Str. 2. čilo nemogućnost, da se" riješe veliki problemi, koji se bezuvjetno moraju da riješe. Samo će pobjeda nad Njemačkom ostvariti Wilsonove te- žnje, Ni jedan od aliiraca 'nema osvajalačkih o- snava. Ententne vlasti;/mogu samo onda pobjedu smatrati potpunom, kada postignu glavne uvjete onova programa, & to će reći, kada se karta Evrope. prekroji, osobito pak na jugo-istoku tako, kako bi se posvema ispunili uvjeti trajnog mira, te kada še"sve izluči, što bi moglo da prouzro- kuje nove sporove. Prema tome se može o miru bez aneksija da govori pod uvjetom, da riječ aneksija znači uzurpaciju. Bez ovog važnog, ne- izbježivog ispravka geslo »mir bez aneksija« znači formula, što su je njemački socijalni de- imokrate predložili aliircima, tek ne odlučen mir, mir, koji je sklopljen na osnovi načela status quo. ante. Što se tiče Dardanela, Rusija voli, da morsko: tijesno ostane pod vlašću Turske, koja je u propadanju, nego li da se luke Crnog Mora otvore za ratne brodove ostalih naroda. Program aliiraca obuhvata dva cilja, koja se mogu po- svema složiti s narodnim težnjama naroda, a ti su ciljevi: oslobogjenje naroda, podvrgnutih Tur- skoj, reorganizacija Austro-Ugarske iz temelja, ostvarenje češko-slovačke države kao granice pro- tiv otimačkih osnova Njemačke u pogledu sla- venskih zemalja. Njemačka, Austrija i Ugarska se imadu ograničiti na njihove ewografske gra- nice, Talijani će biti sjedinjeni s Italijom, a Ru- munji s Rumunjskom, te će se ukrajinski krajevi stopiti s Ukrajinom. Prirodni poviješću označeni | problemi zahtijevaju sjedinjenje srpskih područja. | Jermenija mora doći pod rusku zaštitu. Car Vilim i reforme u Pruskoj. Car Vilim je poslao naredbu Bethmannu- Hollwegu, u kojoj ponajprije upozoruje, kako je usprkos svih krvavih žrtava na bojištu i teških odricanja na domovima narodna volja ostala ne- uzdrmana, da za pobjedonosnu konačnu bitku uloži sve svoje. Doživljaji ovog hrvanja za opsta- nak carstva uzvišenom ozbiljnošću otvaraju novo vrijeme. Bethmannu-Hollwegu je dužnost, da ovom vremenu izigje unaprijed u susret s pra- vim sredstvima u pravi čas. | Car Vilim ističe, kako on odobrava načela za unutrašnje reforme, koje je Bethmann-Holl- weg razvijao u raznim prigodama, pa; iz- javljuje, da je on — nastojeći da služi općenu dobru — stvorio odluku, da ostvari izgradnju unutrašnjeg političkog, gospodarstvenog i soci- jalnog života odmah čim se sretno dovrši rat, što nije više daleko, kako se on stalno nada, Osobito je caru na srcu preustrojstvo pruskog sabora. Car nalaže Bethmannu-Hollwegu, da mu podnese predloge, kako bi se ovo pitanje brzo riješilo putem zakonodavstva, čim se ratnici vrate doma. Nakon orijaških djela cijeloga naroda u ovom strašnom ratu, u Pruskoj nema mjesta više stališkom izbornom pravu. Nadalje se u zakon- skoj osnovi ima predvigjeti neposredni i tajni izbor zastupnika. Gospodska će kuća bolje bd- govarati velikim zahtjevima budućeg vremena, kada budu u njoj u većoj mjeri no dosada sje- dinjeni vodeći muževi, odlikovani poštovanjem svojih sugragjana iz raznih krugova i zvanja narodnih. Car završuje ovako: »Ja radim po predaji velikih pregja, kada pri obnovi važnih dijelova našega u olujama prokušanog državnog života izlazimo u susret vjernom, hrabrom, sposobnom i visoko razvijenom narodu s povjerenjem, koje i zaslužuje«. i ljubav prama davno zaboravljenom i odvratnom pčelinjem medu. Dalmacija pak kao eminenino vinorodna zemlja — usprkos današnjih ratnih neprilika i prijeteće buduće gospodarske krize tadi nestašice sposobnih radnih sila te velike cijene bakra, glavnog čimbenika modre galice —! ipak ide u