PRA: CRVENA HRVATSKA A CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU POJEDINI BROJ RADON SA LEN tra A LEON tra A Prodor u istočnoj Galiciji, Rusija je opet dopala u kritično stanje. Njezina je najnovija ofensiva u isloč- noj Galiciji skršena. Savezničke čete pro- bile su rusku frontu i u protunapadaju gone natrag ruske čete; osvojile su Tar- ,nopol, Stanislavov i Nadvornu sa obilnim plijenom. Rusi uzmiču na cijeloj fronti ; položaj ruske vojske svaki je dan to očajniji. Od ruske revolucije, a osobito od Us- krsa, vladalo je na ruskoj fronti kao neko primirje. Savezničke vlade kao da su htjele dati prilike ruskomu narodu, da se bez iz- vanjskog smetanja unutra uredi i konsoli- duje, a uz to su mu pružale dokaze svoje iskrene predusretljivosti i jasno mu očito- vale načela i ciljeve ratne politike central- nih vlasti. Ali Rusi, uza sve uvjeravanje o miru bez aneksija, potaknuti sebičnom engleš- kom politikom, poduzeše svrhom lipnja novu ofensivu proti centralnim vlastima, napadoše nas u istočnoj Galiciji. Agitacijonoj sposobnosti Kerjenskoga i bezdušnim državnicima sporazumnih sila uspjelo je, da predobiju ruske čete za novu ofensivu i da natjeraju na klanje narod, koji se pobunio i svrgnuo svoju staru vladu, e da može doći što prije do mira! U prvim danima jula uspjelo je doista Rusima, da uz preteške svoje žrtve potisnu gdjegdje naše istočno-galičke fronte, ali za malo. Protunapadaj savezničkih četa zadnjih dana sve je te uspjehe poremetio. Savezne su vojske prodrle kroz tri jako učvršćene ruske linije izmegju Zborowa i gornjeg Se- reta, slomnile neprijateljsku ofensivu, te pro- gone bježećeg neprijatelja od linije do li- nije. Bije se žestoka bitka od Sjevernoga do Crnoga mora. A kako se može i očekivati, da ruski narod, koji vapi za mirom i koji nema za što da se bije, da sada s oduševljenjem iz- Dalmatinski pokrajinski ured ć. k. za- klade za ratne udovice i siročad te skrbi za djecu i mladež. Zamoljeni od pomenutog Ureda iz Zadra, da bi uvrstili, donosimo : U Zadru, mjeseca Jula 1917. Već početkom rata, usporedno sa zanima- njem za ranjene i bolesne ratnike, začelo je živo zanimanje pučanstva za sudbinu udova i sirota ratnika palih na polju časti ili umrlih pri vršenju ratne vojne službe, Tome se je zanimanju do sada davalo izra- žaja sakupljanjem novčanih prinosa i upriličiva- njem akcija, koje su za tim težile. Ustrojenjem »ć. k. austrijske zaklade za vojne udovice i siročad«, sa sjedištem u Beču, Peel je temelj razvijanju staranja za udove e sirote ratnika. Prama svojim pravilima zadaća je te za- klade da se u svakom pogledu stara za udove i sirote i za stanovitu rodbinu palih u ratu ili umrlih usljed rata, dakako bez uštrba državnih opskrbnih pristojbina, koje će pripadati tim osobama, Nu da ta centralna zaklađa uzmogne razvi- jati svoju djelatnost u svim područjima svoga djelokruga, na način da pomoć udovama i siro- čadi bude uspješna i bude odgovarala osobitim prilikama pojedinog konkretnog slučaja, predvi- gjeno je ustrojenje s jedne strane zemaljskih o- djela, kojih se djelokrug ima da proteže na po- jedine pokrajine, a sdruge strane kotarskih ili Gpćinskih odjela, koji, pod vodstvom pokrajin- skog odjela, razvijaju svoju djelatnost na odno- vojšti pobjedu, kad ju nijesu mogle izvoj-| štiti ni najbolje ruske čete u prijašnjim n: -: valama ? Ali ovi neuspjesi mogu za Rusiju ima- ti ozbiljnijih posljedica. U Petrogradu se već ponavljaju iska- zi i neredi ne manji od onih za revolucije u martu. Vojska se buni, dolazi do krva- vih uličnih sukoba, vlada misli o bijegu u Moskvu, ministri