- \ , koro
+ KRDA I
ee \
eat; r S RA , PT

Str. 2.

Rasprava o miru u talij. komori.

U sjednici talijanske komore odreklo se
više govornika riječi. Ministar Rudini progovori
o niskom tečaju talijanskoga novca i talijanskih
deviza, a pri tom izreče i svoju nađu na do-
voljnu pripomoć od strane saveznika, da se di-
gne talijanska valuta. Zastupnik Bentini (socija-
lista) naglasi protuslovje u dosadašnjem pretre-
sivanju u toliko, što se ne može istodobno že-
ljeti odlučan nastavak rata, a ujedno žaliti, što
nema onih ratarskih radnih sila, koje stoje u ra-
tnoj službi. U ravnici pak da je usjev žitarica za
trećinu manji, nego li se očekivalo. Vlada bi
htjela ratom proširiti granice Italije, a ne može
ni jednoga hektara rimske njive osvojiti za go-
spodarstvo. Ruska revolucija sigurno se nije pri-
pravila za daljnje vogjenje rata. | to tim više
što je do sada povijest zabilježila samo takove
revolucije, koje su protiv rata. Zastupnik Capper
(republikanac) zastupaše nasuprot stajalište, da
se jako ratna politika i porast gospodarstvene
produkcije mogu ujediniti, te označi rusku revo-
luciju kao znak za nastavljanje rata. Na očigled

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

dovoljan. I ministarstvo priznaje, kako se širenje
zlih proročanstva i neispravnih vijesti, koje truju
javno mnijenje, mora bezobzirno i oštro kaznit.
I ministarstvo želi i čezne za mirom. Ali mir ne
zavisi od pojedinoga zaraćenoga, a pogotovo ni
od jedne stranke.

 

Domaće vijesti.

Obustavljen privatni brzejavni
promet. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta
i Brzojava za Dalmaciju, da je od sada unapri-
jed obustavljen privatni telegrafski promet u Dal-
maciji. Samo telegrami privatnih osoba, što se
odnose na opskrbu vojske, mogu se predavati,
nu samo putem vojničkih mjesta (postajnog ili
etapnog zapovjedništva), a kad ovih nebi opsto-
jalo, i putem oružničkih postaja.

Osim toga uvjetno pripušteni su i poslovni
telegrami trgovačkih i obrtničkih krugova te tele-
grami privatnih osoba, ako su općeg interesa ; nu
opstojnost te pretpostavke mora biti potvrgjena
od političke Vlasti i s tom potvrdom provigjeni
moraju biti odnešeni jednom od gore spomenu-

 

velikih dogagiaja, koji: dozrijevaju u travnju, valja
sačuvati nadu i pouzdanje. |

Zastupnik Girardini izjavi u ime devedese- |
torice zastupnika raznih stranaka, da vlada mora |
Italiju povesti k pobjedi. Dogagjaji u Rusiji da |
su povoljni za ratne svrhe četvornoga sporazuma, |
pak da će ktomu jdoprinijeti, da se osujeti o-/
snova centralnih vlasti, apsorbirati sve ostale na- |
rode uništenjem njihove nezavisnosti i slobode.
Lojalnost saveznika, osobito Engleske, da je.

nodvojbona.
astupnik Modigliano (socijalista) reče, da

se dvojbe i teškoće, što ih dan na dan privatno
izražavaju zastupnici i ministri, nesmiju niti s
parlamentu zašutjeti, bez obzira na dojam, što
bi ga takove izjave mogle imati na vojevanje i
na narod. Ni jedna talijanska vlada da ne bi
bila Italiju smjela natjerati u rat, bndući se lta-|
lija ne nalazi u stanju nepobjedive otporne spo-
sobnosti. (Živahno odobravanje kod socijalista).
Vojuički položaj da ne podaje mogućnosti, da
bi se rat sa krvavim naporima mogao svršiti
ovoga proljeća i da bi za to bilo potrebno bo-
riti se još u godini 1918.. jer bi megjutim cen-
tralne vlasti narednom žetvom pomogle svojoj
obnemoglosti. Nu za to ne dostaju ni sile lia-
lije, kao ni sile čitave Evrope. Za to da je je-
dina zadaća vlade, uznastojati oko mira.

