PRAVA
VENA HRVATSKA
+»
PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA [ DOPISI UREDNI«
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF EF JU SE
a SRETAN AS LL A ALLA ALA op
U DUBROVNIKU, 24. MARTA 1917.
e Pa - '
CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 10.
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15-
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
IZLAZI SVAKE SUBOTE
POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.
Rep
Br. 623.
Revolucija u Rusiji. nehtjede priznati nove vlade, eto domaćeg Dumina vlada morala je na to popu- | upotpuniti. Ministarsko je vijeće bilo mišljenja,
rata i pravog rasula ruskog carstva. Razni stiti, te se je došlo do zaključka, da Rusija da prilike iziskuju, da se predsjedniku Poincarću
Ruski kolos;od 180 milijuna stanov-| pak narodi Rusije : Finci, Ukrajinci, Poljaci sama odabere oblik svoje vlade. U tom je| Prepusti sva sloboda, da on odluči o položaju
nika, sa 20 milijuna četvornih kilometara, i plemena na Kavkazu jedva čekaju čas, smislu Mihajlo Aleksandrović izdao svoj| onako, kako on to pronagje da je najbolje za
proživljuje bistorične, sudbonosne dane. U da se domognu svoje samostalnosti, a ve- proglas, da će primiti carsku krunu, bude mlerese narodne odbrane. Radi toga je ministar
najkritičnijim časovima zbivaju se najveće predsjednik Briand predao predsjedniku Poin-
promjene. Dogagja se ono, što se niko ni
pomisliti nije usudio : ruska država nema
više svoga cara! |
Nikolaj II. peti je izmegju nama oe-|
prijateljskih vladara, što ga je zla kob stigla
u ovom ratu. Belgijski, srpski, crnogorski
i rumunjski kralj izgubili su svoju zemlju,
s ali im je ostao naslov kralja i kakva takva.
nada, da bi opet mogli doći na stero svoje |
prijestolje, dok ruski car, najmoćniji izme-
gju evropskih vladara, nije više car, morao
se odreći prijestolja i to, kako majnovije
vijesti dolaze, ne samo za sebe već i za ci-
jelu carsku kuću Romanova. Revolucijonarci
neće niti da se dađe vrhovno zapovjed-
ništvo Nikoli Nikolajeviću.
Pravo stanje stvari u Rusiji nije mo-
guće još razabrati, jer dolaze veoma protu-
slovne vijesti, a dolazi samo ono, što se
svigja engleškoj diplomaciji. Bilo što bilo,
ovi su dogagjaji privukli na se najveću po-
zornost, i svak ih prati s najvećim intere-
som, znatiželjan kakav će upliv imati na'|
opći položaj i nije li valjda ovo početak
svršetka ovog strašnog rata.
Već to, da se u Rusiji, gdje je cari-
zam bio tako duboko uvriježen i prošao
već u krv ruskom narodu, sad najednom
u trećoj godini rata zbiva tako zamašiti dr-
žavni udarac, najboljim je dokazom ne sa-
mo. slabog unutrnjeg stanja, već takogjer
i sitosti rata, a želje za mirom, pa ma kako
se en diplomacija trudila, da protiv-
M
Radnička stranka, na koju nova vlada
mnogo treba da računa, očito je sklona
misu, a kako će ovi, dogagjaji odjeknuti na
frontama, to se dade naslutiti, ako se po-
misli, da je već do sada u ruskoj vojsci
bila slaba disciplina, a u opskrbi najveći
nered. Sve će to novi dogagjaji još većma
ti
povećati.
Obistini li se k tomu, da zapovjednik
južnog krila ruske fronte, general Brusilov,
Dalmatinsko pučko umjeće.
Bilježi Vid Vuletić Vukasović. |
Dalmatinskom pučkom poslu nijesu izbro-
jeni dani, no se obnavlja i raste, osobito nasto-
janjem, gospogje Nađtalije Bruck Auffenberg,) iz
Beča, kojoj je uspjelo da svrati pozornost ot-
mene publike na naše pučko umjeće, navlastito
na. stručnu obrtnu primjenu te odlične umjetnosti.
Bila _je želja uzvišene gospogje, da se podigne
društvo za domaći obrt, a meni se čini, da bi mu
bilo najbolje sijelo u Dubrovniku, pa bi bilo do-
bro, eda se domaće kćeri priprave za vogjenje
finih pučkih umjetničkih radnja i da se nauče
primjeni na moderno rublje i toalete.
