pr str. 2. Naši dopisi. iz Poljica na Hvaru. (Mlada Misa). Na 6. pr. mj. otslužio je svoju Mladu Misu obljubljeni naš O. Angjelko Borović, Poljica su toga dana bila u osobitom veselju i radosti. Onog su nam se dana osobita čuvstva poragjala u srcima, vjera nam se oživ- ljavala, a suze letile niz lice, motreći mladića, Bogu posvećeno, gdje u najdivnijim danima svoga života prikaziva Svevišnjemu najviše i naj- divnije otajstvo vjere. Mladomisnika su dvorili veleč. Don T.Ga- mulin, veleč. Don Vicko Bojanić i veleč, Don Vinko Plemković. Preko sv. Mise veleč. Don Jo- zo Grgičević izreče ganutljivo slovo Mladomi- sniku. Ganutljiv je bio i čas, kada je mladomi- snik podijelio svome ocu i majci kruh vječnoga života. Veselje i svečanost uvećao je stric mlado- misnikov, O. Bonaventura Beritić, koji je udarao i pod čijom je paskom bila izvedena jedna dvo- glasna misa. Veseli smo i ponosni, što je naše mjesto odgojilo i dalo sv. Crkvi mladog svećenika, pa dok se š njime radujemo, od srca mu želimo, da ga Bog poživi na mnogo ljeta i da bude od koristi i na diku svojoj Provinciji, svome franje- vačkkom Redu i 'svojoj domovini. Domaće vijesti. Domovinska je dužnost svakoga, a u prvom redu onih pojedinaca ili zavoda, koji su baš uslijed rata stekli i povećali svoj imetak, da što veću svotu upiša u šesti austrijski ratni zajam, koliko na svoju vlastitu, toliko i na dr- žavnu korist. Što je veći uspjeh u potpisivanju ratnoga zajma, sve smo to bliže svršetku rata i po- svemašnjoj našoj konačnoj pobjedi. Vlasnici poduzeća i zavoda treba da svojim namještenicima što većma olakote potpisivanje zajma. Svak bez iznimke po svojim silama, zborom i tvorom za šesti ratni zajam ! Pravaški zastupnici u Beču. Urednik »Hrvatske Krune« nar. zast. vič. Don Ivo Prodan u subotu je otputovao na sjednicu stranke u Banovini. Odanle je u ponedjeljak proslijedio na sjednicu hrv.-slov. kluba u Beču. Istog su dana otputovali preko Rijeke i Zagreba put Beča i zastupnici g. Dr. A. Dulibi i vič. V. Perić. : Hrvatski je sabor sazvan za 5. ovog mjeseca, da nastavi svojim raspravama. Dalmacija je hrvatska. Bečki se »Streffleurs Militirblatt« nedavno osvrnuo na Son- ninove izjave o »oslobogjenju svojih sunarod- njaka«, te napominje tom zgodom, da ima u Dalmaciji 610.669 Hrvata i što grčko-istočnjaka, 18.028 Talijana, 3.081 Nijemac, 7 Rumunja, 4 Madžara, te 3.066 osoba drugih slavenskih na- rodnosti. List poručuje Talijanima, da nemaju ništa tražiti u Dalmaciji, jer iščezavaju spram domaćega slavenskoga pučanstva. Slovenska skupština u Trstu. Na sastanku slovenskog političkog društva »Edi- nost« u Trstu, održanom pr. mj., megju ostalim prihvatiše rezoluciju, kojom traže da se čim prije urede narodnosni odnosi kako u cijeloj državi, mir, neka mnogo sluša, a malo govori“, ,Gdje inad caruje, tu sotona kraljuje“, itd. Te je nat- pise dao ispisati prvi carski gospodar ostrva. Još se do dana današnjega u samostanu čuva spavaća soba cara Maksimilijana, onakva kakvu ju je ostavio prije njegovog sudbonosnog puta u Meksiko; na poena stoji slika franje- vačkih misijonara, koji su nastradali u Japanu. Cvijetnjak oko samostana je osobito zanim- ljiv zbog tropskog rastinja kojim obiluje. Plameni i veliki cvjetovi Indije i južne Afrike isprepliću se našim domaćim cvijećem u bratski zagrljaj. Vite paome, lovori, vrbe, mirta i sva krasota užne flore, resi tako zvani ,Maksimilijanov park“, oji izgleda poput čarobnog vilinskog boravišta. u Lokrumu osobito je interesantno lijepo, maleno jezerce, nazvano ,Mrtvo more“, zakriljeno gustom borovom šumicom., To je jezerce