Br. 817. Novi zapletaji ? Kad je Ententa bezobzirno odbila mi- rovne ponude i centralnih vlasti i pre- sjednika Wilsona, a izjavila da će tjerati mak na konac, dok ne uništi svoje protiv- nike, tad centralnim vlastima nije preostalo drugo, već da se late skrajnih sredstava, e da čim prije učine kraj ratnim strahota- ma, a uzbunjenom svijetu mir povrate. Prvim ovog mjeseca naviješten je poo- štreni podmornički rat, zadnje a za nepri- jatelje najstrašnije srestvo, kojim su baš u živac pogogjeni. Oni su htjeli, da nas i naše saveznike gladom izmore, te da nas odasvuda željeznim obručom opašu, a sada su sami odasvuda okruženi tako zvanom .pomorskom kugom“. Tražili su, pak su i našli ! Ovim činom započinje novo razdoblje u sadašnjem ratu; rat stupa u odlučan sta- dij, koji bi imao što skorije donijeti pOmu mira. Centralne vlasti, prije nego li su se odlučile na ovaj korak, zrelo su stvar pro- mislile i na sve se eventualnosti pripravile. Ove uvijek računaju sa činjenicama, a ne sa frazama, kojima se opsjenjuju narodi Entente. Naravno, da ovaj pooštreni podmor- nički rat otešćava donekle i stanje neutra- laca, premda je označena sloboda prolaza nji- hovim brodovitna, i zato se čeka, što će na ovo neutralne vlasti. Najveća se pozornost svratila na Sje- vernu Ameriku, koja je gospodarskim pro- izvodima veoma bogata. Ententa ima da njoj zahvali, što je do sada mogla izdržati i hranom i municijom, i Amerika se je uslijed toga nagrnula zlata, kao nikad prije. Oštre mjere njemačke na moru zabri- nule su doista Ameriku, i ona je prekinula diplomatske odnošaje sa Njemačkom, a da li će doći i do navještaja rata, i da li će je slijediti u tom i koja druga neutralna vlast, još nije poznato. U mnogim se krugovima ovaj korak Pedagoški i filozofski rad D.r* Gjura Pulića. Dr. Josip Posedel *) Cijeli javni životDra. Gjura Pulića od časa kad se je ovjenčan bogoslovnim lovor-vijencem vra- tio iz Beča d svoj rodni grad, pa do časa, kad se je umoran i bolestan preselio iz Tirola u Rim, ispunjen je neumornim radom oko nastave. Ne- tom se povrati kući, bi mu uz službu bilježnika duhovnog stola povjeren nadzor nad pučkim ško- lama, a kad je p Jederlinić g. 1846. osno- filozofski tečaj, imenova uz O. Čurčiju, ma- lobraćatina, kasnije nadbiskupa Aleksand:ije, Dum Antuna Roči-a i Dum Marka Kalogjera, kasnije biskupa spljetskog, profesorom u ovom tečaju D.ra Pulića,i to za vjeronauk. Kad se je zatim škol- ske god. 1849/50. preustrojila naša gimnazija te dotadašnja | CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU I j| pušta s vida pravu "| prema načelima religije, ali priznaje ujedno i PRAVA POJEDINI BROJ RASLA a aL DLA Nj LA LSV BL IZLAZI SVAKE SUBOTE ŠTVU. — ZA ZAHVALE | CRVENA HRVATSKA PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODĐI STOJI 20 PARA. U DUBROVNIKU, 10. FEBRUARA 1917. Amerike ne uzimlje ozbiljno i ne dava mu | se velika važnost. Jer svak pita: što može Amerika više pomoći Ententi, nego li joj; je i do sada pomagala! A ni kopnenom voj-' skom, ni svojum flotom neće doista doći na evropsko ratište, da se bori proti Nje- mačkoj, jer i Amerika ima s druge strane svog neprijatelja i takmaca, lukavog Japanca, | na koga ima više da pazi nego li na Evropu. | Hoće li doći do novih zapletaja, i ka- ko će se stvari dalje razviti, to je pitanje nedaleke budućnosti. Sa svih strana živo. se radi pripravama za nove bitke, koje bi imale biti već jednom odlučne. Zima je spriječila za sada veće borbe i napredovanje pobjedonosne vojske cen- tralnih vlasti u Rumunjskoj, Ententa je pak u velikim