is di

 

CRVENA HRVATSKA

PRAVA

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10. €
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15. 4
KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN |
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

ast At zat A Ae Ata

\

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

mA DoS peta AA MA PASSA A 4 a i

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-.
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETITRETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. L VINEF

 

osipa

Treći ratni Uskrs.

Glavne crkvene svetkovine slažu se sa
godišnjim dobama. Uskrs slavimo u prama-
ljeću, baš kad se narav. budi iz zimskog
sna na novi život, a priroda se zaodjeva
novim ruhom. Pak stoga i nehote naše mi-
sli lete o Uskrsu na naše uskrsnuće, tješi-
mo se nadom u bolja i ljepša vremena, a
zaboravljamo na teške dane crne zime i na
nevolje, koje smo pretrpjeli.

Uskrs je blagdan slave i pobjede ; us-
krsnuli Spasitelj pozdravlja svoje ožalošće-
ne učenike sa velikim i lijepim pozdravom
»Mir vamal«, a mi evo već po treći put,
da taj blagdan, koji čovjeku naviješta mir,
dočekujemo u strašnom orkanu svjetskog

rata.

Neslućene i preteške pogibli zaprijeti-
le su opstanku ljudskog društva, veliki i
strašni bič: šiba Evropu eto već treću go-
dinu i svak se bolno pita, kad će već jed-
nom sve ovo da svrši, a da se oslobodi-
mo već ove more i da nam osvanu dani
toli željenog mira.

Ljudska pamet ide malo dalje, pak traži
uzrok i početak ovim nevoljama, te su nas
tako teško naskočile, i svak se u čudu pita,
kako je moglo do ovoga da dogje, kad su
novovjeki proroci naviještali, da mogu svi-
jetu donijeti sreću, napredak i blagostanje
i bez Boga

Uslijed tih novih nauka kršćanska se
je Evropa popogančila, zabacila zakon Bo-
žji, uskraćivala Bogu i broj djece i otimala
mu mladost u školama, a svojim novim
naukama tjerala narod u bezboštvo, ateizam
gori i pogubniji od starog poganstva. Iz
takovih krivih načela slijedile su neminov-
no još pogubnije posljedice i na moralnom
i socijalnom polju, te još nikada nijesu vla-
dale takove i tolike opačine uzakonjene
principima moderne kulture.

A sad je dosugjeno, da taj objesni po-
nos, da to pretjerano prizivanje na naobraz-
bu kazni samo sebe, da se pokaže nje-
gova ništetnost, da neznabožački nazor o

Znameniti prilog Dra. K. Absolon-a
poznavanju balkanskog Krša.
Niko 1. Gjivanović.

(nastavak | svršetak, v. br. 624.).

3) Vrlo je interesantno poglavlje o balkan-
skim životinjama & špiljskim tminama. Taj
žemni krški kraj ima i svoj posebni zanimljivi
svijet. Tamo ima i sitnih organskih stvorova,
koji tamo stalno prebivaju. Onaj život u tminama
imao je na njih velika upliva, pa nas stoga nji-
hov život može zaista da zanima. To su obično
životinje, kojima su oči zakržljale ili im je organ
viđa posve iščeznuo, pa je tmina uplivala i na
njihovu boju. Tamo ima netopira (chiroptera),
tibA (pisces), mekušaca (mollusca), kukaca (in-
secta), stonoga (myriapoda), pauka (arachnoidea),
raka (crustacea), crv! (vermes).

Znameniti su bogati rezultati mučnog su-
stavnog istraživanja Dra. K. Absalona i u tom
predmetu po balkanskim špiljama, i o tim rezul-
tatima napisano je nekoliko vrsnih prikaza i stu-
dija na raznim jezicima. Vrlo marljivo i savjesno
sabirao je on faunistički materijal, te nemalo do-
prinio, da smo došli do jasnije slike karakteri-
stične špiljskeffsune u našim kraškim krajevima.
Temeljita njegova potraga dovela ga je do ne-
slućenih uspjeha: našao je nekoliko novih, što
ljetkih ili inače zanimljivih oblika. Taj je ma-
terijal on vješto konservirao, i ovoj svojoj radnji

RERJSTA An JO em

 

svijetu bude posvema utjeran u laž, i da se
vidi, do česa sve to vodi.

Nedokučivi su putevi Božje Provid-
nosti, koja dopušta i zamjenu zadovoljštine
da pravedni i nevini budu žrtva za zloće
i opačine svijeta, ali te žrtve donijet će i
svoj plod: Evropa će, nadamo se, zbaciti
sa sebe žig poganstva, a opet se naresiti
kršćanskim obilježjem. Bog će zavladati i
u obitelji i u školi i u svim ustanovama.

