Str. 2.

predlog. Načinom, kako su one to saopćile, one
onemogućuju odgovor, koji je na njih upravljen.
Nu austro-ugarska vlada polaže važnost na to,
da neutralnim vlastima objasni svoje mišljenje.

Odgovor neprijateljskih vlada izbjegava pre-
tresanje mogućnosti, da bi se rat završio, te se
ograničuje na to, da i opet pretresava dogogjaje,
koji su doveli do rata, umišljenu snagu njihove
vlasti te vojne situacije kao i tobožnje razloge,
s kojih je učinjen predlog o miru.

C. i k. vlada se ovaj put ne će da upuštava
u ponovnu prepirku riječima o prehistoriji rata.
Po njezinom osvjedočenju je pred očima čitava
pravedno i nepristrano sudećeg svijeta već do-
voljno i nepobitno dokazano, ma čijoj je strani
krivica, što je buknuo rat. Što se pak napose
tiče austro-ugarskog ultimatuma Srbiji, monarhija
je kroz tolike godine prije ovoga koraka pružila
dovoljno dokaza svoje strpljivosti naočigled sve
jačih neprijateljstava te agresivnih nakana i ro-
varenja Srbije do časa, kada je odurno umorstvo
u Sarajevu onemogućilo svako dalnje popuštanje.
Danguba je takogjer pretresati pitanje, na kojoj
je strani jači vojnički položaj, pa se to mirne
duše može prepustiti sudu čitave javnosti. U osta-
lom, ovo se pitanje riješava, čim se usporede
ratne svrhe obje skupine. Dočim su naime Austro-
Ugarska i njezine saveznice poduzele rat od po-
četka ne u svrhu da osvajaju zemljišta, već kao
obrambenu borbu, kod neprijateljskih je država
sve obratno. One idu — da mavedemo tek ne-
koliko njihovih ratnih svrha — za tim, da smrve
austro-ugarsku monarhiju, da osvoje Alzaciju i
Lorenu, kao i da podijele Tursku te da suze
Bugarsku. Četiri sile saveznice mogu držati sto-
ga, da su već sada postigle svoje čisto dofen-
zivne ratne svrhe, dočim se neprijatelji sve više
udaljuju od ostvarenja svojih osnova. | kad na-
pokon neprijateljske vlade vele za predlog četi-
riju sila saveznica, da je to ratni manevar, te
da je neiskren i bez značenja, to je prije početka
mirovnih pregovora i dok nijesu poznati naši mi-
rovni uvjeti, naprosto samovoljna tvrdnja, su-
bjektivno shvaćanje, koje se nemože dokazati.
Austro-ugarska vlada te vlade savezničkih joj
vlasti su ponudu za povedenje mirovnih prego-
vora učinile posve iskreno i lojalno, jer je mo-
rala računati s mogućnosti, da bude prihvaćen
njezin osobito naglašeni predlog, da kaže svoje
mirovne uvjete, čim se pregje na rasprave. Nu
neprijatelji su — ne učinivši sa svoje strane
protupredlog — otklonili od sebe, da saznadu
sadržaj predloga četiriju sila saveznica. Ako pak
protivnici zahtjevaju prije svega uspostavu po-
vrijegjenih prava i sloboda, priznanje marodno-
snog načela i slobodnog opstanka malih država,
dovoljno je upozoriti na tragični udes irskog i
finskog naroda, na uništenje slobode i nezavi-
snosti burskih republika, kao ina to, da su En-
gleška i Francuska i Italija potčinile sebi sjever-
nu Afriku, te na nasilje, što se čini nad Grčkom,
kojemu u povijesti nema primjera.

C. i k. vlada ustanovljuje, da su se oma i
vlade savezničkih vlasti izjavile voljnjima, da
usmenom izmjenom misli s neprijateljskim wvla-
dama dokrajče rat, te da ovisi samo o odluci
protivnika, da li će se miru otvoriti put ili ne.
Pred Bogom i čovječanstvom odbija ona odgo-
vornost za nastavak rata. Nu austro-ugarska i
njezine saveznice sile vodit će i dalje borbu u
mirnoj nadi i pouzdanju u svoje dobro pravo,
dok se ne izvojšti mir, koji će njihovim naro-
dima zajamčiti opstanak, čast i slobodu razvoja,
te koji će omogućivati svim državama, da posve
jednakopravno rade na rješavanju velikih kul-
turnih zadaća.

