CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

); ZA

NA POILI ČETVRT GODINE

KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN

 

PRAVA

VO GODIŠNJE K. 15'

IZLAZI SVAKE SUBOTE

CRVENA HRVATSKA

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI:

 

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI

 

 

1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUžIVO U DUBROVNIKU $ POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. “  uzPOPUSTRUKOPISI SR NEVRAĆAJU.LISTOVINE! JUSE
RAZL ASEA LL SA DSL Nr Sl LJ aL NaS a SL ALS SRS E at SSA LeDJRSSS ALAN SR rt gat 6 it RA Aa na PSS RER A po JE RAJ
Br. 026. YU DUBROVNIKU, 14. APRILA 1917. God. Xili. u |

 

Amerika u ratu.

Poslije toliko prosvjednih nota, po-
slije toliko mironosnih akcija, poslije dvo-
mjesečnog prekinuća diplomatskih odno-
šaja, Wilson je napokon isposlovao, da
su države sjeverne Amerike proglasile, e
se nalaze u ratnom stanju sa Njemačkom.
Taj je korak imao za neminovnu poslje-
dicu, da je i naša država naredila svom
poslaniku u Washingtonu, grofu Tarnow-
skomu, da zatraži svoje putnice i tim su
se prekinuli diplomatski odnošaji izmegju
Sjedinjenih Država i naše Monarhije. Da
li će ovaj dogagjaj značiti novu fazu u
svjetskom ratu i promjenuti štogod u op-
ćem položaju, veoma je problematično.
Poznato je naime, kako je i koliko je i do
sada Amerika potpomagala Ententu, jer bi
rat već davno bio dovršen, da nijesu Sje-
dinjene Države priskočile u pomoć Ententi
i hranom i ratnim materijalom. Više nego
li do sada, teško da će Amerika moći sada
dati pomoći Ententi, jer dok vojskom stupi
aktivno na evropsko ratište, trebalo bi po
mnijenju stručnjaka bar tri godine dana.

I megju samim političarima Entente
ima ih, koji sa skepsom gledaju ponašanje
Amerike, te se pitaju, nije li njezin nastup
tw rat ,danajski dar“. Jer kad Amerika ne bi
imala udjela u ratu, — tako umuju oni —
ne bi ga imala ni kod mirovnih pregovora ;
a kad se je uplela u rat, onda će sudjelo-
vati i kod mirovnih pregovora.

Drugi pak idu u svom optimizmu tako
daleko, te se nadaju, da će »miroljubivi«
presjednik Wilson sada moći svoju pregja-
šnju mironosnu akciju energičnije i uspje-
šnije poduzeti i kod zaraćenih država i kod
neutralaca.

Ima opet glasova, koji kažu, da je re-
volucija u Rusiji potakla pitanje posebnog
mira Rusije sa centralnim vlastima, a da je
Ententa, da to osujeti i da ratoborni duh
u Rusiji uzdrži, dovela na ratno poprište i
Ameriku i započela ofenzivom na zapadu,

Prilog
gošpodarskom obezbijegjenju ratnih
. invalida u Dalmaciji.*
Od P. Burlća, ć. k. profesora u m.

Plemenite dame, visoka i ugledna gospodo!
Častim se i ponosim pred Vama dotaknuti se
pitanja, koje nam toliko na srcu leži i kojemu
je ovaj grad osobitu pažnju posvetio, naime pi-
tanju o društvenoj brizi za olakšice u materijal-
nom životu naših vojnika, koji vrše svoju veoma
tešku i slavnu domovinsku dužnost, i njihovih
obitelji. U ovu vrst brige pogotovo spada ona,
koja izvire iz bogatog vrela : patriotizma i opće-
ljudskog osjećaja, podkrijepljena samaritanskim
vjetskim osjećajem, a namijenjena je specijalno
ratnim invalidima. Razne su forme ove vrsti brige
tj. pomoći, koje su u toku u našoj Državi. Ja
sam tako slobodan upozoriti plemenite dame,
visoku i uglednu gospodu na jednu, koju kani
avaj grad poduzeti, vjeran svojem dosadašnjem
patriotičnom i vjerskom osjećaju.

Priroda i povjest narodnog gospodarstva
dubrovačke okolice kao što uopće cijele Dalma-
cije potuh. SA mas na jedno bogato vrelo
darske privrede za naše ratne invalide, naime

nema pravoga zimskoga sha nl počivanja u ži-| ——
votinja, kao što je to slučaj pogotovo kod naše

o Mb pročitano na sastanku — uglednih
gragjana u polači ti Dubrovniku dne 4. marta o. g.

