is di CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10. € NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15. 4 KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN | | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ast At zat A Ae Ata \ IZLAZI SVAKE SUBOTE mA DoS peta AA MA PASSA A 4 a i PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETITRETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. L VINEF osipa Treći ratni Uskrs. Glavne crkvene svetkovine slažu se sa godišnjim dobama. Uskrs slavimo u prama- ljeću, baš kad se narav. budi iz zimskog sna na novi život, a priroda se zaodjeva novim ruhom. Pak stoga i nehote naše mi- sli lete o Uskrsu na naše uskrsnuće, tješi- mo se nadom u bolja i ljepša vremena, a zaboravljamo na teške dane crne zime i na nevolje, koje smo pretrpjeli. Uskrs je blagdan slave i pobjede ; us- krsnuli Spasitelj pozdravlja svoje ožalošće- ne učenike sa velikim i lijepim pozdravom »Mir vamal«, a mi evo već po treći put, da taj blagdan, koji čovjeku naviješta mir, dočekujemo u strašnom orkanu svjetskog rata. Neslućene i preteške pogibli zaprijeti- le su opstanku ljudskog društva, veliki i strašni bič: šiba Evropu eto već treću go- dinu i svak se bolno pita, kad će već jed- nom sve ovo da svrši, a da se oslobodi- mo već ove more i da nam osvanu dani toli željenog mira. Ljudska pamet ide malo dalje, pak traži uzrok i početak ovim nevoljama, te su nas tako teško naskočile, i svak se u čudu pita, kako je moglo do ovoga da dogje, kad su novovjeki proroci naviještali, da mogu svi- jetu donijeti sreću, napredak i blagostanje i bez Boga Uslijed tih novih nauka kršćanska se je Evropa popogančila, zabacila zakon Bo- žji, uskraćivala Bogu i broj djece i otimala mu mladost u školama, a svojim novim naukama tjerala narod u bezboštvo, ateizam gori i pogubniji od starog poganstva. Iz takovih krivih načela slijedile su neminov- no još pogubnije posljedice i na moralnom i socijalnom polju, te još nikada nijesu vla- dale takove i tolike opačine uzakonjene principima moderne kulture. A sad je dosugjeno, da taj objesni po- nos, da to pretjerano prizivanje na naobraz- bu kazni samo sebe, da se pokaže nje- gova ništetnost, da neznabožački nazor o Znameniti prilog Dra. K. Absolon-a poznavanju balkanskog Krša. Niko 1. Gjivanović. (nastavak | svršetak, v. br. 624.). 3) Vrlo je interesantno poglavlje o balkan- skim životinjama & špiljskim tminama. Taj žemni krški kraj ima i svoj posebni zanimljivi svijet. Tamo ima i sitnih organskih stvorova, koji tamo stalno prebivaju. Onaj život u tminama imao je na njih velika upliva, pa nas stoga nji- hov život može zaista da zanima. To su obično životinje, kojima su oči zakržljale ili im je organ viđa posve iščeznuo, pa je tmina uplivala i na njihovu boju. Tamo ima netopira (chiroptera), tibA (pisces), mekušaca (mollusca), kukaca (in- secta), stonoga (myriapoda), pauka (arachnoidea), raka (crustacea), crv! (vermes). Znameniti su bogati rezultati mučnog su- stavnog istraživanja Dra. K. Absalona i u tom predmetu po balkanskim špiljama, i o tim rezul- tatima napisano je nekoliko vrsnih prikaza i stu- dija na raznim jezicima. Vrlo marljivo i savjesno sabirao je on faunistički materijal, te nemalo do- prinio, da smo došli do jasnije slike karakteri- stične špiljskeffsune u našim kraškim krajevima. Temeljita njegova potraga dovela ga je do ne- slućenih uspjeha: našao je nekoliko novih, što ljetkih ili inače zanimljivih oblika. Taj je ma- terijal on vješto konservirao, i ovoj svojoj radnji RERJSTA An JO em svijetu bude posvema utjeran u laž, i da se vidi, do česa sve to vodi. Nedokučivi su putevi Božje Provid- nosti, koja dopušta