Istina, dok pijemo gorki kalež sada-
šnjih ratnih nevolja, u srcu nam se pojav-
lja malodušnost, ćutimo se potišteni i kao
o svemu da sumnjamo. Ali pogledajmo sve
prilike i dublje i dalje, a kad sve dobro
razmotrimo, nećemo li biti prisiljeni uskli-
knuti: ,Bog je s nami“. Padaju kraljestva,
ruše se prijestolja, razrušena leže sela i gra-
dovi, a mi najvećma izloženi bili smo do
sada dosta poštegjeni.

Stoga više vjere i ufanja i za buduć-
nost: do veselog se »Allelluja« dolazi je-
dino iza Kalvarije,

 

Izjava Dr. lIvčevića.

Zadarski »Nar. List« donosi mišljenje Dr.
V. Ivčevića, kao presjednika »Dalmatinskog klu-
ba« na carevinskom Vijeću o poznatim zahtjevi-
ma njemačkog nacijonalnog saveza. Dr. lvčević
izjavlja, da i »Dalm. klub« stoji na stanovištu
»česke sveze« i »hrvatsko-slovenskog kluba« i
da je s njim soliđaran.

Kako smo donijeli u prošlom broju, nje-
mačka narodna sveza zahtijeva, da prije otvora
parlamenta bude odregjen neki preustroj države
vanparlamentarnim putem t. j. pomoću $& 14.
Njemačka narodna sveza regbi da ide za tim:
1. da se Česka podijeli na narodonosna okružja
s posebnim zastupstvom, 2. da se proizvede o-
dijeljenje Galicije i 3. da se uvede njemački dr-
žavni jezik.

Sva ova tri zahtjeva potanko razjašnjuje Dr.
Ivčević. Prenosimo samo njegovu izjavu glede
njemačkog državnog jezika :

»Sa strane austrijskih Nijemaca više je puta
bio podignut zahtjev, da se uvede njemački dr-
žavni jezik; ali kad su se g. 1867 izradili i gla-
sovali temeljni zakoni, premda su onda Nijemci
u zastupničkoj kući raspolagali većinom, nisu u
tom pravcu ništa učinili. Pače člankom XIX. te-
meljnog državnog zakona od 21. prosinca 1867

priložio 24 kopije krasnih fotografija, gdje su |

nekoje životinje i povećane, pa tako vrlo zgodne
za proučavanje,

Megju tim slatkovodnim organskim stvoro-
vima našao je on, što je značajno, i tipova iz
morske faune, On napose ističe i opisuje nekoje

pod-| predstavnike špiljske faune. Kao najvećeg nagje-

nog špiljskog mekušca puža prikazuje nam t.
zvanog »Aegopis spelaeus« n. sp., a kao najma-
njega t. zv. »Zospeum troglobalcanicum« n. sp.
Krasnom se plastikom ističu kućice puž ozna-
čenih: »Serrulina Collasi« i »Agathylla sulcosa
irregularis«. Megju kukcima (insektima) ističe
ove: »Nebria spelaeophila«, »Absoloniella cylin-
drica« nov. gen., »Antroherpon montenegrinum«
(tanak, sličan pauku), »Hadesia« (Silphidae). Na-
šao je tamo stonoga: iz roda »chilipoda« (striga)
više egzemplara, i rijetke egzemplare tipa na-
zvana »Polybothrus gloria stygis«, Detaljnije go-
vori Dr, A. o vrlo lijepom i velikom egzemplaru
slatkovodnog amfipoda, kojega je on nazvao» Sty-
godytes bnlcanicus« nov, gen. Spominje i druge
nagjene znamenite amfipode, kao: »Metohia ca-
rinata« nov, gen, n. sp. i »Typhlogammarus« sp.
Od isopoda spominje: »Titanethes« i »Asellus«.
Zuamenita je i nagjena »Monolistra hercegov.«
n, sp. Iz roda crvi prikazuje nam slijepe pijavice
(rod »Dina«), Našao je i posebnih vrsta muh4
(»Speomyia«). U vodama u Popovu polju šive u
velikoj množini crvi »Polychaeta« (Serpulidae),

 

oR PRSA DA pi SR SRA MA ati A

U DUBROVNIKU, 7. APRILA 1917.

br. 142 proglasili su ravnopravnost svih pleme-
na države, pravo svakog plemena na očuvanje i
njegovanje svoga jezika i zajamčili su ravno-
pravnost zemaljskih jezika u školama, uredima i
u javnom životu.

