Str. 2. od njega rastaviti, za kojim uvijek žali i žalit će dok je kamena na kamenu na ostrvu Lokrumu, tom toli milom njegovom boravištu, koje nas uvijek na neprežaljenog Maksimilijana sjeća. Da je živio i zdravo se povratio, koliko bi njegovo nadaleko poznato plemenito srce našem Dubrov- niku još dobra učinilo, na opću korist grada i ....1 Ali kao da je kobna sudbina htjela, da svrši njegov život a stim i sve nje- gove očinske namjere prema našem gradu. Odajući i ovom tužnom prilikom duboko poštovanje i harnost prema nezaboravnom bla- gopokojniku, zajedno sa svim dubrovačkim gra- gjanstvom kličemo : Slava mu! Slava! Slava! * * * , God. 1861. do 1865. bijesnio je američki gragjanski rat. Pošto su Španjolska i Engleška poslale u Mexiko ekspedicije, to je odlučio i Napoleon lll., da u interesu francuskog upliva i u sjeveroameričkoj Uniji i da stvori uplivnu sferu u srednjoj i južnoj Americi, da se umiješa u meksičke prilike. Žrtva tih slavohlepnih namjera bio je nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan Austrij- ski, brat kralja Frana Josipa. Na 14. aprila 1864. ukrcao se austrijski nadvojvoda, koji se već tada nazvao meksičkim carem, sa svojom suprugom Šarlotom (koja još danas živi u poremećenoj duševnosti na dvorcu Bouchout kod Brissela), na austrijsku fregatu »Novaru«, da otplovi u Mexiko. Ondje je bio car poduprt najprije sa četama francuskog ekspedicionog zbora, koje su se poslije povukle ma zahtjev sjeveroameričke Unije. Car Maksimilijan je tada boravio u sjeve- rozapadnom dijelu zemlje, u Queretaru. Ovdje ga stanu opsjedati čete predsjednika Juaresa. Na 6. maja 1867. načine po petnaesti i zadnji put njegove čete ispad; šesnaesti ispad opsje- dnutih četa ustanovljen je za noć od 14. na 15. maja. Ali do tog ispada nije mi došlo, jer su re- publikanci izdajom prodrli u grad, a njihov ofi- cijelni ulaz bio je 27. maja. Na 14. juna osudio je ratni sud eks-cara na smrt, a 19. juna izre- čena je osuda. Sa carem poginuli su i njegovi generali Mejia i Miramon; sva trojica umriješe muževno. »Neka je moja krv zadnja, koja se prolijeva za Mexikol« zaželio je Maksimilijan, kad mu je saopćena osuda. Ali njegova želja nije se ispunila, i ako niko više nije posegnuo za tom vrućom krunom mexičkog cara. Razue vijesti. Novo austrijsko ininistarstvo. Iza kako je ministarstvo Clam-Martinica mo- ralo ostupiti, imenovano je privremeno činovničko ministarstvo, te je novi kabinet sastavljen ovako : Ministrom predsjednikom imenovan je Sei- diler. Ministar za narodnu prehranu ostaje general- major Hofer. Ministrom nutarnjih poslova ime- novan je grof Toggenburg. Upraviteljima mini- starstava imenovani su, i to za zemaljsku obranu podmaršal Czapp, ministarstva trgovine Mataja, financija Wimmer, nastave Cwiklinski, pravosugja Schauer, rada Homann, željeznica Bahnhans, po- ljodjelstva odjelni predstojnik Ertl. lDvorski sa- vjetnik Twardowski imenovan je odjelnim pred- stojnikom i preuzima upravu agenta, koje je do- sad vodio ministar Bobrzynski. Mministri su već zaprisegnuti po Njegovu Veličanstvu caru i kralju. Pročelnik novoge činovničkoga ministarstva dr. Erust Seidler, stručnjak je u gospodarskim pitanjima, privatni docenat na bečkom sveučilištu, a uživa kao stručnjak dobar glas. Radio je puno na znanstvenom