i zamjenu zadovoljštine da pravedni i nevini budu žrtva za zloće i opačine svijeta, ali te žrtve donijet će i svoj plod: Evropa će, nadamo se, zbaciti sa sebe žig poganstva, a opet se naresiti kršćanskim obilježjem. Bog će zavladati i u obitelji i u školi i u svim ustanovama. Istina, dok pijemo gorki kalež sada- šnjih ratnih nevolja, u srcu nam se pojav- lja malodušnost, ćutimo se potišteni i kao o svemu da sumnjamo. Ali pogledajmo sve prilike i dublje i dalje, a kad sve dobro razmotrimo, nećemo li biti prisiljeni uskli- knuti: ,Bog je s nami“. Padaju kraljestva, ruše se prijestolja, razrušena leže sela i gra- dovi, a mi najvećma izloženi bili smo do sada dosta poštegjeni. Stoga više vjere i ufanja i za buduć- nost: do veselog se »Allelluja« dolazi je- dino iza Kalvarije, Izjava Dr. lIvčevića. Zadarski »Nar. List« donosi mišljenje Dr. V. Ivčevića, kao presjednika »Dalmatinskog klu- ba« na carevinskom Vijeću o poznatim zahtjevi- ma njemačkog nacijonalnog saveza. Dr. lvčević izjavlja, da i »Dalm. klub« stoji na stanovištu »česke sveze« i »hrvatsko-slovenskog kluba« i da je s njim soliđaran. Kako smo donijeli u prošlom broju, nje- mačka narodna sveza zahtijeva, da prije otvora parlamenta bude odregjen neki preustroj države vanparlamentarnim putem t. j. pomoću $& 14. Njemačka narodna sveza regbi da ide za tim: 1. da se Česka podijeli na narodonosna okružja s posebnim zastupstvom, 2. da se proizvede o- dijeljenje Galicije i 3. da se uvede njemački dr- žavni jezik. Sva ova tri zahtjeva potanko razjašnjuje Dr. Ivčević. Prenosimo samo njegovu izjavu glede njemačkog državnog jezika : »Sa strane austrijskih Nijemaca više je puta bio podignut zahtjev, da se uvede njemački dr- žavni jezik; ali kad su se g. 1867 izradili i gla- sovali temeljni zakoni, premda su onda Nijemci u zastupničkoj kući raspolagali većinom, nisu u tom pravcu ništa učinili. Pače člankom XIX. te- meljnog državnog zakona od 21. prosinca 1867 priložio 24 kopije krasnih fotografija, gdje su | nekoje životinje i povećane, pa tako vrlo zgodne za proučavanje, Megju tim slatkovodnim organskim stvoro- vima našao je on, što je značajno, i tipova iz morske faune, On napose ističe i opisuje nekoje pod-| predstavnike špiljske faune. Kao najvećeg nagje- nog špiljskog mekušca puža prikazuje nam t. zvanog »Aegopis spelaeus« n. sp., a kao najma- njega t. zv. »Zospeum troglobalcanicum« n. sp. Krasnom se plastikom ističu kućice puž ozna- čenih: »Serrulina Collasi« i »Agathylla sulcosa irregularis«. Megju kukcima (insektima) ističe ove: »Nebria spelaeophila«, »Absoloniella cylin- drica« nov. gen., »Antroherpon montenegrinum« (tanak, sličan pauku), »Hadesia« (Silphidae). Na- šao je tamo stonoga: iz roda »chilipoda« (striga) više egzemplara, i rijetke egzemplare tipa na- zvana »Polybothrus gloria stygis«, Detaljnije go- vori Dr, A. o vrlo lijepom i velikom egzemplaru slatkovodnog amfipoda, kojega je on nazvao» Sty- godytes bnlcanicus« nov, gen. Spominje i druge nagjene znamenite amfipode, kao: »Metohia ca- rinata« nov, gen, n. sp. i »Typhlogammarus« sp. Od isopoda spominje: »Titanethes« i »Asellus«. Zuamenita je i nagjena »Monolistra hercegov.