CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO |! UTUŽIVO U DUBROVNIKU IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I.PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. VINEF JU SE RLAŠAS SA AS REL MA lp 1 RALTS LDS DALE SL NEDA an LA tS tE SES tS mete Be. 639. U DUBROVNIKU, (4. JULA 1917. God. XIII. Sada je čas...! Stara Evropa, okupana kroz pune tri godine u krvi svojih naroda, ima da se pomladi, da se preporodi. Odlučni čas, dvanaesti sat već tuče, dogagjaji se razvi- jaju kinematografskom brzinom. Pitanja, koja su toliko decenija a i čitave vijekove čekala svoje riješenje, sad se kao preko noći rješavaju. Svaki dan može da nam donese silnih iznenagjenja, bilo u vanjskoj, bilo u nutarnjoj politici. Novi duh vremena svuda se već po- čimlje javljati, iza ovog potopa krvi oče- kuje se novo doba. I hrvatsko pitanje, koje već toliko čeka svoje riješenje, treba da se makne s mrtve tačke, i ono sad dolazi na dnevni red. Hrvatski političari treba sada više nego ikada da budu na oprezu, da dobro uvide i da budu znali što bolje iskoristiti sadaš- nji čas, inače će nas duh vremena bezob- zirno pregaziti, a hrvatsko će pitanje biti bačeno u pozadinu opet za nedogledno vrijeme. Budilica »>ustajmo braćo, sada je čas«, treba da se ispuni ili sada ili valjda već nikada! Naši zastupnici u Beču uhitili su se već u zajedničko kolo, da se junački bore za pravice hrvatskoga naroda. Sastaje se i hrvatski sabor u Zagrebu sa novim banom i novom vladom. I sad napeto oče- kujemo od njih: hoće li i djelom da po- kažu, da su dorasli sadašnjem času. Očekujemo, da cijeli hrvatski sabor podigne energični zahtjev za sjedinjenje i samostalnost hrvatskog naroda pod moćnim žezlom viteškog mam Vladara, koji bolje nego iko shvaća novi dub vremena. Organ koalicije, »Hrvatska Riječ«, uvjeravala je jav- nost, da stranka stupa na vladu svijesna svoje zadaće u sadašnje doba. Čekamo je, da otkupi svoju riječ. Ima stalne nade, da će se brzo oku- piti i bosanski sabor u Sarajevu. Bosanci su dosta pretrpjeli u ovom ratu i u mno- gim bitkama odlučilo je junaštvo bosanskih sokolova, pak je pravo i dostojno, da se čuje glas naroda iz Bosne. | Pod ovim naslovom donosi zagrebački »Ju- tnji List«, da će u Hrvatskoj biti dokinuti zvu- naslovi velemožni poglaviti, presvijetli i t. d., biti uveden samo jedan naslov — »go- . Danas sigurno nema kulturnog čovjeka kojemu me bi bilo drago, da će kineški perčin biti jedanput odre- Čovjek je zbilja do sada trebao priručni naslova u općenju s našom birokraci- pošto toga nije imao, bio je prisiljen rmisati se kod podvornika u predsoblju, da bi došao u neugodnu situaciju i on i omaj, o krivi naslov. Naši siromašni su u neugodnoj zabuni i sve naslove, počevši A ironija naših narodni zastupnici, borci za de- naslove Pi: fi ie HRM: iti f gala, dietenklasa i pensija. Ali ovoj reformi treba dati dublji i značejniji sadržaj. Nije dosta uki- > Argo van zraatoperajna Mijeniti_i izvjetriti čitav onaj zastarjeli duh, koji Bosanski sabor ima da riješi važnih| Značajni politički dogagjaji. pitanja, osobito da se ogradi proti tugjin- skoj najezdi, koja raspolaže silnim kapita- lom i hoće da fupuje bosansko zemljište za svoje političke kolonizacije. Klub se je južnih Slavena u Beču po- stavio na osnovu narodnog načela i hrva. skog državnog