U ovom se poslu dosad odlikovala odlična
Lina pl. Bogdan, gospogjice Anka Hoz-
mann, J. Miš, Katica Turić iz Sustjepana u Ri-
jesi dube, i td, pa ne bi bilo mučno započeti
poso v , osobito za garniture na
lanenom batistu (finom postavu), što ga rade
1 Dalmatien und = Volkskunst = von Natalien Bruck
, Muster und Kunsttechnichen aus altem Volk
— Spltzen, Stickarbeit, Teppichweberei,
'Sehmuck Trachten u. Gebrauchsgegenstinde der Dalmatiner.
i & Co. Wien |.
1.68 tablica, a u tekstu veliki broj
I
i
i
liko je pitanje, da li
glatko ići.
će sve to mirno i|li to slobodna volja ruskog naroda. Du-|
| min je odbor htio nadalje, da se razoru-
carću molbu vlađe za demisiju.
Predsjednik republike Poincarć se je savje-
Pojmljivo je nadalje, da će ovi doga- žaju revolucijonarne čete, jer pristaju uz vao s Deschanelom i Dubostom, pa za tim
gjaji odjeknuti u drugim zemljama Enten-| radnički odbor, da se zabrani sloboda sa-!% Briandom o ministarskoj krizi. Deschanielj_je
te. Zar neće socijalistima u Francuskoj, a| stajanja vojnika na fronti, da se veliki knez 000. oincerćovu ponudu da sastavi kabinet,
osobito u Italiji, gdje su već do sada javno Nikolaj Nikolajević imenuje vrhovnim za-
istupali za mir, porasti ovim krila ?
Upadno je svakako i to, da je sa pre-
vratom u Rusiji palo i Briandovo ministar-
stvo u Francuskoj, a Briand je bio naj-
oduševljeniji pobornik za nastavak rata.
| pooštreni podmornički rat centralnih| ma i razdor u vojničkim krugovima. Vr-|
vlasti čini već do sada svoju, da ona ra-
tobornost kod Entente pada, svaki mini-
star gleda da otkloni od sebe svu odgo-
vornost, a kod naroda želja za mirom za-
hvaća sve to većeg maha. Radi ograničenosti
prostora donosimo samo letimice historijat
zadnjih dogagjaja u Rasiji :
Dne 12. o. mj. ustrojila su se u Pe-
trogradu dva revolucijonarna odbora: od-
bor dume od zastupnika svih duminih stra-
naka, na čelu im Miljukov i Rodzianko, i
odbor radnika, komu su vogje Čejdze i
Kerinski. Ovaj radnički odbor ima u ruka-
ma svu revolucijonarnu vlast, jer uza nj pri
staju i radnici i čete. Izmegju oba revolu-
cijonarna odbora došlo je do javnog suko-
ba, i kad je odbor dume htio da još vodi
pregovore sa carem, kao i kad je nastojao,
da se 13-godišnji bolesni carević Aleksej
proglasi carem, a brat carev, veliki knez
Mihajlo Aleksandrović, regentom. Ovo je
već bio zakliučio novi kabinet, a Miljukov,
novi ministar vanjskih posala, već to saop-
ćio inozemstvu kao i engleški ministar Bo-
nar Law donjoj kući, ali je radnički odbor
prosvjedovao protiv svega toga, jer da bi
to bila likvidacija revolucije, a pobjeda im-
perijalizma. Radnički odbor hoće da vodi
politiku mira, te je energično izjavio: »Bu-
de li carev sin proglašen carem, mi ćemo
proglasiti republiku; a to možemo, jer je
Petrograd u našim rukama«.
| seljakinje u Dabru kod Sinja po narudžbi go-
| spogje Bruck Auffenberg.
Društvo za unapregjivanje interesa Dal-
macije, osobito u ovo strašno doba, imalo bi
uzeti gorljivo na srce ovaj posao, a tako i ostale
posle, što zasjecaju u interese Dalmacije, o čemu
će biti riječ u ovom članku. Ovdje mi je napo-
menuti, da je na 8. januara došlo u gospogje
Natalije Bruck- Auffenberg trideset i tri prijatelja
umjeća, pod vodstvom Dr. Abelsa, ada razgleda
njezinu zbirku, što je isključivo naše pučko g-
mjeće. Spomenula gospogja Bruck njima je tu-
mačila i predavala dva sata, te izmegju ostaloga
istakla osobito zauzimanje Ni. Vis. Nadvojvot-
kinje Marije Jozefe kao Pokroviteljice »Društva
za čipkarsku i kućnu industriju Da!matinsku, za
promicanje napretka našeg narodnog umjeća«.
