PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10. NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Rtina Evolucija ruske revolucije. Ruska revolucija, koja je našla dosta odjeka van Rusije, još se nije ustalila. Sva- ki dan dogagja se nešto nova, a kako su sve vijesti nesigurne, to se još ni izdaleka ne može imati vjerna slika pravog stanja stvari. U načelu je sa revolucijom prevladala u Rusiji demokratska misao, a zapravo je zavladala bila oligarhija, tako zvana pro- vizorna vlada sa Miljukovom na čelu, izloženikom Entente. Protiv ove ustao je radnički i vojnički odbor, koji ima za so- bom pučke mase. To su ne samo dvije stranke, već dvi- je vlade, dvije različite struje, te megju nji- ma ne samo da ne može da dogje do pra- ve sloge već s dana na dan puca sve to veći jaz. Značajno je i zanimivo, da je uzrok borbe izmegju puka i vlade pitanje ratnih ciljeva. Dok bi naime provizorna vlada za volju Entente htjela da nastavi rat svom energijom do konačne pobjede, dotle je radnički odbor više za mir i odbija svako proširenje ruske vlasti na štetu drugih država. | ideja radničkog odbora zahvaća sve to većeg maha, te pred njezinim zahtjevima mora da propušta provizorna vlada, ma ko- liko se služila i engleškim novcem i raznim doskočicama, i malo po malo postaje sve to više zavisna o volji vojničkog i radni- čkog odbora. Borba izmegju ovih dvaju struja pro- šlih je dana bila tako zahvatila maha, da je po nekim glasovima prijetio pad pro- vizorne vlade i veoma bio uzdrman polo- žaj ministra Miljukova, ali mu je u zadnji čas uspjelo da dogje do privremene na- godbe. Dvojbeno je pak, da li će ovo pri- mirje dugo potrajati. Povoda ovim unutrnjim borbama daje najvećma Miljukov sa svojim notama, ko- jima bi htio proturati u narod želje Entente, ali je u svom radu loše sreće, jer iza sva- ke note mora na zahtjev |radničkog vijeća Kinematograf i škola, Od člana Akademije znanosti prot. Q. Delich-a. (Svršetak). No djelovanje će škole biti u tom smjeru beskorisno, ako druge vanjske sile tako nasu- prot djeluju, da njezin utjecaj iščezne. Istina je, da je škola zvana, da razvije osjećaje, štono su sakriveni u naravi svakog pojedinca; ona valja da učini težnju za dobrim djelovanjem aktivnu, a sklonost na zlo nedjelatnom. »ĆGudoredni osjećaj u svome korjenu — veli Ribot u »Psyhologie des sentimenis« — jest gibanje ili prestajanje gibanja, težnja da čovjek radi ili ne radi, Od- gojni rad valja da u djetinstvu pomaže pokre- taje dobrih težnja, a po tom da tako privikne te bude sposoban u vlastitoj savjesti proti prirogjenim zlim sklonostima.« tome ipak nedostaje škola sama. Potrebno je redu budno i neumorno sudjelovanje koji su najviše odgovorni Bogu i dru- nam je došla ministarska naredba, kojom zabranjuje školskoj mladeži i uopće mladeži g. polazak kina, a ipak se čulo rodi- se tužili ii š 5 F i Matu JRetaA At ata SALA ASS POJEDINI BROJ DAS VA PASA A a PA SC tii dmi NATA A pa JE dati novu izjavu, koja gotovo pobija pre- gjašnju diplomatsku notu. Tako poimence 9. aprila Miljukov iz- javlja, da pristaje uz ratne ciljeve Entente i da bez Carigrada i Dardanela nema za Rusiju mira. Ali kad proti tomu ustaju i radnici i vojnici, jer da je svaka želja za osvajanjem protivna novoj slobodnoj i de- mokratskoj Rusiji, Miljukov povlači svoju notu s izjavom, da je ono bilo samo nje- govo privatno mišljenje, a da to nije sta- novište vlade. Ovaj svoj poraz gledao je da popravi, pak 1. maja preko svojih diplomatskih za- stupnika dostavlja saveznicima novu notu, u kojoj gleda da izbjegne pitanje ratnih ci- ljeva, a svečano naviješta, da Rusija