Str. 2. 3. stepena. Osim toga podijelio mu je njemački car željezni križ 1. i 2, stepena. U svibnju pro- šle godine zapalo ga je visoko odlikovanje, pa je imenovan velikim admiralom, koja je šarža onda istom osnovana, pa je Haus po tome prvi veliki admiral naše mornarice. Vječna mu slava ! O hrvatskom pitanju. Vrli otadžbenik, poznati hrvatski književnik, mučenik za ideale hrvatskoga naroda g. Ivan Nep. Jemeršić, nedavno je napisao u »Hrvatskoj« članak »Budimo na oprezu !«, iz koje prenosimo glavnije stavke : »Čini se, kao da je po narodni hrvatski karakter bila od vrlo osudnog momenta ona faza života, kada se na rogjenoj grudi počelo njego- vati eksotično bilje importovano od naših ljutih neprijatelja, a sve pod krinkom tobožnjeg brat- stva, u prozirnoj namjeri, da budemo infi!covani tuberkoloznimm bakcilom, koji će hrvatskoj našoj eksistenciji sukcesivno eksorbisati svu narodnu snagu, a same Hrvate dovesti do najžalosnije i najkatastrofalnije pojave, kako bismo naime sami sebi iskopali svoj grob i na nj postavili crnu ploču sa natpisom: »Finis Croatiae — konac Hrvatskoj !« .| Kodifikovanjem srpstva u domaji nastala je u Hrvatskoj tekom vremena takova zbrka nirod- nosnih pojmova, da bi se još i danas jedva mo- gao naći hrvatski i iskreno misleći čovjek, koji bi bio kadar solidno riješavati taj gordijski čvor. Na temelju skroz labavom i ledenom htjeli su neki ljudi u Hrvatskoj sazdavati zgradu bolje budućnosti — hrvatsku mladež našu. Kad je ono sa slavenskog sjevera Masary- kova struja zaslijepila i bolje umove u Hrvat- skoj, nastala je bila zaista i za opstanak same Hrvatske vrlo teška atmosfera, dok se i jedan ugledni hrvatski književnik bez rumenila u licu usudio jevno irabunjati, kako je i hrvatsko Za- gorje »prag zlatnog srpstva« ... Nama, čistim Hrvatima i pravašima, pod- metali se od tobožnjih naprednjaka i vajnih po- kretaša, kojekakvi nečisti motivi, a sami radili su, što svijesno, što nesvijesno na uskrišenju Du- šanova carstva, što oni nikako i nikada oprovrći neće biti kadri, jer ih u tome desavouira i sam njihov ćaća i, učitelj Masaryk, koji je nedavno na jednom predavanju u Londonu izjavio, »kako se Hrvati i Slovenci žele udružiti u velikoj Sr- biji«, dok istu tu ideju propagira i danas u Pe- trograđu ... Zaista sramota, da se i ovakav je- dan izrod i veleizdajnik usugjuje nametati men- torom hrvatskom i slovenačkom narodu. Misao udruženja Slovenaca i Hrvata u ve- likoj Srbiji može nicati samo u usijanim glava- ma, a ove su bile daleko od ljubavi spram Hr- vatske, a danas su još i mnogo dalje... Ne bi škodilo, da za Hinkovićem, Supilom, Trumbićem, Potočnjakom i ostalim slične vrsti, pogje u svi- jet još i po koji drugi izrod hrvatski, koji bi se možda još i danas htio zanašati velikom Jugo-, slavijom, a koji u potaji žali, što se preko noći' pomrsili smioni računi. | Za nas Hrvate i Slovence — samo u okvi- ru habzburške monarhije — mogu se naći svi| uslovi slobodnog vjerskog i narodnosnog raz-| »PRAVA CRVENA HRVATSKA« samo zemlje stojeće pod moćnom državnom kru- nom premilostivog vladara Karla IV., koji je i kadar bez uštrba za susjedne ugarske narode — sve naše hrvatske zemlje sjediniti u jedinstveno tijelo pod zajedničkom hrvatskom vladom.