- \ , koro + KRDA I ee \ eat; r S RA , PT Str. 2. Rasprava o miru u talij. komori. U sjednici talijanske komore odreklo se više govornika riječi. Ministar Rudini progovori o niskom tečaju talijanskoga novca i talijanskih deviza, a pri tom izreče i svoju nađu na do- voljnu pripomoć od strane saveznika, da se di- gne talijanska valuta. Zastupnik Bentini (socija- lista) naglasi protuslovje u dosadašnjem pretre- sivanju u toliko, što se ne može istodobno že- ljeti odlučan nastavak rata, a ujedno žaliti, što nema onih ratarskih radnih sila, koje stoje u ra- tnoj službi. U ravnici pak da je usjev žitarica za trećinu manji, nego li se očekivalo. Vlada bi htjela ratom proširiti granice Italije, a ne može ni jednoga hektara rimske njive osvojiti za go- spodarstvo. Ruska revolucija sigurno se nije pri- pravila za daljnje vogjenje rata. | to tim više što je do sada povijest zabilježila samo takove revolucije, koje su protiv rata. Zastupnik Capper (republikanac) zastupaše nasuprot stajalište, da se jako ratna politika i porast gospodarstvene produkcije mogu ujediniti, te označi rusku revo- luciju kao znak za nastavljanje rata. Na očigled »PRAVA CRVENA HRVATSKA« dovoljan. I ministarstvo priznaje, kako se širenje zlih proročanstva i neispravnih vijesti, koje truju javno mnijenje, mora bezobzirno i oštro kaznit. I ministarstvo želi i čezne za mirom. Ali mir ne zavisi od pojedinoga zaraćenoga, a pogotovo ni od jedne stranke. Domaće vijesti. Obustavljen privatni brzejavni promet. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je od sada unapri- jed obustavljen privatni telegrafski promet u Dal- maciji. Samo telegrami privatnih osoba, što se odnose na opskrbu vojske, mogu se predavati, nu samo putem vojničkih mjesta (postajnog ili etapnog zapovjedništva), a kad ovih nebi opsto- jalo, i putem oružničkih postaja. Osim toga uvjetno pripušteni su i poslovni telegrami trgovačkih i obrtničkih krugova te tele- grami privatnih osoba, ako su općeg interesa ; nu opstojnost te pretpostavke mora biti potvrgjena od političke Vlasti i s tom potvrdom provigjeni moraju biti odnešeni jednom od gore spomenu- velikih dogagiaja, koji: dozrijevaju u travnju, valja sačuvati nadu i pouzdanje. | Zastupnik Girardini izjavi u ime devedese- | torice zastupnika raznih stranaka, da vlada mora | Italiju povesti k pobjedi. Dogagjaji u Rusiji da | su povoljni za ratne svrhe četvornoga sporazuma, | pak da će ktomu jdoprinijeti, da se osujeti o-/ snova centralnih vlasti, apsorbirati sve ostale na- | rode uništenjem njihove nezavisnosti i slobode. Lojalnost saveznika, osobito Engleske, da je. nodvojbona. astupnik Modigliano (socijalista) reče, da se dvojbe i teškoće, što ih dan na dan privatno izražavaju zastupnici i ministri, nesmiju niti s parlamentu zašutjeti, bez obzira na dojam, što bi ga takove izjave mogle imati na vojevanje i na narod. Ni jedna talijanska vlada da ne bi bila Italiju smjela natjerati u rat, bndući se lta-| lija ne nalazi u stanju nepobjedive otporne spo- sobnosti. (Živahno odobravanje kod socijalista). Vojuički položaj da ne podaje mogućnosti, da bi se rat sa krvavim naporima mogao svršiti ovoga proljeća i da bi za to bilo potrebno bo- riti se još u godini 1918.. jer bi megjutim cen- tralne vlasti narednom žetvom pomogle svojoj obnemoglosti. Nu za to ne dostaju ni sile lia- lije, kao ni sile čitave Evrope. Za to da je je- dina zadaća vlade, uznastojati oko mira. Iz dogagjaja u Rusiji i parlamentarnih do- gagjaja u Francuskoj, kao i iz žurnoga nasio- janja Engleške, da proširi i utvrdi svoja osvo- jenja na Istoku, da se može sa sigurnošću zaklju- čivati, da