Str. 2. Razne vijesti. Imenovanje admirala Njegovana. Dne 28. 4. umro je u Beču, nakon bolova- nja od više sedmica poglavar mornaričkog od- sjeka u ratnom ministarstvu, podadmiral Kailer. Niec. Velič. je imenovaol admirala Njegovana poglavarom pomorskog odsjeka, ostavivši ga na mjestu mornaričnog zapovjedništva. Prvi svibnja u Austro-Ugarskoj. Po vijestima, što su do sada stigle, 1, svib- nja prošao je u čitavoj austro-ugarskoj monar- hiji u miru i bez upadica. U području grada Beča su obdržavaene 22 skupštine, što ih je sazvalo vođstvo socijalno- demokratske stranke. Dnevni je red skupština bio i prvi svibnja i svjetski mir. Sve su skupštine protekle u redu, te su jednodušno prihvatile re- zoluciju, što ju je preporučilo vodstvo stranke. Priprave za VI. ratni zajam. Povjerenstvo carevinskog vijeća za kontrolu državnih dugova je jednoglasno zaključilo, da kontrasignira obveznice šestog ratnog zajma, ko- je će naskoro izložiti na upise. U sjednici po- vjerenstva je bio i ministar financija, koji je iz- razio čvrstu nadu, da će se dosadašnje požrtvov- no držanje žiteljstva u pogledu općih interesa u kritičnom dobu, kada se krvava drama svjet- skoga rata po svoj prilici približuje kraju, u po- jačanoj mjeri istaknuti pri upisivanju za novi ratni zajam. Može se uzeti, reče ministar, da će se dojam presnažnog upisa zadnjeg njemačkog ratnog zajma i u uspjehu našeg ratnog zajma tim većma odraziti, što će ovaj zajam i opet biti vrlo povoljan način za ulaganje glavnice. Svrgnut francuski generalisimus. JL. Lugano. (Brz. J. L.) Javlja se, da je francuski generalisimus Niveile poradi neuspjeha zadnje ruske ofensive svrgnut. Prema pouzdanim vijestima uslijedilo je svrgnuće na zahtjev En- gleške. Kao nasljednik imenovan je general Castelnau. »Corriere della Sera« piše, da je ovo svr- uće maslo parlamentarske vojne komisije, koja je pod ipredsjedništvom bivšega ministra koloni- e Magnota i Joffrea izbacila. Ova je komisija ila nezadovoljna s tokom vojničkih dogogjaja zadnje nedjelje. Ćlan je te komisije, radikalni socijalista Dalbiez bio navijestio u komori inter- pelaciju zbog neuspjeha na fronti, a ministar je predsjednik Ribot pozvao generalisimusa Nivel- lea u Pariz, gdje se o njegovu svignuću održa- lo više ministarskih sjednica, pod predsjedni- štvom Poincarea. Kraljevo priznanje grofu Tiszi. Službeni je list ugarske vlade »Budapesti Kozlony« donio Previšnje ručno pismo ministru grofu Tiszi. Napominje kralj, da je htio ne- posrednim općenjem doznati smjerove ugarske olitike, te je pozvao k sebi vogje svih stranaka. Kralj ne nalazi uslijed toga nikakova povoda, da se odijeli od dosađašnje vlade, koja je vo- gjena patriotizrnom i svijesna cilja razvila rad u interesu obrane domovine, te da se olakša po- ložaj žiteljstvu i državi. Konačno veli kralj: »Iz- ričem Vam Svoje osobito priznanje i Svoju za- hvalnost, uvjeravajući Vas i ostale članove vlade o Mom povjerenju, koje sam do sada uvi- jek u Vas imao, pozivljem vladu, da i nadalje vodi državne poslove prokušanom vjernošću, te da Mi odmah podastre shodne predloge, kako bi se Moje zahvalno priznanje za udivljenja vri- jedne napore sila i patriotsko držanje naroda u sudbonosnim danima ovog svjetskog hrvanja o- drazilo opsežnim sistemom narodno-gospodar- stvenih uredaba i proširenjem izbornog prava, što i odgovara sadašnjem velikom vremenu te žrtvama, koje je žiteljstvo doprinijelo, a uz oba- zitanje na životne interese ugarske vlade. usposobljuje da ravna vlastitom savješću stano- vitim smjerom pa da se u njem uobliči stalni značaj; ta duša, što je meka ko lako ugibivi