Iz dogagjaja u Rusiji i parlamentarnih do-
gagjaja u Francuskoj, kao i iz žurnoga nasio-
janja Engleške, da proširi i utvrdi svoja osvo-
jenja na Istoku, da se može sa sigurnošću zaklju-
čivati, da je saveznicima dojadio rat. Talijanska
vlada da ne smije zakrčivati puta ljudima, koji
nastoje dobrom voljom prirediti mir. Sonino sam
da je izjavio, da bi se uzeli u obzir ozbiljni
predlozi za mir. On je dakako kasnije taj smjer
ostavio. (Sonnino dovikuje: Ali Njemačka je ot-
klonila da obznani svoje mirovne uvjete). Od-
govor sporazuma da je odgodio mogućnost mira.
Ne će li sporazum da formuliše nikakovih lojal-
nih konkretnih mirovnih predloga, doći će do
strašnih udara i obnemoglosti čitave Evrope, na
korist prekomorskih mladih naroda, koji vrebaju
na čas za osvojenje Evrope. (Živahno odobra-
vanje kod socijal-demokrata). Ministar predsje-
dnik Boselli izvodi, kako osobitim zadovoljstvom
osjeća, što je više govornika sa velikim prizna-
njem istaknulo držanje saveznika, a onda na-
stavi, da komora mora uzeti obzir na nebrojene
poteškoće ratnoga ministarstva, da skupi sve ra-
spoložive sile. Sada ovdje iznesene pojedine želje
i misli, da će ministarstvo po mogućnosti uzeti
u obzir. Patriotskim da je osjećajima u raznim
dnevnim redovima, koji su uzneseni, ministar za-

 

 

Osim toga su za februar obećane, ali im
još mlje odregien dan: polača i zbirka g. prof,
Heinricha v. Angeli, g. dra. Josefa Kranza, He-
raldski zavod g. ćes. savjetnika Krahla i Zbirka
dalmatinske domaće umjetnosti gospogie Nata-
lije Bruck-Auffenberg — i (za manje skupove)
ponovna obilaženja polača i zbirke Czernin, Cho-
tek i Metaxa.

NB. Ulaznice članova za cijeli ciklus 40 K —,
za već upisane 30 K izdane na ime, mogu se
dobiti u knjižarnicama i trgovinama umjetnina
na Grabenu, Opern —i Kolowratringu, u Karnt-
neretrasse i kod vogja kursa XIII. Glorietsti, 13.

Moli se, da se uvijek dolazi tačno s ulazni- |
cama, jer zakašnjivanja u polače i zbirke imaju

oća. I

Uzgrede mi je ovdje spomenuti hranjenje
svilenih buba, svilogojswo. U malo doba narod.
se može pomoći, jer svaka kaplja gasi žegju. |

Uz narodno tkanje, vezenje itd., neka se u Dubrovniku
me zanemari narodno mašćenje. Kad imaš svile,

je

nije kudkamo, da je prodaš u sirovu, valja
omasti, jer je pučka šara ustrajna, ne plavi, po-
stane nošnja vehka, pa kao da je jučer iz masti,
još se šara prelijeva jedna u drugu, te se i prvi
narodi dive i hvale naš narod. To je prosu, ali
se samo hoće ustrajnosti i u tomu poslu, Ovdje
mi je kazati, da je to Isko, jer narod ne poznaje,

4 aa,

* ash rme i
asa

' ge

tih vojničkih mjesta u svrhu predadbe.

Do'ična vojnička zepovjedništva su vlasna,
da ispitaju, da li i u koliko sadržaj telegrama
odgovara gorespomenutim uvjetima i da li će ih
pripustiti k predadbi.

