CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10,

 

 

PRAVA

NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

 

Br. 638.

Velikodušje našeg Vladara.

Od svog nastupa na prijestolje mladi
naš Vladar, Njegovo Veličanstvo Ćesar i
Kralj Karlo, svaki nas gotovo dan ugodno
iznenagjuje uzvišenim svojim radom i ve-
likodušnim činima svog plemenitog srca.
Poznato je Njegovo nastojanje oko uspo-
stave mira u svijetu, Njegova želja da do-
gje u susret svim opravdanim zahtjevima
svojih naroda, Njegova ljubav i milosrgje
do onih, što bilo. kako imaju da trpe.

Đogodi li se gdje kakova nesreća, eto
Njega na lice mjesta, da se na svoje oči
osvjedoči, i da unesrećenim pruži što iz-
dašnije pomoći. Svi oni, što imaju sreću,
da š njime u bliži doticaj dogju, nesmažu
riječi, da se izraze, koli mio i ugodan uti-
sak ma svakoga ostavlja, te ga spontano
nazivlju »pučkim vladarom« i »miroljubi-
vim kraljem.«

Kad se je okrunio. krunom sv. Stje-
pana već je tada mnoge, te su osugjeni
bili, pomilovao, ukinuo je teške kazne kod
vojnika, a sada na proslavu imendana svog
prvijenca, prijestolonasljednika, velikodušno
je pomilovao sve političke osugjenike.

Amnestija ili pomilovanje pravo je vla-
darevo, kojim se poslužuje u vanrednim
zgodama, prigodom kakova jubileja ili ve-
likog historijskog dogagjaja. Naš se je Vla-
dar poslužio tim pravom ne čekajući Bog
zna kako velike dogagjaje. Dok su se u
parlamentu vodile dosta jake političke bor-
be, On djelom svakomu pokazuje, da po-
litika mržnje i odmazde ima ustupiti mje-
sto politici pomirljivosti.

Ovaj velikodušni čin našeg Vladara
od osobitog je značenja i od velike zama-
šitosti u ovim teškim danima kušnje, a ne
treba posebno ni isticati, da je osobitim
oduševljenjem bio pozdravljen po cijeloj
prostranoj našoj državi od svih dobromi-
slećih i plemenitih srdaca.

Znamenito i velikodušno ovo Vlada-
revo ručno pismo prenosimo u cjelini :

»Dragi viteže Seidleru !

Moja je nepokolebiva volja, da vršim pra-

va i dužnosti, što Mi je božja providnost povje-

U prirodu!

Praznici su. srednjoškolske mladeži već u
punome jeku. Oživjela morska obala, a pod ve-
čer »stradun.« To su, čini se, sada jedina odmara-
lišta, Neprilike vremena priječe, da naša gradska
mladež neće moći kojim manjim ili većim puto-
vanjem uz ugodan odmor proširiti poznavanje
krasnih predjela domovine, ko što je to bivalo
u mirno doba. Tek rijetkima će biti moguće
upriličiti: koji veći izlet u okolicu. Čovjeka, koji
poznaje tu mladež, bolno se doima, kad vidi
tako sjedne strane podrezana krila mladenačkom
poletu, & s druge otupljujuću jednoličnost i do-
sada, kojoj su nešto krivnjom vremena, nešto
i vlastitim nehajem izručeni.

Mnogi se od njih istina prometne i amo i
\smo,-po ne. osjeti tog manjka. Ta nije samo je-
m kome je glavno samo da ne ima škole!

Ko ipsk svestrano shvaća svrhu praznika i komu
je na srcu solidan razvoj bilo vlastite djece, bilo
mladeži uopće, snuždena se lica vraća kući, kad
je promatrao obalu i ulicu.
kanim ipak. iznositi ovdje samo nega-

tirao. stavljati stoičke primjedbe, već svratiti
pažnju pomjpsije roditelja srednjoškolske mla-
dla m same na jedno vrlo
'odrot pleme-
sp. Mi Mislim na promatranje Koe

E ja imludež i čini. Gledaj je sumo, kad

 

 

ROLE tr A SSS A BN ra SA LL at JES SPA aL JOSS a il a ESTO
U DUBROVNIKU, 7. JULA 1917.

rila, na taj način, kako bih stvorio temelje us-
pješnom i blagoslovljenom radu svih Mojih na-
roda. Politiku mržnje i osvete, koja je urodila
svjetskim ratom, jer su je mutne prilike gajile,
trebaće, poslije rata, svakako i svugdje zamijeniti
politikom pomirljivosti. Taj duh mora da pro-
vejava i u nutarnjosti države. Treba srčano, raz-
borito i s uzajamnom susretljivosti udovoljiti že-
ljama naroda. Pa s pomoću jakoga Boga hoću
da u tom duhu pomrljivosti vršim Svoje vlada-
lačke dužnosti i da prvi koraknem putem blage
milosti, te da prebacim koprenu zaboravi mad
sve one žalosne zablude, koje su se desile prije
rata i tokom rata i koje su imale za posljedicu
kazneno-sudbeni progon.

