CRVENA HRVATSK CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10, NA POLI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 RAVA KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU A A Attu A ttutnt ui kom RJE RR Noa Pa mg | sr. 637. Dubrovnik, 29. juna. Minula je već žestina proljetnih ofen- siva koli na zapadnoj toli na talijanskoj fronti. Svojim strahotama nadmašile su sve dosadašnje bitke, ali sa svim tim Ententa nije polučili žugjenog uspjeha. Niti su Fran- cuzi i Englezi sa šarolikim svojim vojska- ma mogli da probiju Hindenburgovu liniju, niti su Talijani mogli do Trsta. Svoj gnjevni bijes hoće da iskale na izmučenu Grčku, te sada ta zemlja mora da trpi nasilje za nasiljem od vlasti Sporazu- ma, izuzev Rusiju, koja takovo postupanje ne može da odobri pak ulaže i protest. Ententa se sad prijeti jesenskom veli- kom jedinstvenom ofensivom, kad će se i ruska vojska urediti, a Amerika doći u po- moć sa milijunima svoje vojske. Ali je ve- liko pitanje, komu će uspjeti, da organizuje i da oduševi rusku vojsku, gdje je disci- plina već toli duboko pala i gdje se je već razmahala borba za mir, Amerika može doista da sakupi vojske od milijuna, ali je ona doista daleko, more je široko, a pod- mornice rade jošte punom parom, pak je teško Americi, sve i kad bi htjela, da pre- baci veći broj vojske. Italija pako -iza neuspjeha desete ofen- sive na Soči, pokušala je prodor na tirol- skoj fronti, ali je i tamo doživjela poraz od naših hrabrih četa, a još je više i bol- nije peče, što mora da gleda, kako fran- cuske čete zauzimlju u Grčkoj ona mjesta, za kojima njoj zazubnice rastu. I tako Grč- ka postaje kamen smutnje u redovima En- tenie, te se pri tom ispunja ona »oteto — prokleto«. Dok tako stvari stoje na ratištima, do- tle se i u jednoj i u drugoj poli Monar- hije dogagjaju veliki politički dogagjaji. No- va se činovnička privremena vlada pred- stavila parlamentu, u Beču najavila svoj pro- gram i započela radom, te je već prihva- ćen i u trećem čitanju proračunski provi- zorij, raspravlja se već o produljenju zastup- Izlet na Šipan. Piše prof. Dr. Božo Cvjetković, Otok Šipan bijaše u prethistorijsko doba spojen sa obližnjim tvrdim kopnom. Zbog po niranja dalmatinske obale odijeli se ovaj krasan otok, pravi biser Elafitskog arhipelaga, od tvr- dog kopna i sada je ko neko predzigje zname- nite slanjske luke, kamo gravitira Popovo-polje. Horizontalna raščlanjenost otoka Šipana vrlo je bogata kao i oma vertikalne naravi. Uopće ci- jela fizionomija ovog ostrva kotlinaste je naravi, što nam odaju i neki ostaci staro-slovenske no- menklature. Petrografski pripada otok Kršu (Kra- su), pa u tome pogledu igraju špilje priličnu ulogu. Šipan leži sjevero-zapadno od: Dubrovnika u udaljenosti od 14 milja, a areal mu iznosi, udaren u oblom iznosu, 5 četvornih milja, a u opsegu 15. Otok se proteže od sjevero-zapada prama jugo-istoku za jedno 5 milja. Širina mu iznosi jednu dobru milju. Šipan je razdijeljen u dvije župe. Na istoč- noj strani otoka diže se varoš Sugiuragi, pravi muzej u pogledu svojih znamenitih starina, Za- g sa selima Prajgom, Sututijom, Zabrgjem, im-dolom, Hercegovim (Odžakom), Vonjevim- $%lom i Šilovim-selom (Bluis) sačinjava župu zvanu Pakljena, zbog kotlinastog kraja, gdje je &mještena mutica sa znamenitim manastirom sv, Mihajla. Župa broji 369 duša. U XVI. stoljeću taja pat PRSA MA zašti JA ad REVNO rar Ram JR pa tuta v \ad ve ničkih mandata za godinu i po, izvršit će se izbori za delegaciju, uvest će se porezi na razne