polju, ali u politici nije još istu- pao kao ni ostali članovi njegova kabineta. Osim Poljaka dra. Cwiklinskoga, ostali su ministri po marodnosti Nijemci, ali se veli, da nijesu bili ni uz jednu njemačku stranku. Za tirolskog namjesnika grofa Toggenburga govorilo se je, kad je menadno došao u Beč i pošao k Vladaru u audijenciju, da će on priuzeti vodstvo ministarstva. Poljski klub sa svakim | s nikim. Na očigled opetovano u javnosti raširenih vijesti, da je poljački klub sudjelovao kod o- snutka slavenskog parlamentarnog bloka, ustano- vljuje predsjedništvo poljačkog kluba, da se po- ljački klub čvrsto drži svoga načelnog zaključka, da će sa svim strankama zastupničke kuće stu- piti u dodir, a da sebi tako sačuva, kao i do- sad, tako i u buduće potpunu slobodu akcije u s takogjer velikim križem Stjepanovo greda. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« i jednom tamošnjem listu bile već ranije naviješte- ne. Kralj Konstantin bio je i tvorno napadnut, udaren je štapom po šeširu, jedna mu je žena dala ćušku, a svjetina je klicala protiv njega kao pro- tiv »ubojice Srba«, aludirajući na to, što nije htio dopustiti, da Venizelos ugje u rat na strani Sr- bije i Entente. Kralj Konstantin se za ovaj postu- pak protiv njega u Luganu, u »neutralnom« švi- carskom gradu, osvetio tako, što je odanle brzo» javio tal. kralju i zahvalio mu za dobar postu- pak za njegova puta kroz ltaliju u Švicarsku. Sinovi visokopokojnog nadvojvode Frana Ferdinanda položili ispite. Knezovi Maks i Ernst od Hohenberga po- lagali su ovih dana godišnje ispite na šotskoj gimnaziji, i to Maks iz učevnih predmeta petog razreda, a Ernst drugog razreda realne gimnazi- je. U 4 dana položili su mladi knezovi pismene i usmene ispite, i to sa veoma odličnim uspje- hom, tako te mogu preći u šesti odnosno u tre- ći razred. Poslije dovršenog ispita povratili su se mla- di knezovi u Konopište da dne 28. budu na gro- blju svojih roditelja. Novo srpsko ministarstvo. Havasovoj agenciji javljaju iz Krfa, da je srpski kabinet predao svoju demisiju kraljeviću Aleksandru, koji je ostavku primio, Sastavljeno je novo ministarstvo pod Pašićevim predsjedni- štvom. Atenjani pri odlasku svoga kralja. Po jednoj vijesti »Lokalanzeigera« iz Lu- gana, kralj Konstantin ne prima predstavnike štampe. Svojim izborom, da se nastani u Švaj- carskoj, kralj je Konstantin zasvjedočio svoju o- dluku, da živi kao privatan čovjek. Kraljevo je zdravlje relativno dobro, ali je operacijona rana otvorena. Liječnici savjetuju kralju planinsko pod- neblje, Polazak iz Atene je bio vrlo uzrujan. Oko dvora je bilo na okupu nekoliko hiljada ljudi i žena, koji su tvrdo odlučili, da spriječe kralju odlazak. Svijet je cijele noći ostao oko dvora. Kad je u 5 sati u jutro trebalo poći, kralju je zavaravanjem pošlo za rukom, da jednim spo- rednim izlazom ostavi dvor. Ali je za jedan tre- nutak svijet bio i ovdje, opkolio automobil, te je tu nastupio vrlo dirljiv prizor. Kralj je morao po nekoliko puta prekljinati masu, da ga pusti, da prinese žrtvu, koju za grčki narod čini. Na taj je način, korak po korak, mogao automobil napokon odjuriti, Švicarski Grci kod kralja Konstantina. Kralj je Konstantin otišao iz Thusisa, te će ostati u Verguenu, a onda se preseliti u S. Mortz. U