CRVENA HRVATSK

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10,
NA POLI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

RAVA

KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN

I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

A A Attu A ttutnt
ui

kom RJE RR Noa Pa mg

| sr. 637.

Dubrovnik, 29. juna.

Minula je već žestina proljetnih ofen-
siva koli na zapadnoj toli na talijanskoj
fronti. Svojim strahotama nadmašile su sve
dosadašnje bitke, ali sa svim tim Ententa
nije polučili žugjenog uspjeha. Niti su Fran-
cuzi i Englezi sa šarolikim svojim vojska-
ma mogli da probiju Hindenburgovu liniju,
niti su Talijani mogli do Trsta.

Svoj gnjevni bijes hoće da iskale na
izmučenu Grčku, te sada ta zemlja mora da
trpi nasilje za nasiljem od vlasti Sporazu-
ma, izuzev Rusiju, koja takovo postupanje
ne može da odobri pak ulaže i protest.

Ententa se sad prijeti jesenskom veli-
kom jedinstvenom ofensivom, kad će se i
ruska vojska urediti, a Amerika doći u po-
moć sa milijunima svoje vojske. Ali je ve-
liko pitanje, komu će uspjeti, da organizuje
i da oduševi rusku vojsku, gdje je disci-
plina već toli duboko pala i gdje se je već
razmahala borba za mir, Amerika može
doista da sakupi vojske od milijuna, ali je
ona doista daleko, more je široko, a pod-
mornice rade jošte punom parom, pak je
teško Americi, sve i kad bi htjela, da pre-
baci veći broj vojske.

Italija pako -iza neuspjeha desete ofen-
sive na Soči, pokušala je prodor na tirol-
skoj fronti, ali je i tamo doživjela poraz
od naših hrabrih četa, a još je više i bol-
nije peče, što mora da gleda, kako fran-
cuske čete zauzimlju u Grčkoj ona mjesta,
za kojima njoj zazubnice rastu. I tako Grč-
ka postaje kamen smutnje u redovima En-
tenie, te se pri tom ispunja ona »oteto —
prokleto«.

Dok tako stvari stoje na ratištima, do-
tle se i u jednoj i u drugoj poli Monar-
hije dogagjaju veliki politički dogagjaji. No-
va se činovnička privremena vlada pred-
stavila parlamentu, u Beču najavila svoj pro-
gram i započela radom, te je već prihva-
ćen i u trećem čitanju proračunski provi-
zorij, raspravlja se već o produljenju zastup-

 

Izlet na Šipan.

Piše prof. Dr. Božo Cvjetković,

Otok Šipan bijaše u prethistorijsko doba
spojen sa obližnjim tvrdim kopnom. Zbog po
niranja dalmatinske obale odijeli se ovaj krasan
otok, pravi biser Elafitskog arhipelaga, od tvr-
dog kopna i sada je ko neko predzigje zname-
nite slanjske luke, kamo gravitira Popovo-polje.

Horizontalna raščlanjenost otoka Šipana vrlo
je bogata kao i oma vertikalne naravi. Uopće ci-
jela fizionomija ovog ostrva kotlinaste je naravi,
što nam odaju i neki ostaci staro-slovenske no-
menklature. Petrografski pripada otok Kršu (Kra-
su), pa u tome pogledu igraju špilje priličnu
ulogu.

Šipan leži sjevero-zapadno od: Dubrovnika
u udaljenosti od 14 milja, a areal mu iznosi,
udaren u oblom iznosu, 5 četvornih milja, a u
opsegu 15. Otok se proteže od sjevero-zapada
prama jugo-istoku za jedno 5 milja. Širina mu
iznosi jednu dobru milju.

Šipan je razdijeljen u dvije župe. Na istoč-
noj strani otoka diže se varoš Sugiuragi, pravi
muzej u pogledu svojih znamenitih starina, Za-
g sa selima Prajgom, Sututijom, Zabrgjem,

im-dolom, Hercegovim (Odžakom), Vonjevim-
$%lom i Šilovim-selom (Bluis) sačinjava župu
zvanu Pakljena, zbog kotlinastog kraja, gdje je
&mještena mutica sa znamenitim manastirom sv,
Mihajla. Župa broji 369 duša. U XVI. stoljeću

 

taja pat PRSA MA zašti JA

ad REVNO rar Ram JR pa tuta

v \ad ve

ničkih mandata za godinu i po, izvršit će
se izbori za delegaciju, uvest će se porezi
na razne dobitke, iznijet će se zakonska
osnova o ponovnom pozivu porotnih su-
dova kaoio ograničenju kompetencije voj-
ničkih sudova.