neće sklopiti posebnoga mira, jer da ruski na- rod želi nastaviti rat do konačne pobjede. Proti ovoj dvoličnoj izjavi opet uslaju radnici i vojnici, dolazi do demonstracija i Miljukov je prisiljen, da komentira svoju notu e on pod riječju »konačna pobjeda« razumijeva, da se Rusija odriče osvajanja onih područja, koja sačinjavaju narodno dobro pojedinih naroda i da odbija svako proširenje ruske vlasti na račun drugih država. Tim je za sada kriza provizorne vlade regbi opet riješena, ali je tim radnički i vojnički odbor stavio opet novih zahtjeva. Njegove se izjave imaju saopćivati stranom svijetu kao službena saopćenja putem dr- žavnih agentura. Radi svega ovoga državnici Entente nijesu nimalo zadovoljni sa novom demo- kratskom Rusijom. Dionice pak engleške u Rusiji silno padaju; engleško poslaništvo mora da čuva jaka straža, posebni je vlak uvijek pripravan, da odveze engleškog po- slanika, ako nije već i pobjegao, kako ne- ke novine nagoviještaju. Sve su stranke u Rusiji zabrinute rad ozbiljnog položaja a slabog unutrnjeg sta- nja, i tako, dok se na zapadnom ratištu lomi sila engleško-francuske ofensive, na ruskoj se je fronti već izgubila i volja za novu kakvu ofensivu. da pokvari vlastitu djecu; to je onda nitkov. Rogoborili su i još rogobore vlasnici kina, gledajući dakako samo na svoj vlastiti dobitak. Mi im odgovaramo samo time, da pozivamo mjerodavni autoritet, na kome je da pazi na vr- šenje ministarske naredbe, neka se samo strogo i bez svakog obzira ona provede, U Engleškoj je takogjer strogo zabranjeno školskoj mladeži i svoj drugoj ispod 16 g. polaziti kino. Da se u- klone zloporabe, nalazi se vazda redar kod blagaj- ne i kod same predstave. Proti prekršiteljima su kazne vrlo stroge, Za školsku mladež : prvi put opomena, drugi put otpust iz zavoda. Za vlas- nika kina: prvi put teška globa, kasnije zatvor, koji se ne mora pretvoriti u globu; na koncu gubitak obrtnice, Od maha do maha priregjuje| se poučne i bezazlene predstave s prethodnim dogovorom nadzornog vijeća. Takav strogi po- stupak tražimo i mi u ime dobrobiti domovine, | koja je dužna, da sve većma unapregjuje ćudo- regje. Ko dopušta ili povlagjuje kršenju ćudore- gla, taj počinja izdaju | Imade slučajeva, da se u stanovitim školama pokazalo općenito raspoloženje za prekršaje i to upravo utjecajem kina, gdje se prosti lupeži i uličnjaci prikazuju pod plaštem junaka, gdje se silovitost obožava, gdje prodavačice ljubavi i preljubnice slavlje slave, Koliko li je dobro sje- me tim načinom propalo, a da još nije ni pro- IZLAZI SVAKE SUBOTE Rap SRA ASA S i PAAA LA PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI STOJI 20 PARA. tdi RR 12. MAJA (917. si Hoće li sve to uz djelovanje podmor- nica prisiliti Ententu, da uredi pitanje svo- jih ratnih ciljeva i da dogje do mirovnih izjava, pitanje je nedaleke budućnosti. Pred otvorom Carevinskog Vijeća. Sve se naše novinstvo bavi sada o radu zatupničke kuće carevinskog vijeća, što će se do skora sastati, a na dnevnom je redu osobito pi- tanje izbora novog predsjednika. O svemu tomu pišu zagrebačkom »Obzoru« iz Beča slijedeće : Radni se program zastupničke kuće dade podijeliti u dvije grupe. U prvu grupu spada sva ona materija, koja je u vezi sa novom unu- tarnjom političkom orijentacijom u Austriji te je u neku ruku ograničena tako zvanim političkim programnim točkama vlade. Druga grupa sastoji od onih pitanja, koja su u vezi sa proračunom i sa ratnim gospodarstvom, te koja se mogu sma- trati tekućim pitanjima i zadaćama. Već danas može se kazati nekom sigurnošću, da će se uz kratko zasjedanje parlam:nta, koje