subotu na večer stiglo je u Thusis 30 Grka iz raznih mjesta Švicarske, da se poklone dosa- dašnjem grčkom kralju. Izjave ekskralja Konstantina. Zastupnik je »Basler Nachrichten« u Luga- nu razgovarao s kraljem Konstantinom Ekskralj izjavio je, da on zahvaljuje na gostoprimstvu, što mu ga je dala Švajcarska. On je mislio u Luga- nu sprovesti čitavo vrijeme rata, živjeti jedno- stavno i daleko od svih političkih dogagjaja. Sad ga je odluka ponukala na to, da ne primi po- sjet ni jednoga novinara, te da mu ne da niti ni- kakvih političkih izjava. Bivši njegov ministar iz- vanjskih posala pridružio se izjavama kralja i iz- javio, da su već eventualne vijesti o kakvim po- litičkim mazorima kraljevim posve iskrivljene i neistinite, Osoba, koja je vrlo blizu društvu ex-kralja Konstantina, saopćuje, da potonji nije namjeravao u Loganu ostati samo tjedan dana, nego ostati ovdje do jeseni. Megjutim, demostracije otjerale su ga iz toga mjesta. Venizelos opel na vladi. Dosadašnji ministar predsjednik Zaimis bio je prisiljen od Jonnarta, tog novog tiranina ne- voljne Grčke, da predade ostavku. Kralj Aleksan- dar pristao je, da povjeri Venizelosu sastav ka- bineta. Princ Nikola, brat ekskralja Konstantina, mora da ostavi Grčku. Grci i Arbanasi u Sarrallovoj vojsci. Jedan Francuz, koga zarobiše u Macedoniji, akoji pripada 176. pješačkoj pukovniji, ovako se izjavio o grčkoj i arbanaškoj pomoćnoj vojsci ; »Grci nijesu baš tako glupi, ali ih je vrlo malo, koji se s nama zajedno bore, Arbanasi toga u- opće ne rade nikako (da bi se s nama borili), Oni se postojano odupiru tomu, da idu proti Bugarima«. Ovo je interesantna izjava u doba, kad ententa provodi zulum u Grčkoj, a Italija proglašuje Arbaniju slobodnom. Povoljni izgledi žetve u Rumunjskoj. Povoljni izgledi žetve u zaposjednutom di- jelu Rumunjske, koji su opstojali u proljeću, o- marljivoga proljetnoga rada, i to, da u ovom podneblju ima vremena sve do kouca oktobra da dozrije, tako da mu i kasnija kiša jošte prudi. Rusija protestuje protiv nasilja u Grčkoj. Iz Haparande javljaju, da _je opća radničko- vojnička konferencija u Petrogradu izjavila mi- šljenje, da je neshvatljivo, kako je privremena vlada mogla učestvovati u nasilju počinjenom na Grčkoj. Na to je ministar Ćeretel izjavio putem ministra vanjskih posala, da je vlada protestovala protiv nasilja, kojim se je povrijedio i grčki ustav i pravo Grčke, da sama odluči o svojoj sudbini. Taj će protest biti objelodanjen. Sjeverno more opustilo. Norveški ribari pričaju, da je sjeverno more pred Skagerrakom kao izumrlo. Jedan ribar za vrijeme svoga tronedjelnog plovljenja po Sjever- nom moru nije vidio ni jedan trgovački brod, ali je vidio samo jednog dana 7 podinornica. Privredni soorazum megju Njemačkom i Austrijom. Novo će austrijsko ministarstvo otpočeti pre- govorima sa njemačkim carstvom zbog zaključka privrednog ugovora. U tu će svrhu ovih dana poći u Beč upravnici odnosnih odjeljenja nje- mačkog carstva. Rodna kiša u cijeloj Njemačkoj. Iz Berlina javljaju službeno, da je zadnjih dana po cijeloj Njemačkoj pala kiša. Nada je u dobru žetvu na toliko prirasla, da se u južnoj i zapadnoj Njemačkoj može očekivati upravo sjajna žetva, a u srednjim i istočnim pokrajinama Pru- ske dobra žetva. Domaće vijesti. 