slano, jer je u svezi & morem, a oštre vjetrovite južine, ljusak valova, zalijetajuć se preko hridina, padne u samo jezerce. To je ugodno prirodno kupalište, a osim toga u jezercu nalaze se razne šarolike školjke i pojedina vrsti riba. Lokrum, taj ,biser Jadrana“, koji elo po- novno otvara svoje čarobne dveri jednom članu naše kraljevske porodice, opet će oživjeti u sko- roj budućnosti, Tamo će sjegurno ponovno iskr- snuti oni bajni dani, koji su bili radost i veselje | &n rvašnjih kraljevskih gospodara, a pod vedrim užnim nebom, u čaru žarkoga sunca, koje sve poslaćuje i oživljuje, koje prosipa svuda svoju stvaralačku moć i snagu, koje u riječ našu Dal. maciju, sa pitomim vijencem njezinih zelenih ostrva, pe u golemi park, koji obilaje svim prirodnim krasotama. — Primjedba ,Prave Crvene Hrvatske“: Gor- nje prenosimo iz ,Obzora“ od 25. pr. mj. Ovom ćemo prilikom koješta nadodati glede dolaska blagopok. nadvojvode Ferdinanda Maksi- ikone, tvrgjave ,Royal* na Lokrumu, ,Tri- t d. i brik ,Triton*, ištvo Alda Barry, bio je za vrjeme "tala 3 lulom »PRAVA CRVENA HRVATSKA« tako i na Primorju. To na temelju ustava u de- mokratskom duhu, t. j. potpune ravnopravnosti. Nadalje da se, obzirom na opći politički polo- žaj, u životnom interesu slovenskoga maroda i svih južnih Slavena u ovoj državi ujedine svi jugoslavenski zastupnici na carev. vijeću, prema češkom uzoru u jednu skupinu, koja će djelo- vati koncentraciji svih sila u radu za zajedničku narodnu stvar. Na skupštini se je nadalje naj- svečanije protestovalo protiv aspiracija ltalije ma Trst i ostale jugoslavenske krajeve, što leže na Jadranu i pripadaju monarhiji. Utjelovljenje o- vih krajeva s ltalijom značilo bi ne samo krvnu povredu narodnoga načela, već bi se kosilo ta- kogjer s njihovim povjesničkim tradicijama i go- spodarskim interesima. Nakon toga se je izrekla pouzdana nada i harnost hrabroj našoj vojsci na Soči, koja će i sa zadnjeg pedlja zemlje za- posjednutih krajeva protjerati neprijatelja. Ured- nik »Edinosti« g. Marko Cotić osobito je zago- varao misao složnog istupa svih jugoslavenskih zastupnika. Njemačka odlikovanja visokih časnika Hrvata. Zapovijedajući general Herceg-Bosne i Dalmacije, f.z.m. barun Stjepan Sarkotić, umir. nasl. podmaršal Antun pl. Babić i pukovnik glavnog stožera Oskar Minich odli- kovani su njemačkim željeznim križem ll. ste- pena. Takogjer i kapetan 53. puk. Hubert Petau. Previšnja pomilovanja. Njegovo je Veličanstvo, Previšnjom odlukom 8. pr. mj., stopedesetsedmorici (157) osugjenika u Bosni i Hercegovini, koji su svoje kazni prekinuli ili ko- ji još nijesu nastupili, premilostivo posve opro- stilo. Prama ovome je u Bosni i Hercegovini po- milovano do sađa 268 kažnjenika odnosno o- sugjenika. Himna slovenske pukownije. Slo- venski skladatelj Viktor Par uglazbio je himnu za slovensku pukovniju. Ova pukovnija nosi ćesarevićevo ime. Dogagijaji u Blatu, Doznajemo, da je prošlih dina došlo do javnih bučnih nemira i prosvjedovanja u Blatu na otoku Korčuli, Čuje- mo, da je bilo i apšenja. Vodi se istraga. Ovo- | liko do potanjeg izvješća. Pristojbeno-pravno pogodova- nje za krajeve što se nalaze u rat. nom području, Javlja nam c. k. pokr. Fi- nancijsko Ravnateljstvo u Zadru, da ministarskom naredbom (IV dio) od 23 aprila 1917, kojom je bila djelomično promijenjena i popunjena nared - ba od 30 novembra 1915 o spisima i postupku kod taksacije izravnih poreza, te o pobiranju da- ća u područjima zahvaćenim od rata, i ministar“ skom naredbom od 23 aprila 1917 o pristojbeno- pravnim odredbama povodom osobitih prilika prouzrokovanih