će potrajati od prilike 6 tjedana, moći pripremiti velike za- daće, ali da se neće moći riješiti. Tako njemački krugovi naglašuju, da se pitanje njemačkog dr- žavnog jezika, pitanje narodne nagodbe u Češ- koj, proširenje autonomije u Galičkoj, kao i fi- nancijalno vtanačenje sa Ugarskom mogu usli- jed preogromnog posla pretresati tek u jesenjem zasjedanju austrijske zastupničke kuće. Megju tekuće poslove austrijske zastupničke kuće spadaju sve one naredbe vladine, koje su izdane putem paragrafa 14. Nadalje proračunski provizorij, ratni zajmovi, stanovite ratne porezne osnove, izbori zastupnika u austrijsku detegaciju i produljenjenje zastupničkih mandata. U zastup- ničkim se krugovima veli, da je želja nekojih stranaka, a i same vlade da se reformira poslov- nik. Megjutim to je pitanje, koje je izazvalo neko nezadovoljstvo kod Nijemaca. Nijemci, koji su reformu poslovnika tražili prije obje objave mi- nistra predsjednika Clam-Martinica, u kojoj ovaj veli, da ne može zadovoljiti zahtjevima njemač- kih zastupnika i koji su reformu poslovnika za- stupničke kuće na oštrijoj podlozi smatrali kao najveće agresivno sredstvo protiv eventualne sla- venske opstrucije, sada odstupaju od ovoga za- htjeva, jer znadu posve dobro, da bi se takav pooštreni poslovnik danas-sutra mogao i protiv njih upotrebiti. Vrlo će mnogo posla zadavati proučavanje onih novih i starih maređaba, koje su izdane po 4 14. raznih austrijskih vlada. Veli se, da te naredbe iznose oko 200. Po- svema je jasno, da se naredbe ne mogu lučiti utjecajem stanovitih utisaka priuči, da stvari shva- ća radije jednim stanovitim načinom, nego li drugim pravim i boljim. Ko da iskaže, koliko je i kako strašno to zastranjenje u onima, koji će sačinjavati budući muški naraštaj i u krhome onom nakitu ljudstva, štono će biti danas-sutra žene l« Promatrajući sad kino sa zdravstvene strane, (uzmimo samo izvještaj liječničkog zavoda u Fi- ladelfiji), pa ćemo vidjeti, da njegovo naglo iz- mjenjivanje slika, uzbugjujući prizori, razdražljive dogodovštine, svijetlo, boje, zasjenjivanje, podr- htavanje, — sve to da proizvodi nezdravi utje- caj na živčani sustav; povećaje titranje mozgov- nih niti, uzrokuje vanredno kucanje srca, nadaje neobične, nemirne i ustravljujuće sanje ; u oso- bama pak od naravi već razdražljivima pobu- gluje samo utvare, Školi pak je u pogledu toga osobita zadaća, da zaštiti živčani sustav; silni porast živčanih bolesti stavlja u pogibao sam duševni napredak naroda. Jest, škola je dužna zaštiti mladenačke živce te ukloniti daljnje pre- napinjanje njihovo; valja de to učini unutar svo- ga djelokruga, kako je već započela preinačiva- njem nastavne osnove, uvedavši odmor izmegju naučnih sati i priznavši važnost dobro uregjene i obvezatne tjelovježbe. Kogod bi mogao prigovoriti, da kino ne čini nervoznim, da ne umara vid, da uopće ne cvjetalo u srcima mladeži, koja se pod zlokobnim | škodi nego samo možda početnicima. On dapače UZPOPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU SE ta tRJALSSVA AMA zat JAG SAA este RER atm Jo u one, koje parlamenat može en blok ratihabi- tacijom primiti ili opet otkloniti. Zato će se ra- diti o tome, da se načelno parlamenat izjavi da li je vlada u izvarednim prilikama vlasna, kad nema parlamenta, poslužiti se paragrafom 14. i izdavati po njemu naredbe. To načelno pitanje u prvom se redu tiče financijalne uprave države, Pošto $ 14. ne dozvoljava tajnog opterećenja dr- žave, a pošto se državni zajmovi na temelju car- ske naredbe a uslijed odgode parlamenta mora- doše utanačiti, izostala je u Austriji edicija