dobitke, iznijet će se zakonska osnova o ponovnom pozivu porotnih su- dova kaoio ograničenju kompetencije voj- ničkih sudova. Zasjedanje će se parlamenta zaključiti oko 10. jula, da se opet u septembru na- stavi, a delegacije neće se sastati u ljetnom roku, kako se je isprva mislilo. Novi mi- nistar predsjednik Dr. Seidler vrsan je po- znavalac čitave nagodbene materije, pak se zasigurno drži, da će pitanje za obnovu kitave financijalne nagodbe izmegju Ugar- ske i Austrije čim prije stupiti u aktuelni stadij. , Istodobno sa austrijskim parlamentom radi i zajednički sabor u Budimpešti, Dok se u sabora polemizuje o uvedenju općeg izbornog prava, dotle po ulicama dolazi do demonstracija proti stranci rada, koja se protivi namjerama ministra predsjednika grofa Esterhazy. Najveću pak zanimivost pobugjuje ri- ješavanje hrvatske krize. Pregovori srpsko- hrvatske koalicije sa ugarskom vladom do- tle su uspjeli, da se je zasigurno očeki- valo za utorak imenovanje novog bana Antuna pl. Mihalovića, a za ministra za Hrvatsku Dr, Unkelhšusera. Imenovanje megjutim nije uslijedilo, što je pobudilo iz- nenagjenje osobito u krugovima koalicije, i daje povoda raznim versijama. Koalicijonaške novine o tom pišu : Uslijed toga, što nije imenovan ban, i što nije designiran hrvatski ministar, dakle što nijesu ispunjeni preduvjeti, bolje reći per- sonalni momenti, koji uvjetuju riješenje hr- vatske krize, nastala je jedna vrlo prekarna situacija. Državne nužde naime, kao što je za- konska osnova o proračunskom provizoriju te produljenje hrvatsko-ugarske nagodbe, došli su uslijed toga u neku opasnost, po- što su obje zakonske osnove uvjetovane prijašnjeg sjaja i veličine. Pomorska trgovina, admiralske i druge visoke časti, koje Sugjurani uživahu kod španjolskih Habzburgovaca, huma- nizam spojen sa najjačim impulsima za rašire- nje kršćanske vjere, odaju jačinu one jake ener- gije, koja je jednom dizala ponosite duhove u Sugjurgju. Na gor strani otoka diže se am- fiteatralna Luka ipanjska, koja svojom ljepotom podsjeća na sjevero-italska dotično švicarska je- zera. Varoš Luka nakićena je vrlo lijepim i u- kusnim zgradama. Megju ovima treba istaknuti one g. načelnika Stjepovića. Ova župa zajedno sa Vejim-vrhom, Dolom i Dubravom broji 648 stanovnika katolika i 4 pravoslavna. Stanovnici Šipana zanimaju se ribanjem i zemljoradnjom. Vrlo lijepo cvati vinogradarstvo, koje zahvaća veličanstveno šipanjsko polje. Ma- slina se goji na ovome otoku još od vremena helenskih kolonija u našim krajevima, pa masli- nici odaju amo-tamo vrlo pitoreskne vidike, Vo- ćarstvo je dosta napredovalo u zadnjim godina- ma. Gojenje rogačeva stabla vrlo je rasprostra- njeno i daje obilata ploda. Vrlo je slabo goje- nje buhača, duhana, lovorike i ruža, što bi za- jedno sa pelinom i rusmarinom moglo silno po- moći ovome otoku, koji razmjerno šalje najviše sinova u nesretnu Ameriku. Od životinjskih pro- dukata goji se najvećma ovca, pa je prava šteta, što nije uvedena merinovka i krava muzara. O pčelarstvu i svilarstvu gotovo nema traga, a to je prava grehota. Trebalo bi pokazati narodu ve- liku važnost ovih privrednih grana. Ribanje daje najviše srgjela, pa je u Luci i podigla Anglo- banka tvornicu za konservu ribljih produkata. IZLAZI SVAKE SUBOTE e RADNO DA at ESA U DUBROVNIKU, 30. JUNA 1917. prekluzivnim terminom do 30. juna ove godine u hrvatskom saboru. Novi režim u Hrvatskoj uslijed toga došao je u vrlo ne- ugodnu situaciju, da će u svojem autonom- nom proračunu, kao i u svojem financijal- nom odnosu sa Ugarskom biti u stanju ex lexa, što nije nikako za taj novi režim povoljno. Megjutim se u hrvatskim krugovima općenito drži, da će imenovanje dotično designacija hrvatskog bana i ministra za Hrvatsku uslijediti još tečajem ovoga tje- dna, pa da će se čitava hrvatska kriza ri- ješiti na zadovoljstvo Hrvata.