NR RNS NENE TN NN M $tr. 2. Govor Wilšonov. Reuterov ured javlja : U svom uvodnom go- voru rekao.je Wilson: Rat je od početka dao svoje neosporno obilježje našoj industriji, našoj trgovini i našoj politici. Nije bilo moguće, da budemo prema njemu ravnodušni ili nezavisni. Upikos . mnogog mimoilaženja u mišljenju, mi smo se približili jedni drugima. Na moru su nam učinjene velike nepravde, ali mi nijesmo željeli, da na to sa svoje strane odgovorimo nepravda - ma ili zagrožavanjem. Ma da su nekoliko od na- mi nanešenih zala bili neobične prirode, mi smo avijek bili svijesni toga, da ništa ne tražimo za samog sebe, što ne bi bili voljni da zahtijevamo za cijelo čovječanstvo, naime poštenu trgovinu (Fair dealing), pravednost, slobodu za život i žaštitu od organizovane nepravde. U ovome du- hu i zapojeni ovakovim mislima, mi smo više doši do uvjerenja, da naš zadatak mora biti rad na održavanju i učvršćivanju mira. Mi smo čvrsti u naoružanoj neutralnosti, ali izgleda, da mo- žemo i na drugi način dati izraza onome, što zahtijevamo i bez čega nećemo biti. Može ćak i da se dogodi, da će nas okolnosti natjerati na aktivnu obranu naših prava i na učešće u veli- koj borbi, ali ništa ne će mijenjati naše iđeje i naše ciljeve, Mi ne želimo ni da osvajamo, ni da dogjemo do kakvih bilo koristi, mi ne želi- mo ništa, što bi se moglo steći samo na štetu drugog kakvog .naroda. Mi nijesmo više malo- gragjani; dogogjaji u ovoj borbi na život i smrt načinili su od nas svjetske gragjane. U pitanju je naša sudbina, naš narod. Mi znamo za šta ćemo se zalagati, naime zato, da se svi narodi spoje u svjetskom miru i u političkoj stalnosti, da bi.se obezbijedile najvažnije tačke mira, be- zuslovna jednakost naroda u svim pravnim pi- tanjima, pošto mir nije obezbijegjen, kada se on oslanja na samo prividnu pravnu ravnotežu. Vla- de moraju počivati u pravednoj moći (just po- wer), na saglasnosti onih, nad kojima se vlada. Mora imaju biti podjednako slobodna za sve na- rode i za sve države, ito na osnovu zakona, koji se imaju utvrditi tačnim dogovorom. Naoružanja pojedinih naroda moraju se ograničavati na po- trebu uregjenja unutarnjih prilika i domaće si- osti. Ovim načelima moramo mi pribaviti poštovanje ! U plamenovima ćemo biti skovani u ovo novo jedinstvo, u plamenovima, čiji nas žar čeliči radi nezavisnosti i shvaćanja naše po- litike. Mi ćemo pred očima sviju ljudi riješiti veliki zadatak, kojemu smo sada pristupili. Viceadmiral Rodler o podmorničkom ratu, »A Nap« objelodanjuje razgovor sa zamje- nikom zapovjednika mornarice, viceadmiralom Rodlerom, koji veli: Mi smo kroz morski zapor stavili u osobito teški položaj napose Solun, tako, da vlasti entente u svojem saobraćaju sa ovim ratištem su vrlo spriječavane. U sjevernom moru su transportni brodovi sa žitom, a u Sredozemnom moru brodovi sa ugljenom, najdragocjeniji plijen podmornica. Može se uzeti, da živežna opskrba Eugleške bit će sa nekih 11 do 12 milijuna tona tonelaže. Jedan dio ove tonaže jeste spriječen za uvoz već prvim danom, kad je nastupio u život neograničeni podmornički rat, jer je neu- tralna tonelaža, koju se može mirne duše pro- cijeniti na 2 i po do 3 milijuna tona, posvema izostala. Vrlo je lako uvidjeti, da svaka pojedina tona ove tonelaže, koja ne dospije u Englešku, povisuje u Engleškoj potreboće i u slučaju, da pooštrenim podmorničkim ratom uspije potopiti oko 3 milijuna tona, tada će položaj za Engleš- ku postati vanredno kritičan. Dosadanjim