konferencijama, tamo i amo, a podmornice centralnih vlasti imaju sad glav- nu riječ. Njihova djelatnost ima da uništi osnove naših neprijatelja. Kad nijesu htjeli da prihvate humanitarno djelo poštenog | mira, sada će imati da oćute posljedice po- oštrenog rata. | Blokada Engleske, Francuske i Italije. Radi bahato odbijene mirovne ponude sre- dišnjih vlasti od protivnika i radi toga što je tim nastala potreba, da se rat dalje vodi s pojačanim | silama, zaključila je autro-ugarska vlada u spo- | razumu s berlinskim kabinetom, da će od 1. ve- ljače započeti voditi podmorski boj u žešćem o-/ bliku i da će u stalnom opsegu oko Vel. Brita- , nije, Francuske i Italije spriječiti svaki pomorski | promet. O tom je ministar izvanjskih posala grof Czernin upravio na sve neutralne države notu, gdje se veli, da je Austro-Ugarska i njezini sa- veznici u kolovozu g. 1914. prihvatila nametnuti im boj, da obrane svoj posjed i svoje životne interese, te da su saveznice trideset mjeseci rata polučili takove uspjehe rata, da su uništeni svi planovi neprijatelja, koji su išli za osvajanjem, te da austro-ugarska i njezini saveznici mogu smatrati, da su potpuno postigli svoje čisto de- fensivne nakane. | Ta je spoznaja i želja, da se ukloni daljnje nepotrebno prolijevanje krvi, urodila mirovnom ponudom četiriju središnjih vlasti. Naši su pro- | tivnici, zaslijepljeni bjesnilom, bahato odbili tu , ponudu, nadajući se, da će se sudbina okrenuti | snije bi imenovan stalnim direktorom istoga za- voda. Iz Zadra bi godine 1863. premješten u Spljet, a odanle nakon malo mjeseci u Trento, gdje ostade do svojega umirovljenja g. 1877. Pulić je odmah u početku svoje učiteljske karijere započeo svoj književno-pedagoški rad, i nije prestao marljivo raditi na tom polju za vrijeme cijele svoje učiteljske službe, te je uz dva oveća djela napisao oko trideset većih ili manjih znanstvenih rasprava. Prva mu je radnja. bila ocjena nove privremene osnove za javnu nastavu uvedene početkom školske godine 1849/50. Ovu je ocjenu objelodanio pod naslovom: »Qsser- vazioni sul progetto di riforma dell istruzione pubblica in Austria« u časopisu »Avwvenire«, što ga je onda izdavao u Dubrovniku Dr. Ivan Au- gust Kaznačić, U svojim pedagoškim opaskama k novoj osnovi Pulić se pokazuje pronicavim i već iskusnim pedagogom, koji uvažuje potpuno zahtjeve vremena i nove socijalne potrebe, ali ne idealnu svrhu uzgoia. Polazeći s načela da je svrha škole uzgojiti čo- vjeka za društvo, a da je jedino pravo i čvrsto društvo ono koje se osniva na duševnoj zajednici vjeiovanja, jer iz ove izvire jednako shva- ćanje dužnosti, on dolazi do zaključka, da du- hovna vlast jedina ima pravo da uredi uzgoj državi kao oruđu providnosti u vremenitom redu civilnog društva pravo, da obzirom na najviše vre- za njih povoljno, te da će nas moći satrti. Sta- vili su takove zahtjeve mira, koji pretpostavljaju kano da su četiri savezne sile potpuno svladane, a idu za tim, da mas posvema unište. Bog je svjedok i cijeli svijet, ko je kriv, što se rat i da- lje nastavlja. Radi nakane protivnika, da vojske austro-ugarske i njezinih saveznika svladaju, a njihove mornarice unište i pučanstvo im izgladne, mora se boj nastaviti na kopnu i na moru sa svim oružjem, pa i najžešćim. Upotrebivši sva | bojna sredstva u većoj mjeri moći ćemo skratiti rat. Protivnici su i do sada išli za tim, da spri- ječe svaki pomorski promet austro-ugarske i nje- zinih saveznika, te im prerežu svaki dovoz, Kao što su na drugim morima, tako su i na Jadranu torpedovali bez prethotne opomene dapače