ratom, bile su uvedene razne pogodnosti administrativne naravi u pogledu uda- ranja i utjerivanja biljegovnih i neposrednih pri- stojbina i biljega za područje zahvaćeno od rata. Pomenutim maredbama uzdržavaju se na snazi do 31 decembra godine što ide iza sklop- ljenja mira olakšice pri utjerivanju pristojbenih zaostataka predvigjene od IV. dijela ministarske naredbe od 30 novembra 1915, a osim toga u- djeljuju se ove nove olakšice : 1) Zaostaci biljegovnih i neposrednih pri- stojbina svake vrste mogu se u buduće ispisati ne samo pod pretpostavkama naznačenim u $ 58 st. 1 prve od gore pomenutih naredaba, nego i ouda, ako utjerivanje doduše ne bi dovelo u o- pasnost prehranjivanje dužnikovo i njegovu po- reznu snagu no moralo bi se s obzirom na u- kupni mu gospodarski položaj smatrati za nj oso bito teškim, ($. 58 t. 2 gornje naredbe I. d. z. broj 178). 2) Za nepokretne stvari, što leže u podru- čjima zahvaćenim od rata, u pogledu kojih bio je dozvoljen u cjelini ili dijelom ispis zemljari- ne ili kućarine, oprost od poreza ili odgoda istih ima se s ureda odrediti za isto razdoblje i ispis, sniženje, dotično odgoda pristojbenog ekvivalenta po odredbama $$ 1 inkl. 5 druge od gore po- menutih naredaba. 3) Smanjenje vrijednosti nepokretnih stvari, ležećih u područjima zahvaćenim od rata, što se zbilo uslijed ratnih dogagjaja ima se uzeti u ob- zir pri odmjerenju imobilijarne pristojbine po $$ 6, 7, 8 te zadnje naredbe, to može da pod predpostavkama predvigjenim u gornjem $ 7 biva i onda, kad je smanjenje vrijednosti nastalo iza ka- ko je ponastupila dužnost na plaćanje pristojbine. 4) Trajanje rata ne uračuna se u rok od 12 mjeseca dotično od 6 mjeseca predvigjen od $ 11 zakona od 18 juna 1901, dotično u $ 29 st. 3 carske naredbe od 15 septembra 1913, za prijavu ostavinskog iskaza, i to u koliko venti- lacijski sud ima svoje sjedište u područjima zahva- ćenim od rata, ($. 9 gornje naredbe 1.d.z. br. 179.) Internisani i konfinisani. Objelo- danjena je carska naredba, da se dobro i teme- ljito pregledaju odluke o internisanim i konfini- sanim osobama, te da se puste kući. To osim slučajeva, gdje baš ozbiljni razlozi državne si- gurnosti to ne sprječavaju. Razne domaće vijesti. Akcija ggje. grofice Tereze Thun-Thun, izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, na uhar dalm. vojnih invalida, kako nam javljaju iz Zadra, dosegla je 44. po- pisom doprinosa svotu od K 34.777:02. — Javlja nam Ravnat. Pošta i Brzojava, da je privatni poljski paketni promet dozvoljen i za bojne pošte br. 349 i 438. Obustavljen je pak za sada promet sa polj. uredima 175, 183, 184, 270, 271 i 371. — U Bosanskom je Brodu nastao požar u tvornici petroleja »Danica«. Izgorio je reservoar benzina i minogo bačava. Šteta je velika, ali će bit osjeguracijom izravnana. — Zaklada za pripomaganje udovica i si- ročadi palih vojnika korčulanskog kotara potpi- sala je u šesti ratni zajam K 10,000. Do sada ukupno 30.000. -— Prošlih se je dana.na Senjskoj Rijeci osjetilo više hipova prilično jakog potresa. — U Bosni je opet jedno imanje zaplije- njeno, na temelju proveđenih izvida po kotar- skom uređu u Rogatici: Imetak Uroša Vučko- vića, bivšeg cestara, propao je u korist b. h. ze- maljskog erara. — Uslijed naredbe Nj. Veličanstva, koju donosimo ma drugom mjestu, ovih su dana i iz Zadra otpušteni i posljednji konfinisani, te su otputovali svojim kućama u južnu Dalmaciju. — Iz tabora za bjegunce vraća se u Istru do pet hiljada težaka i ribara, god. 1859 svj kao- stacijonarni brod dubrovačku gradsku luku. U gruškoj su luci kao