Zapljene imanja. Sudbeno je zapli-
jeujeno imanje dr. Silvestra Giunia, odvjetničkog
kandidata iz Kotora i Oskara Dudana iz Makar-
ske, bivšeg konsularnog kancel. tajnika. To na
osjeguranje oštete za pravnu povrjedu, počinjenu
izdajničkim djelom u ratno doba.

Novi poštanski uredi. Primamo od
Ravnat. Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je u
predjelu Arbanije, zaposjednutom od  austro-
ugarske vojske, otvoren i predan javnom  pro-
metu c. i k. etapni poštanski ured drugoga raz-
reda Puka.

U području Cruegore, zaposjednutom od
austro-ugarske vojske, otvoren je i predan jav-
nom prometu i ć. i k. etapni poštanski ured dru-
gog razreda Andrijevica.

U poštanskom saobraćaju sa ovim novim
etapnim poštanskim uredima pripuštene su do-
pisnice, otvoreua pisma, tiskanice (novine) i u-
zorci robe.

Osuda radi veleizdaje. U Sarajevu
je ovih dama dokrajčen proces protiv Nikole Ka-
šikovića, urednika »Bosanske Vile«, radi veleiz-
daje. Osugjen je fa 10 godina teške tamnice.
Državni odvjetnik i njegov branitelj uložili su
priziv.

Razne domaće vijesti. U Surajevu
je kažnjeno više osoba globama, što su širile
uznemirljive vijesti.

— U Osijeku je zatvorena velika gimna-
zija, jer se megju učenicima pojavio slučaj crnih
šeša (boginja).

— »Hrvatski Dnevnik« predlaže, da se u
Bosni i Hercegovini i učiteljima odredi unifor-
ina, kada ju nose svi činovnici.

— Na talijanskoj je gimnaziji u Zadru do-
kinut osmi razred, jer nakon zadnjih novačenja
bio ostao samo 1 djak. Taj je sada dodijeljen sed-
mom razredu.

— U Zagrebu je redarstvo zaplijenilo kod
nekih otpremnika 25 hiljada litara francuskog
stolnog ulja. To danas vrijedi 420 hiljada kruna.

— Iz Kotora ponovno upravljaju opravda-

ne molbe, da im sc što prije povrate uredi, ko-
tarski i okružni Sud, Poglavarstvo, kao i gimna-
zija i nautička škola. :
Bogoslovci I. i Il, tečaja u Zadru, radi
poteškoća u nabavljanju živeža, poslati su kući.
»Hrv. Kruna« veli, da bi s a uzroka mogli
biti otpušteni kući i pitomci ondješnjih redovni-
čkih samostana.

i crnu.
I pčelarstvo je naša narodna, mala indu-
strija, kao što je i spomenuto svilogojstvo.
Dalmatinski med bio je puno cijenjen kod
starih Rimljana, biva za carstva je bio na daleko
poznat olintski med, po otoku Šolti, što se zvala

' onda Olintha.

Gospodarska kriza ovog strašnog rata pri-

| siliće naš svijet na nove privredne grane, a dr-

žim da mu se pčelarstvo može preporučiti kao
veoma unosno privredno vrelo, što ne traži ni
najmanje osobitih glavnica. U drugu ruku vino-
gradarstvu prijeti meminovna kriza sposobnih
radnih sila, velika skupoća modre galice radi

| nestašice bakra, jaki pokret (nakon rata) u dru-

štvu proti uživanju alkoholnih pićd, to kao sre-
stvo za ojačanje porušenog zdravlja u preostalih
živih generacija. Stoga je umjesno, što se osniva
»Centralni odbor za promicanje
nacionalnog pčelarstva u Dalmaciji, u svrhu go:
spodarskog obezbijegjenja ratnih invalida«, a to
| pod predsjedanjem dubrovačkog biskupa Dr. Mar-
čelića. Odbor je pretprošle nedjelje imao sjednicu,
gdje se je konstituisao, a već dosada je u mje-
| šcst-sedam posjednika uljanika, koji čeznu
| za ovom rukom narodnog obi.a, po onoj narod-
| noj: Pomozi se ieam, pa će te i Bog pomoći.