vo- sak, koja se 'ako okalja ko bistro zrcalo i naj- manjim daškom, — da ta velim duša bude pre- puštena za plijen nećudorednim izvanjim utjeca- jima, na milu volju prikazivanjima, što se stra- hovito zarinu u njezinu maštu, spuštaju se upra- vice u srce da se ondje smjeste ? Nećudoredna je predstava u kinu mnogo gora od nećudoredne predstave u kazalištu, mnogo zlotvornija od po- kvarenog romana. Mnogo je kobnija, jer se lag- lje uvuče, pošto je tragični ili bestidan utisak - mnogo laglji, neposredniji, ne treba razumijeva- nja ni sugjenja, niti iziskuje napornu pažnju i istraživanje. Gata se mnogo laglje pa ostuje u mašti mnogo dublje zarezan. I tu treba da škola pomogne. Ona valja da poradi, kako bi u po- gibeljnoj dobi pojedincu, kad se duševno i osjetno razvija, podala sigurni smjer, koji bi dakako imao biti samo dobar i lijep. Ona ima da otkloni sve zapreke i odstrani sve štetne primjere ili podra- žaje, koji se izragjuju u grdne strasti. Tu dakle, kad se ragja pojedinac, zaronjen u dobro i zlo, kad se njegovo duševno i tjelesno zdravlje ne može drugačije sačuvati, nego otporom proti zlu, tu je dužnost škole, da potakne razvoj onih spo- sobnosti u dječaka, koje će usavršiti dobre pri. regjene sklonosti i jakost duha, a prema na- pretku izobrazbe utisnuti i nove. (Svršit će se). »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Naši dopisi. S Grude. (Slavlje Previšnjeg Imendana.) . Imendan Njezina Veličanstva naše Premilostive Carice i Kraljice Zite, ovdje se je obavio osobitim slavljem. Mjesto je bilo najsvečanije iskićeno zastavama, te bi otslužena sv. Misa, kojoj prisustvovaše uz načelnika i sve ostale mjesne Vlasti. I diljem se je cijelih Konavala, a osobito u Cavtatu, taj ve- liki dan doličuo proslavio. — Konavljanin. Iz dubrovačke okolice. (Važnost srdjele.) Evo vakta za lov srdjela, najbogatijeg proizvoda našeg Jadrana. Da, srdje- le su uvijek bile po stanovništvo Dalmacije, a baš onih, te stanuje uz obale mora, korisna hra- na, a danas, uz ovakovu oskudicu hrane, jesu prava mana. Zahvaliti je i zato osobitim načinom vojničkim vlastima, te su otpustile mnogo voj- nika, da se posvete ribanju srdjela. Sve što bude više ribara, sve će se više uloviti srdjela, pa će se istim zasititi narod kroz ovo doba godine, a mnogo će se toga posoliti i za zimnicu spremiti. Gdje se narod bavi ulovom srdjele, ondje u ljet- nu sezonu glada nema, jer s dana na dan ima zdravu i lijepu hranu. Srdjela je riba koja se drži na jata (bašamara), pa je tako pretila, da na nju i ne služi ulja; ko na pečenu srdjelu ulja meće taj kvari njezin tćk. I slana je srdjela od velike važnosti, jer ona služi za prismok bilo kojomgod hranom, kao i samim hljebom. A komu nijesu poznate srdjele uregjene u kutijama? Ta- kove se nalaze u vojničkim jarcima i na stolo- vima bogataša. Sretni smo mi u Dalmaciji, što takovo blago posjedujemo u našemu Jadranu. Za što viši ulov srdjela nek svak bude na ruku našim ribarima, da crpimo to blago iz Božjeg hambara, iz njive, koja se ni ore ni kopa, a ipak obilna ploda daje. Vojnička vlast došla nam je u susret, da se što više okoristimo tom blago- dati, pa je spravna da još više u tome bude na ruku ribarima i narodu. Ali je i do mjesnih vlasti, kao i do pojedinaca, da u tome pomognemo na- še ribare i zborom i tvorom. Za to smo osobitom nasladom pročitali uče- ni podlistak u Vašem cij. listu od 28 aprila pod naslovom »Srdjela i plankton« od g. Ival. Stje- povića. Zahvalni smo g. I. Sijepoviću, te je tako učeno poučio čitaoce Vašeg lista o srdjeli i nje- noj hrani, biva planktonu, u narodu pića zvana. Ovo