CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU PRAVA POJEDINI BROJ RARLN te SAS SA LL Nr aL DSL NSS SLS SN LEE Gt SDS U DUBROVNIKU, 3. MARTA 1917. Br. 624. ...e | Stanje u Rusiji. Već je blizu mjesec dana, da je buk-' nula ruska revolucija, a položaj se nije još. razbistrio. Veoma škrte i nejasne vijesti pripušta Engleška, a to je znak, da preo- kret u Rusiji ne ide baš sasvim glatko. Izgleda, da Engleškoj neće uspjeti, da uči- ni od Rusije jednostavnu englešku kolo- niju, drugu Indiju, i ako je nad ikakvom sumnjom, da je Engleška začela, organi- | zovala i pokrenula cijeli ovaj kaos. Ruski je narod na ijednom doživio ve- liki skok: iz apsolutističkog carizma imao bi da pregje u demokratsku republiku. Po- znavaoci Rusije uporito tvrde, da nije mo- guće, da se tako zamašna promjena forme u vladavini brzo i nesmetano provede, a dovode u sumnju, da li je takova promje- na u Rusiji uopće i moguća. Jer i ako je u Rusiji već odavna uvri- ježen megju "proletarijatom revolucijonarni duh; i ako je sada ruski car Nikolaj II. doživio najveće razočaranje gledajući, kako mu najednom krenuše vjerom i generali, i velikaši i dostojanstvenici, koji su prije bili stožeri carizma; i ako je petrogradski sveti sinod pristuo uz novu vladu, to treba ipak uzeti u obzir, da je ruski seljački stalež, ta narodna srčika, do skrajnosti odan svom caru, a veoma uplivni duhovnički stalež još nije novoj vladi dao .nikakove izjave. Kolika je moć i sila ovih dvaju faktora osobito u Rusiji, to pojimaju i sami revo- lucijonarci i zato se počimlju i sami bojati reakcije i proturevolucije. I sami se saveznici Rusije boje, što je. revolucija zahvatila većeg maha, nego što su očekivali. Nova vlada mora da u svemu, ide ma ruku zahtjevima radničke revoluci-. jonarne stranke, a ova po što po to hoće: republiku. I nedisciplinirana ruska vojska za- daje bojazni Ententinim državnicima, te već računaju na mogućnost, da bi Hindenburg, | Znameniti prilog Dra. K. Absolon-a poznavanju balkanskog Krša. Niko |. Gjivanović. Znanstvenim istraživanjem balkanskog Kr- ša!) bave se u posljednje vrijeme mnogi nau- čenjaci, i već je opsežna literatura, koja se trudi da riješi nekoliko u tome više manje neriješenih pitanja. U tu literaturu spadaju i radnje, te se bave obragjivanjem našeg dalmatinskog i bosan- sko-hercegovačkog Krša, kojega su osobine: kr- ševiti i goletni krajevi sa izlomljenim stijenama, klisurama, grebenima, izragjeni od vapnenca (i dolomita), u kojima je naći : voda ponornica, kr- ških jezera, .polja, ponikava, špilja, pećina, škra- pa (nadzemnih .i podzemnih).i zemlje crljenice. Napose pak da to istaknemo, malo ima u Evropi zemalja, koje bi bile bogate špiljama, znameni- tim radi svoje čudnovate tvorbe i ljepote, kao što je naša lijepa domovina u vapnenitim ovim krajevima. Nekoje od tih radnja obragjuju Krš i njegove špilje strogo znanstveno-možemo zami- sliti nz koje je to novčane i fizičke žrtve; radnje su te praćene zgodnim shematičnim nacrtima i vješto napravljenim fotografijama. O špiljama tipičnog Arvatskog Krša i o životu u njemu napisano je nekoliko učenih, du- ljih i kraćih radnja. Nekoliko je slavenskih (hr- vatskih, srpskih, čeških i inih) a i njemačkih i magjarskih istraživalaca proučilo i opisalo taj naš mračni spodzemni svijet« kao i tamošnju živu faunu i faunističke ostatke, Saopćeno je zanimlji- | veću opasnost, idemo da vidimo. Vih podataka i o znamenitim špiljama i pećina- to strašilo Rusa, mogao započeti ofenzivu prema Petrogradu. I regbi sve ove nesregjene prilike uz- | državaju na životu nesretnog cara Nikolaja. Mogao bi još da im i on bude od potre- e, pak zato i engleški ministar financija S Law — personifikacija engleške dvo- ličnosti