Str. 2.

Razne vijesti.

Imenovanje admirala Njegovana.

Dne 28. 4. umro je u Beču, nakon bolova-
nja od više sedmica poglavar mornaričkog od-
sjeka u ratnom ministarstvu, podadmiral Kailer.
Niec. Velič. je imenovaol admirala Njegovana
poglavarom pomorskog odsjeka, ostavivši ga na
mjestu mornaričnog zapovjedništva.

Prvi svibnja u Austro-Ugarskoj.

Po vijestima, što su do sada stigle, 1, svib-
nja prošao je u čitavoj austro-ugarskoj monar-
hiji u miru i bez upadica.

U području grada Beča su obdržavaene 22
skupštine, što ih je sazvalo vođstvo socijalno-
demokratske stranke. Dnevni je red skupština bio
i prvi svibnja i svjetski mir. Sve su skupštine
protekle u redu, te su jednodušno prihvatile re-
zoluciju, što ju je preporučilo vodstvo stranke.

Priprave za VI. ratni zajam.

Povjerenstvo carevinskog vijeća za kontrolu
državnih dugova je jednoglasno zaključilo, da
kontrasignira obveznice šestog ratnog zajma, ko-
je će naskoro izložiti na upise. U sjednici po-
vjerenstva je bio i ministar financija, koji je iz-
razio čvrstu nadu, da će se dosadašnje požrtvov-
no držanje žiteljstva u pogledu općih interesa
u kritičnom dobu, kada se krvava drama svjet-
skoga rata po svoj prilici približuje kraju, u po-
jačanoj mjeri istaknuti pri upisivanju za novi
ratni zajam. Može se uzeti, reče ministar, da će
se dojam presnažnog upisa zadnjeg njemačkog
ratnog zajma i u uspjehu našeg ratnog zajma
tim većma odraziti, što će ovaj zajam i opet
biti vrlo povoljan način za ulaganje glavnice.

Svrgnut francuski generalisimus.

JL. Lugano. (Brz. J. L.) Javlja se, da je
francuski generalisimus Niveile poradi neuspjeha
zadnje ruske ofensive svrgnut. Prema pouzdanim
vijestima uslijedilo je svrgnuće na zahtjev En-
gleške. Kao nasljednik imenovan je general
Castelnau.

»Corriere della Sera« piše, da je ovo svr-

uće maslo parlamentarske vojne komisije, koja
je pod ipredsjedništvom bivšega ministra koloni-
e Magnota i Joffrea izbacila. Ova je komisija
ila nezadovoljna s tokom vojničkih dogogjaja
zadnje nedjelje. Ćlan je te komisije, radikalni
socijalista Dalbiez bio navijestio u komori inter-
pelaciju zbog neuspjeha na fronti, a ministar je
predsjednik Ribot pozvao generalisimusa Nivel-
lea u Pariz, gdje se o njegovu svignuću održa-
lo više ministarskih sjednica, pod predsjedni-
štvom Poincarea.
Kraljevo priznanje grofu Tiszi.

Službeni je list ugarske vlade »Budapesti
Kozlony« donio Previšnje ručno pismo ministru
grofu Tiszi. Napominje kralj, da je htio ne-
posrednim općenjem doznati smjerove ugarske

olitike, te je pozvao k sebi vogje svih stranaka.
Kralj ne nalazi uslijed toga nikakova povoda,
da se odijeli od dosađašnje vlade, koja je vo-
gjena patriotizrnom i svijesna cilja razvila rad u
interesu obrane domovine, te da se olakša po-
ložaj žiteljstvu i državi. Konačno veli kralj: »Iz-
ričem Vam Svoje osobito priznanje i Svoju za-
hvalnost, uvjeravajući Vas i ostale članove
vlade o Mom povjerenju, koje sam do sada uvi-
jek u Vas imao, pozivljem vladu, da i nadalje
vodi državne poslove prokušanom vjernošću, te
da Mi odmah podastre shodne predloge, kako
bi se Moje zahvalno priznanje za udivljenja vri-
jedne napore sila i patriotsko držanje naroda u
sudbonosnim danima ovog svjetskog hrvanja o-
drazilo opsežnim sistemom narodno-gospodar-
stvenih uredaba i proširenjem izbornog prava,
što i odgovara sadašnjem velikom vremenu te
žrtvama, koje je žiteljstvo doprinijelo, a uz oba-
zitanje na životne interese ugarske vlade.