uspje- sima podmornica vrlo je lako izračunati, kad će ovo kritično vrijeme biti postignuto. Položaj pod- mornica postaje sada, kad dani bivaju neprestano dulji, samo povoljniji, jer glavno djelovanje pod- mornica može uslijediti samo po danu, pošto po noći je vrlo teško vidjeti cilj i pogoditi. O- sim toga neumorno se radi na pomnažanju pod- mornica, tako da će ove doskora moći mnogo više i jače djelovati. Razne vijesti. Njemačka | Mexiko. Wolffov ured javlja, 5. marta: Američke štampa donosi saopćenja o upustvima spoljnoga ureda njemačkom poslaniku u Meksiku za slu- čaj, da Sjedinjene Američke Države poslije obja- vljenog neograničenog podmorničkog rata ne bi ostale neutralne. Od ovih je vijesti u stvari istinito ovo: Po- što je zaključeno, da se 1. februara započne sa podmorničkim ratom, moralo se, s obzirom na dosadanje držanje američke vlade, računati & mogućnošću konflikta sa Sjedinjenim Oržavama. Carski poslanik u Meksiku bio je stoga razloga sredinom januara pozvan, da u slučaja, ako bi američke Sjedinjene Države obja- vile Njemačkoj rat, ponudi meksičkoj vladi sa- vez i s njome ugovori sve pojedinosti. Upustvo »PRAVA CRVENA HRVATSKA« je megjutim poslaniku izrično stavilo u dužnost, da kod meksičke vlade ne preduzima nikakvih koraka, dok ne stekne uvjerenje, da je američka unija objavila rat Njemačkoj. Na koji je način američka vlada došla do ovoga akta, nije još utvrgjeno, no izgleda, da je po srijedi izdaja, koja je izvršena na ameri- čkom tlu. Ičeni podmornički rat. Informisani krugovi u Kopenhagenu, raču- naju, da je od 1. do 15. februara potopljeno svega 520.000 tona sporazumnih i neutralnih brodova; od 15. do 28. februara potopljeno je pak — koliko se do sada znade — daljnjih 300.000 tona. To bi u 28 dana značilo 820.000 tona. Ovi su ogromni brojevi kod gotovo po- svemašnjeg obustavljanja neutralne plovidbe, i imajući u vidu, da se neograničeni podmornički rat vodi u stvari tek od 8. februara, nijesu oče- kivale i nadmašuju sve, što se u tom pogledu smatralo mogućim. Ovdje se ni ne govori o drugom, nego o ovim podmorničkim uspjesima. Kitaj protiv Njemačke. Novine dobivaju iz Newyorka, da se po br- zojavci iz Pekinga kabinet jednodušno izjavio za to, da se prekinu odnosi s Njemačkom. Pred- sjednik to ne odobrava, već je izjavio, da jedino njemu po ustavu pripada za to pravo. Ministar je premier odstupio, a to će isto po svoj prilici učiniti ostali ministri. Reuterov ured javlja, da demisija kitajskog kabineta po svoj prilici ne će biti prihvaćena. U držanju se Kitaja prema Njemačkoj nije ništa promijenilo. Wolffov ured izvješćuje, da ni u ministar- stvu izvanjskih poslova ni na kitajskom posla- ništvu u Berlinu o demisiji u kineskom kabinetu i o nakani da se prekinu odnosi s Njemačkom nije ništa službeno poznato. Austrijska štampa o odgovoru monarhije Sje- dinjenim Državama. Raspravljajući o odgovoru monarhije Sije- dinjenim Državama ističu listovi, kako u tom naj- novijem austro-ugarskom aktu dolazi do izražaja duh stroge pravičnosti. No dolazi do izražaja i čvrsta volja, da austro-ugarska nije voljna ni za dlaku odstupiti od neograničenoga podmorničkog rata. Nota dokazuje bezuslovnu pravnu podlogu našega koraka. Nove ententine mjere protiv Grčke. Čini se, da patnje grčkoga naroda nijesu nekim francuskim krugovima još dovoljno velike. Tako zahtjeva »Journal des Dćbats« u svom ne- kidašnjem uvodniku još oštrije mjere protiv Gr- čke, a napose protiv kralja