Zasjedanje će se parlamenta zaključiti
oko 10. jula, da se opet u septembru na-
stavi, a delegacije neće se sastati u ljetnom
roku, kako se je isprva mislilo. Novi mi-
nistar predsjednik Dr. Seidler vrsan je po-
znavalac čitave nagodbene materije, pak se
zasigurno drži, da će pitanje za obnovu
kitave financijalne nagodbe izmegju Ugar-
ske i Austrije čim prije stupiti u aktuelni
stadij.

, Istodobno sa austrijskim parlamentom
radi i zajednički sabor u Budimpešti, Dok
se u sabora polemizuje o uvedenju općeg
izbornog prava, dotle po ulicama dolazi
do demonstracija proti stranci rada, koja se
protivi namjerama ministra predsjednika
grofa Esterhazy.

Najveću pak zanimivost pobugjuje ri-
ješavanje hrvatske krize. Pregovori srpsko-
hrvatske koalicije sa ugarskom vladom do-
tle su uspjeli, da se je zasigurno  očeki-
valo za utorak imenovanje novog bana
Antuna pl. Mihalovića, a za ministra za
Hrvatsku Dr, Unkelhšusera. Imenovanje
megjutim nije uslijedilo, što je pobudilo iz-
nenagjenje osobito u krugovima koalicije,
i daje povoda raznim versijama.

Koalicijonaške novine o tom pišu :
Uslijed toga, što nije imenovan ban, i što
nije designiran hrvatski ministar, dakle što
nijesu ispunjeni preduvjeti, bolje reći per-
sonalni momenti, koji uvjetuju riješenje hr-
vatske krize, nastala je jedna vrlo prekarna
situacija.

Državne nužde naime, kao što je za-
konska osnova o proračunskom provizoriju
te produljenje hrvatsko-ugarske nagodbe,
došli su uslijed toga u neku opasnost, po-
što su obje zakonske osnove uvjetovane

prijašnjeg sjaja i veličine. Pomorska trgovina,
admiralske i druge visoke časti, koje Sugjurani
uživahu kod španjolskih Habzburgovaca, huma-
nizam spojen sa najjačim impulsima za rašire-
nje kršćanske vjere, odaju jačinu one jake ener-
gije, koja je jednom dizala ponosite duhove u
Sugjurgju. Na gor strani otoka diže se am-
fiteatralna Luka ipanjska, koja svojom ljepotom
podsjeća na sjevero-italska dotično švicarska je-
zera. Varoš Luka nakićena je vrlo lijepim i u-
kusnim zgradama. Megju ovima treba istaknuti
one g. načelnika Stjepovića. Ova župa zajedno
sa Vejim-vrhom, Dolom i Dubravom broji 648
stanovnika katolika i 4 pravoslavna.

Stanovnici Šipana zanimaju se ribanjem i
zemljoradnjom. Vrlo lijepo cvati vinogradarstvo,
koje zahvaća veličanstveno šipanjsko polje. Ma-
slina se goji na ovome otoku još od vremena
helenskih kolonija u našim krajevima, pa masli-
nici odaju amo-tamo vrlo pitoreskne vidike, Vo-
ćarstvo je dosta napredovalo u zadnjim godina-
ma. Gojenje rogačeva stabla vrlo je rasprostra-
njeno i daje obilata ploda. Vrlo je slabo goje-
nje buhača, duhana, lovorike i ruža, što bi za-
jedno sa pelinom i rusmarinom moglo silno po-
moći ovome otoku, koji razmjerno šalje najviše
sinova u nesretnu Ameriku. Od životinjskih pro-
dukata goji se najvećma ovca, pa je prava šteta,
što nije uvedena merinovka i krava muzara. O
pčelarstvu i svilarstvu gotovo nema traga, a to
je prava grehota. Trebalo bi pokazati narodu ve-
liku važnost ovih privrednih grana. Ribanje daje
najviše srgjela, pa je u Luci i podigla Anglo-
banka tvornicu za konservu ribljih produkata.

IZLAZI SVAKE SUBOTE

 

e RADNO DA at ESA
U DUBROVNIKU, 30. JUNA 1917.

 

 

 

 

 

prekluzivnim terminom do 30. juna ove
godine u hrvatskom saboru. Novi režim u
Hrvatskoj uslijed toga došao je u vrlo ne-
ugodnu situaciju, da će u svojem autonom-
nom proračunu, kao i u svojem financijal-
nom odnosu sa Ugarskom biti u stanju ex
lexa, što nije nikako za taj novi režim
povoljno.