susret privremenom gospodarskom malaksanju naše države s velikim pouzdanjem u skori povratak njezinog predratnog gospodarskog blagostanja na osnovu iznešenih činjenica. Uočiv sve spomenute okolnosti, držim, da mogu biti mirne duše tako slobodan plemenite. dame, visoku i uglednu gospodu upozoriti na važnost dalmatinskog racionalnog pčelarstva po državu a osobito po njezine najmilije sinove, ratne invalide. Svaki od ras je pozvan, vjeran humanitarnim, vjerskim i patriotičnim pothvatima ovoga grada, da radi po svojim silama i prili- kama u prilog pokretu, koji će poteći iz Du- brovnika diljem cijele naše pokrajine. Plemenite dame, visoka i ugledna gospodo, pozvani ste od našega Presvijetlog Biskupu, da prisustvujete ovome malome predavanju i sudjelujete izboru dubrovačkog Centralnog. odbora, za promicanje racionalnog pčelarstva u Dalmaciji u svrhu go- spodarskog chezbijegjenja ratnih invalida. Ovaj će pak Odbor dogovorno s kompetentnim čim: benicima nastojati, da svoj rad započne u ovom gradu a nastavi u pokrajini u svijema onim mje- stima, koja su zgodna za racionalno pčelarstvo, | šama ovoga pothvata, sastojaće iz ovoga što slijedi * | uopće prijatelja prirode Dalmacije ; Ovaj rad, koji će provoditi Odbor i dijeliti s prista- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Uspjesi naše mornarice u prošloj godini. U »Fremdenblatt«-u jedan pozorni pratilac dogagjaja na moru prebilježuje, što je sve |naša mornarica počinila prošle godine. Naša je mor- narica, koja je i onako daleko slabija od talijan- ske, a uz to uz Talijane plove po Jadranu i En- glezi i Francuzi, no naša je to mornarica, smjela je, junačka je. Prošle su godine naši brodov uništili : Talijansku bojnu lagju »Regina Margherita« Ta je lagja mogla da istisne 13.400 tona. Bila je izragjena god. 1901., a potonula je, jer je na- basala na ninu, koju je podmetnula jedna od naših podmornica.“ Dne 8. siječnja 1916. poto- nuo je talijanski pomoćni krstaš »Citta di Paler- | mo«. Taj je brod imao 3400 brutto-registar-tona. | Uzrok njegovoj propasti bila je jedna naša mina, na koju /> udario. Dne 8. srpnja" 1916. naša je podmornica »UI5.« potopila kod Valone talijanski | pomoćni krstaš »Principe Umberio« od 8000 brut- | to-registar-tona. Dne 23. lipnja 1916. naša je pod- , mornica »U 15« potopila talijanski pomoćni krstaš »Citta di Messina« od 3500 brutto-registar-tona. Due 18. ožujka 1916. naša je podmornica »U 6« potopila francuski torpedni razarač »Renaudin« od 800 tona. Taj je brod bio izragjen god. 1913 Dne 10. srpnja 1916. naša je podmornica »U 15« potopila francuski torpedski razarač »Fourche« od 680 tona. Dne 10. srpnja 1916. naša je pod- mornica »U 17« potopila talijanski torpedni ra- zarač »luipetuoso«. Taj je brod mogao da istis- r_ 766 tona. Dne 14. srpnja 1916. dvije su tor- pednjače potopile talijansku podmornicu »Balilla«. Dve 15. srpnja 1916. jedna je engleška podmor- , uica nepoznatog imena nabasala na minu i po- tonula. Dne 31. srpnja 1916. zaplijenili smo sa čitavom posadom talijansku podmornicu »Gia- cinto Pullino«. Dne 15. rujna naš je hidroplan »L 135« uništio francusku podmornicu »Foucault«. | Zarobili smo časnike i momčad. Osim toga su Talijani izgubili radom na-. ših hidroplana 3 zrakoplova. Od tih je jedan obo- | ren u plamenu kod Visa 5. kolovoza 1916. Naš je mornarički aeroplan »L 126« zapalio zrako- plovno spremište Campalto kod Mletaka. Dne 11. rujna 1916. uništio je pome- nuti naš mornarički aeroplan zrakoplovno spre- mište u Jesiju, u kome se nalazio jedan zra- koplov, koji je takogjer propao. Na koncu po- topili smo pri mnogim bombardiranjima Mletaka iz