usposobljuje da ravna vlastitom savješću stano-
vitim smjerom pa da se u njem uobliči stalni
značaj; ta duša, što je meka ko lako ugibivi vo-
sak, koja se 'ako okalja ko bistro zrcalo i naj-
manjim daškom, — da ta velim duša bude pre-
puštena za plijen nećudorednim izvanjim utjeca-
jima, na milu volju prikazivanjima, što se stra-
hovito zarinu u njezinu maštu, spuštaju se upra-
vice u srce da se ondje smjeste ? Nećudoredna
je predstava u kinu mnogo gora od nećudoredne
predstave u kazalištu, mnogo zlotvornija od po-
kvarenog romana. Mnogo je kobnija, jer se lag-
lje uvuče, pošto je tragični ili bestidan utisak
- mnogo laglji, neposredniji, ne treba razumijeva-
nja ni sugjenja, niti iziskuje napornu pažnju i
istraživanje. Gata se mnogo laglje pa ostuje u
mašti mnogo dublje zarezan. I tu treba da škola
pomogne. Ona valja da poradi, kako bi u po-
gibeljnoj dobi pojedincu, kad se duševno i osjetno
razvija, podala sigurni smjer, koji bi dakako imao
biti samo dobar i lijep. Ona ima da otkloni sve
zapreke i odstrani sve štetne primjere ili podra-
žaje, koji se izragjuju u grdne strasti. Tu dakle,
kad se ragja pojedinac, zaronjen u dobro i zlo,
kad se njegovo duševno i tjelesno zdravlje ne
može drugačije sačuvati, nego otporom proti zlu,
tu je dužnost škole, da potakne razvoj onih spo-
sobnosti u dječaka, koje će usavršiti dobre pri.
regjene sklonosti i jakost duha, a prema na-
pretku izobrazbe utisnuti i nove.
(Svršit će se).

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Naši dopisi.

S Grude.

(Slavlje Previšnjeg Imendana.) . Imendan
Njezina Veličanstva naše Premilostive Carice i
Kraljice Zite, ovdje se je obavio osobitim slavljem.
Mjesto je bilo najsvečanije iskićeno zastavama,
te bi otslužena sv. Misa, kojoj prisustvovaše uz
načelnika i sve ostale mjesne Vlasti. I diljem se
je cijelih Konavala, a osobito u Cavtatu, taj ve-
liki dan doličuo proslavio. — Konavljanin.

Iz dubrovačke okolice.