Megjutim se u hrvatskim krugovima
općenito drži, da će imenovanje dotično
designacija hrvatskog bana i ministra za
Hrvatsku uslijediti još tečajem ovoga tje-
dna, pa da će se čitava hrvatska kriza ri-
ješiti na zadovoljstvo Hrvata.« Dao Bog!
maitmsniininiiiomanasik ii jel
Program privremene austrijske vlade,

Ministar je predsjednik dr. Seidler predsta-
vio zastupničkoj kući novo ministarstvo, te je
rekao, da je novom kabinetu zadaća, da riješi
proračunski provizorij, da produlji vrijednost
zastupničkim mandatima, da provede izbore u
delegacije i da uvede poreze na ratne dobitke.
Ovo su, reče novi ministar predsjednik, najglav-
nije državne potrebe, te svakome državljaninu,
ma koje on stranke bio, leže na srcu, da se to
brzo riješi.

Vlada će tekuće upravne poslove rješavati
u duhu najstrožije bespristran»s se brinuti
svom silom za ž teljstvo, koje se s udivljenja
vrijednom čeličnošću drži u velikim ratnim teško-
ćama. Pri tom će vlada osobitu pažnju posvetiti
naročito narodnoj ishrani i svim pitanjima, sto
su stim u svezi, a takogjer će voditi brigu o
opskrbi ugljenom * 9 unapregjenju proizvodnje
te o pravednoj po <u zaliha.

Sadašnji j  «ubu. * provizornog značenja.
Njegovo će uredovanje < i nastavak već zapo-
čete akcije, koja ne ide za tim, da prejudicira
političkim pretpostavama za daljni i prošireni rad
narodnog zastupstva, već koja ide za tim, da taj
rad narodnog zastupstva ne bude smetau. Kad
ovaj kabinet svrši sve svoje poslove, onda će
on — svjesan, da je izvršio svoju dužnost —
ustupiti mjesto definitivnoj vladi. Napokon mini-
star moli kuću, da bude uvjerena o poštenoj
volji sadanje vlade, te da joj u interesu ugleda
naše zajedničke otadžbine pripomaže. (Ministru
predsjedniku čestitaju.)

E mmm

Vrijedni i poduzetni načelnik Stjepović ima tvor-
nicu za pravljenje ulja.

Otok Šipan ima veliku historijsku  po-
zadinu. Tu se može još vidjeti onaj stari, ne-
iskvareni Dubrovnik u vrijeme velikih podviga
humanizma i renesanse.

Sugjuragi izgleda u minijaturi kO kakav
Pompeji. KO nekim usudom udarena ova župa
neprestano izumire, Izgleda ko začarana kraljev-
na u vladarskim kulama, ali nema kraljevića, da
je probudi. Eto tu dvorova glasovitog admirala
De Stefani-Skočibuhe, koji sa svojim sada opu-
stjelim saločama, tankovitom velikom kulom, uz-
vijajućim mostom, ukusnom kapelicom, trijemom,
nasadima lovorike i t, d., daju najsavršeniji tip
viteškog zamka u vrijeme cinquecenta. Ovaj za-
mak bio je prije svojina njeinačkog konsula
Liechtenberga, a sada je u privatnim rukama.
Morska sirena sa razastrtim kosama i razapetim
jedrom, stoji na moru na jednoj ribi, kaže grb
slavne obitelji De Stefani-Skočibuhe, koji je su-
djelovao sa svojim Sugjuranima u ekspedicijama
Karla V, na Alžir (1535) i Tunis (1541). Da za-
hvale Bogu, što se živi povratiše, sagradiše su-
glurski heroji 1577 monumentalnu i originalnu
crkvu-tvrgjavu sv. Duha. Velika su vrata prema
zapadu. Unutra vrh vrata nalaze se dva prodora,
odakle se mogahu stanovnici bacati kamenjem
ma neprijatelja, kad bi provalio na otok, Na
istočnoj je strani retroforte sa 100 stepenica. Tu
je velika gustjerna ; tu su tavani sa sobama, a
posvuda vire puškarnice za obranu. Crkva nije
imala krova nego tarasu, kako je to n. pr. u
Mlrici. Unaokolo tarase dizali su se nakit-stu-

 

 

 

 

 

ii

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. \ UZPOPUSTRUKOPISI SE NEVRAĆAJU.L
i

oj God. XUL.

