Str. 2. Neutralnost Švicarske. Prije tri nedjelje pisale su novine entente, da Njemačka misli pregaziti Holandiju i poći kroz nju u Englešku. Sada je došla Švicarska na red, i francuska štarapa donosi, da Njemačka kani provaliti kroz Švicarsku, da zahvati enten- tine čete na zapadnom bojištu. Megjutim tenden- cija ovih vijesti je jasna, ako se uzme, da je Francuska istodobno sabrala ogromne čete na liniji Dion-Lyon i sve do istočnog pravca do Ženeve i Lausanne. Italija je opet započela na sjeveru sa sakupljanjem četa od Milana do i rina i grozničavo počela utvrgjivati granicu, po | svoj prilici za to, da zaštiti Švicarsku od nje- | mačke provale. i Naravno, da nijesu ova sabiranja četa ostala za švicarsko savezno Vijeće i švicarski glavni | stožer tajnom. Savezno vijeće stavilo se odmah | u saobraćaj s vladama Njemačke i Austro-ugar- ske monarkije i dobilo od njih potrebne garan- | cije, da sa strane centralnih vlasti ne prijeti Švi- carskoj nikakova opasnost. Pošto je Švicarska. tako s jedne strane bila umirena, započeo je švi- carski generalni stožer nužne pripreme, da oru- žjem u ruci obrani Švicarsku neutralnost od na- | srtaja s druge strane. Sa strane švicarske vlade , je naglašeno, da Švicarska ne računa s so zaraćenom strankom, ali će protiv svake od njih, | koja bude htjela dirnuti njezinu neutralnost, u- | stati najenergičnije i svim silama se priključiti | drugoj stranci. | Švicarska je tako odlučno pokazala, da ne | kani izvjesne makinacije entente gledati skršte- | nih ruku. Saradnik »Matina« razgovarao je s pogla- | vicom švicarskog generalnog stožera Willeom, koji je izjavio, da Švicarska ne pripisuje čitavoj stvari osobitu važnosi. Onda je još dodao, da je Švicarska odlučila da za volju svoje časti i teritorijalnog integriteta pridonese svaku žrtvu. Jasnije se nije moglo reći, što kani Švicarska. Pukovnik Shegemann piše u »Rundu« : Faza svjetskog rata, koja sada dolazi, bit će najkrva- vija, jer se imade računati s najvećim razvijanjem sila obadviju stranaka i tako će biti u ovoj fazi najviše ugroženi neutralci. I jedna i druga strana u očajnom nastojanju, da dogje do konačne po- bjede, bit će lišena svih obzira. Za insularni po- ložaj Švicarske u uzburkanom moru nastupa sada najveća opasnost. Moramo biti pripravni, da ču- vamo našu neutralnost prema svim stranama. | U bečkim diplomatskim krugovima uzima | se, da će pojačanje švicarske pogranične zaštite, naregjeno od švicarskog saveznog vijeća, biti dovoljno, da uguši u zametu možebitne osnove, | »PRAVA CRVENA HRVATSKA« | Austrijski Nijemci i jug Austrije, Zastupnici alpinskih i podunavskih zemalja, | stap na dar. Ovaj je štap od tankog drva sa drš- | ju njemačkom savezu, sastali su se! da postignu koji pripada na vijećanje, kome je bila svrha, potrebitu iednodušnost u važnim poli spodarstvenim pitanjima južne Austrije, koja su djelomice u uskoj vezi sa izvanjskom politikom. tičkim i go- Megju ta pitanja spadaju megju inim: Budući razvitak na Balkanu, bu Trsta poslije rata, Austriju, napučenje područja, njega državnoga dotičnim zemljama, osjećanja pitanje. Zastu vjetnu nuždu, Govoreći o sel to, kako silno carinska, prometna i tarifna politika sa stajališta alpinskih zemalja i seljačko pnik Einspinner razlagao je bezu- da se Dalmacija sačuva Austriji. jačkom pitanju, upozoreno je na je opterećeno u ratu stočarstvo dućnost Jadrana, položaj | znamenovanje Dalmacije za | grof sadašnjega južnoga ratnoga | hof« i školstva u : : i alpinskih zemalja. Nestašicom krijepke hrane za- koje idu za povrjedom švicarske neutralnosti. U prijetila mu je teška opasnost. Zastupnici iz al- ostalom se ne misli, da bi Švicarska došla u pri- liku, da faktično stavi u akciju svoju