aeroplana, koje petnaest talijanskih oklopnih čamaca. Svega su dakle naši neprijatelji godine 1916. izgubili radom naše mornarice : 1 ratni brod od 13.400 tona, 3 torpedska razarača od ukupnih 2246 tona, 3 pomoćua krstaša od ukupnih 15.900 tona, 4 podmornice i 3 zrakoplova. Naravski, ovdje smo naveli samo one neprijateljske gu- bitke, koji su bez prigovora utvrgjeni. Naša je mornarica naprotiv izgubila samo 2 podmornice — »U 16« 15. svibnja 1916. i »U 16« 16. listopada 1916. Kad se usporede gubitci, vidi se, na kojoj je strani pobjeda i korist. Sa ratišta. Nakon zauzeća mosne brane kod Tobola na Stochodu, nije na ruskom ratištu bilo zna- tnijih dogagjaja. Ovom su prilikom Rusi pretr- pjeli jake gubitke u ljudima i ratnom materijalu. U naše je ruke palo 10.000 ruskih vojnika i časnika, 150 mašinskih pušaka i 15 topova. Prvo — omogućiti poduku u racionalnom pčelarstvu i nabavu neophodno nuždnih potrep- ština za prve početke pčelarenja oskudnih i spo- sobnih invalida. Da se ova svrha postigne, treba naravno raspoloživih novčanih srestava, koje kani Odbor namaknuti poklonima i fakultativnom godišnjom članarinom sviju onih, kojima je na srcu sudbina naših ratnih invalida, napretka i Drugo — upotrebiti sva zakonita srestva i mjere, dogovorno s kompetentnim čimbenicima, za zaštitu postojećih bilina i bilinskih formacija u pokrajini važnih po pčelarstvo; n. p. formacije ružmarina, pelina (kadulje), vrijesa i t. d.; Treće — sustavno promicanje množenja ružmarina; četvrto — nastojati u svakoj prigodi, da svaka osoba u pokrajini za sijanje bilinskih sjemena odnosno sagjenje bilina upotrebi, ako je moguće, one vrsti, iz kojih će crpsti korist i pčela radilica. Ovo će se nastojanje osobito pro- voditi : kod zašumljivanja, melioracija pašnjaka, promicanjem voćarstva, uzgoja odnosno sagjenja uresnih, sjenatih bilina toli za privatne koli za javne nasade uz puteve, ceste, bašće, parkove, željezničke pruge i t. d.; peto — nastojati da svaka općinska uprava u pokrajini uvede u svoj općinski bugdet jedan stalan godišnji doprinos — bilo koje naravi — prama svojim financijal- nim silama u svrhu promicanja i razvoja racio- nalnog pčelarstva na teritoriju svoga djelokruga. Dok se na rumunjskom, macedonskom i talijanskom ratištu vode samo od časa do časa topnički bojevi i nastanu manji okršaji, dotle je na zapadnom ratištu počela ove sedmice velika bitka kod Arrasa, koja još traje, i koja je po svoj prilici u savezu“sa osnovama maršala Hin- denburga. Ovdje je Englezima uspjelo, da na- kon višednevnog; žestokog topovskog boja pro- dru u7njemačke položaje u širini od 20 kilomet., ali im prodor ironte nije uspio. Dvije su nje- mačke divizije pretrpjele znatnih gubitaka. Po zadnjim vijestima Englezi ponovno napadaju. Naši dopisi. Iz Boke Kotorske. (Umjetnička počasna diploma zaslužnom g. potpukovniku Brzezinski.) Gospodin potpu- kovnik 37. domobr.| pukovnije Heinrich Brze- zinski oprostio se je dne 22. pr. mj. sa člano- vima Centralnog Odbora za pripomoć siročadi i udovica svoje pukovnije, kojom mu je prigo- dom Upravni Odbor poklonio diplomu na pri- znanje njegovog požrtvovnog i neumornog rada kao presjedniku istoga, imenovavši ga počasnim članom-utemeljiteljem. Diploma ie izragjena od domaćeg akademskog slikara g. Marka Rašice, Dubrovčanina, koju je izveo ne s2mo umjetnički u pravom smislu riječi, već kao sin našeg na- roda, znao je svojom kreacijom — prvom svoje vrsti — izvesti simbolistički u svakom svom po- tezu i prestaviti Boku Kotorsku, služeći se za podlogu narodnim vezivom nošnje starodrevne »Bokeijske Mornarice«, koja je jedini i pravi prestavnik Boke. Okolo