« Dao Bog! maitmsniininiiiomanasik ii jel Program privremene austrijske vlade, Ministar je predsjednik dr. Seidler predsta- vio zastupničkoj kući novo ministarstvo, te je rekao, da je novom kabinetu zadaća, da riješi proračunski provizorij, da produlji vrijednost zastupničkim mandatima, da provede izbore u delegacije i da uvede poreze na ratne dobitke. Ovo su, reče novi ministar predsjednik, najglav- nije državne potrebe, te svakome državljaninu, ma koje on stranke bio, leže na srcu, da se to brzo riješi. Vlada će tekuće upravne poslove rješavati u duhu najstrožije bespristran»s se brinuti svom silom za ž teljstvo, koje se s udivljenja vrijednom čeličnošću drži u velikim ratnim teško- ćama. Pri tom će vlada osobitu pažnju posvetiti naročito narodnoj ishrani i svim pitanjima, sto su stim u svezi, a takogjer će voditi brigu o opskrbi ugljenom * 9 unapregjenju proizvodnje te o pravednoj po <u zaliha. Sadašnji j «ubu. * provizornog značenja. Njegovo će uredovanje < i nastavak već zapo- čete akcije, koja ne ide za tim, da prejudicira političkim pretpostavama za daljni i prošireni rad narodnog zastupstva, već koja ide za tim, da taj rad narodnog zastupstva ne bude smetau. Kad ovaj kabinet svrši sve svoje poslove, onda će on — svjesan, da je izvršio svoju dužnost — ustupiti mjesto definitivnoj vladi. Napokon mini- star moli kuću, da bude uvjerena o poštenoj volji sadanje vlade, te da joj u interesu ugleda naše zajedničke otadžbine pripomaže. (Ministru predsjedniku čestitaju.) E mmm Vrijedni i poduzetni načelnik Stjepović ima tvor- nicu za pravljenje ulja. Otok Šipan ima veliku historijsku po- zadinu. Tu se može još vidjeti onaj stari, ne- iskvareni Dubrovnik u vrijeme velikih podviga humanizma i renesanse. Sugjuragi izgleda u minijaturi kO kakav Pompeji. KO nekim usudom udarena ova župa neprestano izumire, Izgleda ko začarana kraljev- na u vladarskim kulama, ali nema kraljevića, da je probudi. Eto tu dvorova glasovitog admirala De Stefani-Skočibuhe, koji sa svojim sada opu- stjelim saločama, tankovitom velikom kulom, uz- vijajućim mostom, ukusnom kapelicom, trijemom, nasadima lovorike i t, d., daju najsavršeniji tip viteškog zamka u vrijeme cinquecenta. Ovaj za- mak bio je prije svojina njeinačkog konsula Liechtenberga, a sada je u privatnim rukama. Morska sirena sa razastrtim kosama i razapetim jedrom, stoji na moru na jednoj ribi, kaže grb slavne obitelji De Stefani-Skočibuhe, koji je su- djelovao sa svojim Sugjuranima u ekspedicijama Karla V, na Alžir (1535) i Tunis (1541). Da za- hvale Bogu, što se živi povratiše, sagradiše su- glurski heroji 1577 monumentalnu i originalnu crkvu-tvrgjavu sv. Duha. Velika su vrata prema zapadu. Unutra vrh vrata nalaze se dva prodora, odakle se mogahu stanovnici bacati kamenjem ma neprijatelja, kad bi provalio na otok, Na istočnoj je strani retroforte sa 100 stepenica. Tu je velika gustjerna ; tu su tavani sa sobama, a posvuda vire puškarnice za obranu. Crkva nije imala krova nego tarasu, kako je to n. pr. u Mlrici. Unaokolo tarase dizali su se nakit-stu- ii PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. \ UZPOPUSTRUKOPISI SE NEVRAĆAJU.L i oj God. XUL. Mirovni uvjeti Austro-Ugarske, »Gazetta