Konstantina. Atenski izvjestitelj »Le Journal-a« upozoruje na to, da blokada saveznika protiv Grčke još sveudilj nije dosta izdašna. Grčka mora osjetiti svu težinu ententine jakosti. Sadašnje se prilike moraju uči- niti nepodnosljivima, kako bi se upokorila Grčka. Burna sjednica Dume. Druga je sjednica dume bila vrlo burna. Vogja kadeta zast. Miljukov žestoko je navalio na vladu, i rekao megju ostalim, da je unutar- nji položaj zemlje očajniji, nego li ikada. Vlada je nesposobna, da riješi pitanja o financijama i o opskrbi pučanstva živežem. Vogia radničke stranke Korenskij bio je još oštriji. On je rekao, da je sada udario sudbonosni čas rata, ali o njegovu svršetku vrlo pesimistički sudi. Vrlo je smiješno govoriti o osvojenju Carigrada, kad vlada nije kadra da brani vlastitu zemlju, te ju oslobodi od neprijatelja. Sada se mora svim sred- stvima raditi oko svršetka rata. Wilsonove namjere. Sa mjerodavnog mjesta se saznaje, da pre- sjednik Wilson smjera da naoruža trgovinske brodove i da preduzme i druge mjere, radi za- štite američkog brodarstva, pa i u slučaju, da se- nat ne primi zakonski predlog o naoružanoj ne- utralnosti. Misli se, da on za to ima punomoćje, te se glasuje i držanje senata smatra kao dokaz | o tome, da iza njega stoji kongres. Naši dopisi. Iz Ercegnovoga. (Srušio se strop u crkol.) Otrag malo vre- mena, jednog jutra okolo 6 sati srušio se odje- dnom cijeli strop ovdješnje samostanske crkve sv. Antuna. U svome padu klačinara je, koja je bila do 12 cm. debela, razmrskala, upravo zdro- bila vas crkovni namještaj. Sreća, da se tog časa nije nijedna osoba nalazila unutra, jer bi sigurno bila platila životom. — Samostan je vlasništvo zaslužnih O.O. Trećoredaca, reda sv. Frana, i kod nas dobro poznatih i obljubljenih »glago- laša«. Njihova crkva je od davnina slovila kao zavjetovalište, te je uvijek bila najbrojnije posje- ćivana. Sada su naši glagolaši bez crkve! Prama mnijenju stručnjaka, morat će se unutar- njost hrama temeljito preuredit i restaurisat, što zahtijeva ogromne troškove. A oci Trećoredci su vrlo siromašni i bez ikakva imetka. Sloga sta- vljamo na srce svakomu, ko je iole moguć, da priteće u pomoć svojim novčićem, da se ova drevna bogomolja pristojno i opet otvori. Milo- dare može se slati i na Uredništvo ovoga lista, koje će objelodanjivati primitak, ili direktno na Upravu samostana O.O. Trećoredaca u Erceg- novome. Domaće vijesti. Dalm. Namjesnik kod Njegova Wellčanetva, Njegovo Veličanstvo naš Ćesar- Kralj Karlo I. primio je u Badenu dne 1. o. mj. Njeg. Preuzv. dalm. Namjesnika u dužu audi- ericiju. O tome javljaju iz Beča, 2. o. mj.: U če- tvrtak Njegovo je Veličanstvo primilo u posebnoj audijenciji, koja je trajala sat i 20 časa, gospo- dina Namjesnika grofa Attemsa, te se potanko dalo obavijestiti o svim prilikama Dalmacije. Osobito se Cesar zanimao za sadašnje prilike našeg ribarstva i govorio o nuždi da se ovo što bolje, prama današnjim potrebama maroda, or- ganizuje, te naglasio da će sam lično utjecati eda se željama i potrebama narođa u Dalmaciji udovolji što bolje može. Oporuka Dra. A. Gjivoje, epljet- skog biskupa. Biagopok. Dr. Antun Gii- voje, biskup spljetsko-makarski, u svojoj oporuci od dana 22 srpnja 1915. ostavio je u glavnom ovako : Svoje nepokretnine u rodnom mjestu La- stovu svojim dvama neputovima : Antunu i Kti- stu Gjivoje, a bratu svoje pokućstvo u Spljetu; zatim je ostavio dvjema nepućama: Anki i Ma- riji, po K 3000, a drugo je većinom