takovi bili ratni brodovi ,Diana“ i ,Hussar“, oba na jedra. Ali pošto ,Triton“ radi svoga opsega nije imao dovoljno prostora u našoj gradskoj luci, usidrio se je ispod otoka Lokruma. Katastrofa, uslijed eksplodacije u ,Tritonu“, dogodila se je pred večer dana 9. Maja 1859. (Na ovu pak nesreću nećemo da se povraćamo, jer je pisac ovih redaka u ovom Listu nazad 8 godina, prigodom 50-godišnjice katastrofe, po- tanje opisao dogogjaj po raznim bilješkama i po pripovijedanju očevidaca.) Dneva 2. sapni 1859 prispio je u Du- brovnik nadvojvoda Leopold, vrhovni inspektor vojnih gradnja. 1 pozdravljen tupovskim hit- cima sa svih naših ondašnjih tvrgjava. Sjutri je dan došao na Lokrum, da pregleda tvrgjavu »Royal*. Ratni brik ,Hussar* bio je usidren pod Lokrumom, da pomogne oko spasavanja ostataka »Tritona“. Kad je madvoj. Leopold stupio na Lokrum, ovaj ga je brod pozdravio sa 21! to- povskim hitcem. Dneva 4. augusta 1859, poe se je ,Hus- sar“ u grušku luku, jer je bilo nemoguće uzdi- uti sa dna mora ruševine ,Tritona*“, Tog su o izvukli jedno njegovo sidro, težine unata. Dneva 25. marča 1860. prispio je na rat. nom brođu ,Elisabeth* nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan, sa svoga dugog putovanja, da po te put razvidi svoj no sjed, ostrvo Lo. rum. U gruškoj ga je luci njegov yacht »Fantasie*, Sjutri % dan htio nadvojvoda doći na Lokrum na ovom svom yachtn, Ali, radi jako uztalasana mora, na putu iz Gruža put ma, kod hridi ,Grebeni* udari jedan jaki val i 14 U nica knjiga jeo ovećim svescima, ratnim | ma, puna ka i sas da ka čita e u. lomi ,tambuč“ yachta s s se krum, slomljenim ,tambučom“, gdje se je i usidrio. Dneva 5. aprila 1860., Četvrtak Veliki, pri- spjela je sa Lokruma u grad nadvojvotkinja Kar- lota, supruga Maksimilijana. Došla je u Crkvu sv. Vlaha, da sluša sv, misu, a zatim se povra- tila na Lokrum. Dneva 22. oktobra 1860, došao je pod Lokrum ratni brod ,Vulkan“, dopotezavši na »Calarama“ topova za tvrgjavu ,Royal“, Nakon dva dana stigao je i raini brod ,Taurus“, dovu- vši po krum stari ratni brod ,Veruda“, bez jarbora, koji je davno kao napušten stajao usidren u gruškoj luci. ,Veruda“ je trebao kao most, pe kojega su iskrcavali topove na Lokrum. 1. došao je nadvoj. Maksimi- |: ne lijan na Lokrum 7. marča na svome yachtu ,Fan- tasie“, a 14. dećembra na ratnom brodu ,Greif“, 19. oktobra 1861. prispio je pod Lokrum transportni brod ratne mornarice ,Fortunato“, na ra, krcat raznim slatima i potrepštinama za utvrđu ,R yal*, Na 17. jula 1861. sa ove je tvr- ave bio ispaljen 21 topovski hilac, a to u t dolaska Nj. Vis. Omer Paše, koji je stigao na našem ratnom brodu. (Gornje navode upotrebili smo iz dnev. nih OŠ našeg zaslužnog sugragjanina g. Antuna Kaznačića, objelodanjenih u dubr. kalen- daru ,L' Epidauritano“ god. 1915.) po-| zgodnih sav dane Na prikaz. Primili smo sa zahvalnošću : Luč“ 1916.-17. II. +Uredio Josip Andrić. Str. 136. Ci 3.60 Kr. za uke 2 Kr. Pret- latu prima Dr. katoličke omlad veći služi na čast m interesom, a na hrvatskoj dana stigao yacht ,Fantasie* pod Lo- | ličkoj Br. 633 — Ministar za financije dr. Spitzmaller je izjavio, da će ed 1. o. mj. biti povećan skupa- rinski doplatak činovnicima, za 50-—80 po sto na dosadanji. Uzeti su u obzir i umirovljeni činovnici. — U Zagrebu je dosta osjetljiva nestašica stanova, jer se uslijed. ratnih prilika doselilo mnogo drugog naroda. U zadnje se je vrijeme ondje doselilo i 1100 njemačkih podanika. Osim toga dosta isel a iz Bosne i primorskih krajeva. — »Berliner Tageblatt« donosi od Otta Ko- niga zanosnu pjesmu o našem generalu Boro- jeviću i Hrvatima na Soči. »Jutarnji List« za- grepski u broju od 28. pr. mj. danosi je u prijevodu. — Bosanska je vlada zaplijenila imetak još i nekom Peru Kulaševiću, te imetak Alekse Mi- linčića, Save Sunčanina i Alekse Zekića, Protiv osuđe nema pravnoga lijeka. Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem- plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koje satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrsti uz najniže cijene kod prve tvornice satova Hanns Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Beiix br. 1457 (Češka). Preporučamo stoga prije svake nabave, da na- ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra- šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje svakomu na zahtjev badava i franko. Gradska kronika. Odlazak Njih. Proeuzv. grofa At. temsa i gospogje mu grofice Ane. Prošle srijede ujutro, nakon tri i po dana boravka u našem gradu, Njihove su Preuzvišenosti ć. k. Namjesnik grof Marij Attems i blagorodna mu supruga, grofica Ana, otputovali u automobilu put Konavala. Odatle su proslijedili u Boku Kotorsku, odakle će ravno put Zadra. Kako na drugom mjestu donosimo, obabšli su i sve mjesne zavode i humanitarne ustanove. U pratnji presvij. našeg biskupa dra. Jo- sipa vit, Marčelića i gospogje Maše Renkin bili su i u »Pučkoj Kuhinji«, gdje su se kao i u za- kloništu siromaha »Domus Christi« divili ure- gjaju, uzornom redu i čistoći. Posjetili su i mjes- nu zemaljsku bolnicu, gdje su takogjer iskazali ugodnu pohvalu na svemu. Ni. Preuzv. grof Attems darovao je »Puč- koj Kuhinji«, za nabavu hrane siromasima, svotu od hiljadu kruna. Takogjer i »Dječjem Zakloni- štu« u istu svrhu hiljadu kruna. Prilično su obašli i naša predgragja, te u Lapadu i dr., hvaleći divne naše prirodne ljepote i krasna šetališta. U srijedu, na odlasku iz našeg grada, bili su pred »Dvorom« pozdravljeni od prestavnika ovdješnjih autonomnih i gragjanskih vlasti. 2. Juna 1917, Današnji je dan, kako već najavismo, odregjen kao dan dobrovoljnih prinosa na korist »Crvenog Križa«. Gospoda odbornici požrtvovno obilaze po gradu i po Gružu, sabirući novčane darove. Uvje- reni smo, da će svako po svojim silama rado priložiti svoj obol na uhar pomenute skroz ple- menite i patriotične ustanove, za naše hrabre i zaslužne ratnike, za ranjene i bolesne vojnike. Iskaz o žiteljstvu m Hrvatske i Slavonije po narodnosti s popisom izbornih ko- tara. Po službenim publi = sastavio Dr. Milan Kovačević. Str. 24. Cijena 1.30 Kr. Na- bavlja se kod knjižare M. Kelović, Zagreb, Ba- kačeva ulica br. 4. — Prema ovim iskazima pro- izlazi, da je u Hrvatskoj i Slavoniji god. 1910. bilo prisutna žiteljstva za 2,621.954. rvata 1,631.225, Srba 652.054, Slovenaca 15.776. ha 32.376, Slovaka 21.613, Rusina 8.317, Ma- ara 1056.948, Nijemaca 134.078, Rumunja 846, alijana 4.137, ostalih i nepoznatih 15.564. Našim vojnicima. »Za Boga i Hroatsku«. Josip Felicinović — rica napisana u pravom katol duhu, a potiče, da se spasi našu imladost po vojarnama, gdje im prijete tolike pogibli. Ima i vojnicima, kako da provedu svo vjerni i Hrvatskoj. Dobro je, da u ruke svakom vojniku. A. Strindberg: letke, Odabrana Bi- blioteka br. 1. Str, 150. Cijena 2 Kr. Izdavačka knjižarnica 1, Gj. Gjurgjevića u Sarajevu. Ratni broj #, Novi broj »Kri što ga je naše ured NO JA rakter, pa je i nazvan m bro Poučni članci bave ratnom teh š ta Obragjuje ova savremeni ža je , MADE ture iz izdanja grofice Bruck- koja se. je mnogo bavila svim pučkim da im teh- nikama. Ovaj se omladinski list naručuje u Zagrebu, ulica 26. lj Frankopanska