 

Gradska kronika.

Na čestitke novoimenovanom
presjedniku Pomorske Vlade. Naša
Općina i Trgovačko-Obrtnička Komora upravile
su svesrdne čestitke znancu i ljubitelju našeg
staroslavnog grada, p.n. gospodinu Viktoru grofu
Attemsu, prigodom njegova imenovanja predsje-
dnikom ć. k. Pomorske Vlade, što smo objelo-
danili u broju od 3. ovog mjeseca, na što su
stigli slijedeći odgovori zahvalnosti :

Veleštovanom Gospodinu Općinskom Upra-
vitelju grada Dubrovnika : Za dostavljene mi
čestitke u ime tog drevnog grada, priwite, Go-
spodine Upravitelju, moju duboku zahvalu s u-
vjerenjem, da će me procvat blagostanja tog, u
pomorstvu toli zauzetnog pučanstva, najiskrenije
razveseliti. — Gradac, 8. Ožujka 1917. — Oso-
bitim štovanjem, preodani V. Attems.

Veleštovani Gospodin Otomar Svoboda, ć.
k. minislerijalni savjetnik u m.: Za priopćene mi
čestiike te Ugledne Komore, koje su me naj-
ugodnije  dirnule, izvolite primiti, Veleštovani
Gospodine Predsjedniče, moje najsrdačnije za-
hvale, sa željom, da se pomorsko-trgovački pro-
cvat i napredak tog područja, koli do sada, toli
unaprijed i sa mojim nastojanjem najljepše ra-
zvije. — Gradac, 8/Ill. 1917. — Osobitim što-
vanjem, preodani V. Attems.

Nj. Pr. admiral Njegovan na
čestitku. Njeg. Preuzv. Gospodin Maksimi-
lijan Njegovan, prilikom njegova imenovanja ć.
i kr. admiralom naše slavne mornarice, na upra-
vljenu čestitku sa strane preč. kan. Don Joza
vit. Crnice, odaslao je slijedeći odgovor :

Prečasni, Veleštovani Gospodine Kanoniče!
Vaša ljubezna i prijatna čestitka veoma me je
obveselila, jer znam da Vam je potekla od srca,
onog plemenitog srca, koje vruće bije za Cara
i za Domovinu. Na tom iskazu Vaše dragocijene
mi privrženosti, izvolite, prečasni, primiti moju
duboku hvalu. — &5/#ll. 1917. — Sa osobitim
počitanjem, Vaš vijerno odani: Njegovan, Adm.

Vojna edlikovanja i promaknu.
&a. Znanac našeg grada, pukovnik u m. g. Ju-
raj Klikić, zapovjednik nadoknadnog bataljuna
domobr. puk. br. 23., odlikovan je oficirskim kri-
žem reda Frana Josipa s ratnom dekoracijom, u
priznanje izvrsnog službovanja u ratno doba.

Imenovani su prič. poručnicima g.g. Pero
Frlan, Bruno Moravec, Inje Pitarević, Mato Krile,
Ivan Čižek, Vlatko Rajčević, Mato Glunčić, Ivan
Didolić, Baro Vuletić Vukasović, Makso Gjiva-
nović, Josip Fabris, Adolf Baldani i Antun
Poljanić.

Cestitamo !

Svečanost sv. Vlaha u zaro-
bljeništvu, Naš sugragjanin g. Antun Gan-
dić piše i u ime ostalih iz zarobljeništva u Ita-
liji (Padula - Provincia Salerno), na ruke vič.
g. Don Mata Vlahušića, upravitelja Zborne Crkve
Sv. Vlaha, slijedeće retke :

»Padula, 10. februara 1917. — Dubrovčani,
gdje se god nagju, ne zaborave svog milog za-
štitnika, Sv. Vlaha. Mali broj Dubrovčana ovdi
u ropstvu ipak proslaviše našeg dubrovačkog
nebeskog Parca. Imali smo tog dana svečanu sv,
misu i blagoslov«.

