CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10, PRAVA NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Br. 638. Velikodušje našeg Vladara. Od svog nastupa na prijestolje mladi naš Vladar, Njegovo Veličanstvo Ćesar i Kralj Karlo, svaki nas gotovo dan ugodno iznenagjuje uzvišenim svojim radom i ve- likodušnim činima svog plemenitog srca. Poznato je Njegovo nastojanje oko uspo- stave mira u svijetu, Njegova želja da do- gje u susret svim opravdanim zahtjevima svojih naroda, Njegova ljubav i milosrgje do onih, što bilo. kako imaju da trpe. Đogodi li se gdje kakova nesreća, eto Njega na lice mjesta, da se na svoje oči osvjedoči, i da unesrećenim pruži što iz- dašnije pomoći. Svi oni, što imaju sreću, da š njime u bliži doticaj dogju, nesmažu riječi, da se izraze, koli mio i ugodan uti- sak ma svakoga ostavlja, te ga spontano nazivlju »pučkim vladarom« i »miroljubi- vim kraljem.« Kad se je okrunio. krunom sv. Stje- pana već je tada mnoge, te su osugjeni bili, pomilovao, ukinuo je teške kazne kod vojnika, a sada na proslavu imendana svog prvijenca, prijestolonasljednika, velikodušno je pomilovao sve političke osugjenike. Amnestija ili pomilovanje pravo je vla- darevo, kojim se poslužuje u vanrednim zgodama, prigodom kakova jubileja ili ve- likog historijskog dogagjaja. Naš se je Vla- dar poslužio tim pravom ne čekajući Bog zna kako velike dogagjaje. Dok su se u parlamentu vodile dosta jake političke bor- be, On djelom svakomu pokazuje, da po- litika mržnje i odmazde ima ustupiti mje- sto politici pomirljivosti. Ovaj velikodušni čin našeg Vladara od osobitog je značenja i od velike zama- šitosti u ovim teškim danima kušnje, a ne treba posebno ni isticati, da je osobitim oduševljenjem bio pozdravljen po cijeloj prostranoj našoj državi od svih dobromi- slećih i plemenitih srdaca. Znamenito i velikodušno ovo Vlada- revo ručno pismo prenosimo u cjelini : »Dragi viteže Seidleru ! Moja je nepokolebiva volja, da vršim pra- va i dužnosti, što Mi je božja providnost povje- U prirodu! Praznici su. srednjoškolske mladeži već u punome jeku. Oživjela morska obala, a pod ve- čer »stradun.« To su, čini se, sada jedina odmara- lišta, Neprilike vremena priječe, da naša gradska mladež neće moći kojim manjim ili većim puto- vanjem uz ugodan odmor proširiti poznavanje krasnih predjela domovine, ko što je to bivalo u mirno doba. Tek rijetkima će biti moguće upriličiti: koji veći izlet u okolicu. Čovjeka, koji poznaje tu mladež, bolno se doima, kad vidi tako sjedne strane podrezana krila mladenačkom poletu, & s druge otupljujuću jednoličnost i do- sada, kojoj su nešto krivnjom vremena, nešto i vlastitim nehajem izručeni. Mnogi se od njih istina prometne i amo i \smo,-po ne. osjeti tog manjka. Ta nije samo je- m kome je glavno samo da ne ima škole! Ko ipsk svestrano shvaća svrhu praznika i komu je na srcu solidan razvoj bilo vlastite djece, bilo mladeži uopće, snuždena se lica vraća kući, kad je promatrao obalu i ulicu. kanim ipak. iznositi ovdje samo nega- tirao. stavljati stoičke primjedbe, već svratiti pažnju pomjpsije roditelja srednjoškolske mla- dla m same na jedno vrlo 'odrot pleme- sp. Mi Mislim na promatranje Koe E ja imludež i čini. Gledaj je sumo, kad ROLE tr A SSS A BN ra SA LL at JES SPA aL JOSS a il a ESTO U DUBROVNIKU, 7. JULA 1917. rila, na taj način, kako bih stvorio temelje us- pješnom i blagoslovljenom radu svih Mojih na- roda. Politiku mržnje i osvete, koja je urodila svjetskim ratom, jer su je mutne prilike gajile, trebaće, poslije rata, svakako i svugdje zamijeniti politikom pomirljivosti. Taj duh mora da pro- vejava i u nutarnjosti države. Treba srčano, raz- borito i s uzajamnom susretljivosti udovoljiti že- ljama naroda. Pa s pomoću jakoga Boga hoću da u tom duhu pomrljivosti vršim Svoje vlada- lačke dužnosti i da prvi koraknem putem blage milosti, te da prebacim koprenu zaboravi mad sve one žalosne zablude, koje su se desile prije rata i tokom rata i koje su imale za posljedicu kazneno-sudbeni progon. Ja opraštam dosugjenu kaznu svim osoba- ma, koje su od gragjanskog ili vojnog suda bi- le osugjene radi jednog od ovih kažnjivih djela, počinjenih u gragjanskom životu : ($ 58.