je saveznicima dojadio rat. Talijanska vlada da ne smije zakrčivati puta ljudima, koji nastoje dobrom voljom prirediti mir. Sonino sam da je izjavio, da bi se uzeli u obzir ozbiljni predlozi za mir. On je dakako kasnije taj smjer ostavio. (Sonnino dovikuje: Ali Njemačka je ot- klonila da obznani svoje mirovne uvjete). Od- govor sporazuma da je odgodio mogućnost mira. Ne će li sporazum da formuliše nikakovih lojal- nih konkretnih mirovnih predloga, doći će do strašnih udara i obnemoglosti čitave Evrope, na korist prekomorskih mladih naroda, koji vrebaju na čas za osvojenje Evrope. (Živahno odobra- vanje kod socijal-demokrata). Ministar predsje- dnik Boselli izvodi, kako osobitim zadovoljstvom osjeća, što je više govornika sa velikim prizna- njem istaknulo držanje saveznika, a onda na- stavi, da komora mora uzeti obzir na nebrojene poteškoće ratnoga ministarstva, da skupi sve ra- spoložive sile. Sada ovdje iznesene pojedine želje i misli, da će ministarstvo po mogućnosti uzeti u obzir. Patriotskim da je osjećajima u raznim dnevnim redovima, koji su uzneseni, ministar za- Osim toga su za februar obećane, ali im još mlje odregien dan: polača i zbirka g. prof, Heinricha v. Angeli, g. dra. Josefa Kranza, He- raldski zavod g. ćes. savjetnika Krahla i Zbirka dalmatinske domaće umjetnosti gospogie Nata- lije Bruck-Auffenberg — i (za manje skupove) ponovna obilaženja polača i zbirke Czernin, Cho- tek i Metaxa. NB. Ulaznice članova za cijeli ciklus 40 K —, za već upisane 30 K izdane na ime, mogu se dobiti u knjižarnicama i trgovinama umjetnina na Grabenu, Opern —i Kolowratringu, u Karnt- neretrasse i kod vogja kursa XIII. Glorietsti, 13. Moli se, da se uvijek dolazi tačno s ulazni- | cama, jer zakašnjivanja u polače i zbirke imaju oća. I Uzgrede mi je ovdje spomenuti hranjenje svilenih buba, svilogojswo. U malo doba narod. se može pomoći, jer svaka kaplja gasi žegju. | Uz narodno tkanje, vezenje itd., neka se u Dubrovniku me zanemari narodno mašćenje. Kad imaš svile, je nije kudkamo, da je prodaš u sirovu, valja omasti, jer je pučka šara ustrajna, ne plavi, po- stane nošnja vehka, pa kao da je jučer iz masti, još se šara prelijeva jedna u drugu, te se i prvi narodi dive i hvale naš narod. To je prosu, ali se samo hoće ustrajnosti i u tomu poslu, Ovdje mi je kazati, da je to Isko, jer narod ne poznaje, 4 aa, * ash rme i asa ' ge tih vojničkih mjesta u svrhu predadbe. Do'ična vojnička zepovjedništva su vlasna, da ispitaju, da li i u koliko sadržaj telegrama odgovara gorespomenutim uvjetima i da li će ih pripustiti k predadbi. Zapljene imanja. Sudbeno je zapli- jeujeno imanje dr. Silvestra Giunia, odvjetničkog kandidata iz Kotora i Oskara Dudana iz Makar- ske, bivšeg konsularnog kancel. tajnika. To na osjeguranje oštete za pravnu povrjedu, počinjenu izdajničkim djelom u ratno doba. Novi poštanski uredi. Primamo od Ravnat. Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je u predjelu Arbanije, zaposjednutom od austro- ugarske vojske, otvoren i predan javnom pro- metu c. i k. etapni poštanski ured drugoga raz- reda Puka. U području Cruegore, zaposjednutom od austro-ugarske vojske, otvoren je i predan jav- nom prometu i ć. i k. etapni poštanski ured dru- gog razreda Andrijevica. U poštanskom saobraćaju sa ovim novim etapnim poštanskim uredima pripuštene su do- pisnice, otvoreua pisma, tiskanice (novine) i u- zorci robe. Osuda radi veleizdaje. U Sarajevu je ovih dama dokrajčen proces protiv Nikole Ka- šikovića, urednika »Bosanske Vile«, radi veleiz- daje. Osugjen je fa 10 godina teške tamnice. Državni odvjetnik i njegov branitelj uložili