je prva radnja tako učeno predočena o najglavnijem proizvodu našeg Jadrana, pa je preporučamo svakome rodoljubu, kao i našim stručnjacima, uvjereni da će je svaki nasladom pročitati i sa stvarnog i jezičnog gledišta. Uhvamo, da će nas g. Stjepović još kojom radnjom takove vrsti iznenaditi i tim pružiti ko- risti, ne samo našim primitivnim ribarima, već i stručnjacima. Takovi prijatelji maroda nek nam budu i njihov učitelj i desna ruka u njegovu zanimanju, kao što je uistinu i g. Stjepović. Domaće vijesti. Obljetnica Zrinjskog i Franko. pama. U ponedjeljak dneva 30. pr. mj. navršila se je 246.ta godišnjica smrti velikih naših na- rodnih velikana Zrinjskoga i Frankopana. Duboko se klanjajući Njihovoj neizbrisivoj uspomeni, sa svim hrvatskim narodom kličemo : Slava im ! Slava! Slava! Hrvatsko štivo za naše vojnike. Teško tišti naše vojnike i na bojnim poljanama i po bolnicama nestašica dobrog štiva. »Megju najstrašnije sivari u ratu — tako piše jeđan voj- nik — spada i to, što se za 'sedmice i mjesece nema ništa uredna, da se pročita.« Da se do- skoči toj golemoj potrebi, a ujedno da se iskaže harnost našim vojnicima za njihov požrtvovni rad, posebno je poduzeće, te počiva na čisto krš- ćanskom i domoljubnom temelju, već od preko dvije godine počelo da razašilje našim vojnicima dobra i zdrava štiva u svim jezicima naše Mo- narhije, Na taj je način već došlo do ruku na- ših vojnika preko 2,200.000 knjiga i brošurica, koje su donijele neizrecive utjehe i neprocije- njene pomoći našim ratnicima, kako to proizlazi iz čestih ganutljivih zahvalnih pisama. A pošto rat dalje ide, a spomenutom je poduzeću teško doći do dobrog hrvatskog štiva, to se cijenjeni čitaoci našeg lista mole, da bi izvolili pribaviti i poslati hrvatskog štiva za naše vojnike, Naj- radje se čitaju kalendari (i stariji, samo da su u dobrom stanju,) pripovijesti, romani, putopisi, pjesme, ilustrovani časopisi i nabožne knjige. Pošiljke je najbolje slati u omotima od 5 kilog. s opaskom: »Milodari za vojnike — prosto od pošta- rine« — na »Zentralstelie fitr Soldatenlektilre«, Beč, IX. Canisiusgasse Nr. 16. Čitulje. U Trstu je ovih dana preminula ggja. Domenika Stroll, majka bivšeg pokr. škol- skog nadzornika u Dalmaciji, dvorskog savj. g. Antuna Strčlla i višeg inžinira kod c. k. lučkog poglavarstva u Dubrovniku, gosp. Frana. Pokoj- nica je bila uzorna domaćica, izgledna gojiteljica djece svoje. — U Cavtatu je na 27. pr. mj. preminula ggja. Ane Divizić rogi. Klaić, ugl. supruga du- gogodišnjeg općinskog prisjednika g. Stijepa Divizića, a sestra g. Vuka Klaića iz Popovića. Vječni im pokoj! Ucvijeljenim obiteljima i svojti naše saučešće. Pokrajinsko pripomoćno dru. štvo ,,Crvenoga Križa“ za Dalma. ciju izdat će ovo dana jednu knjižicu sa slu- žbenim podacima o načinu dopisivanja i ostalog poštanskog saobraćaja sa ratnim zarobljenicima, civilnim zatočenicima u neprijateljskom inoze.n- stvu i vojnicima na bojištu, i s drugim korisnim uputama kako da se o njima što dozna za slu- čaj, da o njima nema za dulje vremena vijesti. Ta će knjižica dobro doći mnogima, koji su u brizi za svoje rogjake ili prijatelje, koji su došli u neprijateljske ruke tijekom rata, ili koji su bili po neprijateljskim državama internisani pošto su se nalazili u inostranstvu u času buk- nuća rata, a takogjer porodicama vojnika, koji se od dugog vremena ne javljaju, jer pruža na pregledan način adrese svih zvaničnih ureda, koji se bave istraživanjem nestalih, ranjenih, mrtvih vojnika. Knjižica stoji 20 para, a naručuje se kod pokrajinskog pripomoćnog društva »Crvenoga Križa« u