 

kako je to svojedobno učinila i sa Italijom
i sa Rumunjskom.

Bilo što bilo, Amerika je dvanaesti i|
veoma jaki neprijatelj centralnih  vlasti,-te
ga se ne smije podcijenjivati, jer je ne sa-
mo bogata u svojim financijama, nego i
gospodarski veoma razvijena. Ali s druge
strane Ameriku rastavlja od Njemačke ši-
roki ocean, te se njihovi interesi ne križa-
ju, pak bi bila puno pogibeljnija Engleškoj,
nego li može da bude Njemačkoj.

Pitanje je takogjer, da li će i američka
flota moći da što učini proti pooštrenom
podmorničkom ratu, koji Englešku dovagja
u ozbiljan položaj, jer posljednje vijesti iz
Londona javljaju, da nesmanjeno torpedo-
vanje brodova još uvijek traje i da su gu-
bici jednako teški.

Još nije poznato ni to, kako će Ame-
rika osigurati svoja legja proti Meksiku i
zavidnom Japanu i kakav će duh vladati u
njezinoj kući sa toliko milijuna različitih na-
rodnosti. U toliko se je proljeće javilo u
potpunom jeku, pak idemo u susret i za-
mašitim dogagjajima na raznim ratištima.

 

Naviještenje rata američke Unije
Njemačkoj.

Wilsonova objava rata Njemačkoj započima
s dugim uvodom o zakonskim ustanovama glede
postupka sa podanicima neprijateljskih država u
slučaju rata. U toj se izjavi veli: Ja, Woodrow
Wilson, predsjednik Ujedinjenih Država Sjeverne
Amerike, objavljujem time, da postoji ratno sta-
nje izmegju Ujedinjenih Država i carske njemačke
vlade, te nalažem svim činovnicima i časnicima
Ujedinjenih Država, da gledom na ratno stanje
svoju dužnost pozorno i veselo izvrše. Apeliram
na sve američke gragjane, da u lojalnoj vjerno-
sti svojoj zemlji, koja je od svog osnutka
bila posvećena slobodi i pravednosti, poštuju
zakone zemlje, dragovoljno i složno podupiru
sve mjere, što će ih ustavne oblasti poduzeti, da
se rat može privesti slavnom svršetku i da se
može postignuti sigurau i pravedan mir.

Dužnost je svih državljana neprijateljske
države od 14. godine, da ne poduzimlju nepri-
jateljskih čina protiv Ujedinjenih Država, da ne

 

počine nikakav zločin protiv javne sigurnosti, te

pčele radilice; naša bujna flora labiat4, familija
odlično medicinalnih i medonosnih bilina, koje
su, rekao bih, u organičkom odnošaju sa geo-
loško-mineraloškim sastavinama dalmatinskog kr-
ša i njegovim klimatičkim prilikama — jasno
nam i odveć vidljivo govore u svojim velikim
formacijama ružmarina, pelina (kadulje) i ostalih
pretstavnika o svojoj narodnogospodarskoj vri-
jednosti za racionalno pčelarstvo. Nije zaman
dalmatinski med u doba rimskog carstva uživao
odličan glas,! poznat kod rimljana pod imenom
olintski med t. j. šoltanski med. Dalmatinski o-
tok Šolta u ono doba zvahu Olintha. Glasoviti
olintski med, naravno je, isto što i dalmatinski
med s razloga, što u ono doba kao što i danas
na otoku Šolti nalazimo iste bilinske i geo-
loške formacije, koje vidimo diljem cijele Dal-
macije, Dvije su preznamenite činjenice iz sta-
rorimskog doba, koje nam dokazuju odlične kva-
litete našeg međa; prva je, da se rimljani kao
izvrsni poznavaoci vrijednosti i važnosti meda
uopće u pogledu njegove hranivosti i ljekovito-
sti osobito cijenili olintski med, Pri ovoj okol-
nosti treba imati na umu fakat, da u ono doba
nije bilo na rimskom tržištu modernog sladora.
Druga činjenica je, da su rimljani poznavali ta-
kogjer sve današnje prvorazredne svjetske trgo-
vačke medove staroga svijeta, megju kojima na-

1 Vidi Petermann, lllustrierte Fihrer durch Dalmatien,

 

Selte 396. Fortis, Viaggio in Dalmazia, II. vol., pag. 188.
Giustinian, Relazione di Dalmazia e Levante (Biblioteca
Raravia) itd.

da se strogo drže odredaba predsjednika. Tako

dugo, dok se budu držali zakona, neće ih niko
smetati u njihovom mirnom gragjanskom zvanju,
te će uživati sve obzire, što ih mogu zahtjevati
mirne osobe, koje poštuju zakone, u koliko neće
biti nužna ograničenja, što ih zahtijeva njihova
vlastita zaštita i sigurnost Ujedinjenih Država.
Dužnost je sviju gragjana Ujedinjenih Država, da
sačuvaju mir prama gragjanima neprijateljske
države, koji se budu umjereno ponašali, te da
prama njima prijazno postupaju, u koliko je to
u skladu sa lojalnošću i vjernošću prama Uje-
dinjenim Državama.