« n, sp. Iz roda crvi prikazuje nam slijepe pijavice (rod »Dina«), Našao je i posebnih vrsta muh4 (»Speomyia«). U vodama u Popovu polju šive u velikoj množini crvi »Polychaeta« (Serpulidae), oR PRSA DA pi SR SRA MA ati A U DUBROVNIKU, 7. APRILA 1917. br. 142 proglasili su ravnopravnost svih pleme- na države, pravo svakog plemena na očuvanje i njegovanje svoga jezika i zajamčili su ravno- pravnost zemaljskih jezika u školama, uredima i u javnom životu. S ovom temeljnom odredbom mučno bi se dalo složiti uvedenje državnog njemačkog jezi- ka, koji bi njemačkom narodu osigurao ovlašteni položaj i udario bi Austriji njemački značaj, kao da je njemačka nacijonalna država, a ne država naroda. Ma koliko cijenili visoki stepen kulture njemačkoga naroda, slavenski narodi ne bi mo- gli da na to pristanu. S toga je shvatljiva odlučna protivnost sla- venskih naroda u Austriji uvedenju njemačkoga jezika kao državnoga, koje bi ih stavilo u pod- regjeni položaj, povrijedilo ih u njihovim na- rodnim pravima i znatno bi otešćalo pristup nji- hovih pripadnika u državnu službu. Poznata je sudbina predloga o uvedenju njemačkog kao državnog jezika, iznesena još g 1883 u zastupničkoj kući carev. vijeća. Kad su g. 1880, pod ministarstvom Taffeovim, bile iz- dane jezične naredbe za Česku i Moravsku, iz- niješe grof Wurmbrand i družina u zastupničkoj kući predlog, kojim se pozivala vlada, da pod- nese posebni zakon o uporabi zemaljskih jezika, uz »ustanovljenje njemačkog kao državnog je- zika«. Nakon dugih i znamenitih rasprava za- stupnička je kuća taj predlog godine 1883 odbila. Kasnije su njemačke stranke isticale opet nuždu uvedenja njemačkog državnog jezi- ka, osobito u svom tako zvanom »Duhovskom programu«. God. 1902 bila je prikazana u za- stupničkoj kući od sada pok. zastupnika, dr. Ba- reutera i družine (radikalne njemačke stranke) formalna zakonska osnova za ustanovljenje nje- mačkog državnog jezika, ali nije došla do ras- prave niti u odboru. Vrijedno je spomenuti, da je u raznim pred- lozima i izjavama njemačkih stranaka L)a/macija bila uvijek prije izričito isključena od područja, u kojem bi imao vrijediti njemački državni je- zik. Kako sada u tom pogledu misle njemačke stranke, nije poznato. No to je sporedno. Glav- no je, da njemačke stranke smatraju, da je ma- došao zgodan čas, kako bi proturale svoj zahtjev, proti kojemu se je zastupnička kuća već izjavila i da, u koliko izgleda, presiraju na vladu, neka im udovolji još prije otvora parlamenta. Ali ako nikada nije bilo zgodno vuijeme, pogotovo ne da se ni zamisliti gorega časa do sadašnjega, za isticanje pitanja velike političke važnosti, koje — kao ono o državnom jeziku — — dijeli narode i moglo bi pomutiti onu divnu koje — što je značajno — stanuju u moru. 4). Zadnje poglavlje govori o »Vjetrenici io špiljama nad Zatonom (Malfi).« Vjetrenica se na- lazi ukraj Popova polja prama Zavali k jugu, daleko od Slanoga (na moru) 6 ura hoda. To je prostrana pećina, pukla vrlo duboko u brdo, a u nju se ulazi kroz malen otvor, Kad je mjeseca jula, avgusta i rujna, onda Vjetrenica zavjetri i onda je mučno u nju, jer žestoko vjetar iz nje duva, da te ponese, Otole joj je i ovo ime. Mnogo je naučnih ekspedicija pohodilo Vjetreni- cu prodirući sve to dalje u nju. Puna je ta bajna špilja prirodnih čudovišta, ljepota, kojima ljepote jezik ne može da izreče. Urešena je velikim bro- jem stupova od siga: stalaktith i stalagmita, Na daljini od 900 m od ulaza nalazi se |. je- zerce, pa iza toga i Il. I potoci protiču u raznim smjerovima. God. 1912. pohodio je Dr. A. s dru- štvom prvi put ovu špilju i našao tamo zani- mljivu faunu. Tako je oborio do onda uvriježeno mnijenje, da je Vjetrenica »sterilna« i »azoička«. Pri ovim istraživanjima služio se je i zgodnim čunjem. I god. 1913. pa i god. 1914, mjeseca jula poduzeo je Dr. A, s društvom istraživanja i proširio poznavanje i kolekciju faunskih egzem- plara (našao je velikih vrsta amfipoda, slijepoga »Scotoplanetes arenstorffianus«, te ma komadu gnjiloga drva, što je vodom plutao, divnih pauka »Cyphopthalmus duricorius Joseph«). Našao je tada i Il, ježerce. Kad su bili oko 4% km. da. OSE f g slogu, kojom su se svi narodi