Zadru ili se dobiva kod svih knjižara. Razne domaće vijesti. Javlja nam Ravnateljstvo Pošta i Brzojava, da je od sada pripuštena predadba privatnih telegrama i za vojsku u polju, ako su takovi telegrami osobito žurne naravi i ako je žurnost potvrdilo vojničko postajno-etapno zapovjedništvo ili oružnička po- staja. Isti pak uključiv adresu ne smiju sadrža- vati više od 30 riječi, a svaki bez obzira na broj riječi potpada jedinstvenoj telegrafskoj pristoj- bini od 2 K. — Na eksportnoj akademiji u Beču uvagja se za ljetni semestar i tečaj za učenje hrvat- skog jezika. — Akcija ggje. Tereze grofice Thun-Thun, izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, na korist dalm. vojnih invalida, dosegla je 38. popisom prinosa svotu od K 31.379:42. — Javlja nam Javna Dobrotvornost u Cav- tatu, da u fond iste priložiše: Da počaste uspo- menu pk. ggje Anete Fagioni, g.g. Jozo Fagioni K 50, Miho Vodopić K 20, Ilija kap. Račić K 20, dr. Barić K 10, kap. Vodnica K 10, Miće Milišić K 10, Ivo Kunčević K 10, Rikard Franičević K 5, a u počast uspomene pk. ggje. Ane Divizić, g. Miho Vodopić K 20. d — Bečki listovi donose, da nikelni novac od 20 para i nadalje vrijedi do daljnjih odredaba. Gradska kronika. Previšnji rogjen-dan. U srijedu dneva 9. o. m. slavi se po prvi put od časa na- stupa na veleslavno Prijestolje rogjendan Gesa- rice i Kraljice naše Zite. Tom će se prigodom držati u stolnoj crkvi na 9 sati jutra pontifikalna služba Božja. Preko mise pjevat će učenice mje- sne ženske pučke škole. Akadomija u ,,Boškoviću“, Pri- godom Previšnjeg rogjen-dana Gesarice i Kra- ljice Zite, katol. društvo »Bošković« priregjuje iduće subote dne 12. o. mj. svečanu akademiju sa biranim programom. Početak na 8 sati uveče, Lična vijest. Prošlog je utorka bio u našem građu, na prolasku sa rodnog mjesta Lopuda, presvij. bokokotorski biskup Frano vit, Uceellini. A Jedna stogodišnjioa. Otrag sto go- dina rodi se u Dubrovniku, baš 25. aprila 1817., Ivan August Kaznačić, Ocu mu bijaše ime Antun, poznat u našoj knjizi, a osobito u svome rod- nome gradu, s njegove pjesničke satiričke vješti- ne. Ivan August od mladosti pokaza bistar um i ljubav za naukom, Svršivši ondašnje srednje škole, što u Dubrovniku što u Zadru, pogje u Beč da uči viđarstvo, pak odatle u Padovu, gdje prione uz liječništvo, te onda posta doktorom. Ali uz medicinu najveće je u ono doba, kad se je narodna svijest tek počela javljati kod nas, nastojao i brižljivo radio da tugjince, na njihovu jeziku, izvijesti o našoj istoriji i književnosti, & to u tršćanskim listovima »La Favilla«, »Il Tem- po«, »Letture di famiglia« i kao suradnik »Ga- lerije Glasovitih Dubrovčana«, koja takogjer bi- jaše pisana talijanski, i kao urednik lista »Avve- nire«, koji je za kratko vrijeme izlazio u Dubrov- niku god. 1848, Ljubeći žarko svoju domovinu, učaše marljivo njezinu istoriju, te je u arhivu i +Br, 029 koje ipak iznese na vidjelo u raznim listovima našim i talijanskim. Za jednu godinu bio je urednik »Zore Dal- matinske«, te se tom prigodom sprijatelji s Pe- trom Preradovićem, koji ga ljubljaše kao rogjena brata. Za tim prevede Babukićevu »Slovnicu ilir- skog jezika«. Prevede na naš jezik članak ne- umrlog Tommasea o pjesmana mašega naroda, priloživši k tome svoju raspravu u dvojakom tekstu (hrvatski i talijanski) o narodnim pjesma- ma kod Dubrovčana, s ogledom tijeh pjesama. Pomože Jagiću i Daničiću u izdavanju pjesama Marka Vetranića Čavčića, i napisa zanimivu bio- grafiju ovoga našeg književnika. Sakupi neko- liko biranih naših pjesama narodnih i umjetnih, koje izagjoše na vidjelo pod