cijelog nacrta puze se megju slovima natpisa vezivo jačerma te se pri dnu spaja u pečatu zelenog polja sa trubljom i brojem 37., koji izrazuje 37. domobransku pu- kovniju, kojoj pripadaju i svi Bokelji. Sredina povelje prestavlja po uzoru kape moruarice, o- ično »S«, koju imaju maldane svi Slaveni u svom narodnom vezivu, a mornarica ga rabi u podobi srca. Sredinu srca ispunja slika značke »Centralnog Odbora«, i. j. udovica sa siročetom i angjelom čuvarom, koji prestavlja odbor za- štitnikom siročadi. Dno ove slike, je slika uzeta iz naravi; dio starih Ercegnovskih zidina »Cila- della«, iza kojih stoji Lovćen, »Kuk« i komad luštičkog poluotoka. Nad Lovćenom vedri se ja- sno nebo, u golemoj tuzi udovica, nada za bu- dućnost nje djeteta. Prizor Ercegnovoga u sre- dini slike označuje nam Ercegnovi središtem ove lemenite ustanove. Cijeli je v6z u zlatu bojadisan na ljubiča- stom baršunu, pokriven sa crnim izvezenim gaj- tanom, način kojim Bokelji izrazuju korotu na svojoj nošnji, što nas sjeća na žalost, koja je potakla osnutak ovakove ustanove. Oko svega ovoga krajni obruč nosi natpis »Centralni Od- bor, siročadi i udovica poginulih vojnika 37. Domobranske Pukovnije«. Pošto glavni motiv ove radnje nalazi svoju podlogu u mornarici, koja, kako već rekoh, je- dini je prestavnik Boke, to je tom alegorijom potpuno izražena Boka, njen branitelj i Slaven- stvo, a obzirom na njezino geslo »Fides et ho- nor« tu su vjera i poštenje. Dok Odboru ide čestitka na vrsnom oda- biru umjetnika za ovakovo djelo, za umjetnika pak nema dovoljno riječi pohvale, da bi se čo- vjek mogao izraziti, već oholi u našemu čovjeku radujemo se Dubrovniku, da su mu se njegovi sinovi vazda isticali i da se istiću. — Bokelj. Razne vijesti. Ćesar | Kralj na Soči. Njegovo Veličanstvo Ć. i Kr. Karlo posjetio je ove sedmice frontu na Soči. Odstup ratnog ministra. Ministar rata, barun Krobatin, ponudio je demisiju, koju je Ćesar i primio. Tom je prigo- dom Nj. Veličanstvo izrazilo barunu Krobatinu pohvalno priznanje i imenovalo ga zapovjedni- kom vojske. Austr. parlamentarci idu u Carigrad. Austrijski će se parlamentarci zaputiti 21. o. u Carigrad. Tu će biti zastupana većina stra- naka sa svojim predsjednicima, kojima će biti na čelu predsjednik zastupničke kuće dr. Syl- vester. Dosad se prijavilo 15 parlamentaraca. Venizelos hoće u Grčkoj republiku. Prema brzojavima iz Londona, Venizelos je tamo prispjeo. Odmah po svome dolasku po- sjetio je ministarstvo spoljnih poslova, da se po- savjetuje o raznim pitanjima. Goveri se, da se Venizelos za sada ne će vratiti u Solun. Venizelos pregovara već nekoliko dana sa ministrom inostranih djela Balfourom o stanju u Grčkoj i politici, koju bi trebalo da se zauzme protiv Grčke, Venizelos zastupa stanovište, da bi trebalo Grčku proglasiti republikom. Amerika zaplljenila naše parobrode. Američke su vlasti zaplijenile sve austro- pristaništima. ugarske parobrode u američkim; amm—=———===m——————————uo E Ju UJmuzmJumTZUnJRJRDPVOMO Br. 626 Bugarska i Amerika. i E listovi doznaju iz Washingtona, ALi eia prekinula toa g. i Brazilija i Nje , PRE donske novine Rio de Jane- Boot gju š * . Aa kum iro, da su inuti di Brazilije i Njemačke. o . Panama uz Ameriku. dsjednik panamske republike potpisao proglas, u kojem zajamčuje Sao Dita pomoć za obranu kanala. Predsjednik će svim njemačkim konsulima oduzeti exequatur, dočim njemački podanici u slučaju urote moraju biti zatvoreni. Sv. Otac Papa za naše zarobljenike. Sveti je Otac Papa pozvao talijanske bi- skupe, da ili sami ili po svojim zamjenicima obagju mjesta, gdje su austro-ugarski zaroblje nici i da im se ponude za obrede Velike Se- dmice i Uskrsne blagdane. Uz to je još odredio+ da se o njegovom trošku nabave i porazdijele, megju naše zarobljenike u Italiji uskrsni darovi. Svaki austro-ugarski zarobljenik dobiva na Uskrs OERe južnog voća, peciva, mesa i po jednu vina. Domaće vijesti. Rasprava proti ,,Hrvatskoj“, Valerijan Pribičević, brat poznatog organizatora »Narodne Odbrane« Milana Pribičevića, tužio je »Hrvatsku« radi jedne rečenice u članku »Hrv.