prava za sjedinjenje svih zemalja u Monarhiji, u kojima živu Sla- veni: u jedno samostalno državno tijelo pod žezlom Habsburške dinastije. Na ovu osnovu ima da se postavi i hrvatski i bo- sanski sabor, e da se tako složno i ener- gično poradi oko oživotvorenja ideala hr- vatskoga naroda, te da se dostojno oda- zove zahtjevima sadanjeg historičnog časa. Izjavu kluba južnih Slavena najodu- ševljenije je pozdravila cijela hrvatska jav- nost. Jedino je hrvatska opozicija u Bano- vini opazila, da se opet pri svemu ovome odviše ističe »jugoslavenstvo«, a da se za- postavlja hrvatsko ime. Umjesnost i spo- sobnost ove primjedbe ne treba istom do- kazivati, jer zar sada, kad se radi o sjedi- njenju i samostalnosti hrvatskoga naroda, da se zabaci hrvatsko ime? Nipošto! I to bi se svakako moralo ispraviti. Kad se sav sadanji politički rad temelji na hrvatskom državnom pravu, zašto da se i ne nazivlje hrvatskim imenom ? Ovom bi smo zgodom stavili na srce našim zastupnicima još dvije stvari. Prvo, da porade da se i po našim školama bude slobodno i službeno nazivao naš jezik hr- vatskim, a da već jednom nestane traga onoj neumjesnoj krpariji »srpsko-hrvatski« ; a drugo, da se zauzmu i za pohrvaćenje naših ureda, te da već prestane era dvo- jezičnosti, na čemu su naši neprijatelji te- meljili svoje pretensije. Naprijed dakle složno i odvažno za sjedinjenje i slobodu hrvatskoga naroda u okviru starodavne austro-ugarske Monarhije ! Ustajmo braćo, sada je čas ! LS LB I LATAS — vlada u našim pisarnama i predsobljima. Treba izgladiti one birokratske opreke, koje su stvorile nepodnosljivi jaz izmegju onih gore i onih dolje, jaz, koji je time megju narodom i njegovom inteligencijom i koji je uvijek bio kost u grlu geva i normalnom socijalnom razvitku našega naroda, Ova reforma treba da znači: ne samo od- stranjenje naslova, nego i uklonjenje nezasluže- nih privilegija i protekcija, po kojima su se do- sada dizali nesposobni a sposobnim zakrčilo put. Ako sa reformom nazivlja, tim vanjskim znakom, započinje preporod, koji ima da pre- obrazi čitavu unutrašnjost našega društva, u ko- jem će sadržina i kakvoća dobiti prednost nad titulom, tada možemo očekivat, da će i kod nas nastati u društvenom pogledu novi snošljiviji od- POgla-| nošaj iz utakmice sposobnih, ragjat će $e nove energije i po općenitost korisna djela. Zgodna riječ. Dr. Aleksander Giesswein, papinski prelat i zastupnik u ugarskom parlamentu, govorio je na općem sastanku »društva sv. Stjepana« u Budimpešti o »pokretu za mir u prošlosti i sa- dašnjosti«. U svom govoru je potrebu naglasio bratimstva na temelju demokra- cije, zaželio je socijalističkoj konfereaciji u Sto- Ne samo u jednoj i u drugoj poli naše Monarkije, već i u Njemačkoj odigravaju se po- litički dogagjaji od velike zamašitosti, te svra- ćaju ma se opću pozornost i pobugjuju svačiju znatiželjnost. Svuda nastaju silna iznenagjenja i ma“ paju veliki preokreti, te sve dava naslući- ve, da se nešto iza brda kuha, ili kako neki hoće, da mir nije daleko. Jer sve ove političke promjene imale bi da budu kao priprave za mi- rovne pregovore. Pred samo malo mjeseci imao je u Beču da se riješi politički problem, da se Austrija pretvori u nacijonalno jedinstvenu njemačku dr- žavu, a sad na poticaj samoga Vladara osniva se odbor za temeljnu