Mirovni uvjeti Austro-Ugarske,

»Gazetta Wieczorna« donosi s vrlo upuće-
na mjesta slijedeću informaciju o ratnim ciljevi-
ma Austro-Ugarske : . Iza oslobogjenja Poljske
ispod ruskog jarma, Austro-Ugarska je ostala vi-

jerna svom načelu. Kod nas aneksija nema pri- .

staša kao u Njemačkoj. Mi smo naravno prija-
telji Poljske u političkom i gospodarskom po-
gledu, pa sigurnost kraljevine Poljske takogjer
je u interesu Austrije,

Što se tiče Srbije, dvije su stvari mjerodav-
ne za Austro-Ugarsku : Ne smije se više poto-
viti politika, koju bi podupirala Rusija proti
Austro-Ugarskoj, a izazovi srpski i jugoslaven-
ska iredenta imala bi zauvijek prestati. Srbija će
se moći gospodarski razviti u tijesnom gospo-
darskom savezu sa Austro-Ugarskom. To isto vri-
jedi i za Crnu-Goru. Po sebi se razumije, da_Au-
stro-Ugarska ne će više vratiti zauzetoga Lovćena.

Arbanija iza rata mora postati autonomna
zemlja, pod vrhovnim pokroviteljstvom Austro-
Ugarske u vojničkom i gospodarskom pogledu.

Rumunjsko je pitanje za Austro-Ugarsku
istovjetno s pitanjem Dunava. Dunavski put mora
biti slobodan i ne smije tugja vlada zakrčiti pro-
meta s Bugarskom i Turskom. Slobodni se sa-
obraćaj mora svakako osigurati na Dunavu Au-
stro-Ugarskoj.

Što se tiče Italije, valja s najvećom odluč-
nošću odbiti prijedlog, da se ostupi ma i jedan
kilometar zemljišta, što je posvećeno junačkom
obranom. Nasuprot zahtijeva Austra-Ugarska bo-
lje vojničke granice prema Italiji, jer južnaTirol-
ska i Trst ne smiju više nikada biti predmetom
talijanskih zahtijeva i intriga.

Pedeset-godišnjica mučeničke smrti
cara Maksimilijana.

Dneva 19. ovog mjeseca navršilo se je rav-
nih pedeset godina od onog nesretnog čaša,
kad je 19. juna 1867. bio ustrijeljen kod grada
Queretaro u mjestancu Cerro de les Campanas
nevini, plemeniti nadvojvoda Maksimilijan, mek-
sički car po milosti Napoleona lil.

Staroslavni Dubrovnik nikada neće zabora-
viti blagopokojnog nadvojvodu, koji je svim sr-
cem ljubio naš grad i naš narod. Kao što se je
blagopokojniku bilo teško odijeliti od milog Du-
brovnika i od svog vlastitog čarobnog otoka
Lokruma — što je i iz Mexika bio pisao <,
tako isto se je i našem gragjanstvu bilo teško

 

povi, koji u onoj velikoj visini davahu divnu
sliku arhitektonske vrijednosti. Danas je crkva
pokrivena kupama. Zvono, saliveno u Dubrov-
niku 1732, odneseno je u ratne svrhe. | ovaj se
spomenik ruši ! U blizini je omirina kuće kralja
Renata, koji u XV. vijeku zatraži utočište u Du-
brovačkoj Republici. Glavni matpis s njegove
kuće odnese Evans u britski muzej. Još su zna-
menite palače Natali, Getaldi. Razrušen je sa-
mostan dumana-vladika, kao i dobrim dijelom
onaj sv. Mihajla uz maticu u Pakljeni, Tu su
stanovali Bazilijanci, koji su govorili sv. Misu
i obavljali službu božju u staro-slovenskom je-
ziku. Jedan od njih bio je uvijek | župnikom
mjesta. Obližnje polje zove se i danas »kalu-
giersko polje.« Poslije prijegje manastir u ruke
Benediktinaca, Skolopa i Jezuita, Danas je pri-
vatoa svojina, Manastir ima ukusnu kapelu sa
vizantijskom kupolom i veliku kulu za obranu.
Tu je i matica Gospe od milosrgja. Divna je
slika »Bijeg u Egipat«, sjajno djelo holandeške
škole, Dobra je radnja i

pričesti. Još ima mnogo toga da se spomene,

što će izaći u jednoj monogratiji o Šipana.
Luka Šipanjska nema velike historičke stra-

ma oR Sre SRP Šoe teta

mnogo toga, da se napomene, što će . u

prije spomenutoj auktorovoj radnji. Svakako tre-

ba napomenuti, da je Luka zuamenita u

jesti borba Cezara sa Pompejom te.

i Engleške proti Rusima.

 

je ši