« od 25. svibnja 1915., gdje se veli, da je obitelj Pribičević umorila našega nasljednika prijestolja i na našu monarhiju i na hrvatski narod iza- zvala boj na život i smrt. Urednika je »H.« za- stupao odvjetnik dr. A. Horvat, te je izjavio, da će nastupiti dokaz istine, pak će se pozvati na »Crvenu knjigu« naše monarhije, na spise par- nice proti Ćabrinovića i drugovima, na spise za- grebačke veleizdajničke parnice i spise zagre- bačkoga vojnoga zapovjedništva i zemaljske vlade odjela za državno redarstvo, na temelju kojih je ustanovljeno, da je Svetozar Pribičević na dan umorstva dobio iz Sarajeva brzojav : »Oba konja dobro zakaparena«, nadalje bi se pozvao na spi- se, što ih našao beogradski vojni guverner. Dr. Horvat nije ni trebao nastupiti dokaz istine, jet su sva tri brata Pribičevića osugjena odnosno internisana radi poznate stvari. Odgovorni je vre- dnik »Hrvatske« riješen optužbe a Valerijan Pribi- čević je osugjen, da dr. Horvatu plati 200 kr. Notarski ispit. G. Ivo Stanoš, biljež- nički kandidat u Cavtatu, položio je na priziv- nom sudištu s veoma dobrim uspjehom bilježnički ispit. Čestitamo ! Pripušten privatni telegrafski promet. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta i Brzojava za Dalmaciju, da je privatni brzojavni promet pripušten za mjesta, ne nalazeća se na otocima ni na obali, uz prijašnje uvjete. Za mje- sta pak na otocima i na dalm. obali pripušten je uz nekoja ograničenja. Uvjeti, pod kojim je pripuštena predadba telegrama i u ovim potonjim mjestima, mogu se doznati od dotičnih telegraf- skih ureda. Dospijetni rok valjanosti po- štanskih biljegovka prijašnjeg iz- danja. Javlja nam ć. k. Ravnateljstvo Pošta i Brzojava : Upozoruje se općinstvo, da počevši od 1. aprila o. g. listovnice, dopisnice, ovici, pne- umatične poštanske vrednote, te oni odresnih ce- dulja prijašnjeg izdanja kao što i obrasci sa ne- posredno utisnutim poštanskim vrednotama prijaš- njeg izdanja, ne predstavljaju više nikakovu vri- jednost. Sve se ove vrednote i obrasci mogu za- mjeniti i prikazati za naknadni otisak jedino još kroz tekući mjesec april. Dopisivanje sa ratnim zarob- ljenicima. Središnji ured za obavijesti — odsjek : obavijesti za ratne zarobljenike — javlja : Talijanski »Crveni Križ« odbor za ratne zarob- ljenike, saopćuje nam, da talijanskoj Komori stiže mnoštvo dopisnica, što su odregjene za ratne zarobljenike austro-ugarske, a pisane su olov- kom, pa se stoga mogu teško čitati, a kadšto se više ništa na njima ne pozna. Stoga opominjemo rodbinu ratnih zaroblje- nika, neka svoje dopisnice pišu mastilom; ova opomena vrijedi i dopisivanjem sa ratnim _ga- robljenicima, koji se nalaze u Rusiji. Razne domaće vijesti. Akci egje. Tereze grofice Thun-Thun, izdanjem knjige » Boga i za na uhar dalmatinskih vojnih invalida, od K 29.8 je 34. popisom prinosa svotu ža e dozvol i nicama civ <q Sogvoljeno, potresla 19 S: lan, opet kakav je bio prije ogra preporuča, da se izbjegavaju vanja, da željeznice ne budu — Dne 11. o. mj. počelo se sirhe, Uljerane svole Di će print bavu novih zvona. Nekoja će se zvona viti u interesu bogoštovi ja, ili kao spomenici. i pjege, bolesti protiv 1