izvrsnu | vojsku. Razumije se samo po sebi, da bi Švi-| carska, nastupi li taj slučaj, proti svakom očeki- vanju, te kuša li jedna skupina prenijeti rat na švicarsko tlo, mogla računati na potporu druge skupine. Stanje u Grčkoj. | Grčka je pristala na posljednji ententin ul- | timatum. Po njemu ima Grčka sniziti stališ svoje vojske na minimum, samo koliko je potrebno za| policajnu službu. Topove, strojne puške i muni- ciju ima otpremiti u Peleponez, tako da toga ratnoga materijala ne smije u cijeloj Grčkoj biti drugdje, nego u Peloponezu. Uapšeni se Veni- zelosovci imadu pustiti na slobodu u Ateni, a ententinim zastavama ima iskazati javna počast kao zadovoljština itd. Razumije se, Grčka je tu kapitulisala samo pred silom, ali srce kraljevo i 1 njegovih pristaša s time nije predobiveno za en- tentu, pa jedna vijest iz Berna veli dapače, Grčka još uvijek nastoji priključiti se centralnim | vlastima. Kakav će biti rezultat ove najnovije si- | tuacije, ne zna se. Misli li ententa još voditi o. peracije u Macedoniji, pa se je bojala, da bi joj: Grčka vojska mogla pasti iza legja? Je li za to tražila opremu oružja u Peloponez? Jli misli smanjiti broj svoje vojske u Macedoniji, pa dr- žati samo Solun? To su pitanja u savezu sa dogagjajima u Grčkoj, na koja se u ovaj čas ne može odgovoriti. Vojni zastupnici aliiraca javiše grčkome ge- neralnom stožeru, kako je enienta pristala da počevši od 20. siječnja produlji za 14 dana rok za prijevoz u Peloponez svih topova i strojnih pušaka grčke vojske. »Secolo« javlja, da je engleski poslanik u Ateni saopćio grčkoj vladi, kako Engleska priz- naje, da su umjesni grčki prigovori protiv ve- nizelističke zapreme ostrva Ceriga, pa da poziv- lje Grčku, neka opet uspostavi na ostrvu ugled atenske vlade. | te uulssto dvije, podnesu Njegovu Veličanstvu da | jednu jedincatu adresu, koja će sadržavati ujed- | no želje i zamolbe cijeloga sabora, po tom cije- lokupnog hrvatskog naroda u Banovini. Prego- . | vahnije i vl Iz hrvatskog sabora. Hrvatski Sabor od od 17 do 22 ov. mjeseca. nskih zemalja moraju dakle adu, da se zato pobrine. odlučno zamoliti godio je svoje sjednice | Megjutim — pišu »Hrv. Dnevniku« iz Za- | greba — izmegju ove kratke pauze eksekutivni | | odbor koalicije i zajednička konferencija opozi- cije, obdržavaju svoje posebne sjednice, vlada neko osobito nanimanje. Sjednice su sa-| bora odgogjene da pojedine stranke mogu vi- | jećati »o stanovištima, koja će zauzeti u pitanju rasprave o adresi«. Kako vam je poznato, još u početku saborske dine, periode pod konac minule go- | sami obe su stranke zaključile podastrijeti po- sebnu adresu homogijalnosti pred Previšnji pri- jestol i isporučiti tako novomu vladaru svoje že- i osjećaje prigodom nastu je pa na aj se akt uopće smatra, prijestolje. kao vrlo važan diplo- matski čin i za to dakle mora da bude vrlo pom- no i razborito obragjen. Sa dobro informisane strane čujemo, da se sada radi na tomu, da se u pitanju adrese ujedine obe stranke u saboru, vori se u tom smjeru nastavljaju, ali ni rezultat još nije poznat. Kako stvari sada stoje, sumnjamo, da će se i taj vrlo važan naum, koji nam konač- kako čujemo potiče sa strane opozicije, oživotvo- riti — prem bi to bilo željeti u ovim vremenima. Sa ratišta. I ova je sedmica donijela savezničkim voj- skama na rumunjskom ratištu novih pobjeda. Dne 21 ov, mj. osvojile su savezničke čete u ogorčenim borbama što je na zavoju tereta | lata, te su Ruse nagna Zauzeće ove mostovne glave v mostovnu glavu Nanesti, užno od ušća rijeke Bir- iu bijeg. pe rijeke. | uspjeh, jer ; pruža mogućnost, da se operacije razvijaju i pre- kO rijeke, | okršaji na donjem toku Putne bili su za naše od povoljnog uspjeha. Bugari