ostavio u nabožne svrhe, t. j.: Stolnoj Crkvi uime pripo- moći za pjevanje K 3000 ; zavodu Mangjer K 1000; Zakloništu Martinis-Marchi ženskom i muškom odjelu K 1500; siromasima Lastova i Spljeta po K 1000; Nadbiskupskom Sjemeništu u Zadru K 5000; Biskupskom Sjemeništu u Dubrovniku K 3000; Biskupskom Sjemeništu u Spljetu svoje knjige ; Centralnom bogoslovnom Sjemeništu u Zadru, što je imao ma Brodarici u Zadru. Naj- višć je pak ostavio za zakladu nauka u Zadru, za uzgoj crkovne mladeži cijele pokrajine. U ovu svrhu ostavio je svoju kuću u Zadru, a u nov- cima dosta veliku svotu; no sad se točno ne 'zna koliko, jer u oporuci nijesu točno naznačeni imeki iznosi. Ova Zaklada ima dužnost, da dava njegovu bratu K 750 ma godinu, dok je živ. Odredio je, da ovom Zakladom upravljaju svi biskupi Dalmacije, a da ima početi da djeluje 60 godina iza njegove smrti. Napokon je osta- vio još neke manje legate poslužnicima. Sprovod pok. Biskupa slijedio je tt prošlu subotu žalobnim učestvovanjem cijeloga grada. Kaptolskim Vikarom bio je izabran presvi- jetli Msgr. Vice Palunko, naslovni biskuf'. O jeziku trgovačkih komora, Javljaju iz Beča: Državno je sudište odbilo pri- tužbu trgovačkih komora u Pragu, Budjejovicama i Piznju protiv naredbe ministra trgovine, da se u buduće kod svih izvještaja i podnesaka na cen- tralna mjesta i na ministarstva moraju služiti isključivo njemačkim jezikom. U obrazloženju presude izjavljuje državno sudište, da su formalni prigovori bez znamenovanja. U meritornom se pogledu ističe, da odluka u ovom konkretnom slučaju zavisi o pitanju, da li članak 19 temelj- nog državnog zakona sadržaje ustavno pravo ko- mor4, da opće sa centralnim oblastima u jeziku, što su ga one same odabrale, i da li imaju pra- vo, da se pritužuju protiv ove naredbe ministra trgovine. Državno je sudište već više puta, otkako postoji, presudilo, da uredi autonomnih organa ne mogu iz članka 19 izvoditi prava pritužbe pro- tiv naređaba pretpostavljenih oblasti glede služ- benoga postupka. Čitulje, U Stonu je dne 2. o. mi. pre- minula dobra i radišna domaćica, sestra našeg prijatelja i sumišljenika, zaslužnog rodoljuba, Prep. Dekana D. Nika vit. Buntjelića. ' Bratu i ugl. rodbini naše duboko saučešće, a plemenitoj pokojnici vječni pokoj. Sto I dvadeset godina od postan- ka austrijske himno ,,Bože, živi“. Na 28. pr. mj. navršilo se 120 godina, da je Haydnova melodija odregjena službeno za car- sku anstrijsku himnu. Prvi je put bila javno iz- vedena u bečkom Burg-Theater na svečanoj pro- slavi u čast dvadeset i devete obljetnice rogjenja cara Frana Il, austrijskog. U bečkoj dvorskoj bi- blioteci čuvaju se četiri egsemplara raznih pre- radba himne, napisana vlastitom rukom kompo- niste Haydna. Tekst je bio u početku sklopio profesor estetike na »Teresianumu«, Haschka, kasnije se je više puta mnijenjao, dok nije go- dine 1853. bio raspisan natječaj za najljepše ri- ječi. Nagrade odnese tekst Ivana Gabrijela Seidi, i taj se je sačuvao do danas. Ograničenje putovanja željez- mloem, bez osobite dozvole, produženo je do 1. aprila. . Vejne zaklada za vodice ko- nje, gonječe Ili košiječe. Prams se. općenju ć. i k. vojnog zapovjedništva u Mostaru 16. februara o. g. ć. i k. ministarstvo rata otpi- Br. 021 som 27. januara 1917. upozoruje, da se iz za- klade divizije trena broj 15 dava jedanput po 150 K četvorici potrebnih gragjanskih osoba, ko- je su godine 1914. iz Bosne, Hercegovine i Dal- macije bile sazvane za