C. i k. vlada smatra časnim, da se posluži
predusretljivim posredovanjem Vaše .......
s molbom, da se gornje obrazlaganje naklono
dade na znanje vladi ,........

Sa ratišta.

Na rumunjskom ratištu Rusi su bili prisi-
ljeni, da uzmaknu preko rijeke Sereta. Tako je
predjel sjeverno od Braile bio očišćen od nepri-
jatelja. Mjesto Vadeni, na željezničkoj pruzi Bra-
ila-Galac, gdje su se kao na mostovnoj glavi bili
jako učvrstili, bilo je jurišem osvojeno od tur-
skih četa dne 14. ov. mj., pa je tako i desna
obala Sereta bila tuda pročišćena od Rusa. Tako
sada Galac jako ugrožen, jer se može napasti
sa više strana. Zato neprijatelj poduzimlje ofen-
sivne napadaje kod Nomoloase, ne bi li rasteretio
tešku poziciju Galaca.

Grad Tulcea i Isaccea u Dobruči bili su
napadnuti od ruske artiljerije.

Na ostalim dijelovima istočnog ratišta nije
bilo važnih dogagjaja.

Na macedonskoj fronti i na Strumi okršaji
i borbe manjeg značenja.

Na ratištu počela je jača arti-
ljerijska paljba na visoravni Krša.

Na zapadnom ratištu vodile su se ma-
nje borbe.

 

 

+ JR .

zvao

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Razne vijesti.

Nadvojvoda Maks u Crnoj-Gori i Arbaniji.

Nadvojvoda Maks, mlagji brat Nj. Vel. Cara
i Kralja Karla, posjetio je zadnjih dana važnije
gradove u Crnoj-Gori i u Arbaniji, kao i naše
čete, koje su ondje u posadi. Stanovništvo ga je
svuda radosno dočekalo i pozdravilo kroz usta
svojih prvaka. Nadvojvoda je na pozdrave od-
grtoćii da mu je Ni. Veličanstvo dalo nalog,
a posjeti ove krajeve, i da pučanstvu javi, kako
caru i kralju stoji na srcu procvat i razvoj onih
zemalja.

Novi uspjeh Papine intervencije.

Sredinom lipnja pr. g. predložio je sv. Otac
zaraćenim vlastima, da bi se zarobljenici, koji
borave u zarobljeništvu više od 18 mjeseci i o-
cevi s najmanje troje djece, internisani u  Svi-
carskoj. Dne 2. studenoga ja sam sam -— piše
u »Germania« M. Erzberger -- u ime centru-
maške frakcije u državnom saboru najtoplije pre-
poručio tu stvar. Dne 23. prosinca dobio sam
od ratnog ministarstva izvještaj : Ratno ministar-
stvo časti se ovime smijerno saopćiti vašemu go-
spodstvu, da će 100 francuskih ratnih zaroblje-

 

nika, oceva porodica s najmanje troje djece, koji
su u zarobljeništvu više od 10 mjeseci, u naj-
kraće vrijeme biti internirani u Švicarskoj. Oče-'
kuje se isio s francuske sirane. Njegovoj Sveto-,
sti Papi imade se vijest o tome priopćiti diplo-
matskim putem. |

Talijanski napadaj na Polu. |

Talijansko je ministarstvo izvijestilo, da su
12. ov. mj. pošli talijanski i francuski zrakoplovi
na izvide nad Puljem; ktomu se s nadležne
strane primjećuje: Na 12. ov. približili su se dva
neprijateljska zrakoplova na 12 morskih milja
Pulju i bez ikakova uspjeha bacili bombe na
jedan torpedni čamac, što se tamo nalazio na
moru. Na to su oni opet. odletjeli natrag prema
Mlecima. Naš je jedan zrakoplov protivnika pro-
gonio i bacao bombe na više neprijateljskih ra-
zarača, što su kojih 40 morskih milja od Pulja
na moru križarili, na to je naš zrakoplov napao
u zračnom boju neprijateljske zrakoplove, koji
su se kao i razarači povukli prema Mlecima.
Glede izvještaja talijanskoga mornaričkoga mini-
starstva od 12. ov., da je zračni napadaj na Pro-
sek i na vojničke utvrde Trsta napravio strašnu
štetu, ima se primjetiti, da o kakvom razorenju
nema ni govora, nego da naprotiv nije nastala
nikakova spomena vrijedna šteta.