Ja opraštam dosugjenu kaznu svim osoba-
ma, koje su od gragjanskog ili vojnog suda bi-
le osugjene radi jednog od ovih kažnjivih djela,
počinjenih u gragjanskom životu :

($ 58.—62. kaznenog zakona) uvreda Ve-
ličanstva.

. (S 63.) uvreda članova carskog Doma;

($ 64.) poremećenje javnog mira ;

(S 65.) ustanak ;

($ 68.--72.) pobuna ;

($ 73.—75.) nasilno postupanje protiv koje
skupštine, sazvane od vlade radi vijećanja o jav-
nim poslovima ili protiv kojeg suda ili protiv
druge koje javne vlasti ;

($ 76. 66. 80.) zatim kažnjiva djela prema
či. L, I, i IX. zakona od 17. decembra 1862.
D. Z. L. br. 8. iz god. 1863. pomaganje pri jed-
nome od pomenutih zločina ($ 211.—219.)

Ako je osuda pukla ne samo radi jednog
od pomenutih kažnjivih djela, ja ću ipak kazuu
oprostiti, ako su ostala kažnjiva djela ili saraz-
mjerno neznatna ili pretežno političke prirode.

Ako kazneni postupak nije još pravomoćno
dovršen, naregjujem da se postupak obustavi i
prekine, ako je načet samo radi kažnjivih djela
u početku spomenutih.

Ali ovo pomilovanje ne zahvata one osobe,
koje su izmaknule progonu pobjegavši u ino-
stranstvo ili su prešle na neprijateljsku stranu ili
se nijesu vratile u monarhiju, pošto je buknuo rat.

Pojednako s kaznom opraštam takogjer po
zakonskim propisima kao posljedicu osude na-
stalu nesposobnost, da se postignu izvjesna pra-
va, pozicije i povlastice, kao god i gubitak pra-
va birati i biti izabran u izbornim korporacijama.

Ja pouzdano očekujem, da će svi Moji na-
rodi — ugledavši se u primjer, koji su dali na
Moje veoma živo zadovoljstvo, osobito Nijemci
i njibovi zastupnici, vladajući se i kod posljed-
njih parlamentskih rasprava vrlo umjereno i na
način, koji ide u prilog državnim interesima —

istrči, da gleda i sluša udaranje silnih valova.
Jest! I to je sve. No ako i čini naše divno more
dvije trećine naše »prirode«, to ipak imademo i
drugih pažnja vrijednih krasota: a i buku valova
morali bismo uzeti kao ukor mora, kad bismo
tek za napon sile njegove pokazali smisla, dok
za veličajnu ljepotu mirnog njegovog lica za
života puno njegovo talasanje, za dražesno leli-
janje, za palucanje, pljuštanje, mrmor, leckanje,
šum i svu ostalu ljestvicu njegovih zvukova,
ne bi u nas bilo razvijenog ukusa. Ne treba da
je čovjek baš pjesnička duša, a da osjeti bezbroj
utisaka, što no ih budi pojava mora. Dosta je
uprijeti zdravo oko prema jugu i zapadu, gdje
ti se gubi mada da ćeš ga obuhvatiti, a ti se
vraćaš mišlju sam u sebe: o kako je čovjek
neznatan ! Dosta je nešto pameću zaseći u pro-
šlost, da ti cijela ta golema površina oživi ri-
barskim lagjama, jedrenjačama, ponosnim paro-
brodima, a iz srca se diže želja, e da mi se
domu i rođu povrati zlatna prošlost. Dosta je
samo nešto maha pustiti mašti, da gledajući ono
vrvorenje sitnih valića u najrazličitijim oblicima,
uočiš sliku svog duševnog života i sliku ispre-
pletenih društvenih značaja ljudskih. Ako si pak
svježiji te se razumom možeš da uzvineš od
morske k nebeskoj modrini, lako ćeš se uvjeriti
o istinitosti riječi velikana, da je more od svih
prirodnih pojava na zemlji najsavršeniji odraz
Božjeg veličanstva. Ta ne sjeća li njegova ogro-

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

 

 

 

CRVENA HRVATSK

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-

4

 

a.

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU

LEŠ NALOG b NOS

okupiti se na zajednički rad, da riješe sve one
velike zadaće, što nam se na pragu novog doba
nameću za liječenje rana, koje je rat zadao, i za
novo sregjenje stvari.

