da od Čeha ne samo što nije ovlašten, nego da češki narod listom najotvorenije žigoše njegova ro- varenja. — Kao ruski ministar prometa, tako i »Ru- skija Vjedomosti« riekom stalnošću tvrde, da će rat biti dovršen svršetkom ljeta 1917. Domaće vijesti. Sastanak za politički sporazum. Zajedničko vijećanje odaslanika pravaške i hr-, vatske stranke započelo je u Zadru u subotu | dne 13. o. mj, a ne u petak ma 12, kako je! bilo javljeno, a to radi zakašnjenja odaslanika | iz pokrajine. Uz Dr. Ivčevića prisutna su još če«, tiri zastupnika hrvatske stranke, a od stranke prava Don Ivo Prodan, Dr. Dulibić te Dr. M. Škvrce, potpresjednik stranke prava, i Dr, V. Iljadica, kao član odbora za megjustranački spo- razum izabran još lani u Beču. »Narodni List« javlja, da vijećanja teku u najboljem raspolože- nju i da se nastavljaju dalje. »Naše Jedinstvo« ističe i žali, da nijesu na sastanak pozvani na- čelnici, Mi pak opažamo, da je južna Dalmacija slabo ili bolje nikako zastupana, valjda radi — udaljenosti ! ! Hrvatski sabor nastavio je u pone- djeljak dne 15. o. mj. svoje zasjedanje. Poslije izvješća o prisustvovanju sabora krunidbenim vatnika, pak na osnovu zakona za pokriće po. treba nutrnje samouprave, Zanimiv je prešni pri- jedlog zastupnika Radića o službenom progla- šenju najnižih cijena te o nepodopštinama kon- sorcija Hafner i drugovi. U utorak je prisustvo- vao saborskoj sjednici senjski biskup Dr. Maru- šić, a podnešeno je saboru šest raznih interpelacija. nDubrovnik““ s. »Zagrebk“, Zaista su Dubrovnik i Zagreb imali mnogo dodirnih momenata, da ne rečemo kako su oba na svoja Br. 614 ognjišta prikupljali moć kulture i svojom luči svijetlili na hrvatskom jugu. Zagreb dolazi do Dubrovnika, gdje ga dubrovačka muza oživljuje, da zaplovi hrvatskim morem. Oba su bila na megjama istoka i zapada, te sobom pretakali jed- nu kulturu u drugu. Jedan se ogledao na dru- goga i megjusobno se privlačili. Pa gle čuda ! Parobrodi imenom njihovim doživljuju istu sud- binu 1 Brzojav nam je donio vijest, da je nepri- jatelj, proti svakom pravu, a najviše onom, za koga se on tobože braniocem gradi, bez ikakve | opomene potopio kao nekad »Dubrovnik« tako sada »Zagreb«. Kukavni neprijatelj, koji ne mo- že izaći na bijeli svijet, jer se sa poštenjem dav- no raskrstio, vreba da uništi ono, što ne može uzeti, Kod kuće mu »ulica« sanja o nekakvu »spasavanju, oslobagjanju«, te tim zajedri na naše obale, da utopi u more ono, što ne može utopiti u svoje grudi. On kroji sreću nama, pa se izvršila u glavu njegova osnova, tom razlikom, da je potopic sa- mo parobrode tih imena, a gradovi će — ufamo u Boga i hrvatske mišice na Soči — i dalje op- stojati i slati svoje sinove proti njima, da im re- ku, da će oni sami sebi sreću skovati. Iz krvi naših junaka oživjet će nam domovina, lijepa mila Hrvatska. (Na 14. o. mj. u srednjoj_je Dalmaciji ne- prijateljska podmornica potopila, bez ikakve o- pomene, omanji putnički parobrod »Zagreb« (oko 500 tona). Utopilo se je 13 momaka civilne po- sade i 13 putnika. Čin se dostojno priključuje barbarskom potopljenju bolničkog parobroda »Elektre« i omanjeg poštanskog putničkog pa- robroda »Dubrovnika«). Čitulja. Prošlog je petka preminula na Sušaku ggja. Mare ud. Supilo, u 