Wieczorna« donosi s vrlo upuće- na mjesta slijedeću informaciju o ratnim ciljevi- ma Austro-Ugarske : . Iza oslobogjenja Poljske ispod ruskog jarma, Austro-Ugarska je ostala vi- jerna svom načelu. Kod nas aneksija nema pri- . staša kao u Njemačkoj. Mi smo naravno prija- telji Poljske u političkom i gospodarskom po- gledu, pa sigurnost kraljevine Poljske takogjer je u interesu Austrije, Što se tiče Srbije, dvije su stvari mjerodav- ne za Austro-Ugarsku : Ne smije se više poto- viti politika, koju bi podupirala Rusija proti Austro-Ugarskoj, a izazovi srpski i jugoslaven- ska iredenta imala bi zauvijek prestati. Srbija će se moći gospodarski razviti u tijesnom gospo- darskom savezu sa Austro-Ugarskom. To isto vri- jedi i za Crnu-Goru. Po sebi se razumije, da_Au- stro-Ugarska ne će više vratiti zauzetoga Lovćena. Arbanija iza rata mora postati autonomna zemlja, pod vrhovnim pokroviteljstvom Austro- Ugarske u vojničkom i gospodarskom pogledu. Rumunjsko je pitanje za Austro-Ugarsku istovjetno s pitanjem Dunava. Dunavski put mora biti slobodan i ne smije tugja vlada zakrčiti pro- meta s Bugarskom i Turskom. Slobodni se sa- obraćaj mora svakako osigurati na Dunavu Au- stro-Ugarskoj. Što se tiče Italije, valja s najvećom odluč- nošću odbiti prijedlog, da se ostupi ma i jedan kilometar zemljišta, što je posvećeno junačkom obranom. Nasuprot zahtijeva Austra-Ugarska bo- lje vojničke granice prema Italiji, jer južnaTirol- ska i Trst ne smiju više nikada biti predmetom talijanskih zahtijeva i intriga. Pedeset-godišnjica mučeničke smrti cara Maksimilijana. Dneva 19. ovog mjeseca navršilo se je rav- nih pedeset godina od onog nesretnog čaša, kad je 19. juna 1867. bio ustrijeljen kod grada Queretaro u mjestancu Cerro de les Campanas nevini, plemeniti nadvojvoda Maksimilijan, mek- sički car po milosti Napoleona lil. Staroslavni Dubrovnik nikada neće zabora- viti blagopokojnog nadvojvodu, koji je svim sr- cem ljubio naš grad i naš narod. Kao što se je blagopokojniku bilo teško odijeliti od milog Du- brovnika i od svog vlastitog čarobnog otoka Lokruma — što je i iz Mexika bio pisao <, tako isto se je i našem gragjanstvu bilo teško povi, koji u onoj velikoj visini davahu divnu sliku arhitektonske vrijednosti. Danas je crkva pokrivena kupama. Zvono, saliveno u Dubrov- niku 1732, odneseno je u ratne svrhe. | ovaj se spomenik ruši ! U blizini je omirina kuće kralja Renata, koji u XV. vijeku zatraži utočište u Du- brovačkoj Republici. Glavni matpis s njegove kuće odnese Evans u britski muzej. Još su zna- menite palače Natali, Getaldi. Razrušen je sa- mostan dumana-vladika, kao i dobrim dijelom onaj sv. Mihajla uz maticu u Pakljeni, Tu su stanovali Bazilijanci, koji su govorili sv. Misu i obavljali službu božju u staro-slovenskom je- ziku. Jedan od njih bio je uvijek | župnikom mjesta. Obližnje polje zove se i danas »kalu- giersko polje.« Poslije prijegje manastir u ruke Benediktinaca, Skolopa i Jezuita, Danas je pri- vatoa svojina, Manastir ima ukusnu kapelu sa vizantijskom kupolom i veliku kulu za obranu. Tu je i matica Gospe od milosrgja. Divna je slika »Bijeg u Egipat«, sjajno djelo holandeške škole, Dobra je radnja i pričesti. Još ima mnogo toga da se spomene, što će izaći u jednoj monogratiji o Šipana. Luka Šipanjska nema velike historičke stra- ma oR Sre SRP Šoe teta mnogo toga, da se napomene, što će . u prije spomenutoj auktorovoj radnji. Svakako tre- ba napomenuti, da je Luka zuamenita u jesti borba Cezara sa Pompejom te. i Engleške proti Rusima. je ši