Promjena tarife na željeznicama.

Sa 1. februara nastatiće i na bosanskim
željeznicama promjene. Dok se megjutim u U-
garskoj željeznička tarifa jednostavno povisuje
za 30 postotaka, to će u bosanskoj tarifi nastati
uopće temeljita promjena, koja se u trgovačkom
svijetu očekuje s velikom napetošću. — Na au-
strijskim željeznicama stupa 1. februara na snagu
takogier nova tarifa, kojom se povisuju cijene
za vožnju osoba i robe za 30 postotaka. To bi
imalo donijeti u Austriji 300 milijuna kruna ve-
ćeg godišnjeg prihoda.

Vojnička poduka u školama.

»Streffleurs Milit&rblati« znade iz odredbe
ratnog ministarstva od 31. decembra 1916, da će
se na predlog vojnog zapovjedništvo i s privo-
lom ministarstva prosvjete uvesti u gragjanske
srednje škole pouka o vojničkoj disciplini. Po-
dučavati će oficiri jedan ili dva sata na sedmicu,
1 će zato dobivati godišnju nagradu od K 400,

odučavati će o vojničkoj organizaciji i o voj-
ničkoj službi te razlagati pojedine momente iz
sadanjega rata u svrhu podignuća patriotskog
mišljenja. Osim toga će držati predavanja o ak-
tuelnim pitanjima sa vojničkog gledišta.

Naši dopisi. |
Iz Dubrovačke Rijeke.

(Previšnja zahvala našem načelniku.) Kako
doznajemo, našem je zaslužnom načelniku, P. N.
Gosp. ć. i k. Komorniku Brnji grofu Kabogi,
otpisom Njeg. Preuzv. Gosp. Ministra unutarnjih
poslova te otpisom Predsjedništva ć. k. dalm.
Namjesništva, po Previšnjem nalogu saopćena
Previšnja zahvala na čuvstvenim izrazima lojal-
nosti, podnesenim na Njeg. Visost Prijestolona-
sljednika Frana Josipa Otta u ime cjelokupne
djece naše općine.

 

Iz Sarajeva.

(Umirovljenje Dra. Alaupovića.) Vrsni naš
hrvatski pjesnik g. Dr. Tugomir Alaupović, vla-
din savjetnik i nadzornik naših srednjih škola,
na vlastitu je molbu umirovljen. Želimo, da du-
go i dugo, nakon dosadašnjeg opsežnog rada,
bude uživati ugodan mir, na to veću korist li-
jepe knjige, te mu kličemo:: Živio! — Prijatelji.

Iz Spljeta.

(Izgradnja brodogradilišta.) Bit ćete čuli, da
se namjerava ovdje kod nas, u Kaštel-Sućurcu,
ostvariti veliko brodogradilište. U tu svrhu da će
osnovati dioničarsko društvo, a da bi udioništvo-
vala i tvrtka braća Kozulić.

Hoće li se i ovo oživotvoriti, ili ostati sa-
mo nau lijepim željama, to idemo da vidimo, kao
n.pr. sa izgradnjom električnog tramvaja itd., pa
za danas nećemo da podrobnije u stvar zalazimo,
već ćemo samo spomenuti naše mnijenje, da su
za brodogradilište svi uslovi za Gruž. Kod vas

je u Grušu_ dotično u Dubrovniku dosta vrsnih * svečanostima, prelazi se na razne podneske pri-

i poduzetnih vlasnika parobroda, parobrodarskih
društava i vrlo uspješnog vogjenja pomorstva,
velikih kapitalista, pak željeznička veza, veoma
lijepo uspijevajuća ć. k. nautička škola i ost.
a, kako je poznato, i nazad više decenija brodo-
gradnja je u Gružu upravo cvala. Pak gdje što
bi se sve moglo da udesi u dubrovačkoj Rijeci,
na samim vratima prostrane gruške luke !

Ne cijenim, da će mi se predbaciti, da ka-

ko ja, rogjeni Spljećanin, mogu ovo kazati. Ali
kod mene nema tjesnogrudnosti, kako što sam
uvjeren ni kod

\ vljaju, da imade čist zvuk ko da je srebrno.