Ovdje mi je istaknuti, da je naš narodni
umjetnički posao u velike zadivio i opčarao pri-
jatelje Bečkog Umjeća, te je hvaljena gospogja
Bruck nakon predavanja primila bezbroj harnih
zahvala, a navlastito joj je zahvalio na usluzi,
što je učinila našem pučkom umjeću i ovom
zgodom, Mons. D. Frano Bulić.
Mi ne ćemo ostati prekrštenih ruku, biva
ne ćemo mdkom mučati na ovo pitanje, osobito
sada, kad se od mas dosta traži, da se uradi za
i
p siromašni narod, da nam se ne bi reklo: Kamo
| povjednikom vojske, ali je sve to znao da
osujeti radnički odbor i po tomu se vidi,
| više ovisna o radničkoj vladi.
I
| hovni zapovjednik sjeverne fronte, general
| Ruskij. bezuvjetno je pristao uz revolucijo-
| marce, dok je Brusilov, zapovjednik južne
| fronte, odvratio Rodzianku, da će on vršiti
| svoju dužnost prema caru i državi, a ne
| priznaje dumine vlade.
Više je nego jasno, da je cijeli ovaj
| državni udar maslo engleških intrigua, ali
| regbi da će ovog puta Engleška tjerajući
| vuka istjerati lisicu, jer već engleški po-
klisar izjavljuje: ne uspiju li poduzeća du-
me, tad će engleška mornarica prevesti
vogje revolucije u Englešku, gdje će biti pot-
puno sigurni i ova će revolucija biti ili kru-
na ili propast engleško-ruskog prijateljstva.
O članovima carske kuće stižu najraz-
ličitije vijesti. Carević leži teško bolestan,
nje se znade gdje je i što je s carem Ni-
kolajem II.
Pak ovaj metež, da ojači Rusiju i da
je učini sposobnijom za nastavak rata ?!
Tim neka se slobodno tješi engleško-fran-
cuska diplomacija.
Promjena vlade u Francuskoj.
|
| Dne 18. ov. mj. demisionirao je Briandov
kabinet u Francuskoj. Značajno je, što to rato-
| borno ministarstvo pada zajedno sa prvim gla-
sovima o revolucijonarnom pokretu u Rusiji.
| Na ministarskom vijeću izvijestio je ministar
presjednik Briand o vijećanjima, što su vogjena
| o uvjetima, pod kojima bi se kabinet mogao
ste dosad bili? Mi hoćemo da kažemo onu ve-
liku istinu : — »Totam noctem laboravimus ...«
Evo i dotičnog programa, a da se ugledaju naši,
kako se u svijetu radi oko znanja i umijeća, pa
neka nas tište svakojaki jadi i nevolje »totum
noctem laboravimus« :
Program
šetnja kroz umjetnost
pod vodstvom Dra. Ludviga W. Abelsa.
VI. godište 1916/17.
2. skup.
Subota, 9. dec, 2/3 — 4'/a Vojvodsko Savoj-
ska Gospogijinska zaklada, 1, Johannesgasse 15.
(Sastanak tu.)
Utorak, 12, dec, 102 — 11! Zbirka dra.
Henrika Riegera, VII. Mariahilferstr, 124 (pokraj
Giirtela). Moderni majstori.
118 =- 12*2 Zbirka dra. J. Konigsteina,
VII. Neustiftz. 67/69 (Amerling, Fendi, Pettenhof,
Petak, 15. dec. 101 — 11/2 Zbirka Josefa
Weissa, Ill. Reisnerstrasse 38 (Stari i stari bečki
majstori i t. d.)
112 — | Državna galerija, III. Rennweg,
Donji Belvedćre (Nove tečevine). — Od 15. decem-
bra do 4. januara radi svetkovina i t. d. stanka
od tri sedmice. Eventualno po dogovoru.