promjenu ustava tako da budu zadovoljni svi narodi. Ta promjena ustava ima se provesti parlamentarnim putem, pak se već očekuje pad sadanjeg privremenog činov- ničkog ministarstva. Parlamenat u Beču radi još uvijek, a glasa se, da neće biti ni odgogjen radi ljetnih ferija, a u jeseni imao bi već da defini- tivno riješi razna narodna pitanja. U Ugarskoj pomno prate razvitak stvari u austrijskoj poli i plaše se narodnosnog pokreta, te vide već dualizam u pogibli, a kako federali- zam hoće da se pomoli, toga se oni silno bo- je. Ministar Esterhazy nema još većine, grof Tisza sa strankom rada još je gospodar položaja. Izborna reforma teško da se provede, pak se već čuju prijetnje, da bi ugarski parlamenat mogao biti raspušten i urečeni novi izbori još za vri- jeme rata. I pod dojmom novih izbora regbi da stoji cijela politička javnost u Ugarskoj, te se već pojedine stranke pripravljaju za izbornu borbu, premda se još ne može stalno odrediti, kad će do novih izbora doći. Najveću pak senzaciju pobudile su politi- čke činjenice u Njemačkoj. Dolaze naime gla- sovi, da bi moglo doći do temeljnih promjena i njemačkog i pruskog ustava, da je ne samo uz- drman položaj državnog kancelara Bethmann- Hollwega, već da se ozbiljno radi i o niegovu ostupu, te se već pronose i nagovještanja o nje- govom nasljedniku. A položaj njemačkog držav- nog kancelara držao se je uvijek najsigurnijim. Sa padom kancelara ostupili bi i državni tajnici, te bi to izazvalo promjenu kursa u njemačkoj politici. Glavna su pak pitanja, te su izazvala sa- danju krizu u Njemačkoj: pitanje mira i izborne reforme te zahtjeva da se vlada izrazi za mir bez aneksija i ratnih odšteta, bilo na istoku, bilo na zapadu. Njemačka se kriza najvećma vrti oko pitanja mira. Još položaj nije jasan, a skora će nam budućnost mnogo toga razotkriti i nova donijeti, ckolmu dobar uspjeh i svršio je sa zgodnom izrekom: »Pravi su junaci oni, koji čuvaju čo- vječanstvo od rata«, Kad će se svrčiti rat. Newyorški list »Puck« nastoji zgodnom brojčanom šalom dokazati, da se rat mora ove godine svršiti, Računa se ovako: Predsjednik Wilson rodio se 1858., predsjednik je od 1912., dakle 5 godina, a star je 59 godina. Zbrojivši ove brojke dobijemo: 3834. Poincarć je rogjen 1860., služi od 1913., dakle je predsjednik već 4 godine, ima mu sada 67 godina. Zbrojivši dobijemo isto 3834. ' Engleški kralj se je rodio 1865., stupio je na prijestolje 1910., vlada 7 godina, te je u 52. godini. Svi ti brojevi skupa čine: 3834. Talijanski kralj rogjen je 1869., vlada od 1906., dakle 11 godina, sada mu je 48 godina. brei: 3834. Z Ruski car rodio se 1868., zacario se 1894., cirevao je 23 godine, te je sad u 49. godini, Zbroj ovih brojaka iznaša: 3834. Belgijski kralj je rogjen 1875., na prije. i zasjeo 1900., vlada 17 godina, ima 42 Zbroj: 3834. Japanski Mikado se je 1879. rodio, došao ma vladu 1912., vlada 5 godina, sad ima 38 go- dina. Zbroji to i opet dobijemo 3834. Saštanak njemačkog cara s našim kraljem. (Srdačni doček njemačkih carskih supruga u Laxenburgu.) Njemački carski supruzi došli su u posjete Njihovim Veličanstvima caru-kralju Karlu i carici- kraljici Ziti u Laxenburg. Već se je u osvit mje- sto zaodjelo u svečano ruho, a iz obližnje, kao i udaljenije okolice nagmulo u velikom broju seosko pučanstvo kao i