Slijede za tim naredbe za javnu sigurnost,
po kojima svi podanici neprijateljske države ne
smiju imati oružja niti municije, te eksplozivnih
tvari, koje se upotrebljavaju kod izradbe eksplo-
zivnih tvari. Ne smiju imati u svom posjedu
zračnih vozila, radiotelegrafskih aparata, te ni-
kakove sprave za davarije znakova i kodexe za
efiflrire, ne smiju se u opsegu od jedne milje i
po približiti kojoj saveznoj ili državnoj tvrgjavi,
kojem taboru ili arsenalu, avijatičkoj stanici, bro-
dogradilištu i tvornici municije, ne smiju pisati,
štampati ili objelodanjivati navale ili prijetnje
protiv vlade ili kongresa, ili protiv mjera ili po-
litike Ujedinjenih Država, ili protiv imetka osoba
u vojničkoj, mornaričkoj ili gragjanskoj službi
Ujedinjenih Država, ne smiju poduzimati nepri-
jateljskih čina protiv Ujedinjenih Država, ili ta-
kove podupirati ili dati informacije u svrhu pot-
pore neprijatelja ili pako da se ovaj osmjeli, ne
smiju bez osobite dozvole posjećivati koji za-
branjeni kotar ili se u njemu zadržavati. Poda-
nici neprijateljske države, slobodno kretanje ko-
jih bi se s pravom moglo smatrati opasnošću za
javni mir ili javnu sigurnost Ujedinjenih Država,
neka odu na mjesto, što će ga odrediti pred-
sjednik Unije ili pako neka odu iz zemlje. Ni-
jedan podanik neprijateljske države ne smije bez
dozvole otputovati iz Ujedinjenih Država. Svi
podanici neprijateljske države dužni su prijaviti
se. Državljani neprijateljske države smiju dolaziti
u Ujedinjene Države, izuzevši ona ograničenja i
ona mjesta, koja odredi predsjednik. Podanici
neprijateljske države, sloboda kretanja kojih se
može s pravom smatrati opasnošću za javni mir
i javnu sigurnost, izvrgnuta su sumarnom uap-
šenju i zatočenju.

U Rusiji.

I ako izgleda, da je zadnjih dana stanje u
Rusiji nešto mirnije, ipak revolucija nije još go-

žalost nema našega meda. Sada nastaje pitanje,
zašto su rimljani uzori ljudi zdrava razuma, zdra-
va tijela i zdrava ukusa osobito cijenili olintski
med kraj odličnih medova iz njihovih pokrajina
i predjela, koji su graničili s njihovom ogrom-
nom državom, u kojima su postojale raznovrsne
prirodne prilike veoma povoljne kvalitetu meda
Nema drugog odgovora, mislim, do ovoga: da
je olintski med bio specijalitet — na osnovu
prirodnih čimbenika dalmatinskih : klima, geo-
loško-mineraloških sastavina dalmatinskog krša,
bujne flore labiata i dalmatinske pčele. Sva ova
četiri faktora skupa doprinose svoj dio odlikama
dalmatinskog meda.

Med pčele medarice, koji je bio kod starih
rimljana, rekao bih, jedan vademecum, danas ga
nalazimo na ljekarničkoj polici, progonjen od
veleindustrijskih fabrikata, te alfe i omege naše
moderne civilizacije i kulture, Pače mi smo se
tako promijenili pod uplivom modernog na-
pretka veleindustrije, da smo se upravo organički
u nekoliko preustrojili kao što je to slučaj kod
uživanja meda; mnogima od nas med udi, na-
ravno privremeno, t. j. dok se na nj priviknemo.
Čudna li je ova iracionalna pojava. Iracionalna

s razloga, što je znanstveno dokazano, da slador,
koji danas dnevno uživamo u raznovrsnim obli-
cima, treba da se u našemu probavnom sustavu
kemički pretvori prije nego ugje u krv, t. j. čo-
vječji organizam mora da potroši neku količinu
životne energije za ovu pretvorbu, dok za asi-
milaciju meda ovog potroška ne treba, jer med

 