 

kod nas podići takovo o dilište. pa neka

mi se stvarno odgovori, i evo me spravna da
raspravljamo. Objektivno kritikovanje može da
stvari samo koristuje, a ja smatram mili Spljet
svojim jednako kao i Gruž i Dubrovnik. — P.

Iz Slanoga.

(Preteški slučaj.) U obližnjem našem selu
Mravinjici u isti dan, kad je žena Iva Pleštine
rodila dijete, u istoj mu je kući umrlo troje dje-
ce, i to sin Ivo od 16 godina i kćeri Mare od
4 god. i Ane od 20 godina. Koja je valjda teš-
ka pošast, to nam dok ovo pišemo nije poznato.
LEDA SNL ESA LN NEA NI dA I a

Kratke novosti.

—_ U ponedjeljak po pod. održavalo se je u
Beču ministarstveno vijeće, pod predsjedanjem
minista- predsjednika Clam Mertinica, koji je sju-
tridan otputovao u Budimpeštu.

_ — Potvrgjuje se, da je Italija koncem go-
dine 1916. otkazala trgovačke ugovore sa Japa-
uom, Rusijom, Rumunjskom, Srbijom i Švicarskom.

— Sa talijanskog ratnog broda »Regina
Margherita«, koji je dne 11. o, mj. noćno nale-
tio na minu i potonuo, od 945 mornara spasilo
ih se samo 270. Poginuo je i zapovjednik i 14
oficira.

— Župna crkva u Strenbergu u Austriji do-
bila je veliko željezno zvono, naknadu za zvono,
što ga je dala u ratne svrhe. To je prvo takovo
zvono. Saliveno je u Bochamu u Njemačkoj. Ja-

: — Potvrgjuju, da je Rasputin doista ubijen,
i da ga je dala usmrtiti ruska ratna stranka.

— U Firenci je umro gencral Antonio
Baldissera, u 78.0j godini, dobro poznat kao vr-
hovni zapovi. talijanske vojske za rata u Africi
god. 1887. i kod Adue god. 1896. Rodio se kao
austrijski državljanin u Padovi i vanredno se bo-
rio u austr. vojsci. Smatrali su ga najboljim ta-
lijanskim vojskovogjom.

— U Londonu se je ovih dana održavalo
ministarstveno vijeće o pojačanju engl. vojske te
o općoj vojnoj dužnosti.

Turski topovi, godine 1878. zaplijenjeni
u Plevni, koji su bili postavljeni cko Skobeleva
spomenika u Bukareštu, prenešeni su u Carigrad.
Tu će biti smješteni pred zgradoim ratnog mini-
starstva, na spomen obrane Plevne i hrabrosti
osmatilijskih četa u vojni protiv Vlaške.
Francuska je vojna uprava naredila, da
se otpuste iz vojne službe svi poljodjelci, jer
se boje sasvim slabe godine.

— »Daily Mail« preporučuju posjednicima,
da dobavljaju austrijskih zarobljenika, jer da su
ovi najbolji za rad.
bojica ministra Stiirgkha, dr. Adler, u
bečkoj se je tamnici htio objesiti, što su na vri-
jeme opazili te prerezali konop.

— Atrbanaški književni jezik udešava naro-
čito povjerenstvo u Beču. U tu je svrhu pozvan
i sveuč. prof. Nahtigal. (Nema arbanaškoga je-
dinstvenoga književnoga jezika; dijeli im se u
dva velika narječja: geško i toško).

— »Beogradske Novine« proslavile su ovih
dana godišnjicu svoga opstanka. Štampa se u
hrvatskom, njemačkom i madžarskom jeziku. List
je počeo izlaziti pod vrhovnim vodstvom majora
gener. stožera V. Stipetića i pod glavnim ured-
ništvom natporučnika Ernesta Kleina, Na početku
je bilo u tiskari 22 namještenika, a sad ih je,
ujedno sa prsonalom tiskare general. guverner-
stva, ravno dvije stotine!

— »Ruskoje Slovo« donosi, da je kod u-
morstva Rasputina sudjelovao i član Dume, Pu-
riškiević, koji je odmah zatim otišao na frontu
u Diinaburg.

— Praški »Narodni Listy« oštro se obaraju
na prof. Masarika, koji sada u Petrogradu miješa
za svoj račun, a drsko se razimeće da govori to-
bože u ime Ceh4. Poručuje mu češki list, da od
Čeha ne samo što nije ovlašten, nego da češki
narod listom najotvorenije žigoše njegova ro-
varenja.