28. juna, dan je treće obljetnice sarajev- skog atentata, kojemu je žrtvom pao prijestolo- nasljednik nadvojvoda Frano Ferdinand i ple- menita mu supruga vojvotkinja Sofija Hohen- berg. Na mjestu atentata u Sarajevu otkriva se spomenik; ujedno će se sagraditi i monumen- talna spomen-crkva, a u savezu s ovom i omla- dinski »Sofijin Dom«. Istog dana počele su se izdavati u korist te gragjevine kod svih vojno- poštanskih ureda u Bosni i Hercegovini naročite spomen-marke, koje su se smjele upotrebljavati za frankovanje pošiljaka samo 28. juna 1917. Tako će se ovjekovječiti uspomena na prejasne pokojnike, a njihova pravedna krv prolivena is- prosit će blagoslov narodima starodrevne mo- narhije. U jutro na 9 sati bile su po svim crkvama u Sarajevu svečane zadušnice. Posebnim dvorskim vlakom došao je u Sa- rajevo, da prisustvuje otkriću spomenika, i Ni. Visost maršal nadvojvoda Fridrix. Veliki uspjeh VI. ratnog zajma Upisivanja na šesti austrijski ratni zajam dose- gla su do sada iznos nominalno 4,909.000.000, od čega više od polovine otpada na državni zajam, koji se amortizuje. Još pak nije poznat uspjeh upisivanja posljednjih dana. Osim toga je po- štansko-štedionički ured ovlašten, da još nak- nadno prima upisivanja od javnih korporacija, zaklada fondova, s kojim se nalazi već u pre- govoru, te sabirna upisivanja i upisivanje na o- sjeguranje na ratni zajam. Već je dakle stalno, da je potrebna svota za vojne svrhe sakupljena i u znatno većoj mje- ri, nego što se je tražilo. Uvo je upravo veliki, sjajan uspjeh, što slu- ži na čast i na ponos našoj državi i našem na- rodu, a na poništenje neprijatelja. Ovako su narodi naše države golim i naj- vidnijim faktom i ovaj put dokazali, da su naj- solidarniji, svi kO jedno tijelo za ćesara-kralja i za dom, Koliko je ovo najboljim iskazom neograni- čenog, velikog pouzdanja u svoga Vladara, toli- ko je i najmarkantnijim odgovorom svim nmepri- jateljima, da su im više nego uzaludna svaka naprezanja. Ovo je ujedno i veliko pokročenje naprijed na ostvarenje želje Vladara i naroda: za posti- gnuće časnog mira, ma korist i srećn državnu i narodnosnu. Ogproštej koslicijonaša sa gro- fem Tiezem. Prošle je sedmice pod vod- stvom zastupnika Babić-Gjalskoga išlo nekoliko hrvatskih zastupnika, po nalogu svoga kluba, Tiszi, da se s njim oprosti. Zast. Babić-Gjalski opisao je toplim riječima — kako izvješćuje | »Obzor« — politiku sporazumljenja, što ju je grof Tisza kao ministar predsjednik prema Hr- vatskoj uvijek proslijegjivao te je istaknuo, ka- ko je kod svake zgode iskazivao svoju dobro- hotnost za Hrvatsku, pak ga na koncu zamolio, | neka tu dobrohotnost i za buduće sačuva. Grof se je Tisza ugodno dirnut na to zahvalio, u raz- iaai "Br. 637 govoru sa hrvatskim zastupnicima dulje vremena proboravio, a onda se srdačuo od njih oprostio. Sretne li Hrvatske u dobrohotnosti grofa Tisze ! Nj. Pr. F.z.m, Stjepan barun Sar. kotić, zepovijedajući general Bosne, Hercego- vine i Dalmacije, dobio je od Njegova Veličan- stva za se i za svoje nasljednike predikat »od Lovćena«. Za kongruu. Čitamo u novinama, da je bio prikazan parlamentu prijedlog za uregje- nje, odnosno za povišicu kongrue. Dne 13. o. mj. držana je u Beču sjednica, na kojoj je bis- kup Dubrava izvijestio o stanju ovog pitanja, o