natpisom »Vijenac gorskog i pitomog Cvijeća«, a tako bf rado pri- mljena od našeg svijeta ova knjiga, da je do. živjela mnoga izdanja. Da pokaže odanost i si- povlju ljubav prama svom ocu, sakupi sve pje- sme njegove i izda ih godine 1879. Zadnje je njegovo djelo prijevod na talijanski jezik Meda- kovićeve »Istorije Crne Gore«. Osim drugijeh bt i njegova zasluga što se počela izdavati »Biblio- teka za povijest dalmatinsku«. I kao liječnik odli- kova se, osobito u bolesti male djece; ali mu njegovo zvanje ne igjaše mnogo k srcu, jer kao da ne nalazaše u njemu one duševne hrane, ko- ja trebovaše onakovu duboku umu, pjesničkom maštom obdarenom. Knjiga mu bijaše milje i omilje i to ne samo naša, jer on poznavaše i glavnije tugje književnosti, a osobito talijansku. I knjiga mu bi jedina utjeha. U svome rodnome mjestu ljubljen i poštovan, sa svoje dobrote u prijateljskom krugu veseo i domišljat, a često sa- tiričan, u tišini sprovede zadnje dane svoga ži- vota kao upravitelj gradske bolnice u milom mu Dubrovniku, gdje umrije 19 februara 1883, u šesdesetšestoj godini života svoga. Blagopokojnikov sin, takogjer dosta za- služni naš sugragjanin g. Antun, ć. ik. kapetan u m., od nazad dvaestak i više godina nastanjen je u Gorici. Od navještenja pak rata vjerolomne Italije, preselio se je sa svojom gospogjom u Ljubljanu, gdje se i sada nalazi. (Ko zna, jesu li Talijanci raznijeli njegovu bogatu i rijetku bi- blioteku, što ju je u Gorici, silom prilika, osta- vio ?) G. Antun ima sina, vrijednog i vrlo dobrog mladića, g.Iva, profesora. Odlikovanja. Namjesništveni tajnik a naš sumješćanin g. Lovro Ćurlica i ovdješnji viši kotarski liječnik g. dr. Marćel Wendzilowicz odli- kovani su ratnim križem za civilne zasluge II. razreda. Ovdješnji kotarski komesari g. Rudolf Man- dić i g. Frano Gutty i namjesn. koncepist u Ko- toru a naš sugragjanin g. Josip Karaman odli- kovani su ratnim križem za civilne zasluge III. raz. Čestitamo ! Ižručenje otoka Lokruma. Kao što je poznato, krasno je ostrvo Lokrum bilo vlas- ništvo blagopokojnog prijestolonasljednika, Nje- gova Visočanstva Rudolfa. Nakon njegove smrti postala je vlasnica otoka njegova kći, Ni. ć i kr. Visost nadvojvotkinja Elizabeta kašnje udata ' kneginja Windischgraetz. Pošto je ona onda bila maloljetna, blagopokojni Ćesar-Kralj Njeg. Veli- čanstvo Frano Josip I. kao njezin skrbnik po- vjerio je i dao na uživanje Lokrum mjesnim O.O. Dominikancima, koji, u slučaju nakane prodaje ili izručenja, da se za privolu imaju na istu vlas- nicu obratiti, Kako smo u svoje vrijeme bili izvijestili, Ni. & i k. Visost nadvojvotkinja Elizabeta kne- ginja Wuindischgraetz bila je odlučila Lokrum preuzeti. U tu je svrhu, prije rata, dva puta bila došla u naš grad. Onda je bio učinjen i formalni ugovor izručbe. Sada je pak stvar potpuno gotova. Njezina ć. i k. Vis, Elizabeta dat će O,O. Dominikanci- ma odnosnu svotu kao naknadu za potrošeno oko popravaka i uzdržavanja. Ovih će dana usli- jediti i sudbena uknjižba. Imenovanje. Naš in g. Antun Gjivanović, ovdješnji financijski koncepista, ime- novan ja financ. povjerenikom u IX. razredu čina. Čestitamo ! Ispiti osposobljenja za opće pučke i gragjenske škole počeli su u ponedjeljak 23. pr. mj., a svršili su u srijedu u večer dne 2. ov. mj. Pristupilo je na ispit 21 kandidatica i 1 kandidat za opće pučke i 1 kandidatica za gragjanske škole, Bili su sobljeni za samostalno poučavanje pri općim pučkim školama: Baić-Veramenta Katica, Beović- Domazet Milka : u biblioteci »Male Braće« u Dubrovniku kipio| čević gradivo za bolje poznavanje domaće povijesti,