Ispiti osposobljenja za opće pučke
i za gragjanske škole, s nastavnim jezikom hrvat-
skim, započet će u Dubrovniku dne 22. aprilu o. g.

Konferencije 0. Vrbaneka u
društvu ,,Bošković“, Dne 17. o. mj. dr-
žao je Mp. O. J. Vrbanek D. I. u kat. društvu
»Bošković« religijoznu konferenciju: »O aktiv-
nosti katolicizma«. Tu je vrijedni g. predavač
iznio i razvio vrlo lijepe misli i jake razloge za
svoj tema, na sveopće zadovoljstvo slušalaca,
odraslih i mlađeži, kojima leži na srcu prava
sreća, zdrava kultura katoličkog našeg naroda.
Kako nam je lijepo bila prikazana »Aktivnost«

katolicizma u njegovom početku, kroz vijekove

njegova opstanka, pa i dandanss, kad mu to
njegovi neprijatelji poriču a mlaki i indiferentni
katolici daju im i u tome pravo. — Argumentima,
koje je iznio O. Vrbanek, divno se učvršćiva i
jača osvjedočenje za Kristovu vjeru i moral, lju-
bav. za vjerske mile nam svetinje. Onakovih nam
treba predavanju, da se zadubemo u sjajni duh
katoličke nauke; onda se zanosnije radi oko du-
bokog vjerskog odgoja, svoga i drugih oko nas,
onda se puno bolje shvaća duhovni, unutraji i
idealni katolički život. Ko onako shvaća i cijeni
svoju vjeru, vjeru Propetoga, taj će prožet i kri-
jepljen Božjom milošću imati pravu i jaku lju-
bav prema Bogu i bližnjemu, taj može — pri-
mjer su nam veliki naši sveci! — može neiska-
zano mnogo učiniti za slavu Božiju, te za vre-
menito i vječno dobro svoje i svoga bližnjega,
u svim životnim prilikama, i u ovim teškim vre-
menima.
Vrlom g. predavaču uvelike hvale !

Premot stranaca kroz godinu
10046. U naš je grad kroz prošlu godinu 1916
prispjelo i otsjelo 5404 strarca, i to : u hote“

 

Br. 623

lima »De la Ville« 2159, »Lacroma« 66, »Sara-
jevo« 23, »Sunce« 217, »Central« 3, »Austria«
368, Holimann i drug 61, »Grand Hotel Petka«
668, Villa »Hariet« 1, »Gradac« 62; privatni stan
J. Pravica 22, male gostione u Gružu 102, u
gđu ab: privatni stanovi u Gružu 181, u gra-

Najviše je stranaca u naš grad prispjelo
kroz godinu 1912: 26.030; - god. 1913: 25.782; -
od. 1914: 21,646; — A : 6.378; — god.
d916: 404. SETE
Religijozna konferencija u »Be-
škowvi&u«. Kako već najavismo, Mp. je Don
Miho Fabris prošlog četvrtka držao u dvorani
kat. društva »Bošković« učenu i zanimivu kon-
ferencu o lajičkom-filozofskom moralu. Vješto je
povukao pararelu izmegju kršćanskog i lajičkog
morala, te potanko razglobio kako se lajički mo-
ral ne dade ni usporediti sa kršćanskim, jer da-
leko zaostaje za istim i po svom izvoru i teme-
lju, te prema svojem cilju, motivima, sredstvima,
po svom uspjehu i posljedicama. — Idućeg če-
tvrtka dne 29. o. mj. na 7 s. uveče isti će go-
spodin držati drugu konferenciju te . prikazati
»Uspjeh kršćanskog morala«.
Svoj p. n. gg., koju stvar zamima, slobo-
dau je ulaz i dobro su došla. Članovi društva
mogu dovesti svoje znance i prijatelje.