su kod Tulcee zauzeli sjevernu obalu južnog du eći dan opet is- Karpatima i u rukava, Sv. Jurja ali su je sli prazni i, Mjestimice u šumovitim navskog moldavskom gorju na granici voćile su se ži. vske borbe. Na s ratištu došlo no od Dwinska m ruskom do ih bo -zapad- 2 južno Od Rige. Na Jelaska , Na m ratištu položaj je nepromijenjen. Blizu Gorice naša su odijeljenja zauzela * jarak i doveli nekoliko za frontnih odsječaka bena d u umjerenim no je neprijateljskih zrakoplova. edan neprijateljski I U si ro bi i e ma. Obore- je preds Ba vima zajutrak. Poslije podne nastaviše se razgo- vori referenata, Razne Njegovo Javljaj ljegovo je Veličanstvo izvolilo izdati vijesti. Veličanstvo vojsci i mornarici. u iz stana za ratnu štampu 22. siječnja : premilostivo blago- ovu vojnu i mornaričnu zapov »Boraveći megju Mojim vrijednima, kolu u svibnju 1 bojnim jurišem bacili daleko do u 916. vjerolomnog neprijatelja n njegovo ze- mljište, vogje i čete su vojne skupine, u čijoj je vezi onda bio i moj »zbor lile Mene, da za uspomenu pripnem na s runolistom«, zamo- na one slavne dane se stečeni križ reda Marije Terezije i da ga nosim. Već kao veliki meštar ovoga reda imagjah pravo, da ovaj najviši vojni nem na Svoja prsa, soko zasluž kušanih četa ulijevaj veliki križ moga voj zaslužen pred neprijatelje Ovo križ te Razdvoj Kako počasni znak prip- nu ipak Mi tek molbe vi- nih vogja i vjernih u borbama pro- u ponosni osjećaj, da nosim nog reda Marije Terezije kao m. j zanositoj svijesti pripinjem veliki vam izričem Moju zahvalu i pozdrav. U Tridentu, 17. siječnja 1917. Karlo sv. r. ministarstva izvanjskih poslova. »Pesti Hirlap« saznaje iz pouzdanog bečkog izvora, bave se mjerodavni faktori osno- vom, da se stvo previšnje kuće, izvanjski ured razdvoji na ministar- kome bi na čelo došao princ Hohenlohe, i na izvanjski ured, kome na čelu imao da ostane grof Czernin. Time bi Austro- ugarska monarhija imala četiri zajednička mini- starstva. Kralj i kraljica pokrovitelji »Crvenog Križa«. Njegovo je Veličanstvo izdalo previšnje ruč- no pismo, kojim zajedno s kraljicom preuzimlje pokroviteljstvo društva »Crvenog Križa« u svim zemljama monarhije. krovitelja imenovalo Frana Salvatora, previšnju z priznanje st stvene službe, vrijeme rata Ujedno je zamjenikom po- Njeg. Visost nadvojvodu kojemu je tim povodom uz ahvalu ponovno izraženo previšnje ečenih zasluga oko promicanja zdrav- te liječenja i njege ranjenika za Odlikovanje maršalskim štapom. Kralj j | prigodom audijencije dn kom i donjim kra njem je vršku šta na kojem je ubilježeno kraljevo i godina 1916. Male, zlatne | vrpci, ovijenoj oko vrška. e podijelio poglavici glavnog stožera e 5. 0. mj. maršalski atnim prstenom, ime sa krunom tese vise na zlatnoj p okovan sa z! Konferencija glede prehrane u Berlinu. Ministri predsjednici grof Clam-Martinic i tocki u p državni tajn zaključna sjednica, kojoj su -pribivali i ministri | Stva, predsjednici grof Clam-Martinic i grof Tisza, U 7 Zadru S 2 sati u večer povratiše se austrijski-ugarski mi-| Škole, javne i dru Tisza osj » gdje tu primiše različite posjete. Austrijski i ugarski ministri kao i referenti nastaviše pre- | govore s njemačkim državnicima. O podne dao. jednik državnog prehranbenog ureda pl. | edoše u Berlinu u hotelu »Kaiser- očast austrijskim i ugarskim gosto- a na to se je iza čaja, koji je dao ik dr. Helfferich, obdržala zajednička nistri i stručni referenti natrag u Beč, Dne 23. ov. mj. sukobio se je kod holan-| dijskih otok sa englenšk dan neprijateljski razarač, a drugi je bio od Sukob na moru. a jedan dio njemačke torpedske flote im brodovima. U bitci je uništen je- 1- droplana opažen da tone. Jedan je njemački bod bio prisiljen da se