— Kao ruski ministar prometa, tako i »Ru-

 

skija Vjedomosti« riekom stalnošću tvrde, da će
rat biti dovršen svršetkom ljeta 1917.

 

Domaće vijesti.

Sastanak za politički sporazum.
Zajedničko vijećanje odaslanika pravaške i hr-,
vatske stranke započelo je u Zadru u subotu |
dne 13. o. mj, a ne u petak ma 12, kako je!
bilo javljeno, a to radi zakašnjenja odaslanika |
iz pokrajine. Uz Dr. Ivčevića prisutna su još če«,
tiri zastupnika hrvatske stranke, a od stranke
prava Don Ivo Prodan, Dr. Dulibić te Dr. M.
Škvrce, potpresjednik stranke prava, i Dr, V.
Iljadica, kao član odbora za megjustranački spo-
razum izabran još lani u Beču. »Narodni List«
javlja, da vijećanja teku u najboljem raspolože-
nju i da se nastavljaju dalje. »Naše Jedinstvo«
ističe i žali, da nijesu na sastanak pozvani na-
čelnici, Mi pak opažamo, da je južna Dalmacija
slabo ili bolje nikako zastupana, valjda radi —
udaljenosti ! !

Hrvatski sabor nastavio je u pone-
djeljak dne 15. o. mj. svoje zasjedanje. Poslije
izvješća o prisustvovanju sabora krunidbenim

vatnika, pak na osnovu zakona za pokriće po.
treba nutrnje samouprave, Zanimiv je prešni pri-
jedlog zastupnika Radića o službenom progla-
šenju najnižih cijena te o nepodopštinama kon-
sorcija Hafner i drugovi. U utorak je prisustvo-
vao saborskoj sjednici senjski biskup Dr. Maru-
šić, a podnešeno je saboru šest raznih interpelacija.

nDubrovnik““ s. »Zagrebk“, Zaista
su Dubrovnik i Zagreb imali mnogo dodirnih
momenata, da ne rečemo kako su oba na svoja

 

Br. 614

ognjišta prikupljali moć kulture i svojom luči
svijetlili na hrvatskom jugu. Zagreb dolazi do
Dubrovnika, gdje ga dubrovačka muza oživljuje,
da zaplovi hrvatskim morem. Oba su bila na
megjama istoka i zapada, te sobom pretakali jed-
nu kulturu u drugu. Jedan se ogledao na dru-
goga i megjusobno se privlačili. Pa gle čuda !
Parobrodi imenom njihovim doživljuju istu sud-
binu 1 Brzojav nam je donio vijest, da je nepri-
jatelj, proti svakom pravu, a najviše onom, za
koga se on tobože braniocem gradi, bez ikakve

| opomene potopio kao nekad »Dubrovnik« tako

sada »Zagreb«. Kukavni neprijatelj, koji ne mo-
že izaći na bijeli svijet, jer se sa poštenjem dav-
no raskrstio, vreba da uništi ono, što ne može
uzeti, Kod kuće mu »ulica« sanja o nekakvu
»spasavanju, oslobagjanju«, te tim zajedri na
naše obale, da utopi u more ono, što ne može
utopiti u svoje grudi.

On kroji sreću nama, pa se izvršila u glavu
njegova osnova, tom razlikom, da je potopic sa-
mo parobrode tih imena, a gradovi će — ufamo
u Boga i hrvatske mišice na Soči — i dalje op-
stojati i slati svoje sinove proti njima, da im re-
ku, da će oni sami sebi sreću skovati. Iz krvi
naših junaka oživjet će nam domovina, lijepa
mila Hrvatska.

(Na 14. o. mj. u srednjoj_je Dalmaciji ne-
prijateljska podmornica potopila, bez ikakve o-
pomene, omanji putnički parobrod »Zagreb« (oko
500 tona). Utopilo se je 13 momaka civilne po-
sade i 13 putnika. Čin se dostojno priključuje
barbarskom  potopljenju bolničkog parobroda
»Elektre« i omanjeg poštanskog putničkog pa-
robroda »Dubrovnika«).