istakli, te su odo- lili neprijateljima u ovom groznom ratu, koji od svih naroda i nadalje zahtijeva požrtvovan i slo- žan rad toli proti neprijateljima, koli. za uregje- nje akutnih financijalnih i gospodarskih pitanja, kao i pitanja opskrbe i prehrane pučanstva. alosno je, da se u ovo preteško doba iz- nose slični zahtjevi, a smutilo bi gragjanska i ustavnu svijest, kad bi ih parlamentarci poštav- ljali kao uvjet za preuzimanje parlamentarnog rada. Država se je pokazala složna, jaka i moćna i bez njemačkog državnog jezika! Kojekakovi eksperimenti?u protivnom smislu nijesu potrebiti a"mogli bi nepovoljno djelovati na opravdanu osjetljivost naroda, koji u samoprijegornom vr- šenju svojih dužnosti prema državi nijesu ni u čemu zaostali za njemačkim narodom.« Odnošaj "centralnih vlašti prema Rusiji. Dok na ratištima nije bilo zadnjih đana znatnijih dogogjaja, dotle smo imali prilike či- tati izjavu našeg ministra Černina o odnošaju Monarhije prama zadnjim dogogjajima u Rušiji i 0 miru, te govor njemačkog državnog katnće- lara u istom smislu, a to sve poslije saštanka u Berlinu. Ministar izvanjskih poslova grof Czernin primio je na razgovor glavnog urednika bečkog »Fremdenblatta«. Razgovor se je vodio i o po- litičkom položaju. »Fremdđenblatt« je ovlašten objelodaniti taj razgovor. Ovo je suština interviewa : Upit: »Kako će se svršiti ruska revolucija?« Odgovor: »Ne mogu se upustiti u prorica- nje. Ako promjena režima u Rusiji budne imala tu posljedicu, da izmučeni narodi ruskoga carstva uvide, da je nastavak rata zločin i da oni, kao i entfenta, mogu kadgod hoće sklopiti častan mir sa središnjim silama, tad će se ovo straho- vito klanje prikučiti kraju. Mi se ne dajemo u- ništiti, ali opet i nećemo da uništivamo. Naše su fronte jače no ikad. Naš je privredni položaj obezbijegjen. Mi možemo i hoćemo istrajati. Bes- primjerna sposobnost požrtvovanja i snaga, ko- jom narodi austro-ugarske monarhije podnose sve nevolje, obezbijegjuju im konačni uspjeh. Najveća zasluga ne ide valjada onim gornjim hiljadama, već srednjemu sloju, nada sve širokim masama, onim, koje je udes razbaštinio, Skini- mo kapu pred onim milijonima, koji u šančevi- ma ili kod kuće, na bojnom polju rada, svaki dan bez mrmošenja podnose svakojake patnje. Skinimo kapu pred njihovom veličinom, njihovom leko od ulaza u špilju, mjesto svrhe pred njima se pružao dalek, nedogleđan prostor. Tamo su napravili, na uspomenu, piramidu od kamenja i postavili na nju natpis. Pisac čini i zgodnu kombinaciju o genezi te fantastičke, ogromne špilje, znamenite za geologe, paleontologe, bi- drografe, geografe, zoologe. S kojim zanosom govori on o fauni, koje ima tako daleko od po- vršine vanjske i tako duboko pod zemljom, pa je on zgodno naziva : »živi fossili«. Daljnje, još intensivnije priprave Dra. A., da za bolje pro- učavanje prodre još dalje, po mogućnosti do kraja Vjeternice, omeo je u julu 1914. nemili svjetski rat.“ Pisac govori i o drugim nekim vrstama her. cegovačkih pećina, a to su udubine (rasjede), zvane; »propasti«, »bezdna«, »dimnice«, nastale propadanjem ili uvijanjem tla. Tih je našao ne- koliko, pa ističe »Provaliju«, koju nazivlje »her- cegovačka Macocha«., U Grepcima, nad Zatonom (Malfi), našao je Dr. A. 8 pećina, a megju njima se osobito ističe Kali pećina, puna svakih krasota, gdje su upravo bajoslovni prostori. Tu je i dvorana oko 15 m široka a oko 100 m duga, s krasnim prozirnim sigama. Svaki dio te pećine napunjen je bogat- stvom siga i vapnenih stijena, na kojima živi slijepi kukac »Antrophilon primitivum» nov. gen. Ulaz je u tu pećinu na hercegovačkom (lu & zadnje partije su bez sumnje u Dalmaciji, jer o God. Xitl. l