Ja držim, da ne mogu bolje očitovati za-
hvalnost, što sam dužan svemilostivoj provid-
nosti i Svojim narodima, radi toga, što su Moji
junački i hrabri vojnici ua jugo-zapadnoj fronti
Moje vojske svojim nepokolebivim držanjem sreć-
no odbili posljednju ofensivu, već ovim djelom
milosti. 1 zato sam odabrao današnji dan, kadno
Moj iz svega srca ljubljeni najstariji sin, kojeg
Mi je milost Božja darovala, svetkuje sveca, čije
ime nosi. I tako ruka jednog djeteta, koje je po-
zvano da nekoć upravlja sudbinom Mojih naro-
da, dovodi zablugjene natrag u domovinu.

Laxenburg, 2. jula 1917
Karlo, 8. r.
Seidler, s. tr.

 

Nova hrvatska vlada.

I hrvatska kriza našla je svoje riješenje.
Barun Skerlec7riješen je banske službe, a novim
hrvatskim banom imenovan je, kako se je već
i pogovaralo, Dr. Antun pl. Mihalović, umirov-
ljeni veliki župan, koji je povodom imenovanja
banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije odliko-
van dostojanstvom tajnog savjetnika.

O osobi novog bana novine donose pota-
nje vijesti. Rogjen je u Feričancima u Slavoniji
god. 1868. Gimnazijske je nauke svršio kao in-

temmista u Bečkom Teresianumu, a pravničke u

Beču i u Gracu. Obnašao je razne državne šluž-
be, a bavio se i racijonalnim gospodarstvom;
oženjen je te ima više djece. Višekrat je biran
narodnim zastupnikom, a pripadao je prije »na-
rodnoj stranci«, a istom je 1913. kandidirao kao
član ,srpsko-hrvatske“ koalicije,

Sad se očekuje imenovanje Dr. Unkelh&u-
sera ministrom za Hrvatsku, kao i popunjenje
ispražnjenih mjesta svih četiriju odjelnih pred-
stojnika hrvatske vlade, koji će biti imenovani
iz redova srpsko-hrvatske koalicije.

Drži se, da će nova hrvatska vlada biti sa-
stavljena ovako : prof, V. Krišković, zamjenik
bana i unutrnji poslovi; Dr. Badaj pravosugje ;
Milan Rojc bogoštovlje i nastavu ; Aurel pl. Ra-
uer narodno gospodarstvo. Od starih će magja-
rona koalicija uzeti Dr. Šilovića za predstojnika
novog odjela za javnu skrb. Time se hoće i jav-
no pokazati potpuno stopljenje mladih i starih
magjarona u jednu jedinstvenu stranku. »Jutarnji
List« o tom je pisao, da je »srpsko hrvatska ko-
alicija« napustila i svoje ime, a da će se nova
stranka zvati »demokratski blok«. Ali organima

mnost na neizmjernost bića Božjega, njegova
trajna opstojnost na vječnost Božansku, njegovo
gibanje u raznim slojevima na svegjernu djelat-
nost Božanstva, njegovo iskričenje na stvara-
nje ljudskih duša, njegovi kolutići na neizmjerne
ideje, što se kriju u Božanskoj mudrosti, nji-
hovo razbijanje i razrješivanje na ostvarivanje
Božanskih ideja, u i po umu ljudskom i t. d.

Osim mora imade toliko drugih pojava i
prizora u našoj ako i ne baš prebogatoj prirodi,
koji podižu i oplemenjuju ćud. Kako se divan
n. pr. estetski užitak pruža čovječjem duhu, kad
promatra s povrh »sv. Jakoba« grad i okolicu. Hoće
li tko da uoči jednu savršenu umjetničku kon-
cepciju prirodne krasote, onda mislim da je u
okolici neće ljepše naći nego li je upravo taj
vidik. Tude ti oko hvata u jedan m-h najeveće
obilje ljepote pojedinosti, koje su smjerovima
svojim koncentrirane prema središnjoj crti, štono
ze pruža uz obalu preko središta grada i Pila te
kulminira s vrškom Petke, Ta crta podaje pri-
zoru jedinstvo, koje je tako važno u umjetnome
prikazivanju. Razvoj prizora ide skladno s lijeve
na desnu, od pitomog, zelenog Lokruma preko
morskog saga i obalnog divnog veziva na str-
meniti, velebni Srgj. Grad sa gragjevinama i okol-
nim vilama podaje slici život, šarolik dođaše, ali
ujedno dostojanstveno izmiran. Koliko se obilje
čuvstava na taj pogled čovjeku budi, laglje je
osjetiti nego li izreći. Nije čudo, da stranci

 

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NEVRAĆAJU.LIST(

God. XII.

koalicije ne rači se mnogo o tom govoriti, nij
ma je glavno, da su dobili vladu u svoje ruke.