S ovom temeljnom odredbom mučno bi se
dalo složiti uvedenje državnog njemačkog jezi-
ka, koji bi njemačkom narodu osigurao ovlašteni
položaj i udario bi Austriji njemački značaj, kao
da je njemačka nacijonalna država, a ne država
naroda. Ma koliko cijenili visoki stepen kulture
njemačkoga naroda, slavenski narodi ne bi mo-
gli da na to pristanu.

S toga je shvatljiva odlučna protivnost sla-
venskih naroda u Austriji uvedenju njemačkoga
jezika kao državnoga, koje bi ih stavilo u pod-
regjeni položaj, povrijedilo ih u njihovim na-
rodnim pravima i znatno bi otešćalo pristup nji-
hovih pripadnika u državnu službu.

Poznata je sudbina predloga o uvedenju
njemačkog kao državnog jezika, iznesena još g
1883 u zastupničkoj kući carev. vijeća. Kad su
g. 1880, pod ministarstvom Taffeovim, bile iz-
dane jezične naredbe za Česku i Moravsku, iz-
niješe grof Wurmbrand i družina u zastupničkoj
kući predlog, kojim se pozivala vlada, da pod-
nese posebni zakon o uporabi zemaljskih jezika,
uz »ustanovljenje njemačkog kao državnog je-
zika«. Nakon dugih i znamenitih rasprava za-
stupnička je kuća taj predlog godine 1883
odbila. Kasnije su njemačke stranke isticale
opet nuždu uvedenja njemačkog državnog jezi-
ka, osobito u svom tako zvanom »Duhovskom
programu«. God. 1902 bila je prikazana u za-
stupničkoj kući od sada pok. zastupnika, dr. Ba-
reutera i družine (radikalne njemačke stranke)
formalna zakonska osnova za ustanovljenje nje-
mačkog državnog jezika, ali nije došla do ras-
prave niti u odboru.

Vrijedno je spomenuti, da je u raznim pred-
lozima i izjavama njemačkih stranaka L)a/macija
bila uvijek prije izričito isključena od područja,
u kojem bi imao vrijediti njemački državni je-
zik. Kako sada u tom pogledu misle njemačke
stranke, nije poznato. No to je sporedno. Glav-
no je, da njemačke stranke smatraju, da je ma-

došao zgodan čas, kako bi proturale svoj zahtjev,

proti kojemu se je zastupnička kuća već izjavila
i da, u koliko izgleda, presiraju na vladu, neka
im udovolji još prije otvora parlamenta.

Ali ako nikada nije bilo zgodno vuijeme,
pogotovo ne da se ni zamisliti gorega časa do
sadašnjega, za isticanje pitanja velike političke
važnosti, koje — kao ono o državnom jeziku —
— dijeli narode i moglo bi pomutiti onu divnu

koje — što je značajno — stanuju u moru.

4). Zadnje poglavlje govori o »Vjetrenici io
špiljama nad Zatonom (Malfi).« Vjetrenica se na-
lazi ukraj Popova polja prama Zavali k jugu,
daleko od Slanoga (na moru) 6 ura hoda. To je
prostrana pećina, pukla vrlo duboko u brdo, a u
nju se ulazi kroz malen otvor, Kad je mjeseca
jula, avgusta i rujna, onda Vjetrenica zavjetri i
onda je mučno u nju, jer žestoko vjetar iz nje
duva, da te ponese, Otole joj je i ovo ime.
Mnogo je naučnih ekspedicija pohodilo Vjetreni-
cu prodirući sve to dalje u nju. Puna je ta bajna
špilja prirodnih čudovišta, ljepota, kojima ljepote
jezik ne može da izreče. Urešena je velikim bro-
jem stupova od siga: stalaktith i stalagmita,
Na daljini od 900 m od ulaza nalazi se |. je-
zerce, pa iza toga i Il. I potoci protiču u raznim
smjerovima. God. 1912. pohodio je Dr. A. s dru-
štvom prvi put ovu špilju i našao tamo zani-
mljivu faunu. Tako je oborio do onda uvriježeno
mnijenje, da je Vjetrenica »sterilna« i »azoička«.
Pri ovim istraživanjima služio se je i zgodnim
čunjem. I god. 1913. pa i god. 1914, mjeseca
jula poduzeo je Dr. A, s društvom istraživanja
i proširio poznavanje i kolekciju faunskih egzem-
plara (našao je velikih vrsta amfipoda, slijepoga
»Scotoplanetes  arenstorffianus«, te ma komadu
gnjiloga drva, što je vodom plutao, divnih pauka
»Cyphopthalmus duricorius Joseph«). Našao je
tada i Il, ježerce. Kad su bili oko 4% km. da.