Čitulja. Prošlog je petka preminula na
Sušaku ggja. Mare ud. Supilo, u 72.0j godini.
Bolovala je dulje vremena. Umrla je kod svoje
snahe, ggje. Regjine, supruge sina joj dra. Gjiva.
Pokojnica, vrlo dobra i krjeposna žena, uzor-do-
maćica, ostala je teško ojagjena nad poznatim '
činom sina joj, novinara Frana; taj čin njegova
bijegstva u neprijateljske zemlje nije joj dao mira
ni počinka. Sjećamo se, da ga je i prije uvijek
korila radi njegovog poznatog političkog i reli-
gijoznog pravca.

Sahranjena je u nedjelju popodne 14. o. mj.
na trsatskom grobištu.

Ostavlja sinove Frana, dr. Gjiva i Jakoba
— potonja dvojica sada u vojsci — i kćer ggju.
Maru ud. Ziani, koja živi u Spljetu.

Dobroj pokojnici vječni pokoj !

Pokrajinski prirezi. Previšnjom
odlukom 29/12. 1916 odobren je zaključak Ze-
maljskog Odbora Kraljevine Dalmacije 16/9. 1916,
kojim se u prvom poljeću 1917, uz pridržaj ko-
načnog ustavnog odobrenja, mogu pobirati 1.)
prirez od 80% na sve izravne poreze, izuzevši
dohodarinu i porez na službovne plate; II.) pri-
rez od 150% na potrošarinu po cijeniku dodanu
k zakonu 18/5. 1875 1. d. z. br. 84, i baš na
sve stvari, osim onih što su naznačene u tačka-
ma 3, 4 i 6 pomenutog cijenika. P

Razne domaće vijesti. Na Hvaru
je preminuo g. L. Bučić, bilježnik, u dubokoj
starosri. Bio je čestit rodoljub. Pokoj mu vječni!
Na 23. o. mj. bit će u Trstu ispiti za
pomorske trgovačke kapetane.

Pučka je kuhinja u Zadru kroz prošli
dećembar izdala štc čorbe što pure 65.760 obroka.
Od toga 11.122 sasvim besplatno.

— Subotnje izdanje ljubljanskoga  »Slo-
venca« doseglo je do istisaka.

Beču će se graditi nova zgrada za
tehniku. Zapadaće dva milijuna kruna.
Raspisan je natječaj na 8 mjesla za
službu na svjetionike.

Presvij. nadbiskup zagrepski, Dr. Antun
Bauer, darovao je u dobrotv. svrhe, prigodom
Kraljeva krunisanja, dvadeset hiljada kruna.

Na Senjskoj je Rijeci dosta slučajeva
tifusa. Nekoliko ih je umrlo.

Bečka je policija zatvorila oko stotinu
agenata, koji se baviše kupovanjem i prodajom
zlainog i srebrnog novca.

— Slovenski zastupnik Dr, Gustav Grego -
rin brisan je iz odvjetničke listine, jer je ostavio
državno područje u vrijeme rata. Pripadao je
slovenačkoj liberalnoj stranci.

— U Zagrebu je preminuo g. Nikola Ko-
kotović, u 58.0j godini vrijedan, radišan i za-
služan novinar. Pokoj mu vječni!

— Zvanični bečki list donosi minist. na-
redbu, da će se dati vanredna ratna potpora
državnim službenicima, umirovljenicima, udovi -
cama i sirotama, te i onim, koji uživaju milosne

potpore. :

U Moravskoj kada koga osude radi li-
hve i pretjeranih cijena živeža i ost., javao mu
izlože ime i kaznu. Tako treba !

— U Trstu je potpisano na V. ratni zajam
90 milijuna kruna.

— Općina Ljubljane obratila se je vladi,
da se monopolizuje mlijeko, a centrala da ga
rasprodaje sjeotiu i vojništvu. Ugledale se
i druge općine

— U Beču ih je preko triđeset uapšeno,
zbog prijevara u dobavama robe za vojsku. Na-
ime, primali su robu da nadalje otpremaju, a
oni su za se zadržali veliku količinu, pak ma-

njak u preko 100 vagona.

— Školska je vlast naredila, da se sakupe
sve knjige, što su štampane ćirilicom, po bibli-
otekama srednjih škola, te da ju u Zadar.

— Čitamo 'u »Našem 4 je
spljet prošlih dana bio tri dana bez Pe-
kari su umjesto toga davali fažola i oljuštenog