bol- ničke parobrode, kao i neoboružane putničke pa- robrode. Austro-Ugarska će i njezini saveznici od sada i sa svoje strane uzeti istu metodu, te će Vel. Britaniju, Francusku i Italiju odsjeći od svakoga pomorskoga prometa, pak će u tu svr- hu od 1. veljače 1917. u jednom stalnom pcdru- čju zapriječiti svim sredstvima svako brodarenje. Nota označuje na temelju priloženih karata točno to područje oko Vel. Britanije, Francuske, Italije te u Istočnom i Sredozemnom moru, gdje će se od 1. veljače hez daljnjega smetati svakim oružjem svaki promet na moru, te izjavljuje, da oni neutralni brodovi, koji vozeći u luke toga područja, to na vlastitu pogibelj čine. Premda je uregjeno, da će u stalnom roku biti poštegjeni oni neutralni brodovi, koji vozeći u luke toga područja na 1. veljače dogju blizu njega, to se ipak prešno savjetuje, neka ih sa svim sredstvi- ma, koja stoje na raspolaganje opomene, da se vrate. Neutralni brodovi, koji leže u lukama to- ga područja, mogu ga još do 5 veljače ostaviti, te se imaju najkraćim putem zaputiti na slobod- no područje. I tu je odluku stvorila Austro-Ugarska, hti- jući moćnim ratnim sredstvima skratiti rat i pri- bližiti se tako miru, za koji je spremila umjere- ne uvjete za razliku od svojih protivnika, koji su puni misli o uništenju, te je sada kao i prije te misli, da konačni cilj ovoga rata nijesu ni- kakova osvajanja, nego slobodan i osigu- ran razvitak svoje kao i drugih država. Pot- puno se uzdajući u svoje čete, koje su se iska- zale i na kopnu i na moru, stupaju savezne sile s gorkom odlučnošću no i sa sigurnošću u ovu fazu boja, da ih ovaj privede k uspjehu, koji će konačno odlučiti hrvanje, što traje godine i go- dine i tako opravdati žrtve krvi i blaga. Američkom je poslaniku predana ta nota s dodatkom, gdje se kaže, da je austro-ugarska menite svrhe društva, koje ona predstavlja, te na svoje vremenite potrebe, utječe i ona na uz- goj, a to osobito organizovanjem obuke. Zato povlađuje osnovi, sto zahtijeva od učitelja vjer- sko čuvstvo, ali joj zabavlja, što u načelu pri- znaje emancipaciju škole od crkve i hoće da zaštita pučke škole bude posve oteta svećenstvu. U tome naime, što sjedne strane učitelj mora da bude zadojen religijskim čuvstvom a s druge strane škola mora da bude emancipovana od crkve, on nalazi protivurječje. Stoga pozivlje UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF biskupe, da vindiciraju sebi pravo na npravu sje- meništa, ua uzgoj i obuku svećenstva i na cje- lokupni vjerski uzgoj civilnog društva, pače neka zahtijevaju, da se i u samim sveučilištima goji znanstvena obuka u vjeri. U pogledu opsega slobode poučavanja na- lazi on, da je osnova odveć tjesnogrudna, jer namećući obuci teške uvjete, usprkos liberalnim na- čelima, koja izbijaju iz preliminarnih opasaka, hoće da monopolizuje obuku, dok on smatra monopol u obuci jednako despotičnim i pogi- beljnim koliko neobuzdanu i neumjerenu slobodu. Što se tiče samih nastavnih osnova, on za- bavlja osnovi za pučku školu mnogobrojnost i raznovrsnost predmeta, koji se imaju poučavati, te nalazi, da ne budući svi predmeti pristupni umnom razvitku male djece, mogu lako otupiti prirođeno oštroumlje, tu zvijezdu sjevernicu pu- čkih masa, paralizujući fizičku snagu, koja je NEPRIMAJU SE LR tS SAA al SS SSL Apt ESL God. XIII. vlada brižno proučila sadržaj poruke presjednika Wilsona senatu, koja je puna uzvišene i moral- ne ozbiljnosti. Austro-ugarska vlada ne omalo- važava uzvišenih ciljeva, što ih je Wilson imao pred očima, no prije svega mora ustanoviti; . da je njegova