su priziv. Razne domaće vijesti. U Surajevu je kažnjeno više osoba globama, što su širile uznemirljive vijesti. — U Osijeku je zatvorena velika gimna- zija, jer se megju učenicima pojavio slučaj crnih šeša (boginja). — »Hrvatski Dnevnik« predlaže, da se u Bosni i Hercegovini i učiteljima odredi unifor- ina, kada ju nose svi činovnici. — Na talijanskoj je gimnaziji u Zadru do- kinut osmi razred, jer nakon zadnjih novačenja bio ostao samo 1 djak. Taj je sada dodijeljen sed- mom razredu. — U Zagrebu je redarstvo zaplijenilo kod nekih otpremnika 25 hiljada litara francuskog stolnog ulja. To danas vrijedi 420 hiljada kruna. — Iz Kotora ponovno upravljaju opravda- ne molbe, da im sc što prije povrate uredi, ko- tarski i okružni Sud, Poglavarstvo, kao i gimna- zija i nautička škola. : Bogoslovci I. i Il, tečaja u Zadru, radi poteškoća u nabavljanju živeža, poslati su kući. »Hrv. Kruna« veli, da bi s a uzroka mogli biti otpušteni kući i pitomci ondješnjih redovni- čkih samostana. i crnu. I pčelarstvo je naša narodna, mala indu- strija, kao što je i spomenuto svilogojstvo. Dalmatinski med bio je puno cijenjen kod starih Rimljana, biva za carstva je bio na daleko poznat olintski med, po otoku Šolti, što se zvala ' onda Olintha. Gospodarska kriza ovog strašnog rata pri- | siliće naš svijet na nove privredne grane, a dr- žim da mu se pčelarstvo može preporučiti kao veoma unosno privredno vrelo, što ne traži ni najmanje osobitih glavnica. U drugu ruku vino- gradarstvu prijeti meminovna kriza sposobnih radnih sila, velika skupoća modre galice radi | nestašice bakra, jaki pokret (nakon rata) u dru- štvu proti uživanju alkoholnih pićd, to kao sre- stvo za ojačanje porušenog zdravlja u preostalih živih generacija. Stoga je umjesno, što se osniva »Centralni odbor za promicanje nacionalnog pčelarstva u Dalmaciji, u svrhu go: spodarskog obezbijegjenja ratnih invalida«, a to | pod predsjedanjem dubrovačkog biskupa Dr. Mar- čelića. Odbor je pretprošle nedjelje imao sjednicu, gdje se je konstituisao, a već dosada je u mje- | šcst-sedam posjednika uljanika, koji čeznu | za ovom rukom narodnog obi.a, po onoj narod- | noj: Pomozi se ieam, pa će te i Bog pomoći. Gradska kronika. Na čestitke novoimenovanom presjedniku Pomorske Vlade. Naša Općina i Trgovačko-Obrtnička Komora upravile su svesrdne čestitke znancu i ljubitelju našeg staroslavnog grada, p.n. gospodinu Viktoru grofu Attemsu, prigodom njegova imenovanja predsje- dnikom ć. k. Pomorske Vlade, što smo objelo- danili u broju od 3. ovog mjeseca, na što su stigli slijedeći odgovori zahvalnosti : Veleštovanom Gospodinu Općinskom Upra- vitelju grada Dubrovnika : Za dostavljene mi čestitke u ime tog drevnog grada, priwite, Go- spodine Upravitelju, moju duboku zahvalu s u- vjerenjem, da će me procvat blagostanja tog, u pomorstvu toli zauzetnog pučanstva, najiskrenije razveseliti. — Gradac, 8. Ožujka 1917. — Oso- bitim štovanjem, preodani V. Attems. Veleštovani Gospodin Otomar Svoboda, ć. k. minislerijalni savjetnik u m.: Za priopćene mi čestiike te Ugledne Komore, koje su me naj- ugodnije dirnule, izvolite primiti, Veleštovani Gospodine Predsjedniče, moje najsrdačnije za- hvale, sa željom, da se pomorsko-trgovački pro- cvat i napredak tog područja, koli do sada, toli unaprijed i sa mojim nastojanjem najljepše ra- zvije. — Gradac, 8/Ill. 1917. — Osobitim što- vanjem, preodani V. Attems. Nj. Pr. admiral Njegovan na čestitku. Njeg. Preuzv. Gospodin Maksimi- lijan Njegovan, prilikom njegova imenovanja ć. i kr. admiralom naše slavne mornarice, na upra- vljenu čestitku sa strane preč. kan. Don Joza vit. Crnice, odaslao