—62. kaznenog zakona) uvreda Ve- ličanstva. . (S 63.) uvreda članova carskog Doma; ($ 64.) poremećenje javnog mira ; (S 65.) ustanak ; ($ 68.--72.) pobuna ; ($ 73.—75.) nasilno postupanje protiv koje skupštine, sazvane od vlade radi vijećanja o jav- nim poslovima ili protiv kojeg suda ili protiv druge koje javne vlasti ; ($ 76. 66. 80.) zatim kažnjiva djela prema či. L, I, i IX. zakona od 17. decembra 1862. D. Z. L. br. 8. iz god. 1863. pomaganje pri jed- nome od pomenutih zločina ($ 211.—219.) Ako je osuda pukla ne samo radi jednog od pomenutih kažnjivih djela, ja ću ipak kazuu oprostiti, ako su ostala kažnjiva djela ili saraz- mjerno neznatna ili pretežno političke prirode. Ako kazneni postupak nije još pravomoćno dovršen, naregjujem da se postupak obustavi i prekine, ako je načet samo radi kažnjivih djela u početku spomenutih. Ali ovo pomilovanje ne zahvata one osobe, koje su izmaknule progonu pobjegavši u ino- stranstvo ili su prešle na neprijateljsku stranu ili se nijesu vratile u monarhiju, pošto je buknuo rat. Pojednako s kaznom opraštam takogjer po zakonskim propisima kao posljedicu osude na- stalu nesposobnost, da se postignu izvjesna pra- va, pozicije i povlastice, kao god i gubitak pra- va birati i biti izabran u izbornim korporacijama. Ja pouzdano očekujem, da će svi Moji na- rodi — ugledavši se u primjer, koji su dali na Moje veoma živo zadovoljstvo, osobito Nijemci i njibovi zastupnici, vladajući se i kod posljed- njih parlamentskih rasprava vrlo umjereno i na način, koji ide u prilog državnim interesima — istrči, da gleda i sluša udaranje silnih valova. Jest! I to je sve. No ako i čini naše divno more dvije trećine naše »prirode«, to ipak imademo i drugih pažnja vrijednih krasota: a i buku valova morali bismo uzeti kao ukor mora, kad bismo tek za napon sile njegove pokazali smisla, dok za veličajnu ljepotu mirnog njegovog lica za života puno njegovo talasanje, za dražesno leli- janje, za palucanje, pljuštanje, mrmor, leckanje, šum i svu ostalu ljestvicu njegovih zvukova, ne bi u nas bilo razvijenog ukusa. Ne treba da je čovjek baš pjesnička duša, a da osjeti bezbroj utisaka, što no ih budi pojava mora. Dosta je uprijeti zdravo oko prema jugu i zapadu, gdje ti se gubi mada da ćeš ga obuhvatiti, a ti se vraćaš mišlju sam u sebe: o kako je čovjek neznatan ! Dosta je nešto pameću zaseći u pro- šlost, da ti cijela ta golema površina oživi ri- barskim lagjama, jedrenjačama, ponosnim paro- brodima, a iz srca se diže želja, e da mi se domu i rođu povrati zlatna prošlost. Dosta je samo nešto maha pustiti mašti, da gledajući ono vrvorenje sitnih valića u najrazličitijim oblicima, uočiš sliku svog duševnog života i sliku ispre- pletenih društvenih značaja ljudskih. Ako si pak svježiji te se razumom možeš da uzvineš od morske k nebeskoj modrini, lako ćeš se uvjeriti o istinitosti riječi velikana, da je more od svih prirodnih pojava na zemlji najsavršeniji odraz Božjeg veličanstva. Ta ne sjeća li njegova ogro- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. CRVENA HRVATSK PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- 4 a. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU LEŠ NALOG b NOS okupiti se na zajednički rad, da riješe sve one velike zadaće, što nam se na pragu novog doba nameću za liječenje rana, koje je rat zadao, i za novo sregjenje stvari. Ja držim, da ne mogu bolje očitovati za- hvalnost, što sam dužan svemilostivoj provid- nosti i Svojim narodima, radi toga, što su Moji junački i hrabri vojnici ua jugo-zapadnoj fronti Moje vojske svojim nepokolebivim držanjem sreć- no odbili posljednju ofensivu, već ovim djelom milosti. 1 zato sam odabrao današnji dan, kadno Moj iz svega srca ljubljeni najstariji sin, kojeg Mi je milost Božja darovala, svetkuje sveca, čije ime nosi. I tako ruka jednog djeteta, koje je po- zvano da nekoć upravlja sudbinom Mojih naro- da, dovodi zablugjene natrag u domovinu. Laxenburg, 2. jula 1917 Karlo, 8. r. Seidler, s. tr. Nova hrvatska vlada. I hrvatska kriza našla je svoje riješenje. Barun Skerlec7riješen je banske službe, a novim hrvatskim banom imenovan je, kako se je već i pogovaralo, Dr. Antun pl. Mihalović, umirov- ljeni veliki župan, koji je povodom imenovanja banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije odliko- van dostojanstvom tajnog savjetnika. O osobi novog bana novine donose pota- nje vijesti. Rogjen je u Feričancima u Slavoniji god. 1868. Gimnazijske je nauke svršio kao in- temmista u Bečkom Teresianumu, a pravničke u Beču i u Gracu. Obnašao je razne državne šluž- be, a bavio se i racijonalnim gospodarstvom; oženjen je te ima više djece. Višekrat je biran narodnim zastupnikom, a pripadao je prije »na- rodnoj stranci«, a istom je 1913. kandidirao kao član ,srpsko-hrvatske“ koalicije, Sad se očekuje imenovanje Dr. Unkelh&u- sera ministrom za Hrvatsku, kao i popunjenje ispražnjenih mjesta svih četiriju odjelnih pred- stojnika hrvatske vlade, koji će biti imenovani iz redova srpsko-hrvatske koalicije. Drži se, da će nova hrvatska vlada biti sa- stavljena ovako : prof, V. Krišković, zamjenik bana i unutrnji poslovi; Dr. Badaj pravosugje ; Milan Rojc bogoštovlje i nastavu ; Aurel pl. Ra- uer narodno gospodarstvo. Od starih će magja- rona koalicija uzeti Dr. Šilovića za predstojnika novog odjela za javnu skrb. Time se hoće i jav- no pokazati potpuno stopljenje mladih i starih magjarona u jednu jedinstvenu stranku. »Jutarnji List« o tom je pisao, da je »srpsko hrvatska ko- alicija« napustila i svoje ime, a da će se nova stranka zvati »demokratski blok«. Ali organima mnost na neizmjernost bića Božjega, njegova trajna opstojnost na vječnost Božansku, njegovo gibanje u raznim slojevima na svegjernu djelat- nost Božanstva, njegovo iskričenje na stvara- nje ljudskih duša, njegovi kolutići na neizmjerne ideje, što se kriju u Božanskoj mudrosti, nji- hovo razbijanje i razrješivanje na ostvarivanje Božanskih ideja, u i po umu ljudskom i t. d. Osim mora imade toliko drugih pojava i prizora u našoj ako i ne baš prebogatoj prirodi, koji podižu i oplemenjuju ćud. Kako se divan n. pr. estetski užitak pruža čovječjem duhu, kad promatra s povrh »sv. Jakoba« grad i okolicu. Hoće li tko da uoči jednu savršenu umjetničku kon- cepciju prirodne krasote, onda mislim da je u okolici neće ljepše naći nego li je upravo taj vidik. Tude ti oko hvata u jedan m-h najeveće obilje ljepote pojedinosti, koje su smjerovima svojim koncentrirane prema središnjoj crti, štono ze pruža uz obalu preko središta grada i Pila te kulminira s vrškom Petke, Ta crta podaje pri- zoru jedinstvo, koje je tako važno u umjetnome prikazivanju. Razvoj prizora ide skladno s lijeve na desnu, od pitomog, zelenog Lokruma preko morskog saga i obalnog divnog veziva na str- meniti, velebni Srgj. Grad sa gragjevinama i okol- nim vilama podaje slici život, šarolik dođaše, ali ujedno dostojanstveno izmiran. Koliko se obilje čuvstava na taj pogled čovjeku budi, laglje je osjetiti nego li izreći. Nije