« Sa ratišta. Zadnjihtdana nije na ratištima bilo većih borba. Tomu je uzrok i velika studen i led. Na rusko-rumunjskom ratištu naše su čete u jednom poduzeću kod Stanislavova imale uspjeha na zemljištu i na zarobljenicima. Tako i južno od Haliča i kod Woronczyna. Južno od Valeputne zauzeli su naši na juriš jedno jako uporište i zarobili 13 časnika i 1200 ljudi. Izmegju doline rijeke Uza i Putne bili su živahniji topnički bo- jevi. Kodivojne skupine Mackensenove nije bilo osobitih dogogjaja. Na Balkanu, izmegju Vardara i Dojranskog jezera, bilo je kad i kad živahnije topničke va- tre. Francuski napadaji sjeverozapadno od Bito- lja i engleški kod Dojranskog jezera ostali su sasvim bezuspješni. Na zavoju Černe bili su od- bijeni neprijateljski protunapadaji na visoke po- ložaje što su ih naše čete zauzele. Na dfalijan- | skoj ironti vodile su se borbe oko jaraka. Ne- prijateljski napadaji ostali su bezuspješni. Manje borbe u okolici Gorice i u dolini rijeke Vipave donijele su nam ispravak tamošnjih pozicija i oko 1000 zarobljenih Talijanaca. Talijanski su aeroplani bacili dne 11 ov. mj. nekoliko bomba na Trst, na Muggiu i na škver S. Rocco. Na zapadnom ratištu došlo je do borba ozbiljnijeg karaktera, osobito sjeverno od rijeke Somme. U noći od 10. na ll. ov. mj. navalili su Englezi u malenom odsjeku ironte od Beau- courta do Serre na njemačke pozicije. Osobito je u okolici Serre bila borba ogorčena. Englezi su iza teške topničke priprave 6 puta svoju navala ponovili i uvijek su bili uz teške gubitke suzbi- jeni. Središte njemačke pozicije na Ancri i Mi- raumont, zahvaćeno u poluokrugu od neprija- teljskih položaja. S južne strane doprli su En- glezi do Grandcourta na Ancri i do Pysa dva kim. od rijeke, sa zapada do Beaucourt, 3 kim. od Miraumonta, a sa sjevero-zapada do Serre u istoj takoj udaljenosti od tog njemačkog središta. No Nijemci drže svoju poziciju rijetkom ustraj- | nošću i odolijevaju u borbi za svaki pedalj zem- lje. Ovako izbočeni položaj smeta Englezima, pa bi se htjeli čim prije osloboditi toga klina. Turska izvješća javljaju o borbama. kod Kut-el-Amare i na armenskoj fronti. Kod Kut-el Amare ogorčene su borbe Engleza u glavnom ostale bez uspjeha. Na armenskoj fronti, osobito na dijelu fronte pri moru, bile su jače i izvid- ničke borbe s Rusima, koji nastoje, kako bi pro- drli u turske redove. Nakon pooštrenog podmorničkog rata listovi donose dnevno popise potopljenih neprijateljskih brodova, a tolika su društva prekinula putovanje. Razne vijesti. Nova imenovanja na Dvoru. Ručnim pismom Ni. Veličanstva dignuti su vrhovni dvorski imeštar knez Montenuovo i rav- vitka. Mi težimo za ujedinjenjem sviju naših ze- natelj kabinetske pisarne Schiessel uz priznanje malja, gdje se slovenački i hrvatski zbori, dok| stečenih zasluga sa svojih mjesta. Poslijednji je gledamo u Sloveniji, Dalmaciji, Bosni, Herce- | pozvan u velikašku kuću. Nadalje su imenovani : govini, Istri, Hrvatskoj i Slavoniji, a i drugud — | Princ Hohenlohe-Schillingsfiirst prvim vrhovnim ni spor ni uzrujan, mio zvuk glasa, pristojna | svaka riječ; u predavanju izbjegavaše toliko ton strogo znanstven, koliko vulgaran, a udešavao je obuku tako, da je kod lica ili događaja, o! kojima je bio govor — pokojnik bijaše naime/ povjesničar — sveđ isticao kakvo kreposno svojstvo. | Kod učenika cijenjaše više kreposno osjećanje i | dobro srce nego visoku inteligenciju i osobitu umnu sposobnost, držao je više do suda promi- šljena i tačna nego do brzine i poleta duha. Krug mladića bijaše za njega malen svijet: vi- đaše u njemu kao u minijaturi potrebe, želje, strasti, zgode i nezgode ljudi odraslih. Zato je pomnjivo pazio na svaku riječ, na svaku kretnju | povjerene mu mladeži te je nastojao čitati u duši svakog učenika. Kad je trebalo štogodgpokuditi, ne bi se ograničio na opće opomene u razredu, već bi zvao kssebi pojedince, pa bi ih opomi- njao i upućivao na dobro. A svom snagom na- stojaše, da isčupa zla čuvstva, što no su izvor mržnja i osveta, natjecanja, koja podžižu zavist, mala nasilja, iz kojih se rađa