OSE f

g

 

slogu, kojom su se svi narodi istakli, te su odo-
lili neprijateljima u ovom groznom ratu, koji od
svih naroda i nadalje zahtijeva požrtvovan i slo-
žan rad toli proti neprijateljima, koli. za uregje-
nje akutnih financijalnih i gospodarskih pitanja,
kao i pitanja opskrbe i prehrane pučanstva.
alosno je, da se u ovo preteško doba iz-
nose slični zahtjevi, a smutilo bi gragjanska i
ustavnu svijest, kad bi ih parlamentarci poštav-
ljali kao uvjet za preuzimanje parlamentarnog rada.
Država se je pokazala složna, jaka i moćna
i bez njemačkog državnog jezika! Kojekakovi
eksperimenti?u protivnom smislu nijesu potrebiti
a"mogli bi nepovoljno djelovati na opravdanu
osjetljivost naroda, koji u samoprijegornom vr-
šenju svojih dužnosti prema državi nijesu ni u
čemu zaostali za njemačkim narodom.«

Odnošaj "centralnih vlašti
prema Rusiji.

Dok na ratištima nije bilo zadnjih đana
znatnijih dogogjaja, dotle smo imali prilike či-
tati izjavu našeg ministra Černina o odnošaju
Monarhije prama zadnjim dogogjajima u Rušiji
i 0 miru, te govor njemačkog državnog katnće-
lara u istom smislu, a to sve poslije saštanka
u Berlinu.

Ministar izvanjskih poslova grof Czernin
primio je na razgovor glavnog urednika bečkog
»Fremdenblatta«. Razgovor se je vodio i o po-
litičkom položaju. »Fremdđenblatt« je ovlašten
objelodaniti taj razgovor.

Ovo je suština interviewa :

Upit: »Kako će se svršiti ruska revolucija?«

Odgovor: »Ne mogu se upustiti u prorica-
nje. Ako promjena režima u Rusiji budne imala
tu posljedicu, da izmučeni narodi ruskoga carstva
uvide, da je nastavak rata zločin i da oni, kao
i entfenta, mogu kadgod hoće sklopiti častan
mir sa središnjim silama, tad će se ovo straho-
vito klanje prikučiti kraju. Mi se ne dajemo u-
ništiti, ali opet i nećemo da uništivamo. Naše
su fronte jače no ikad. Naš je privredni položaj
obezbijegjen. Mi možemo i hoćemo istrajati. Bes-
primjerna sposobnost požrtvovanja i snaga, ko-
jom narodi austro-ugarske monarhije podnose
sve nevolje, obezbijegjuju im konačni uspjeh.
Najveća zasluga ne ide valjada onim gornjim
hiljadama, već srednjemu sloju, nada sve širokim
masama, onim, koje je udes razbaštinio, Skini-
mo kapu pred onim milijonima, koji u šančevi-
ma ili kod kuće, na bojnom polju rada, svaki
dan bez mrmošenja podnose svakojake patnje.
Skinimo kapu pred njihovom veličinom, njihovom

 

leko od ulaza u špilju, mjesto svrhe pred njima
se pružao dalek, nedogleđan prostor. Tamo su
napravili, na uspomenu, piramidu od kamenja i
postavili na nju natpis. Pisac čini i zgodnu
kombinaciju o genezi te fantastičke, ogromne
špilje, znamenite za geologe, paleontologe, bi-
drografe, geografe, zoologe. S kojim zanosom
govori on o fauni, koje ima tako daleko od po-
vršine vanjske i tako duboko pod zemljom, pa
je on zgodno naziva : »živi fossili«. Daljnje, još
intensivnije priprave Dra. A., da za bolje pro-
učavanje prodre još dalje, po mogućnosti do
kraja Vjeternice, omeo je u julu 1914. nemili
svjetski rat.“

Pisac govori i o drugim nekim vrstama her.
cegovačkih pećina, a to su udubine (rasjede),
zvane; »propasti«, »bezdna«, »dimnice«, nastale
propadanjem ili uvijanjem tla. Tih je našao ne-
koliko, pa ističe »Provaliju«, koju nazivlje »her-
cegovačka Macocha«.,

U Grepcima, nad Zatonom (Malfi), našao je
Dr. A. 8 pećina, a megju njima se osobito ističe
Kali pećina, puna svakih krasota, gdje su upravo
bajoslovni prostori. Tu je i dvorana oko 15 m
široka a oko 100 m duga, s krasnim prozirnim
sigama. Svaki dio te pećine napunjen je bogat-
stvom siga i vapnenih stijena, na kojima živi
slijepi kukac »Antrophilon primitivum» nov. gen.
Ulaz je u tu pećinu na hercegovačkom (lu &
zadnje partije su bez sumnje u Dalmaciji, jer

o God. Xitl. l