je slijedeći odgovor : Prečasni, Veleštovani Gospodine Kanoniče! Vaša ljubezna i prijatna čestitka veoma me je obveselila, jer znam da Vam je potekla od srca, onog plemenitog srca, koje vruće bije za Cara i za Domovinu. Na tom iskazu Vaše dragocijene mi privrženosti, izvolite, prečasni, primiti moju duboku hvalu. — &5/#ll. 1917. — Sa osobitim počitanjem, Vaš vijerno odani: Njegovan, Adm. Vojna edlikovanja i promaknu. &a. Znanac našeg grada, pukovnik u m. g. Ju- raj Klikić, zapovjednik nadoknadnog bataljuna domobr. puk. br. 23., odlikovan je oficirskim kri- žem reda Frana Josipa s ratnom dekoracijom, u priznanje izvrsnog službovanja u ratno doba. Imenovani su prič. poručnicima g.g. Pero Frlan, Bruno Moravec, Inje Pitarević, Mato Krile, Ivan Čižek, Vlatko Rajčević, Mato Glunčić, Ivan Didolić, Baro Vuletić Vukasović, Makso Gjiva- nović, Josip Fabris, Adolf Baldani i Antun Poljanić. Cestitamo ! Svečanost sv. Vlaha u zaro- bljeništvu, Naš sugragjanin g. Antun Gan- dić piše i u ime ostalih iz zarobljeništva u Ita- liji (Padula - Provincia Salerno), na ruke vič. g. Don Mata Vlahušića, upravitelja Zborne Crkve Sv. Vlaha, slijedeće retke : »Padula, 10. februara 1917. — Dubrovčani, gdje se god nagju, ne zaborave svog milog za- štitnika, Sv. Vlaha. Mali broj Dubrovčana ovdi u ropstvu ipak proslaviše našeg dubrovačkog nebeskog Parca. Imali smo tog dana svečanu sv, misu i blagoslov«. Ispiti osposobljenja za opće pučke i za gragjanske škole, s nastavnim jezikom hrvat- skim, započet će u Dubrovniku dne 22. aprilu o. g. Konferencije 0. Vrbaneka u društvu ,,Bošković“, Dne 17. o. mj. dr- žao je Mp. O. J. Vrbanek D. I. u kat. društvu »Bošković« religijoznu konferenciju: »O aktiv- nosti katolicizma«. Tu je vrijedni g. predavač iznio i razvio vrlo lijepe misli i jake razloge za svoj tema, na sveopće zadovoljstvo slušalaca, odraslih i mlađeži, kojima leži na srcu prava sreća, zdrava kultura katoličkog našeg naroda. Kako nam je lijepo bila prikazana »Aktivnost« katolicizma u njegovom početku, kroz vijekove njegova opstanka, pa i dandanss, kad mu to njegovi neprijatelji poriču a mlaki i indiferentni katolici daju im i u tome pravo. — Argumentima, koje je iznio O. Vrbanek, divno se učvršćiva i jača osvjedočenje za Kristovu vjeru i moral, lju- bav. za vjerske mile nam svetinje. Onakovih nam treba predavanju, da se zadubemo u sjajni duh katoličke nauke; onda se zanosnije radi oko du- bokog vjerskog odgoja, svoga i drugih oko nas, onda se puno bolje shvaća duhovni, unutraji i idealni katolički život. Ko onako shvaća i cijeni svoju vjeru, vjeru Propetoga, taj će prožet i kri- jepljen Božjom milošću imati pravu i jaku lju- bav prema Bogu i bližnjemu, taj može — pri- mjer su nam veliki naši sveci! — može neiska- zano mnogo učiniti za slavu Božiju, te za vre- menito i vječno dobro svoje i svoga bližnjega, u svim životnim prilikama, i u ovim teškim vre- menima. Vrlom g. predavaču uvelike hvale ! Premot stranaca kroz godinu 10046. U naš je grad kroz prošlu godinu 1916 prispjelo i otsjelo 5404 strarca, i to : u hote“ Br. 623 lima »De la Ville« 2159, »Lacroma« 66, »Sara- jevo« 23, »Sunce« 217, »Central« 3, »Austria« 368, Holimann i drug 61, »Grand Hotel Petka« 668, Villa »Hariet« 1, »Gradac« 62; privatni stan J. Pravica 22, male gostione u Gružu 102, u gđu ab: privatni stanovi u Gružu 181, u gra- Najviše je stranaca u naš grad prispjelo kroz godinu 1912: 26.030; - god. 1913: 25.782; - od. 1914: 21,646; — A : 6.378; — god. d916: 404. SETE Religijozna konferencija u »Be- škowvi&u«. Kako već najavismo, Mp. je Don Miho Fabris prošlog četvrtka držao u dvorani