zakloni u holandijsku luku za koje Ymuiden, a drugi su se povratili s m alim gubitcima. Domaće vijesti. Ratni zajam i češke banke, Kod h sedam čeških novčan ih zavoda potpisano je na V. ratni zajam 1328,932,850:— kruna. Kod same pak »Živnostenske Banke« potpisano je po milijarde kruna. Ovo ujedno može da služi kao stvarnim odgovorom šarlatanima ententi i raznim njenim političkim po svijetu, koji hoće da »oslobode češki narod« od — »ropstva« ! Novinska sloboda na Rijeci. Na prijedlog d ijeci odregjena od 14. jula 1914. | talijanske novine, Može li se očekivati, da će ukinuta preventivna cenzura, Senjskoj je što je bila Na Rijeci izlaze i ržavnog odvjetništva, na se to protegnuti i na Dalmaciju ? Nadajmo se ! Stav donose, da zivlje na stavnju rogjene u god. 18 ustanovljenja za službu narodnog ustanka sa' nja godišta 1899. Bečki listovi je objelodanjen oglas, kojim se va , u svrhu oružjem. Svi obvezanici imaju se najkašnje do 31. ovog mjeseca prijaviti u hova stavnj d NEE svoju općinu. Nji- a biće obavljena nar. ustanka od 8. do 22. dojdućeg Ranije uvagjanje ljetnoga vre. mena. Prošle je godine uvedeno ljetno vrijeme dne 1, maja. Sada javljaju budimpeštanske no- vine, da je ministar trgovine izjavio, da će s ob-' zirom na nestašicu ugljena uvesti računanje ljet- ljetno nog vremena od 1, aprila vrijeme trajali po godine. Još se ne 1917. To će javlja, hoće li se jednako odrediti i u austrijskoj poli mo- narhije. Dopi [u većini | dručjima sa ljenim od neyrijatelja ili ro silom bila Rečeno upiti. što p onim područjim sames tralnschweisebureau ( Kriegsgefangene) Wien |. Branc odsjak »L« u vlastitih sivanje sa svojtom u za- 8. Kod Gemein- Auskunfsstelle fir fatatta 9, ustrojen koji posreduje pri dopisiva podanika u Monarhiji i nji- ičnim po- koja redovanje slijediti će na način, da rispiju 0: odsjeku, bivaju koja se malazi u jem od slonove kosti. Na gor- | blagopreminulog od povjerenstva za! Br. 615 prevedeni na francuski jezik te posebnim tiska- nim obrasciina poeiajeni »Crvenom Križu« u neprijateljskoj državi. lični odgovori bivaju priopćeni odregjenicima na tiskanim o brascima u wz u. 1] RR , Priopćenja se imaju ograničiti samo na lič- ne i obiteljske poslove, te ne smiju koračiti u svakom pojedinom slučaju 20 riječi D nje ovog posredovanja E saobraćaju sa talijanskim »Crvenim Križem«. Od- nosne su pošiljke podložne normalnoj-poštarini. Poštanske objave. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta i rzojava za Dalmaciju : Neke su novine donijele vijest, da je promet _po- | štanskih paketa za ratne zarobljenike u Rusiji, ra- di zabrane izvoza iz Švedske, privremeno obu- stavijen. Ova se vijest ima smatrati kao nespo- razum. Poštanski paketi za ratne zarobljenike u Rusiji mogu biti i nadalje slobodno predani kod svakog c. k. poštanskog ureda, jer prama oba- vijesti švedske poštanske uprave, isti bivaju ne- smetano proslijegjeni na opredijelište. — Osim sa već objelodanjenim poljskim poštanskim uredima, pripušten je privatni poštan- ski paketni promet takogjer i sa pošt. uredima 378, 389 i 397. Za sada je pak obustavljen pro- imet sa pošt. uredom br. 429, — U predjelima Srbije, zaposjednutim od austro-ug. vojske, predan je javnom prometu i 6. i k. etapni poštanski ured Umka; u odručju Crnegore i pošt. ured Ulcinj, a u Poljskoj pošt. i brzojavni ured Koniecpol. , — Vrijednosna pisma i Kutije od vrijed- nosti za inozemstvo (i za Njemačku) bivaju sa- mo onda primljeni za poštanski prenos, ako se isti prije prikažu mezatvoreni piimajućem činov- niku za pregledbu sadržaja. Ako nema zaprijeke, pošiljač će sam iste zatvoriti uz nadzor prima- jućeg činovnika. :. Slike Njihovih Veličanstva Kra. lja Karla i Kra jice Zite. Njegovo