trujnu službu kao vodioći konja (Kop gonjači ili kočijaši $€. pelknechte), maljskih prijevoznih sredstava, a postale su tije- kom te službe nesposobne za zaradu. Prednost će imati oni, koji dokažu da ew postali nesposobni za zarada, jer ranjeni od ne- prijatelja. Molbenice bez biljega, imaju se otpre- mati ć. i k. ratnom ministarstvu zajdalje do 15. aprila 1917. Molbenicama imaju se pridružiti isprave te dokazi, da je dotičnik potreban, daje službovao kako gore spomenuto i da je tijekom te službe postao nesposoban za zaradu. Razne domaće vijesti. Akcija ggje. grofice Tereze Thun-Thun, izdanjem kiijige >Za Boga i za Cara«, na uhar dalmatinskih vojnih invalida, kako nam javljaju iz Zadra, dosegla je 23. popisom prinosa svotu od K 23.338:78. — G. Vladimir pl. Budisavljević, bivši u- pravitelj 6. k. kot. Poglavarstva u: Kotoru, dodi- jeljen je ministarstvu unutrašnjih poslova u Beču. — Javlja nam Javna Dobrotvornost na Grudi, da je g. načelnik Mato Mašan Magud, da po- časti uspomenu pok. g. Ivana Dagoniga, oca vič. župnika Don Iva u Pridvorju, udijelio K 10 za si- romahe sela Pridvorja, na čemu Uprava zahvaljuje. — Primamo od ć. k. Ravnateljstva Pošta za Dalmaciju, da su za poljske poštanske uređe pripušene samo stvari i jestiva, koja nijesu pod- ložna kvaru. | uslijed poteškoća otpremanja stižu takove pošiljke često pokvarene, pak rađi toga kao i zbog oskudice živeža u zalegju, što samo otešćava prehranu pučanstva, a pošiljač ne po- stizava željenu svrhu, stoga će od sada sve ta- kove pošiljke biti od pošt. ureda beznojetno odbijene. — Vladajući knez Liechtensteina, Njeg. Vis. Ivan II., namijenio je akciji grofice Terezine Thun- Thun lijepi iznos od K 2000:—, poprativši usto svoju pošiljku slijedećim brzojavom : »Najtoplije Vam zahvaljujem, milostiva gospogjo grofice, na najljubeznije mi poslanoj Vašoj knjizi »za Boga i za Cara«, koja sadrži toliko ganutljivih dirljivih značajka junačkoga i rodoljubnoga pu- čanstva Dalmacije, da su se još i povećale moje stare simpatije za onaj vrli puk, i ja s veseljem slijedim Vašu izraženu želju te doprinosim za skrb invalidnih ratnika one lijepe zemlje.« — Javlja: nam Ravnateljstvo Pošta i Brzo- java, da su u zaposjednutom području Srbije otvoreni i predani prometu još i ovi etapni po- štanski uredi: Bogatic, Krupanj i Loznica, Gradska kronika. WMojna odlikovanja | unapregje- mje. Naš sugragjanin g. Ivan Berger, ć. ik. sa- nitetski kapetan, imenovan je majorom. G. dr., Josip Harvalik, bivši mjesni kot. povjerenik, sada ć. k. domobr. poručnik, bio je odlikovan vojnim križem za zasluge ne ratnoj vrpci za hrabrost i promaknut na čast natporučnika. Čestitamo ! Nova akolje za naće ratao la. wallde. Kako doznajemo, bio je u prošlu ne- djelju u biskupskoj polači dogovor odličnih gra- gjana i predstavnika mjesnih vlasti o novoj ak- ciji za naše ratne invalide. Radilo se o tomu, kako bi se ratne invalide zainteresovalo na gospo- darskom polju te ih se podučilo u racionalnom pčelarenju, gojenju kunelja i u svilogojstvu, Svi su prisutni oduševljeno prihvatili | o0- dobrili pothvat, jer se tako opskrbljuju isvalidi, koji nijesu sposobni za teži materijalni rad, a u- jedno se promiču ove zapuštene grane našega narodnoga gospodarstva. Sutra će opet biti sastansk na 11 6. pr.p. valida | procvata našega gospodarstva. Stranol. Kros prošla dva mjeseca otsje- lo je u mjesnim hotelima i u privatnim stano- vima svega 618 stranaca. Kao u sadašnje ratno doba, priličan broj.