neukrotiva baha- tost, govor nejasan i dvoličan, znak pretvaranja i licemjerja, držanje otegnuto, koje dozrijeva do nepristupnosti, riječi nečedne, koje su sjeme pod- rugljivosti, preveliku pažnju prema samomu sebi, koja odaje prejako samoljublje, posluh prkosan, koji se s vremenom promeće u mržnju na svaku vjersku i građansku slegu, S druge je strane najvećom brigom njegovao u pitomcima. sve kreposti kršćanskog života, a osobito je svim srestvima nastojao da usadi, goji i jača svijest i čuvstvo dostojanstva čovječjeg duha«. Cijenio sam nužnim prenijeti iz nekrologa \ kino. i AMA koa li Ar tila st Rita dina 05 4 spomenutog profesora ovo malo riječi, jer nam one prikazuju u kratko, kako je Pulić shvaćao zadaću valjana učitelja i uzgojitelja, pa nam pri- kazuju i njegovo praktično učiteljsko djelovanje. Isto tako u nekrologu drugog učitelja trentske gimnazije, katehete Pavani-a, objelodanjenom u ljetopisu istog zavoda godine 1867-68. daje nam Pulić sliku vrsna vjeroučitelja i uzorna sve- ćenika. Najprije ističe borbu pokojnikovu protiv onog liberalizma, koji otcijepljenje crkve od dr- žave zove emancipacijom države, neobuzdanost u zlu i bludnji slobodom misli i djelovanja, uzbunu protiv zakonite vlasti i protiv svakog prava oslobođenjem i ujedinjenjein naroda, pro- tiv onog liberalizma, koji kao politički sistem razaranja i ujedno krivog građenja proglašuje u carstvu znanosti i činjenica apsolutnu neod- visnost uma i neograničenu autonomiju čovječje volje, te pod krinkom i uz lozinku napretka i civilizacije vodi društvo opet k poganstvu. Hvali zatim metodu pokojnikovu, kojom je ovaj znao tako ugađati prirodnim težnjama učenika i činiti tako sladak pritisak na njihove misli, da se je njima činilo kao da se pokoravaju sebi samimia, dok se u istinu pokoravabu samo nje- govoj volji ; a upotrebljavao je pri tome govor evanđelja, govor jednostavan i ujedno dostojan- stven, jasan i kratak, živ i lapidaran, koji ostajući duboko utisnut u pameti raspaljuje srce i poti- čući volju oživljava djela. Evo ovako kompen- dira Pulić učiteljsko djelovanje preminulog vje- roučitelja, očitujući ujedno i ovdje misli, kojima bijaše sam nadahnut, i oživotvorenju kojih bijaše posvetio svoj život. (Nastavlja se.) a! nai | dvorskim meštrom, a grof Berchlold na mjesto odstupivšeg grofa Lanskoronskoga vrhovnim ko- mornikom, nakon što je istovremeno dignut sa časti drugog vrhovnog dvorskog meštra. Pisar- ničkom ravnatelju Polzeru, članu velikaške kuće, povjerena je uprava kabinetske pisarne, a isto- dobno je imenovan kabinetskim tajnikom. Car Vilim u Beču. Njemački car Vilim došao je dne 120. mj. u Beč, da vrati posjet, što mu ga je Njeg. Vel. Ćesar i Kralj Karlo učinio nedavno u sjedištu njemačkog glavnog stana. Car je odsio u Dvorcu. Na ručku je Nj. Vel. Ćesar i Kralj Karlo srdač- nom dobrodošlicom nazdravio Caru Vilimu, na što je ovaj osobito srdačno zahvalio. Car Vilim otputovao je 13. o. mj. po podne. Zračne borbe u siječnju. O bojevima u zraku mjeseca siječnja javljaju nam iz stana za ratnu štampu : Unatoč neobične studeni, osobito u višim slojevima zrak, koja je sprečavala svako letanje zrakoplovaca, ipak je poduzeto mnogo lijetova u svrhu izvigjanja i radi borbe. Daljnja je j'oteš- koća bila osobito u naravi naših ratišta, jer zrako- plovci lete poglavito iznad planina, da izvigjaju i da se bore, gdje se ne mogu spustiti, gdje je dapače velika pogibelj radi nejednakih struja zra- ka, pa to nameće veće zahtjeve spretnosti i pri- sutnosti duha pilota, kao ni na jednom drugom ratištu. Tečajem mjeseca siječnja oboreno je šest neprijateljskih zrakoplova, dočim smo mi izgu- bili samo tri