(Važnost srdjele.) Evo vakta za lov srdjela,
najbogatijeg proizvoda našeg Jadrana. Da, srdje-
le su uvijek bile po stanovništvo Dalmacije, a
baš onih, te stanuje uz obale mora, korisna hra-
na, a danas, uz ovakovu oskudicu hrane, jesu
prava mana. Zahvaliti je i zato osobitim načinom
vojničkim vlastima, te su otpustile mnogo voj-
nika, da se posvete ribanju srdjela. Sve što bude
više ribara, sve će se više uloviti srdjela, pa će
se istim zasititi narod kroz ovo doba godine, a
mnogo će se toga posoliti i za zimnicu spremiti.
Gdje se narod bavi ulovom srdjele, ondje u ljet-
nu sezonu glada nema, jer s dana na dan ima
zdravu i lijepu hranu. Srdjela je riba koja se
drži na jata (bašamara), pa je tako pretila, da
na nju i ne služi ulja; ko na pečenu srdjelu ulja
meće taj kvari njezin tćk. I slana je srdjela od
velike važnosti, jer ona služi za prismok bilo
kojomgod hranom, kao i samim hljebom. A komu
nijesu poznate srdjele uregjene u kutijama? Ta-
kove se nalaze u vojničkim jarcima i na stolo-
vima bogataša. Sretni smo mi u Dalmaciji, što
takovo blago posjedujemo u našemu Jadranu.
Za što viši ulov srdjela nek svak bude na ruku
našim ribarima, da crpimo to blago iz Božjeg
hambara, iz njive, koja se ni ore ni kopa, a ipak
obilna ploda daje. Vojnička vlast došla nam je
u susret, da se što više okoristimo tom  blago-
dati, pa je spravna da još više u tome bude na
ruku ribarima i narodu. Ali je i do mjesnih vlasti,
kao i do pojedinaca, da u tome pomognemo na-
še ribare i zborom i tvorom.

Za to smo osobitom nasladom pročitali uče-
ni podlistak u Vašem cij. listu od 28 aprila pod
naslovom »Srdjela i plankton« od g. Ival. Stje-
povića. Zahvalni smo g. I. Sijepoviću, te je tako
učeno poučio čitaoce Vašeg lista o srdjeli i nje-
noj hrani, biva planktonu, u narodu pića zvana.

Ovo je prva radnja tako učeno predočena
o najglavnijem proizvodu našeg Jadrana, pa je
preporučamo svakome rodoljubu, kao i našim
stručnjacima, uvjereni da će je svaki nasladom
pročitati i sa stvarnog i jezičnog gledišta.

Uhvamo, da će nas g. Stjepović još kojom
radnjom takove vrsti iznenaditi i tim pružiti ko-
risti, ne samo našim primitivnim ribarima, već i
stručnjacima. Takovi prijatelji maroda nek nam
budu i njihov učitelj i desna ruka u njegovu
zanimanju, kao što je uistinu i g. Stjepović.

 

Domaće vijesti.

 

Obljetnica Zrinjskog i Franko.
pama. U ponedjeljak dneva 30. pr. mj. navršila
se je 246.ta godišnjica smrti velikih naših na-
rodnih velikana Zrinjskoga i Frankopana.

Duboko se klanjajući Njihovoj neizbrisivoj
uspomeni, sa svim hrvatskim narodom kličemo :
Slava im ! Slava! Slava!

 

Hrvatsko štivo za naše vojnike.
Teško tišti naše vojnike i na bojnim poljanama
i po bolnicama nestašica dobrog štiva. »Megju
najstrašnije sivari u ratu — tako piše jeđan voj-
nik — spada i to, što se za 'sedmice i mjesece
nema ništa uredna, da se pročita.« Da se do-
skoči toj golemoj potrebi, a ujedno da se iskaže
harnost našim vojnicima za njihov požrtvovni
rad, posebno je poduzeće, te počiva na čisto krš-
ćanskom i domoljubnom temelju, već od preko
dvije godine počelo da razašilje našim vojnicima
dobra i zdrava štiva u svim jezicima naše Mo-
narhije, Na taj je način već došlo do ruku na-
ših vojnika preko 2,200.000 knjiga i brošurica,
koje su donijele neizrecive utjehe i neprocije-
njene pomoći našim ratnicima, kako to proizlazi
iz čestih ganutljivih zahvalnih pisama. A pošto
rat dalje ide, a spomenutom je poduzeću teško
doći do dobrog hrvatskog štiva, to se cijenjeni
čitaoci našeg lista mole, da bi izvolili pribaviti
i poslati hrvatskog štiva za naše vojnike, Naj-
radje se čitaju kalendari (i stariji, samo da su u
dobrom  stanju,) pripovijesti, romani, putopisi,
pjesme, ilustrovani časopisi i nabožne knjige.
Pošiljke je najbolje slati u omotima od 5 kilog.
s opaskom:

»Milodari za vojnike — prosto od pošta-
rine« — na »Zentralstelie fitr Soldatenlektilre«,
Beč, IX. Canisiusgasse Nr. 16.