rente. Parlamenat će dakle morati da u tom važnom pitanju zauzme svoje stajalište. Produljenja mandata zastupnika za godinu dana samo se po sebi razumije, a isto je tako samo po sebi razumljivo, da će kuća votirati pro- računski provizorij austrijski kao i zajednički austro-ugarski proračun putem delegacija. U tu potonju svrhu već će se u ovom zasjedanju oba- viti izbor članova austrijske delegacije. Same de- legacije sastati će se po svoj prilici u prve dane jeseni. Zastupnička kuća će jedva htjeti odustati od velike političke debate o izvanjskoj i unutar- njoi politici vlade. Ova će se debata ukazati kao rezultat onih pregovora, koje ministar predsjed- nik vodi sa pojedinim strankama: 2 Pitanje o izboru predsjedništva : osobito je pozabavilo njemačku socijalnu demokraciju u Au- striji. Dne 3. o. mj. obdržavala se .je sjednica njemačke socijalne demokracije u Austriji, te se ova bavi s pitanjem kandidata za predsjedništvo u parlamentu. Izvjestitelj bio je zastupnik Seitz. Malo ne svi prisutni najodlučnije se izjaviše pro- tiv kandidature dra Grossa. Sa više se strana iz- javilo, da ne samo što je nemoguće prihvatiti kandidaturu dra. Grossa, nego da bi takovo pred- sjedništvo upravo onemogućilo djelatnu sposob- nost zastupničke kuće. Zastupniku dru. Grossa da manjkaju sve sposobnosti, koje su apsolutno nužne, da se vodi ovako važna korporacija. Dr. Gross da je tvrdoglav i nema nužno poznavanje poslovnika, a povrh toga manjka mu objektivi- tet i blagonaklonost. Ako bude dr. Gross u isti- nu izabran predsjednikom, valja se bojati, da će najteži konflikti biti na dnevnom redu .u parla- mentarnim sjednicama. »Bohemia« javlja, da su slavenske stranke izjavile njemačkom narodnom savezu, da su volj- ne glasovati za predsjednika zastupničke kuće, koji potječe iz najjače stranke u parlamentu, ali se protive kandidaturi Dobernigga, a ni za kandi- daturu dra. Grossa nemaju simpatije, Iz Beča javljaju, da # vlada odredila, da se puste na slobodu narodni zastupnici u care- vinskom vijeću, koji su bili internirani. Po toj su odredbi pušteni i dr. Ante Pavičič i dr. M. Čingrija, koji su internirani od početka rata. Dalje su pu- šteni talijanski zastupnici Malfatti, Conci i Ili, da pridiže čovjeka; da i tjelovježba sa svojim diranjem na priječkama i kolutima umara, i da je i ova stanka. No ondje imamo samo tjelesni rad mišica, ovdje pak dvostruki; tjelesni i du- ševni, napinjanje živaca i mozga. A dostaje li sama zabrana, da se mladež sačuva od te rak- rane, koja prijeti da zauzme svegi strahovitije granice ? Nije! Nego je potrebno — i to prije svega — uvjerenje. Ne smije se činiti, ne smije se htjeti zlo, jer zlo je zlo! Valja im rukopipateljno .po- kazati, koliko im prijeti zlo, ako ne čine, ako ne teže na dobro. »Nije slijepa i tupa poslušnost ono, što sačinjava značajku stege — piše prof. Ferrari u svome lijepome djelu: »Disciplina sco- lastica educativa«, — nego uvjerenje i nutarnje pristajanje, Malo vrijedi ako i jest sve u redu ; ono što vrijedi jest, ako svi imađu smisao za red pa ga drže i onda, kad bi mu mogli izbjeći, Stega, koju trebamo, nije ona prolazna i časo- vita, nego onaj duh stege, koji prati sav život.« Pošto se sloboda čovječja sastoji u sposobnosti, da može u poslušnosti uzdržati težnje, štono se po naravi svojoj opiru razumu, pa su po tom odregjene da mu se podvrgnu, to valja da od- gojitelj, valja da škola tu sposobnost u svakome razvije i usavrši. Za tvrdoglavce, za otpornjake, za bundžije trebat će strože mjere; a na io smo i potpuno ovlašteni, da za čovječje dobro pora- dimo i prisilnim sredstvima, baš kako i možemo