namjerama vlade i o koracima episkopata. Sjed- nici su prisustvovali i dalmatinski svećenici za- stupnici. Pripomoći. Ministarstvo finacija dalo je na 19. o. mj. naredbu, po kojoj će se udi- jeliti za vrijeme od 1. juna do konca dećembra 1917 izvanredni dodatak pripomoći, koja za go- dinu 1917 pripada civilnim državnim umirovlje- nicima što uživaju nižu mirovinu, udovicama i siročadi državnih civilnih namještenika i osoba- ma, koje uživaju državni milodar,- Prema iome umirovljeni državni namještenici, čija mirovina ne prekoračuje 4000 K, primaju 100 K, udovice sa mirovinom do punih 3000 K, 80 K, radnici 80 K, radničke udovice 60 K, činovnička siročad bez oca i majke 60 K, činovnička siročad bez oca 40 K, siročad poslužnika i radnička, bilo da nemaju ni oca ni majke, ili da nemaju oca 40 K, odnosno 30 K. Osobe pak, koje uživaju milodar do punih 1200 K, primaju 30 K. Razne domaće vijesti. Jadranska je banka odlučila nabaviti stroj za projekciju svjetloslika, i to za svako mjesto, gdje imade podružnicu, po jedan. — Skoro su sve vile u Opatiji, Iki i Lo- vrani na prodaji. Bile su jako opterećene, a po- što im je sad poskočila cijena, vlasnici ih pro- davaju. U Opatiji je već prodato 21 vila. — Akcija ggje. grofice Tereze Thun-Thun, izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, na uhar dalm. vojnih invalida, javljaju nam iz Zadra, da je 51. popisom prinosa dosegla svotu od K 39.124:81. — Pišu nam iz Zadra, da je nastojanjem ć. k. kot. poglavara g. Nikole Giuppanovicha, za gore pomenutu akciju ggje. grofice Thun- Thun, primljeno iz Boke Kotorske K 950:—. Popis prinosnika bit će naknadno objavljen. — Čuvena naša operna pjevačica, ggja. Maja de Strozzi, doći će ovih dana za duže vremena u Dalmaciju. — Na 1. jula otvara se i u Spljetu »Voj- nički Dom«. — Poglavarstvo u Zadru pozivlje kmetove, da čuvaju postojeće običaje. Žetva i jem: tva mo- ra se sporazumno obaviti. Neće li gospodar da pristane, kmet da mora to javiti rečenoj vlasti. — U Sarajevu je opet počeo da izlazi »Glas Slobode«, glasilo socijalista Bosne i Hercegovine. — Za veterinare raspisalo je ministarstvo 35 mjesta za školu u Beču i 15 za onu u Pešti. Natjecatelji se moraju obvezati, da će u vojsci služiti 7 godina. Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem- plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koje satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrsti uz najniže cijene kod prvo tvornice satova Hanns Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Briix br. :1457 (Češka). Preporučamo stoga prije svake nabave, da na- ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra- šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje svakomu na zahtjev badava i franko. Gradska kronika. Svetkovina Ruke Sv. Vlaka. U došasti četvrtak, dne 5. Jula, pada svetkovina »Ruke sv. Viaha«, koja će se proslaviti u istoj crkvi slijedećim rasporedom: U Srijedu dne 4. jula uoči svetkovine na 8 s, po p. svečana Ve černja. — U Četvrtak na dan svetkovine: Pr. p. na 5 s. započinju sv. Mise. Na 9 s. Procesija iz Stdne Crkve sa Svečevim Moćima do Crkve Sv. Vlaha, u kojoj će se ispjevati svečana Misa. Po Misi Procesija se povraća u Stonu Crkvu. — Na 10 s. zadnja sv. Mise. — Po p. na 8 sali svečana Večernja i Blagoslov.