gragjani, koji borave ondje na ljetovanju, da dobrodošlicom pozdrave njemačke carske supruge. Na putu s kolodvora do dvora čekao je mnogobrojan narod, koji je zanosnim klicanjem pozdravljao naše vladslačke supruge, kad su se vozili na kolodvor. Njegovo Veličanstvo car-kralj nosio je odoru kraljevskoga prvskoga general-feldmaršala. Na kolodvoru su vladalački supruzi nagovorili milostivo dvorske i državne dostojanstvenike, koji sa bili na oku- pu. Ni. Veličanstvo car-kralj je do trač- nica. Par časova zatim dojurio je vlak u postaju. Car Vilim, koji je nosio odoru c. i k. feldmarša- la, već je iz salonskih dvorskih kola pozdravljao vladalačke supruge. Tad su izišli iz vlaka nje- mački carski supruzi s pratnjom. Dok je Nje- govo Veličanstvo car-kralj Karlo pozdravio do- brodošlicom Njeno Veličanstvo caricu Au: Viktoriju, jednako je car Vilim pozdravio i- no Veličanstvo caricu-kraljicu Zitu. Zatim su se nadasve srdačno pozdravila oba vladaoca, koji su se izljubili i rukovali, Doskora su se Veli- čanstva živahno razgovarala. U to je izišla iz dvorskoga vlaka takogjer pratnja njemačkih car- skih supruga. Pošto su Veličanstva megjusobno redstavila svoju pratnju, odvezli su se u dvor. tem je bezbrojni narod burno pozdravljao Ve- ličanstva, koja su pa tim pozdravima zahvalji- vala na vojničku i domahivanjem. U dvorcu je dočekao visoke goste vrhovni dvorski meštar princ Hohenlohe-Schilingsfirst, a zatim su ih Njihova Veličanstva car-kralj Karlo i carica-kra- ljica Zita otpratili u prvi sprat, gdje su mnoge. lič- nosti bile na okupu. Nakon pozdrava odvezli su se njemački carski supruzi u gvoj stan u stari dvor, gdje je Nj. Velič. car Vilim primio u audijenciju ministra izvanjskih posala grofa Czer- nina, ministra predsj grofa i dra. viteza Seidlera, prvoga potpres go- spodske kuće Maksimilijana kneza Eugena Fur- stenberga i Ivana grofa Wilezeka. Audljen su potrajale od 10 sve do iza 11 sati, U 11%. došlo je Njeg. Veličanstvo car-kralj Karlo po njemač- kog cara, a na to su se oba vladara odvezla u sjedište vrhovnog vojnog zapovjedništva, gdje su ostali do podne. Po tom su se vratili u dvor, gdje je u ,Blauhofu« bio dejeune, a u isti mah u »habsburškoj dvorani« maršalski doručak. Srpski kralj je rogjen 1844., zasjeo je na prijestolje 1903., vlada 14 godina, broji 73. go- dinu života. Sve skupa 3834. Crnogorski kralj je ugledao svijetlo svijeta još 1841. godine, kralj je od 1910., kraljevski mu je naslav priznat već 7 godina, sad je u 76. godini. Ako ove brojke zbrojimo dobijemo i opet: 3834. Odatle vidimo, da se kod svih vladara, koji su u neprijateljstvu sa centralnim vlastima, ove brojke slučajno u zbroju podudaraju, a razdije- limo li 3834 sa 2, to ćemo dobiti 1917, koji broj prema tome označuje godinu mira. ; Socijalni bilene rata. Ako rat ustraje pune tri godine, onda će rat slajati čovječanstvo ovoliko: Ratni zajmovi 350,000,000.000. Mrtvih i ranjenih 24,000.000, Mrtvih samih 7,000,000, invalida 5,000,000. Gu- bitci radi opada porogjaja 9,000.000. Za posljednjih 500 godina proizvedeno je zlata u čitavom svijetu 62 miljarđe maraka, da- kle ni jedna petina ratnih zajmova. banknote od 20 maraka, mogli bismo od njih napraviti deveterostruki pojas oko ekvatora, Cjelokupni državni dug Evrope iznoslo je prije rata 104 milijarde maraka. Poslije tri go-