Srijeda, 27. dec, Izlet — Baden. Pregledanje
| da dumina vlada u Petrogradu postaje sve |
| Ovaj politički metež povećava još već-
carica je pokušala samoubistvo, a najma- |
\ izjavivši, da on smatra svojom dužnošću, da
| ostane na mjestu, koje su mu povjerili zastup-
nici zemlje. Za tim je Poincarć zamolio Ribota,
da on sastavi kabinet patriotskog ujedinjenja.
Ribot je pridržao da na to odgovori, dok se o
tome ne porazgovori s više parlamentskih članova.
Dnevom 20. ov. mj. Ribot je ministar predsjed.
nik i ministar za izvanjske poslove, Viviani
ministar pravosugja, Painleve ministar rata, La-
zare ministar mornarice, Thomas ministar za na-
oružavanje, Thierry ministar financija, Malvy mi-
nistar unutrašnjih poslova, Steeg ministar za javnu
nastavu, Despias ministar za javne radnje, Cle-
mentel ministar za trgovinu, Fernand David mi-
nistar za poljoprivredu, Violette ministar za op-
skrbu, Bourgeois ministar za rad i socijalnu pri-
pomoć, Maginot ministar za kolonije, dočim je
Daniel Vincent državni podtajnik za zrakoplovstvo.
Amerika ne misli izazivati.
Zastupnik »Volfova ureda« javlja radiote-
legrafski: Sigurno su sve mjere, što ih je po-
duzela američka vlada, otkad su prekinuti odnosi
sa Njemačkom, izvedene u suglasju sa običnim
pripravama za slučaj nužde. Ovu činjenicu - va-
ljalo bi imati pred očima obzirom na neispravne
komentare u Berlin preko Londona, te koje su
podesne, da stave korake američke vlade u krivo
svijetlo. Ni jedan korak nije poduzet sa namje-
rom Njemačku izazvati. Nasuprot je opetovano
rečeno, da američka vlada neće ništa učiniti da
razdraži pučanstvo mn Americi proti Njemačkoj.
Upozoruje na bezodvlačni službeni dementi vlade
nekoga izvještaja o njemačkim spletkama i aten-
tatima, te na dementije drugih uznemiru jućih gla-
“| sina, koji svi dokazuju, da ovdje prevladava po-
svemašnja namjera pokazati prema Njemačkoj
najveću rezervu. Kako ističe brzojavka »Newyork
Tribune« iz Washingtona, imade još uvijek sku-
pina, hoja se podaje nadi, da iza oružane neu-
tralnosti ne mora nužno slijediti rat. Ova sku-
pina, koja se nada, da neće doći do pravoga
rata, računa sa polaganim postupkom predsjed-
nika. Odluka Wilsona, da se oboružaju trgovački
brodovi, može se smatrati logičnim nastavkom
gore spomenute politike.
umjetničkih zbiraka i historički zanimivih gra-
gjevina.
Četvrtak, 4. jan. 10% — 11! Vila Bauer,
XIX. Hasenauer strasse 40 (Empre-pokretnine,
slike, starokitajski predmeti i t. d.
11/2 — 1212 Zbirka Hauer, XIX. Silber-
gasse 40.
Ponedjeljak, 8. jan. Zbirka Albertina nad-
vojvođe Fridrika (potanje obavijesti pridržane) i
Dalmatinska domaća umjetnost Natalije Bruch-
Auffenberg.
Petak, 12. jan. 10% —11% Akademija sli-
kovnih umjetnosti, I. Schillerplatz (Galerija, zbor-
nica, knjižnica),
1212 Ć. k. dvorske štale (izmegju Maria.
hilferstr. i Burgg, drugog pravca).
Utorak, 16. jan. 10 — 11'/9 Zbirka X. (želi
da se ne spominje). (Waldmilller, stari majstori i td.)
11! — 1. Gradski muzej, I. Vijećnica.
Subola, 20. jan. 10% — 11 Majoratska
polača kneza Kinskoga, I. Freijung 4.
118 — 12/9 Zbirka Alex. Fleischneru (prije
Karla i Rosalije Goldschmidt) 1. Schottenring 25.
Utorak, 23. jan. 10%4 — 11% Austrijski mu-
zej, I. Stubenring. Osobito: Zbirka starobečkog
porcelana.
11% — 12'/g Zbirka Jul. Briick, II. Gartnerg.
(stari i stari bečki majstori i t, d.)