u najvećoj potenciji — izrazuje svoje sažaljenje mad sudbinom nesretnog cara saveznika, kao da mu nije sve to Engleška skuhala. Od ovoga još je značajnija poruka ruskog ministra rata Gučkova, gdje javlja i radničkom i vojničkom odboru,. da im valja birati izmegju nastavka rata ili pod- vrgnuća-pod Njemačku, te da je pobjeda nemoguća, ako nastave svoju dosadašnju agitaciju megju vojnicima, te ako i nada-, lje budu pozivali narod, da ne potpisuje, ratnog zajma. | Ovo mora da zamisli sve i najlako- umnije optimiste, koji veselo primaju vi- jesti o pobjedi ruske revolucije i misle, da je nova vlada već dobro učvrstila svoje temelje, jer je teško, da se sadašnji kaos. mirno riješi, a moglo bi doći do još ve- ćih katastrofa, jer je uza sve to u Rusiji većma raširen duh socijalne anarhije, nego li demokratske republike. Rusiju čekaju mnogostruke, velike i teške zadaće unutrnjeg velikog uregjenja. Da li je tomu dozrela nova vlada još u. sadanjim kritičnim danima, veoma je dvoj- beno. Hoće li i opća skupština državnog vijeća, što je urečena za 7 travnja u Pe- trogradu, mjesto plebiscita, što ga je za- | htijevao veliki knez Mihajlo, razbistriti po-. | ložaj ili će agitacija za mir, što je vode | radnički elementi, staviti novu vladu u još. 'Prelom izmegju Kine i Njemačke. Berlinski »Wolffov ured« javlja 25. ožujka.' Ovdješnji kineški poslanik saopćio je jedan br-| ma u blizini Dubrovnika i podalje grada?). ilo | 1 se posljednjih godina mnogo radi oko prouča- vanja špiljske faune i flore, opstoji u našoj mo- narhiji i društvo »Verein fiir Hohlenkunde in| koje je kod Linca (Post- muzej za istraživanje Osterreich-Ungarn«, lingsberg) osnovalo špilja. Namjera nam je ovdje da istaknemo seriju članaka, koji nas živo zanimaju, x izašli su lanj- ske godine u krasno uregjivanoj češkoj reviji »Zlatda Praha« u brojev. 48.-52., pod naslovom »Z vyzkumnych cest po Krasech Balkanu« (S is- tražnih putovanja po balkanskim Kršima). Na- pisao ih je Dr. K. Absolon, vrsni čuvar morav- skog zemaljskog muzeja u Brnu, veoma zaslužni istraživalac balkanskih špilja i špiljske faune. Poznato je, da su naša braća Česi silno napre- dovali u špiljarstvu i izdali o tome skupocjenih djela. Od god. 1908. putovao je pomenuti nau- čenjak više puta po Balkanu i tako dobro upc- znao srednju i južau Bosnu, velik dio Hercego- vine i Crne Gore, srednju i južnu Dalmaciju, dalmatinske otoke (nadasve Brač). U posebnim poglavljima pomenute svoje lijepe radnje piše Dr. Absolon: 1) o problemu Omble, 2) o Popo- vu polju, 3) o balkanskim životinjama u tmina- ma, 4) o Vjeternici*) i pećinama nad Zatonom. 1) Jedno je od težih, još neriješenih pi- tanja, jesu li rijeke ponornice Trebinjčica i Mušica (teče kroz gatačko polje) u megjusobnoj svezi i u svezi s našom Rijekom (Ombla) te, izlazi li Trebinjčica opet ma vidjelo, i to baš kao Rijeka (Ombla). Dr. Absolon drži, da je u sjev.-istoč. IZLAZI SVAKE SUBOTE | objavljujemo time, da kitajska vlada od danas | nepravednost zahtjeva pojedinih njemačkih stra- | vlada ipak odlučila na takav korak, odgovoreno | je »Edinosti« od strane jadnog jugoslavenskog Hercegovini u jamama na podini brda Lebršnika CRVENA HRVATSK PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE |I PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI STOJI 20 PARA. zojav svoje vlade, prema kojemu je predsjednik | dekretom objavio dne 14. ožujka prelom diplo- matskih odnošaja s Njemačkom. U dekretu se izvodi, da je bivša kraljska vlada energično pro- svjedovala protiv načina, kako se vodi podmor- nički rat, što ga je Njemačka objavila u svojoj noti od 1. veljače, u nakani, da pribavi valja- nost megjunarodnom pravu i da zaštiti život i imutak kitajskih