Čitulje. U Trstu je ovih dana preminula
ggja. Domenika Stroll, majka bivšeg pokr. škol-

 

skog nadzornika u Dalmaciji, dvorskog savj. g.
Antuna Strčlla i višeg inžinira kod c. k. lučkog
poglavarstva u Dubrovniku, gosp. Frana. Pokoj-
nica je bila uzorna domaćica, izgledna gojiteljica
djece svoje.

— U Cavtatu je na 27. pr. mj. preminula
ggja. Ane Divizić rogi. Klaić, ugl. supruga du-
gogodišnjeg općinskog prisjednika g. Stijepa
Divizića, a sestra g. Vuka Klaića iz Popovića.

Vječni im pokoj! Ucvijeljenim obiteljima i
svojti naše saučešće.

Pokrajinsko pripomoćno dru.
štvo ,,Crvenoga Križa“ za Dalma.
ciju izdat će ovo dana jednu knjižicu sa slu-
žbenim podacima o načinu dopisivanja i ostalog
poštanskog saobraćaja sa ratnim zarobljenicima,
civilnim zatočenicima u neprijateljskom inoze.n-
stvu i vojnicima na bojištu, i s drugim korisnim
uputama kako da se o njima što dozna za slu-
čaj, da o njima nema za dulje vremena vijesti.

Ta će knjižica dobro doći mnogima, koji
su u brizi za svoje rogjake ili prijatelje, koji su
došli u neprijateljske ruke tijekom rata, ili koji
su bili po neprijateljskim državama internisani
pošto su se nalazili u inostranstvu u času buk-
nuća rata, a takogjer porodicama vojnika, koji
se od dugog vremena ne javljaju, jer pruža na
pregledan način adrese svih zvaničnih ureda, koji
se bave istraživanjem nestalih, ranjenih, mrtvih
vojnika.

Knjižica stoji 20 para, a naručuje se kod
pokrajinskog pripomoćnog društva »Crvenoga
Križa« u Zadru ili se dobiva kod svih knjižara.

Razne domaće vijesti. Javlja nam
Ravnateljstvo Pošta i Brzojava, da je od sada
pripuštena predadba privatnih telegrama i za
vojsku u polju, ako su takovi telegrami osobito
žurne naravi i ako je žurnost potvrdilo vojničko
postajno-etapno zapovjedništvo ili oružnička po-
staja. Isti pak uključiv adresu ne smiju sadrža-
vati više od 30 riječi, a svaki bez obzira na broj
riječi potpada jedinstvenoj telegrafskoj pristoj-
bini od 2 K.

— Na eksportnoj akademiji u Beču uvagja
se za ljetni semestar i tečaj za učenje hrvat-
skog jezika.

— Akcija ggje. Tereze grofice Thun-Thun,
izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, na korist
dalm. vojnih invalida, dosegla je 38. popisom
prinosa svotu od K 31.379:42.

— Javlja nam Javna Dobrotvornost u Cav-
tatu, da u fond iste priložiše: Da počaste uspo-
menu pk. ggje Anete Fagioni, g.g. Jozo Fagioni
K 50, Miho Vodopić K 20, Ilija kap. Račić K 20,
dr. Barić K 10, kap. Vodnica K 10, Miće Milišić
K 10, Ivo Kunčević K 10, Rikard Franičević K 5,
a u počast uspomene pk. ggje. Ane Divizić, g.
Miho Vodopić K 20. d

— Bečki listovi donose, da nikelni novac
od 20 para i nadalje vrijedi do daljnjih odredaba.

 

Gradska kronika.