želja osujećena već tim, što su pro- tivnici odbili mirovnn ponudu Austro-Ugarske i njezinih saveznika. Gospodarsko značenje jadranskih zemalja, (Piše c. i kr. pukovnik Emerich v. Buchwald.) Što do sada nije našemu neprijatelju uspjelo oružjem, trebao je učiniti glad. Podmukla osnova naših neprijatelja, da nas izgladne, nije uspjela, hvala svijesti i požrtvovnosti našega pučanstva i naših vojnika. Ali to nam je najbolja nauka, da se pobrinemo za budućnost. Treba iskoristiti svaku i najmanju produktivnu snagu naših ze- malja, podići takovu produkciju i stvoriti toliko bogatstvo, da neprijatelju ne padne nikada više slična osnova na pamet i da se uopće ne usudi ni pomisliti na to da nas izgladni. Ovdje u prvom redu dolaze u račun one zemlje, koje su do sađa bile glavnim područjem uvoza žitarica, a to je Dalmacija, Crna Gora, Arbanija i južna Hercegovina. Ove zemlje moraju učiti, da se same opskrbljuju i da najmanje za- jedno s Istrom pokriju potrebu južnoga voća. U položaju ovih zemalja, u njihovoj klimi i pri- rodnim pogodnostima leže ogromna bogatstva. Pučanstvo ovih zemalja je radino i pošteno i bavi se od vajkada poljodjeljstvom i stočarstvom. Rasa dalmatinskih goveda je malena i krave da- vaju godišnje oko 2000 litara mlijeka. Tu bi se moglo mnogo učiniti križanjem rasa, racional- nim hranjenjem blaga, koje je većinom vezano na gorske pašnjake, jer je gojenje hraniva za blago nepoznato. Isto bi se moglo podići tovlje- nje svinja. Prometna srestva u ovim zemljama su malena, a ratom još više ograničena. Tu bi trebalo mnogo toga učiniti, kao i podizanjem gospodarske organizacije, uvažanjam strojeva za , obragjivanje zemlje i umjetnog gnojiva. Tako bi se mogli učiniti upotrebivima veći kompleksi do sada neobragjene zemlje. Tisuće hehtara neo- bradive zemlje moglo bi se tako naseliti invali- dima i oštećenima ratom. lsušenjem močvarnih predjela kod Zadra, Župe i Kotora, nađalje ur- barizovanjem Krivošija moglo bi se u unutraš- njosti zemlje dobiti mnogo plodonosnog tla i nadoknaditi nestašicu cerealija. Trebalo bi na- dalje usavršiti gojenje maslina i vinove loze, smokava, naranča i limuna i tako na visoke po- prva poluga poljodjelstva i obrta, vremenitih te- melja svakog društva. S toga primjenjujući svoje nazore potrebama naše zemlje cijeni, da bi na- stavna osnova za naše pučke škole morala uzeti u obzir naše osobite ekonomske prilike i veliku razliku izmegju Primorja i Zagorja, te podređu- jući obuku uzgoju pružati trijezno i umjereno onoliko umne hrane, koliko je treba, da se poste- peno oplemeni značaj po naravi muževan i srce po sebi velikodušno Dalmatinca, e da mu bude lakši rad njegovih ruku i miliji znoj njegova čela, u jednu riječ da bi ga morala uzgojiti tako, da bude ljubio i blagoslivljao gruđu, koju krči, i valove, koje siječe. Glede srednje škole ne slaže se slosnovom u vrlo važnoj tački. On je naime od- lučno protivan učenju klasičnih jezika u nižim razredima, jer cijeni, da nije moguće odmah nakon svršetka pučke škole odlučiti, je li dijete sposobno za zvanja, za koja se zahtijeva najviša na- obrazba, a s druge je strane uvjeren, da se od djece između 10 i 14 godina ne može zahtijevati, da shvate ustroj klasičnih jezika i misli staroga svi- jeta, kad nijesu još uvježbala i učvrstila dovoljno sposobnost da shvate i sude o pojavima, koji im svaki dan stoje pred očima. S toga je on mni- jenja, da bi sveopći prvi stadij srednje obuke imala sačinjavati niža realka, a istom nakon svršetka ove da bi imalo započeti intensivno uče - nje onih predmeta, koji su podlogom budućoj E