72.0j godini. Bolovala je dulje vremena. Umrla je kod svoje snahe, ggje. Regjine, supruge sina joj dra. Gjiva. Pokojnica, vrlo dobra i krjeposna žena, uzor-do- maćica, ostala je teško ojagjena nad poznatim ' činom sina joj, novinara Frana; taj čin njegova bijegstva u neprijateljske zemlje nije joj dao mira ni počinka. Sjećamo se, da ga je i prije uvijek korila radi njegovog poznatog političkog i reli- gijoznog pravca. Sahranjena je u nedjelju popodne 14. o. mj. na trsatskom grobištu. Ostavlja sinove Frana, dr. Gjiva i Jakoba — potonja dvojica sada u vojsci — i kćer ggju. Maru ud. Ziani, koja živi u Spljetu. Dobroj pokojnici vječni pokoj ! Pokrajinski prirezi. Previšnjom odlukom 29/12. 1916 odobren je zaključak Ze- maljskog Odbora Kraljevine Dalmacije 16/9. 1916, kojim se u prvom poljeću 1917, uz pridržaj ko- načnog ustavnog odobrenja, mogu pobirati 1.) prirez od 80% na sve izravne poreze, izuzevši dohodarinu i porez na službovne plate; II.) pri- rez od 150% na potrošarinu po cijeniku dodanu k zakonu 18/5. 1875 1. d. z. br. 84, i baš na sve stvari, osim onih što su naznačene u tačka- ma 3, 4 i 6 pomenutog cijenika. P Razne domaće vijesti. Na Hvaru je preminuo g. L. Bučić, bilježnik, u dubokoj starosri. Bio je čestit rodoljub. Pokoj mu vječni! Na 23. o. mj. bit će u Trstu ispiti za pomorske trgovačke kapetane. Pučka je kuhinja u Zadru kroz prošli dećembar izdala štc čorbe što pure 65.760 obroka. Od toga 11.122 sasvim besplatno. — Subotnje izdanje ljubljanskoga »Slo- venca« doseglo je do istisaka. Beču će se graditi nova zgrada za tehniku. Zapadaće dva milijuna kruna. Raspisan je natječaj na 8 mjesla za službu na svjetionike. Presvij. nadbiskup zagrepski, Dr. Antun Bauer, darovao je u dobrotv. svrhe, prigodom Kraljeva krunisanja, dvadeset hiljada kruna. Na Senjskoj je Rijeci dosta slučajeva tifusa. Nekoliko ih je umrlo. Bečka je policija zatvorila oko stotinu agenata, koji se baviše kupovanjem i prodajom zlainog i srebrnog novca. — Slovenski zastupnik Dr, Gustav Grego - rin brisan je iz odvjetničke listine, jer je ostavio državno područje u vrijeme rata. Pripadao je slovenačkoj liberalnoj stranci. — U Zagrebu je preminuo g. Nikola Ko- kotović, u 58.0j godini vrijedan, radišan i za- služan novinar. Pokoj mu vječni! — Zvanični bečki list donosi minist. na- redbu, da će se dati vanredna ratna potpora državnim službenicima, umirovljenicima, udovi - cama i sirotama, te i onim, koji uživaju milosne potpore. : U Moravskoj kada koga osude radi li- hve i pretjeranih cijena živeža i ost., javao mu izlože ime i kaznu. Tako treba ! — U Trstu je potpisano na V. ratni zajam 90 milijuna kruna. — Općina Ljubljane obratila se je vladi, da se monopolizuje mlijeko, a centrala da ga rasprodaje sjeotiu i vojništvu. Ugledale se i druge općine — U Beču ih je preko triđeset uapšeno, zbog prijevara u dobavama robe za vojsku. Na- ime, primali su robu da nadalje otpremaju, a oni su za se zadržali veliku količinu, pak ma- njak u preko 100 vagona. — Školska je vlast naredila, da se sakupe sve knjige, što su štampane ćirilicom, po bibli- otekama srednjih škola, te da ju u Zadar. — Čitamo 'u »Našem 4 je spljet prošlih dana bio tri dana bez Pe- kari su umjesto toga davali fažola i oljuštenog