Previšnji rogjen-dan. U srijedu
dneva 9. o. m. slavi se po prvi put od časa na-
stupa na veleslavno Prijestolje rogjendan Gesa-
rice i Kraljice naše Zite. Tom će se prigodom
držati u stolnoj crkvi na 9 sati jutra pontifikalna
služba Božja. Preko mise pjevat će učenice mje-
sne ženske pučke škole.

Akadomija u ,,Boškoviću“, Pri-
godom Previšnjeg rogjen-dana Gesarice i Kra-
ljice Zite, katol. društvo »Bošković« priregjuje
iduće subote dne 12. o. mj. svečanu akademiju
sa biranim programom. Početak na 8 sati uveče,

Lična vijest. Prošlog je utorka bio u
našem građu, na prolasku sa rodnog mjesta
Lopuda, presvij. bokokotorski biskup Frano vit,
Uceellini.

A Jedna stogodišnjioa. Otrag sto go-
dina rodi se u Dubrovniku, baš 25. aprila 1817.,
Ivan August Kaznačić, Ocu mu bijaše ime Antun,
poznat u našoj knjizi, a osobito u svome rod-
nome gradu, s njegove pjesničke satiričke vješti-
ne. Ivan August od mladosti pokaza bistar um
i ljubav za naukom, Svršivši ondašnje srednje
škole, što u Dubrovniku što u Zadru, pogje u
Beč da uči viđarstvo, pak odatle u Padovu, gdje
prione uz liječništvo, te onda posta doktorom.
Ali uz medicinu najveće je u ono doba, kad se
je narodna svijest tek počela javljati kod nas,
nastojao i brižljivo radio da tugjince, na njihovu
jeziku, izvijesti o našoj istoriji i književnosti, &
to u tršćanskim listovima »La Favilla«, »Il Tem-
po«, »Letture di famiglia« i kao suradnik »Ga-
lerije Glasovitih Dubrovčana«, koja takogjer bi-
jaše pisana talijanski, i kao urednik lista »Avve-
nire«, koji je za kratko vrijeme izlazio u Dubrov-
niku god. 1848, Ljubeći žarko svoju domovinu,
učaše marljivo njezinu istoriju, te je u arhivu i

+Br, 029

koje ipak iznese na vidjelo u raznim listovima
našim i talijanskim.

Za jednu godinu bio je urednik »Zore Dal-
matinske«, te se tom prigodom sprijatelji s Pe-
trom Preradovićem, koji ga ljubljaše kao rogjena
brata. Za tim prevede Babukićevu »Slovnicu ilir-
skog jezika«. Prevede na naš jezik članak ne-
umrlog Tommasea o pjesmana mašega naroda,
priloživši k tome svoju raspravu u dvojakom
tekstu (hrvatski i talijanski) o narodnim pjesma-
ma kod Dubrovčana, s ogledom tijeh pjesama.
Pomože Jagiću i Daničiću u izdavanju pjesama
Marka Vetranića Čavčića, i napisa zanimivu bio-
grafiju ovoga našeg književnika. Sakupi neko-
liko biranih naših pjesama narodnih i umjetnih,
koje izagjoše na vidjelo pod natpisom »Vijenac
gorskog i pitomog Cvijeća«, a tako bf rado pri-
mljena od našeg svijeta ova knjiga, da je do.
živjela mnoga izdanja. Da pokaže odanost i si-
povlju ljubav prama svom ocu, sakupi sve pje-
sme njegove i izda ih godine 1879. Zadnje je
njegovo djelo prijevod na talijanski jezik Meda-
kovićeve »Istorije Crne Gore«. Osim drugijeh bt
i njegova zasluga što se počela izdavati »Biblio-
teka za povijest dalmatinsku«. I kao liječnik odli-
kova se, osobito u bolesti male djece; ali mu
njegovo zvanje ne igjaše mnogo k srcu, jer kao
da ne nalazaše u njemu one duševne hrane, ko-
ja trebovaše onakovu duboku umu, pjesničkom
maštom obdarenom. Knjiga mu bijaše milje i
omilje i to ne samo naša, jer on poznavaše i
glavnije tugje književnosti, a osobito talijansku.
I knjiga mu bi jedina utjeha. U svome rodnome
mjestu ljubljen i poštovan, sa svoje dobrote u
prijateljskom krugu veseo i domišljat, a često sa-
tiričan, u tišini sprovede zadnje dane svoga ži-
vota kao upravitelj gradske bolnice u milom mu
Dubrovniku, gdje umrije 19 februara 1883, u
šesdesetšestoj godini života svoga.