Vogja seljačke stranke Dr. Stjepan Radić u
posebnom je članku ocrtao dvolično postupatije
koalicionaša : u Pešti kao vjeruih sluga, au Za-
grebu kao veliko Hrvata.

Pošto je postignut potpun sporazum izme-
gju zajedničkog ministarstva i hrvatske vlade, to
ima sada opravdane nade, da će zajednička vla-
da podupirati rad nove hrvatske vlađe i tako će
i hrvatski sabor, koji će se sastasti 11. ov. mj.,
moći svršiti svoje prešne poslove.

Stanje u Grčkoj.

Iza kako je kralj Konstantin bio prisiljen,
da se odreče prijestolja i da ostavi svoju zemlju,
došao je na vladu plaćenik Entente, Venizelos i
počeo odmah da vrši volju svojih gospodara. U
brzo je došlo do preloma diplomatskih odnošeja
izmegju Grčke i centralnih vlasti, te su opozva-
ni grčki poslanici u Berlinu, Beču, Carigrađu i
Sofiji, zatražili svoje putovnice, a zaštitu grčkih
interesa povjerili su nizozemskom poslaništvu.

Akopren Grčka centralnim vlastima nije još
navijestila rat, to se ipak drži, da se nalazi u
ratnom stanju od nastupa nove Venizelosove vla-
de. Megjntim stanje u Grčkoj postaje sve fo (go-
re. Kralju vijema vojska neće da prizna nove
vlade i radi toga dolazi do javnih izgreda. U
čitavoj Atici vlada revolucijonamo stanje. Kralju
vjerne čete podižu na sve strane ustanke, koje
bi imale ugušiti francuske i ruske čete, U samoj
Atici okupilo se oko 40.000 kralju vjernih voj-
nika za boj protiv entente. Na Poloponezu došlo
je do velikih nemira.

Dolazak Venizelosa u Atenu izazvao je sme-
tanje mira od strane kralju vijerne stranke. Po-
sredovanjem francuskih i ruskih (?) četa. mir je
opet uspostavljen. Po cijeloj Atici porazmješteno
je sada 40.000 vojnika saveznih vlasti. Venizelos
drži, da će doskora ovladati položajem. Jonnart
je manje optimističan, osobito radi toga, što su
Grci, koji su ostali vjerni kralju, mnoge Veni-
zeliste uapsili, izbatinali i osudili po imptovizo-
vanim ratnim sudovima. Ako grčki generali ne
slušaju novu vladu, odašilje ih se u progonstvo.
Venizelos će megju časnicima glavnog stožeta
i dvorskim činovnicima birati najpodesnije. Princ
Nikola. 95 putuje u Švicarsku, a princ Krištof u

ngleš

Venizelos se prije uvijek zalagao za sudje-
lovanje grčke vojske u ratu na strani ententnih
vlasti. Francusko je novinstvo već pisalo o 300.000
jakoj grčkoj vojsci, koja bi se mogla baciti pro-
tiv Bugara u Macedoniji. Čini se, da Francuzi

dolazeći u naš grad pitaju. upravo najprije
za »sv. Jakob,« pa se odavle nauživaju ljepo-
te, za koju mnogi domaći sin, pa i maobražen
i nezna.

A da zapitam našeg srednjoškolca, da li je bio
na izvoru naše Rijeke žalosno mi iskustvo kaže,
da bi mnogo našao, koji ne imadu ni pojma
o toj prirodnoj krasoti. Gle nalaziš se pod vrlet-
nim brdinama, gdje te ukut stisnuta njihova go-
lemost prevladava. Pod nogama ko da ti kameno
tlo podrhtava od silnog napora, kojim narav u
svakom času nekoliko stotina hektolitara bistre
vode u vis izbacuje. Na izvoru odmah rijeka
Kako golema sila, kako burno ključanje i. vrije-
nje, kakav gigantski napor. A ipak, nekoliko me-
tara podalje, eno kako tu silu zaurdava i u svo-
ju vlast stavlja čovjek. Kako se snažne refleksije
bide u duši kod tog promatranja: volja za ži-
vot i rad, samosvijest snage, polet spojen sa za-
konima potrebnog obuzdavanja itd.

A jesili osjetio prijatelju ponos i svijest čo-
vječjeg dostojanstva, kad si s »Gorice svetog
Vlaha« bacio pogled unaokolo, pa dok ti se ze-
leni sag travice i cvijeća ugibao pod nogama,
pijev ptica i šapat ladevitih borova te :razbia-
Fl SPS

posude stavljene na taj