kat. društva »Bošković« učenu i zanimivu kon- ferencu o lajičkom-filozofskom moralu. Vješto je povukao pararelu izmegju kršćanskog i lajičkog morala, te potanko razglobio kako se lajički mo- ral ne dade ni usporediti sa kršćanskim, jer da- leko zaostaje za istim i po svom izvoru i teme- lju, te prema svojem cilju, motivima, sredstvima, po svom uspjehu i posljedicama. — Idućeg če- tvrtka dne 29. o. mj. na 7 s. uveče isti će go- spodin držati drugu konferenciju te . prikazati »Uspjeh kršćanskog morala«. Svoj p. n. gg., koju stvar zamima, slobo- dau je ulaz i dobro su došla. Članovi društva mogu dovesti svoje znance i prijatelje. Izloženi izborni imenici, Po pro- pisu $ 18 b) općinskog izbornog pravilnika, da- nom 20. ovog mjeseca izloženi su nanovo u pi- sarni mjesnog općinskog ureda izborni imenici i kazala naznačena u $ 18 a). Proti odlukama općinskog upraviteljstva, ko- jim su se poprimile ili zanijekale iskane pro- mjene, može se prikazati utok pismeno ili us- meno kroz 8 dana. od dana susljednog onomu novog izloženja, biva od 21 do uključivo 28. o- vog mjeseca i to istom općinskom upraviteljstvu za kotarsku političku vlast, koja odlučuje u zad- njoj molbi. Čitulje. Prošlog je utorka preminula g.gja Justina ud. Šimac rogi. Matešić, majka pomor- skih kapetana g.g. Romana i Pava Šimca. — U nedjelju je preminuo u bolnici g. Vo- jislav Peyrek, u 65.0j godini, vrlo vrijedan knji- govežac. Rodom je iz Česke, od nazad dvadeset i više godina u našem gradu nastanjen. — Preminuo je prošlog utorka g. Jakov Schweinberger, u 88.0j godini, umirovljeni pod- vornik mjesnog ć. k. gimnazija i bivši umir. ć. k. oružnik, U našem je gradu od nazad mnogo godina bio nastanjea, opće poznat i obljubljen osobito od svih onih, koji su prošlih decenija pohagjali gimnazijsku školu. Bio je u službi vrlo revanii uslužan. Prekjučer mu je popodne za spro- vodom uz brojnu pratnju stupao i profesorski zbor. Vječni im pokoj! Ucviljenim naše saučešće. Pokiranje općinskog prireza. Dalm. Zemaljski Odbor, zaključkom 20/12 1916., dozvolio je općini Dubrovačkoj, da u godini 1917 pobere u odlomku Dubrovnik, skupa s predgra- gjima i Bosankom, te u odlomku Gruž-Lapad, slijedeće prireze i samostalne odredbine : 1.: Prirez od 150% na državnu potrošarinu na sve stvari, koje su tom porezu podložne. 2.: Odredbine na uvoz: a) piva Kr. 2:70; neoslagjenih žesta Kr. 9:—; c) oslagjenih žesta Kr. 13:50, na svaku metričnu centu. Njegovo je Veličanstvo, Previšnjom odlu- kom 21/2. 1917., premilostivo se udostojalo da odobri taj zaključak, uz ograničenje, da žeste, koje su oproštene od drž. poreza na rakiju, ima- du ostati oslobogjene takogjer od općinske od- redbine. Novačenje. Prošlog je petka, subote i ponedjelnika u našem gradu obavljena vojna stavnja, ponovna pregledba rogjenih u godina- ma 1891 do uključno 1872. U petak je bilo za općine Dubrovnik, dubrovačku Rijeku i tugje pripadnike, u subotu za Cavtat i Orašac. a u ponedjeljak za Ston, Slano, Šipan, Lopud i Mijet. Nadomještenje okova | kljuka vrata od žute mjedi. Ministarstvo je ze- maljske obrane naredbom od 23. pr. mj. nalo- žilo, da se u svrhu nadomještenja okova | kljuka od vrata žute i crvene mjedi, bronce i bakra, obavi javnim raspisom. Nadoknadne dijelove za takove predmete vojnička će uprava priskrbiti prema uvjetima. Radnjom će se započeti nelom stignu nađoknadni dijelovi. Zakupnici moraju položiti u ime jamčevine iznos od 10,000 K za Dubrovnik. Tako isto za svaki pojedini dalm. Pomagala i tiskanice potrebite za: ponud mogu se Oijedei kod. ovdješnje Togovačko- Obrtničke Komore. Ponude će se otvoriti dne 29. ovog mje-