državljana. Kitajska je vlada pri- mjetila, da će kitajska republika biti prisiljena prekinuti / diplomatske odnošaje s Njemačkom, ako ona ne bi napustila svoju dosadašnju poli- tiku. Dne 11. ožujka odgovorila je Njemačka vlada, da joj nije moguće napustiti pooštreni podmornički rat u zatvorenom području. Taj od- govor — veli se u dekretu — ne odgovara ni- pošto našim nadama i našim željama. Da doka- žemo naše poštivanje megjunarodnih prava, te da zaštitimo život i imutak naših državljana, ne podržaje diplomatske odnose s Njemačkom. | Njemački državni jezik u Mustriji. Tršćanska »Edinost« nastavlja svojim član- cima, u kojim pod naslovom »Niti državna po- treba, niti postulat njemačkoga jezika« dokazuje naka, da se u Austriji uvede njemački kao dr- | | žavni jezik. U svom drugom članku iznosi, kako ; se je proširila vijest, da vlada hoće oktroirati njemački državni ili posredovni jezik. Govori se dapače, da su macrti već gotovi. Putem 6. 14. nije ta stvar moguća, jer bi uvedenje njemačkoga drž. jezika značilo kršenje narodne jednakopra- vnosti. Dakle promjena ustava, koja je putem $. 14. nedopustiva. Svaka na temelju $. 14. izdana naredba, mora se parlamentu, odmah nakon nje- govog otvorenja predložiti. U parlamentu takva naredba ne bi našla potrebne većine, Za to se govori, da će se državni jezik uzakoniti putem car. patenta. Nu ove zakonske oblike, koji su bili uobičajeni u apsolutističkoj državi, naš sa- danji ustav ne poznaje. Ne može se vjerovati, | da bi se vlada usmjelila caru, koji je opetovano u najsvečanijem obliku izjavio, da će ustavno vladati, predložiti tako očito kršenje zakona. Na upit, što bi se dogodilo, kada .bi se političara: Za sada mi se čini najzgodnija tak- lika čeških stranaka, koje ne raspravljaju o ko- (vis. 1859 m) (na granici Bosne, Hercegovine i | i Crne Gore) tražiti izvor našoj Rijeci. On je da- kle mnijenja, da gornji tijek naše Rijeke sačinja- va Mušica, ova poslaje na kraju gatačkog polja | ponornicom, izlazi opet na vidik u »slijepoj do- lini«, niže novog Bileća kao Trebinjčica, koja sačinjava srednji tijek naše Rijeke. Poznato je da ljeti nestaje Trebinjčice već nekoliko kilometara niže Trebinja, kod Dražin-dola. Trebinjsko je pak polje dugo i 1'/a sata široko polje ; dobro je na- seljeno, a rodi na njemu ponajbolje duhan, da- leko poznat. Na tom polju je kraj Trebinja i gla- soviti manastir Duži, 2) Popovo polje je najveće južno-hercego- vačko polje sa 57 km duljine i 185 km* povr- šine, te širine od 1-8 km. Djelomično je to pe- riodički poplavljeno polje. Voda višeput nahrupi tamo tako silno i naglo, da ponori, što inače žderu vodu, ne mogu svladati svu vodu, blato se razlije po polju i leži nekoliko mjeseca, sve dok ne prestanu velika padanja. Kako su time višeput ometeni svi trudi naših valjanih Popovaca, nadasve kad navale vode a ljetina im još na po- lju! Tako poplavljeno Popovo polje postaje širo- kim jezerom, ua mjestima do 40 i više metara duboko; ma nekim su mjestima grozni jazovi, kojima se Popovci ne smiju s lagjom približiti ni u daljini od 100 met. — Jugo-ist. dio toga polja ima vapneno tlo, koje nije nikada poplav- ljeno, a obrašteno je dračom trnovačom. Tipična su u Popovu polju škrapova polja; ima ih ne- koliko, nijesu to, dakle, vlastitost samo alpskih krajeva. Kraj Popova polja je vrlo blizu dolini rijeke Krupe, pritoka Neretve. UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF NEPRIMAJU SE racima, koji bi se imali poduzeti u tom (slučaju, već svjetuju, neka narod bude miran i spreman na svaku eventualnost. Još danas ništa ne znamo, u kakovom se obliku namjerava uzakoniti drža- vni ili posredovni jezik. Čini mise, da bi vlada najragje učinila nešto, što ne bi