stroja. Nijemci su prošlog mjeseca izgubili svega 34 aparata; Englezi, Francuzi i Rusi izgubiše u svemu 53 aparata što u zračnim borbama, a što od topova oboreni: od ovih se je 39 srušilio sone strane linije, a 26 ih je ostalo u njemačkim rukama. Osim toga zapalili i srušili tri neprija- teljska svezana balona, dok oni nijesu izgubili ni jedan balon. Prestao uvoz iz Argentine. »Agencija Amerikanaca« javlja : Uvoz mesa i žita je iz Argentine prestao uslijed pojačanog podmorskog rata. Prošle nedjelje je iz Argentine u države četvornog sporazuma izvezeno 200.000 quartera mesa. Argentinska žetva je već skoro sa svim sregjena, berba kukuruza je vrlo bogata, a kakvoća žita je odlična. Rad podmornica od 1. do 10. veljače. Bern, 13. veljače: Pariški »Figaro« donosi iskaz gubitaka trgovinskih alijirskih i neutralnih mornarica od 1. do 10. veljače. Po tom iskazu je potopljeno svega 58 trgovinskih alijirskih bro- dova te 32 neutralna broda s ukupno 176.925 tona. Iskaz je sastavljen jedino po popisu Llo- ydove agenture. Po vijestima, što su stigle u Amsterdam od 1. do 6. o. na večer, potopljeno je preko 95 brodova, 7. o. na večer prekoračio je taj broj već 125 brodova. Engleški su brodovlasnički krugovi zbog prekomjernih gubitaka jako uz- nemireni. Domaće vijesti. Presjednik Gospodarskog Vi. jeća kod Njegova Veličanstva, Pri- godom poklonstvene deputacije, odaslane sa strane gospodarskih korporacija, udruženih u t. zv. presjedničkoj konferenciji, Nj. Veličanstvo udostojalo se je upraviti na presjednika Zemalj- skog Gospodarskog Vijeća gosp. Huberta kneza Borelli-Vranskoga slijedeća pitanja: Koliko je trajalo putovanje ? Odgovor : 3 dana. Nj. V.: Kako je bilo putovanje ? O.: Putovanje bilo do- bro, ali je na moru bilo ružno vrijeme. Ni. V.: Otkle Vam stara ratna medalja ? O.: Dobio sam ju prigodom okupacije Bosne. Nj. V.: Kakva je bila jematva u Dalmaciji ? O. : Ispala je prilično dobro. Nj. V.: Kako je ispala berba maslina u Dalmaciji ? O. : Imali smo srednju berbu. Ni. V.: Kako je sa aprovizacijom Dalmacije? O.: Nadam se, da će aprovizacija ići bolje, ali to ovisi o zgotovljenju željezničke linije Like, po- što inače ne bismo imali nikakve sveze s dru- gim prugama. Nj. V.: Već će biti, Dalmatinci su se ponijeli sasvim lijepo, sasvim rodoljubno, ja sam s njima sasvim zadovoljan; veseli me, što to mogu kazat, lijepo. Njegovo Veličanstvo se je za tim milostivo udaljilo. SO-godišnjica hrvatske čitao. nice u lstel. Hrvatska čitaonica u Kastvu ovih je dana čedno proslavila 50-godišnjicu svoga op- stanka. To je bila prva narodna čitaonica u Istri, dosta zaslužna u pogledu bugjenja narodne svijesti. Čestitamo na rijetkom jubileju, uz svesrdni: Cvala i napredovala ! Imenovanje dalm. poke. škol“ skog vijeća. Njegovo je Veličanstvo ime- novalo dekana stolnog kaptola u Zadru Angjela Piasevoli, protosingjela i rektora grčko-istočnog bogoslovskog zavoda u Zodru Jeroteja Cvijetića, upravitelja državne gimnazije sa talijanskim na- stavnim jezikom u Zadru Jurja Lušića i profe- sora i interimističkog upravljača preparandija u Br. 618 Arbanasima školskog savjetnika Augustina Gr- gića članovima Pokrajinskog Školskog Vijeća dalmatinskog za naredno šestogodište. Novac sa slikom kralja Karia. Budimpeštanske novine javljaju, da će dojdućeg mjeseca stupiti u promet novi novci sa slikom kralja Karla, i to srebrni novci od jedne i dvije krune i jedan nov novac od 50 hel. Nadalje du- kati po 10, 20 i 100 kruna, - Carsko i krseljevsko pokrovi. teljstvo. Zvanični »Sarajevski List« priopćuje, da su Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo i Njezino Veličanstvo carica i kraljica Zita preu- zeli