 

tova. Po pisanju strane štampe, tamo će se skoto
izleći novi zapletaji. Revolucija je bila improvi-
zirana i u njoj su učestvovali elementi, čiji se
ciljevi nalaze na sasvim oprečnim temeljima. Jedai
(oktobristi) još su otvoreno za monarhičnu državu,
drugi (kadeti) zahtijevaju republiku ; a opet so-
cijalni revolucijonarci hoće po što po to da od
Rusije učine buduću socijalističnu državu. Na
regbi, da ovi posljednji, sa svojim radničkim vi-
jećem, koji se bore za socijalne reforme u zem-
lji, a za mir izvani, stiču s dana na dan sve to
više pristaša. Radničko vijeće zahtijeva, da se u
prvom redu sazove konstituirajuća skupština, do-
čim drugim strankama nije to prvo i glavno pi“
tanje, pa još nijesu na čistu, ni u kojem bi se
gradu imala sazvati ta skupština.

Ruski car i carica bili su prevedeni i im-
ternirani u petro-pavlovskoj tvrgjavi. General
Aleksejev imenovan je konačno vrhovnim
nim zapovjednikom, te je odregjeno, da se sma-
nji glavni vojni stan.

Privremena je vlada odredila, da se sastavi
naročita komisija, koja će urediti I izraditi izbore
za konstituirajuću skupštinu. Članovi ove komi-
sije bit će specijaliste i stručnjaci u političkom
pravu, a pripadat će najglavnijim političkim
strankama.

Vijesti iz Petrograda vele, da se vedstvo
ruske grčko-istočne crkve izjavilo protiv move
vlade. Nova je vlada, kad je buknula revolucija,
sve pokušavala da vodstvo crkve za sebe dobije,
pa joj nije pošlo za rukom. Pitanje je sada, ka-
ko će se prema vladi držati 120 biskupa i preko
80.000 popova, što ih ima u zemlji.

Moskovski je metropolita izdao dapače le-
tak protiv Eugleške, što se ima tumačiti, da je
uperen i protiv nove vlađe, koja je odana Ea.
gleškoj. Letak je raširen po cijeloj Rusiji

Izvršujući odbor radničkih i socijalno-đe-
mokratskih izaslanika usvojio je rezoluciju, u
kojoj se veli, neka privremena vlada izjavi čita-
vome svijetu, da će Rusija voditi rat u svoju
obranu, dokle god Njemačka i Austro-Ugarka ne
budu izjavile, da odustaju od osvajanja i da su
pripravne pregovarati za mir bez aneksijskih
zahtjeva i bez ratne odštete.

Ratni ciljevi Rusije.

Ruski je ministar izvanjskih poslova, upo-
zorivajuć zastupnike novina na ratne ciljeve, koje
je određio Wilson, rekao :

Jedino nas je od Wilsonova programa od-
vajalo načelo: mir bez pobjede. Ovo bi pak zna-

direktno prelazi u krv, dok slador obični imdi-
rektno. Ovaj fiziološki deficit imađemo osobito
kod uživanja sviju hranivih tvari, koje sadrže
skrob, koji se osobito mora kemički pretvoriti
prije nego ugje u krv. Kod sviju ovih hrana
dnevnih naš organizam, a poglavito dječiji, koji

 

?| nema u dovoljnoj količini potrebne solne kise-

line u želucu, gubi jedan dio svoje tjelesne ener-
gije, dočim kod uživanja meda ne gubi. Dnevne
dječija prehrana s ovog gledišta i u vidu poslje-
dica strašnoga rata mora biti jedna velika briga
kod sviju onih čimbenika, kojima leži na srcu
budućnost naše države.

Ovo što je do sada spomenuto o važnosti
međa po individualnu tjelesnu ekonomiju je jedna
strana ovog pitanja. Druga strana imade čisto
socijalan karakter, a u uskoj je svezi sa držav.
nim narodnim gospodarstvom, pa naravno da se
i ova tiče naše pokrajine, Ovaj strašni rat, nema
sumnje, ostaviće duboke tragove za dugo vre-
mena u tijelu i duši stanovnika naše države.
Ovi tragovi pojaviće se u vidljivoj fizičkoj, mo-
raluoj i intelektualnoj formi.

Naravna je posljedica, da će društvo i nje-
zino najviše pretstavništvo t. j. vlada morati po-
duzeti energične zaštitne mjere proti degeneraciji
fizičkoj, moralnoj i intelektualnoj u pučanstvu.
Prva i najvažnija mjera, držim, bit će veome
savjesno ograničenje uživanja alkoholnih piće
(vina, pive etc.) dotično produkcije istih, U ova-
kovim zdravstveno-socijalnim prilikama jesno je,
da će društvo instinktivno obratiti svoju pašaju