odviše boljelo Slavene, a što bi se ipak slagalo nekako s nje- mačkim zahtjevima. A time bi postigla samo to, da bi Slaveni bili ogorčeni, a Nijemci nezado- voljni. Slavenstvo je u monarhiji i bez Poljaka, prevažan faktor, a da bi se .preko njega moglo preći na dnevni red. Dokle vladaju u zemlji $sa- danje izvanredne prilike, i dok su svi muškarci pod oružjem, lako je vladati. Ali poslije rata ne će biti moguće bez parlamenta povisiti pristojbe i poreze i državnu lagju iz uzburkanog modra spremiti u luku bez pogibelji za korinilar&; Upravo za to ne čini mi se zgodnom misao, «koju: je iznio »Slovenski Narod«, da bi svi slavenski.za- stupnici imali položiti svoje mandate. Sjetimo:se češke apstinentne politike, koju Česi: sami, uspr- kos željezne dosljednosti, kojom je bila vogjena, smatraju velikom pogrješkom. Otsutni imaju 1tvi- jek krivo. Naprotiv moraju zastupnici u parla- mentu pokazati vladi na jako neprijatan sačin, da se u sadanjim vremenima ne smije više «ne- kažnjeno apsolutistički vladati. Rečeni jugoslavenski političar ipak goji nadu, da će dobra sreća i ovaj put povesti'mio- narkiju iz ove krize, u koju je hoće gurnuti nje- mački rađikalni i kratkovidni državnici. Opstanak je Austrije potreban za njezine narode i za Et- ropu. Taj opstanak bit će zajamčen tim bolje, čim će se mirnije moći razvijati austrijski rtarodi čim bude manje nezadovoljstva megju njima. U njemačkim i službenim listovima upravo se u po- sljednje vrijeme mnogo puta citira Palackieva izreka, da bi se moralo Austriju stvoriti, ako je ne bi bilo. Ta izreka vrijedi danas u punoj mjeri više nego ikada prije, ali ne u smislu, kako je predstavljaju izvjesni njemački političari, da Ni- jemci laglje vladaju nad drugim, slavenskim na- rodima, već u smislu Palackoga, da naime mali narodi u sreći Europe nagju u Austriji zatočište, u kojem će moći obraniti svoju narodnost, svoj opstanak, nesmetano i bez straha pred napadu- jima susjednih moćnih naroda. Ko bi htio Au- striju pretvoriti u njemačko nacijonalnu državu, što bez tlačenja drugih narodnosti nije moguće, sagriješio bi proti austrijskoj državnoj ideji i proti interesima hapsburške dinastije. Pisac spominje i pokus učinjen nazad koju godinu, kad je u vodu, što se gubi u Pridvorci- ma i Dražin-dolu, bilo usuto »uranina« (koji i u maloj mjeri može da intensivno oboji vodu), no pokus nije uspio, jer nije bio izveden kako stru- kovna znanost zahtijeva. Pisac izriče i svoje u- vjerenje, da se mase vođe iz ponor u Trebinj- skom polju stječu pod zemljom u jedan tijek, koji izlazi na vidik napokon pod imenom Rijeke (Omble). Samo mali dio tih voda, nastavlja on, može sačinjavati vodu u izvorima u zalivu Za- vrelje (u Župi dubrov.) nad Brašinom. To bi se, po pišćevu mnijenju, najbolje dokazalo pokusom sa fluorescenom. — Iz cijelog Popovog polja teče mnogo rijeka ponornica do Adrije, a izme- gju njih je Rijeka (Ombla) najveća i najznaine- nitija. Pisac nas upućuje kakvim se je tehničkim materijalom služio pri tim istraživanjima, da može što lakše i točnije pregledati one razne nadzemne i podzemne suhe i mokre dijelove našeg karak- terističnog Krša. Energični taj) naučenjak znao je nadvladati tolike nemale poteškoće. luao je i izdašnu potporu od bosansko-hercegovačke ze- maljske Vlade, preporuka za razne učene i upliv- ne osobe, Megju tima su mu nekoji, ; sami, se interesujući za ovakova istraživanja, bili savje- tom i iskustvom dosta pri ruci, Ističe on, s pra- vom, da mu je na tim mučnim znanstvenim pu- tovanjima bila uzornom pomagačicom vrla su- pruga njegova, spremna i ona na žrtve u istra. živanju sakrivene istine i ljepote, Njezin je gd i 33 fotografskih snimaka, priloženih ovoj p voj radnji. (Svršit će o