čudo, da stranci ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NEVRAĆAJU.LIST( God. XII. koalicije ne rači se mnogo o tom govoriti, nij ma je glavno, da su dobili vladu u svoje ruke. Vogja seljačke stranke Dr. Stjepan Radić u posebnom je članku ocrtao dvolično postupatije koalicionaša : u Pešti kao vjeruih sluga, au Za- grebu kao veliko Hrvata. Pošto je postignut potpun sporazum izme- gju zajedničkog ministarstva i hrvatske vlade, to ima sada opravdane nade, da će zajednička vla- da podupirati rad nove hrvatske vlađe i tako će i hrvatski sabor, koji će se sastasti 11. ov. mj., moći svršiti svoje prešne poslove. Stanje u Grčkoj. Iza kako je kralj Konstantin bio prisiljen, da se odreče prijestolja i da ostavi svoju zemlju, došao je na vladu plaćenik Entente, Venizelos i počeo odmah da vrši volju svojih gospodara. U brzo je došlo do preloma diplomatskih odnošeja izmegju Grčke i centralnih vlasti, te su opozva- ni grčki poslanici u Berlinu, Beču, Carigrađu i Sofiji, zatražili svoje putovnice, a zaštitu grčkih interesa povjerili su nizozemskom poslaništvu. Akopren Grčka centralnim vlastima nije još navijestila rat, to se ipak drži, da se nalazi u ratnom stanju od nastupa nove Venizelosove vla- de. Megjntim stanje u Grčkoj postaje sve fo (go- re. Kralju vijema vojska neće da prizna nove vlade i radi toga dolazi do javnih izgreda. U čitavoj Atici vlada revolucijonamo stanje. Kralju vjerne čete podižu na sve strane ustanke, koje bi imale ugušiti francuske i ruske čete, U samoj Atici okupilo se oko 40.000 kralju vjernih voj- nika za boj protiv entente. Na Poloponezu došlo je do velikih nemira. Dolazak Venizelosa u Atenu izazvao je sme- tanje mira od strane kralju vijerne stranke. Po- sredovanjem francuskih i ruskih (?) četa. mir je opet uspostavljen. Po cijeloj Atici porazmješteno je sada 40.000 vojnika saveznih vlasti. Venizelos drži, da će doskora ovladati položajem. Jonnart je manje optimističan, osobito radi toga, što su Grci, koji su ostali vjerni kralju, mnoge Veni- zeliste uapsili, izbatinali i osudili po imptovizo- vanim ratnim sudovima. Ako grčki generali ne slušaju novu vladu, odašilje ih se u progonstvo. Venizelos će megju časnicima glavnog stožeta i dvorskim činovnicima birati najpodesnije. Princ Nikola. 95 putuje u Švicarsku, a princ Krištof u ngleš Venizelos se prije uvijek zalagao za sudje- lovanje grčke vojske u ratu na strani ententnih vlasti. Francusko je novinstvo već pisalo o 300.000 jakoj grčkoj vojsci, koja bi se mogla baciti pro- tiv Bugara u Macedoniji. Čini se, da Francuzi dolazeći u naš grad pitaju. upravo najprije za »sv. Jakob,« pa se odavle nauživaju ljepo- te, za koju mnogi domaći sin, pa i maobražen i nezna. A da zapitam našeg srednjoškolca, da li je bio na izvoru naše Rijeke žalosno mi iskustvo kaže, da bi mnogo našao, koji ne imadu ni pojma o toj prirodnoj krasoti. Gle nalaziš se pod vrlet- nim brdinama, gdje te ukut stisnuta njihova go- lemost prevladava. Pod nogama ko da ti kameno tlo podrhtava od silnog napora, kojim narav u svakom času nekoliko stotina hektolitara bistre vode u vis izbacuje. Na izvoru odmah rijeka Kako golema sila, kako burno ključanje i. vrije- nje, kakav gigantski napor. A ipak, nekoliko me- tara podalje, eno kako tu silu zaurdava i u svo- ju vlast stavlja čovjek. Kako se snažne refleksije bide u duši kod tog promatranja: volja za ži- vot i rad, samosvijest snage, polet spojen sa za- konima potrebnog obuzdavanja itd. A jesili osjetio prijatelju ponos i svijest čo- vječjeg dostojanstva, kad si s »Gorice svetog Vlaha« bacio pogled unaokolo, pa dok ti se ze- leni sag travice i cvijeća ugibao pod nogama, pijev ptica i šapat ladevitih borova te :razbia- Fl SPS posude stavljene na taj