se je €. i k. Veličanstvo premilostivo udostojilo da u- dijeli ratnom pomoćnom uredu pri ć. k. mini- starstvu unutrašnjih posala pravo razdavanja pre- višnje Svoje slike, priskrbljene s Previšnjim pot- pisom, na korist zvaničue ratne skrbi. Slika (por- | tret) izići će u tri različite izradbe, biva: 1) na | kartonu veličine 54 X 74 u šarenom tisku, (slično kao do sada raspačavanih slika Njeg. Veličanstva Cara Frana Josipa I., Njeg. Ve- ličanstva Cesara Karla I, kao Prijestolonasljed- nika), uz cijenu od K 8; 2) na papiru u di. strukom svjetlotisku jednake veličine kao pod 1), | uz cijenu od K_3; 3) u manjem formatu veli | čine po prilici 23 X 30 cm na umjetničkom pa- | piru u šarenoj autotipiji, uz cijenu od 40 para. Ratni pomoćni ured postarao se je ne samo | da ovim slikama pruži s umjetničkog gledišta skupocijenu reprodukciju Previšnjeg portreta, nego Je u stanju, da pored dobitka, koji ide u ko- rist zvanične ratne skrbi, razdava slike uz cijenu, | koja je znatno niža od one, koja se inače zahti- | jeva za takove reprodukcije, | Budući se kod svih javnih ureda i zavoda | pokazuje prešna potreba slika Njihovih Veličan- upozoruje se po želji c. k. Namjesništva u sve državne i autonomne oblasti i urede, ge zavode na rečene slike, s o- | paskom, da će im ratni pomoćni ured, u svrhu | prištednje s redovitim paušalom, na zahtjev uslupiti gore spomenute reprodukcije uz ove sni- žene cijene, i baš onu pod 1) uz cijenu od K 5, onu pod 2) uz cijenu od K 2. Slika pak nazna- čena pod br. 3) ustupit će se školama, kad bi one naručile najmanje 50 komada, uz cijenu od | 30 para za svaki otisak. |, Odustaje se sa raspačavanjem slika s okvi- | rima, radi poteškoća transporta. Pripravlja se takogjer uz iste cijene i re- produkcija slika Njezina Veličanstva Cesarice, pa je i glede toga upozoriti interesovane vlasti, | tim više, što se s ruge strane nugjaju takove | slike bez koristi za ratnu skrb, a uz cijenu mno- I | . . Da se ratnom pomoćnom uredu, pri nesta- šici pakovnog materijala, što više olakša razaši- ljanje slika, a poštu što više moguće rastereti, bilo bi uputno kad bi se narudžbe obavile ko- lektivno., Nadalje nam se javlja, u nabave navedenih slika, da je ovdješnje ć, kot. poglavarstvo jvripravno da vodi dopisivanje u predmetu sa ratnim pomoćnim uredom. Umo- ljavaju se pak vlasti, š ole, zavodi, kao i svi ostali, da izvole svakako ove sedmice obavijestiti rečenu Vlast, koliko se slika pojedine vrsti želi nabaviti, a istodobno da dostave odnosni iznos. Razne domaće vijesti. Plemenita | akcija velecij. ggje. Tereze grofice Thun-Thun, | izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, na korist dalmatinskih invalidnih ratnika, sa XIV, popisom | prinosa dosegla je svotu od K. 18.050:28. — U Trstu je dovoljno slovenskih djaka, profesora te i zgodnih prostorija, pak »Edinost« , pravom zagovara, da se ondje, umjesto sloven- | skih tečajeva, otvori slovenska mnazija. — »Wiener Zeitung« od 14. o, mi. donosi, da su carskom naredbom ukinute ovlasti vojnih | zapovjednika na političke uprave. Po tome je o- joj sa političke vlasti podregjene svojim sta ojoj su političke vlasti p« svojim višim | vlastima cdr ..sno ministarstvima. « Iz- | — Giede polopljenja parobr. »Za | javio je I. ka u da je Il. kapetana ale. da'je. blizu RI U ra | opazi silur, naredi k aru da zaokrene, ali je “bilo kasno. Ta, potvrgjuje i kormilar, koji se na- i lazi u istoj bo 'o drugoj pak vijsth že | 8e, da je ista podmornicu spalila | i odvela a zatočen | upravitelj u | za EE Sad pro olakšanja ta s tali općinski i oo i irski e « ord i | Lisie, da 88 u zadnje doba coć. ogled bez hr: | vatskog : - ici _u Theresienstadtu u- | mro je o ata Ttilko Grabet, koji je