Blagopokojnikov sin, takogjer dosta  za-
služni naš sugragjanin g. Antun, ć. ik. kapetan
u m., od nazad dvaestak i više godina nastanjen
je u Gorici. Od navještenja pak rata vjerolomne
Italije, preselio se je sa svojom gospogjom u
Ljubljanu, gdje se i sada nalazi. (Ko zna, jesu li
Talijanci raznijeli njegovu bogatu i rijetku bi-
blioteku, što ju je u Gorici, silom prilika, osta-
vio ?) G. Antun ima sina, vrijednog i vrlo dobrog
mladića, g.Iva, profesora.

Odlikovanja. Namjesništveni tajnik a
naš sumješćanin g. Lovro Ćurlica i ovdješnji viši
kotarski liječnik g. dr. Marćel Wendzilowicz odli-
kovani su ratnim križem za civilne zasluge II.
razreda.

Ovdješnji kotarski komesari g. Rudolf Man-
dić i g. Frano Gutty i namjesn. koncepist u Ko-
toru a naš sugragjanin g. Josip Karaman odli-
kovani su ratnim križem za civilne zasluge III. raz.

Čestitamo !

Ižručenje otoka Lokruma. Kao što
je poznato, krasno je ostrvo Lokrum bilo vlas-
ništvo blagopokojnog prijestolonasljednika, Nje-
gova Visočanstva Rudolfa. Nakon njegove smrti
postala je vlasnica otoka njegova kći, Ni. ć i
kr. Visost nadvojvotkinja Elizabeta kašnje udata '
kneginja Windischgraetz. Pošto je ona onda bila
maloljetna, blagopokojni Ćesar-Kralj Njeg. Veli-
čanstvo Frano Josip I. kao njezin skrbnik po-
vjerio je i dao na uživanje Lokrum mjesnim O.O.
Dominikancima, koji, u slučaju nakane prodaje
ili izručenja, da se za privolu imaju na istu vlas-
nicu obratiti,

Kako smo u svoje vrijeme bili izvijestili,
Ni. & i k. Visost nadvojvotkinja Elizabeta kne-
ginja Wuindischgraetz bila je odlučila Lokrum
preuzeti. U tu je svrhu, prije rata, dva puta bila
došla u naš grad. Onda je bio učinjen i formalni
ugovor izručbe.

Sada je pak stvar potpuno gotova. Njezina
ć. i k. Vis, Elizabeta dat će O,O. Dominikanci-
ma odnosnu svotu kao naknadu za potrošeno
oko popravaka i uzdržavanja. Ovih će dana usli-
jediti i sudbena uknjižba.

Imenovanje. Naš in g. Antun
Gjivanović, ovdješnji financijski koncepista, ime-
novan ja financ. povjerenikom u IX. razredu čina.

Čestitamo !

Ispiti osposobljenja za opće
pučke i gragjenske škole počeli su u
ponedjeljak 23. pr. mj., a svršili su u srijedu
u večer dne 2. ov. mj. Pristupilo je na ispit 21
kandidatica i 1 kandidat za opće pučke i
1 kandidatica za gragjanske škole, Bili su
sobljeni za samostalno poučavanje pri općim
pučkim školama: Baić-Veramenta Katica, Beović-
Domazet Milka

:

u biblioteci »Male Braće« u Dubrovniku kipio| čević

gradivo za bolje poznavanje domaće povijesti,