vrhovno pokroviteljstvo nad spomen-crkvom pok. nadvojvode Frana Ferdinanda i Sofijinim domom za mladež kao i nad gjačkim kongre- gacijama u Sarajevu. Ponovna pregledba novačenja. Četvrta revizija obvezanicima pučkog ustanka, rogjenim od god. 1872 do 1891, kako bečki li- stovi donose, bit će od 3. do 28. dojdućeg marta. Čitulja. U Sugjurgju na otoku Šipanu preminuo je g. Jozo Bogdan, posjednik, u 84.0j godini. Rodom je iz Konavala, a ondje je bio nastanjen sa svojim vrijednim i radišnim sino- vima g.g. Ivom i Mihom, na vlastitom njihovom imanju. Bio je dobar starac, poštenjak, uzor- domaćin. Sprovod je slijedio jutros dneva 17. o. mj. na grobište »Sv. Duha«. Pokoj mu vječni, a ucvijeljenim sinovima i svojti naša sućut. Jednogodišnji dobrovoljci za ratnu mornaricu. Ratna je uprava odre- dila u korist apsolveaata nautičkih škola, ko j nastoje ući u ratnu mornaricu, ali ne mogu is- kazati propisano vrijeme ukrcavanja po $ 27. obr. zak., da se odustane — ako je natjecatelj inače sposoban — za vrijeme rata od ovog zah- tijeva. Ova odredba cilja na to, da takvim ap- solventima, bez obzira na nemogućnost takve dokaznice uslijed ratnog stanja, utre put da po- stignu pogodnost'kao jednogođišnji dobrovoljci ratne mornarice. Odlučuje u toj stvari politička zemaljska vlast dogovorno sa vojničkim zapo- vjedništvom. Natječaj. Iz zaklade »Tegetthoff« u Visu raspisan je natječaj na razdijeljenje svote od K hiljadu, i to najviše izmegju desetoriče naj- potrebitijih živućih austr. veterana viške bitke 1866. — Molbe treba poslati općini u Visu naj- dalje do 15 marta o. g. putem općine svog stal- nog prebivališta. Dijeljenje ovih darova slijediće o Uskrsu, a u spomen 50-godiš. viške bitke, što se je sla- vila na 20. jula 1916. . . Najviše vojničkih satova sa kožnatom -orukvicom i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem- plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i mornarice, a koji satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrste uz najniže cijene kod prve tvornice satova Hanns Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Briix br. 1457 (Češka). Preporučamo stoga prije svake nabave, da na- ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra- šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje svakomu na zahtjev badava i franko. Gradska kronika. Svečanost Sv. Vlaha u Gracu. Piše nam ugi. naš stari sugragjanin iz Štajerskog Graca : “| ovoga su puta Dubrovčani, koji se ovdje nalaze, proslavili dan svoga zaštitnika, svoga sveca milih uspomena, svoga svetoga Vlaha. Na 10 sati otslužio je službu Božju u grad- skoj župnoj crkvi (»Herren Gasse«) gorički sveće- nik dum Romano Biatoš, i poslije mise bilo je grličanje. Bili su nazočni — kako i lanjske godine — u lijepoj kiti skoro sve iste Dubrovkinje i sve isti Dubrovčani. Nakon službe Božje pozdravljali: su se i jedni drugim čestitali : jeda li Bog do do godišia u našem Dubrovniku ! | dao Bog, da se njihove želje ispune, i da se u zdravlju i u miru uzmog- nu pokloniti kipu svoga miloga Parca u miloj svečevoj crkvi, ter uskliknuti : »Dubrovniče, malo mjesto, ala si mi drago. U tebi nam biva nešto, kao nigdje blago!......« Na poklonstvene brzojavke du- brovačke podružnice Aust, Morna- ričnog Društva (Flottencerein), što su bile odaslate sa glavne skupštine u našem građu dneva 28. pr. mj., koje smo u cjelosti dodijeli u broju od 2. ov. mj., stigli su do sađa ovi brzojavni odgovori : poklon Pomorskoga i srđačno zahvaljuje za lojalni pozdrav, — Ka- binetska Kancelarija. — Odgovor sada blagopokojnog Velikog Admirala Antuna Hausa, na lirvatskom jeziku, jamačno jedna od?zadnjih zahvala, što je za nje.