Izloženi izborni imenici, Po pro-
pisu $ 18 b) općinskog izbornog pravilnika, da-
nom 20. ovog mjeseca izloženi su nanovo u pi-
sarni mjesnog općinskog ureda izborni imenici
i kazala naznačena u $ 18 a).

Proti odlukama općinskog upraviteljstva, ko-
jim su se poprimile ili zanijekale iskane pro-
mjene, može se prikazati utok pismeno ili us-
meno kroz 8 dana. od dana susljednog onomu
novog izloženja, biva od 21 do uključivo 28. o-
vog mjeseca i to istom općinskom upraviteljstvu
za kotarsku političku vlast, koja odlučuje u zad-
njoj molbi.

Čitulje. Prošlog je utorka preminula g.gja
Justina ud. Šimac rogi. Matešić, majka pomor-
skih kapetana g.g. Romana i Pava Šimca.

— U nedjelju je preminuo u bolnici g. Vo-
jislav Peyrek, u 65.0j godini, vrlo vrijedan knji-
govežac. Rodom je iz Česke, od nazad dvadeset
i više godina u našem gradu nastanjen.

— Preminuo je prošlog utorka g. Jakov
Schweinberger, u 88.0j godini, umirovljeni pod-
vornik mjesnog ć. k. gimnazija i bivši umir. ć.
k. oružnik, U našem je gradu od nazad mnogo
godina bio nastanjea, opće poznat i obljubljen
osobito od svih onih, koji su prošlih decenija
pohagjali gimnazijsku školu. Bio je u službi vrlo
revanii uslužan. Prekjučer mu je popodne za spro-
vodom uz brojnu pratnju stupao i profesorski zbor.

Vječni im pokoj! Ucviljenim naše saučešće.

Pokiranje općinskog prireza.
Dalm. Zemaljski Odbor, zaključkom 20/12 1916.,
dozvolio je općini Dubrovačkoj, da u godini 1917
pobere u odlomku Dubrovnik, skupa s predgra-
gjima i Bosankom, te u odlomku Gruž-Lapad,
slijedeće prireze i samostalne odredbine :

1.: Prirez od 150% na državnu potrošarinu
na sve stvari, koje su tom porezu podložne.

2.: Odredbine na uvoz: a) piva Kr. 2:70;
neoslagjenih žesta Kr. 9:—; c) oslagjenih žesta
Kr. 13:50, na svaku metričnu centu.

Njegovo je Veličanstvo, Previšnjom odlu-
kom 21/2. 1917., premilostivo se udostojalo da
odobri taj zaključak, uz ograničenje, da žeste,
koje su oproštene od drž. poreza na rakiju, ima-
du ostati oslobogjene takogjer od općinske od-
redbine.

Novačenje. Prošlog je petka, subote i
ponedjelnika u našem gradu obavljena vojna
stavnja, ponovna pregledba rogjenih u godina-
ma 1891 do uključno 1872. U petak je bilo za
općine Dubrovnik, dubrovačku Rijeku i tugje
pripadnike, u subotu za Cavtat i Orašac. a u
ponedjeljak za Ston, Slano, Šipan, Lopud i Mijet.

Nadomještenje okova | kljuka
vrata od žute mjedi. Ministarstvo je ze-
maljske obrane naredbom od 23. pr. mj. nalo-
žilo, da se u svrhu nadomještenja okova | kljuka
od vrata žute i crvene mjedi, bronce i bakra,
obavi javnim raspisom. Nadoknadne dijelove za
takove predmete vojnička će uprava priskrbiti
prema uvjetima. Radnjom će se započeti nelom
stignu nađoknadni dijelovi. Zakupnici moraju
položiti u ime jamčevine iznos od 10,000 K za
Dubrovnik. Tako isto za svaki pojedini dalm.

Pomagala i tiskanice potrebite za: ponud
mogu se Oijedei kod. ovdješnje Togovačko-
Obrtničke Komore.

Ponude će se otvoriti dne 29. ovog mje-