demisioniraju, Kerjenski, kojemu je i onako zvijezda počela da tam- ni, već uvigja, da mu izmiče tlo pod no- gama. Proglašenje Finske samostalnosti i slični pokušaji u prostranoj Ukrajini (40 mil. stan.) davaju ne male brige ruskim držav- nicima. Ruski narod je u očajanju, jer vidi, da se ispunjenje obećanja provizorne vlade, koja je posebnim narodnim saborom imala urediti sve narodne želje i slomom carizma donijeti davno željenu slobodu, — sve to više zavlači. Ruski narod će sad uvidjeti, da na- mjere centralnih vlasti nifesu tako crne, | kako su mu ih drugi s potvorom presta- vljali. One su mogle, da su htjele, još u martu snažnim napadajem iskoristiti sve u- nutrnje trzavice, u kojima se je Rusija na početku revolucije nalazila. Naprotiv, cen- tralne su vlasti podržavale na cijeloj fronti od Rige do Dunava mir, pa nisada ne bi bile navalile, da ih nije ruska ofensiva po- vukla u ove borbe. Jeda li ovi novi udarci na ratištu i neredi i nezadovoljstvo u zemlji otvore oči ruskim državnicima i pospiješe mirna vre- mena ! Spremnost Monarhije za mir. Bečki »Fremdenblatt«, opće smatrano gla- silo ministarstva izvanjskih posala, u svom broju od 21. o. mj. donosi na uvodnom mjestu slije- deći članak : sno područje, te su pokrajinskom odjelu pri ruci pri provagjanju njegovih zadataka. Za Dalmaciju je eto već osnovan »dalma- tinski pokrajinski ured ć, k. austrijske zaklade za vojne udovice i siročad, te skrbi za djecu i mladež«, sa sjedištem u Zadru. Kako izbija iz naslova tog pokrajinskog odjela, njegova djelatnost obuhvaća ne samo skrb oko siročadi vojnika palih u ratu ili umrlih uslijed rata, već i staranje za djecu i mladež uopće, čim će, pogledom na usku vezu tih grana staranja, skrb oko siročadi biti stopljena sa skrbi oko djece i mladeži, a to u interesu općinstva i sadašnjeg mladog naraštaja, kojemu treba os0- bitu pažnju posvetiti, eda bude uzgojen duševno i tjelesno zdravim, osobito u slučajevima u ko- jima je, bilo radi odsutnosti otaca, bilo radi po- manjkanja nužnih sredstava ili zapuštenosti, sveta dužnost općinstva da, s razloga humanitarnosti * domoljublja, priteče u pomoć i poradi kako da sadašnji mladi naraštaj bude uzgojen zdravim načelima, a da postane vrijedan i korisan član u društvenom kolu. Svrha je »dalmatinskom pokrajinskom u- redu ć. k. austrijske zaklade za vojne udovice i siročad, te skrbi za djecu i mladež«, polag nje- govih pravila, ova: da se stara da udovice dalmatinaca poginulih na bojnom polju, umrlih u ratu ili zbog rata, nagju zurade, ili, gdje to ne ide, da im se po- mogne na drugi način; da osigura sirotama dalmatinaca poginulih ili umrlih u ratu, koje trebaju pomoći, pak na- IZLAZI SVAKE SUBOTE dalje i drugoj djeci i mladosti, kojoj treba za- STOJI 20 PARA. 28. JULA 1917. Svijet naših neprijatelja stoji od jučer pred jedno nm vom činjenicom. Prošla su vremena, Ja + se mogli izvraćati ratni ciljevi central- nih vw. sti, koji su bili vogjeni miroljubivim ide- jama. Nadošao je čas, kada će morati protivnici da jasno i nedvolično zauzmu svoje stanovište prema ovim mirovaim ciljevima. Ententina se štampa izrugavala spremnosti centralnih vlasti za mir i ovu nazivala »mirov- nom ofensivom«, Megjutim je ova spremnost stu- pila jučerašnjim danom u novi odlučni stadij. Izjava državnoga kancelara i mirovna rezolucija Reichstaga pokazuju, da njemački narod i nje- gova vlada idu uporedo sa mirovnim ciljevima, koje je austro-ugarska monarhija opetovano na usta svog vodećeg državnika izjavila. Više se ne može sa strane entente iskonstruisati raskol u mirovnim ciljevima izmegju Beča i Berlina i pru- žati ovo na utjehu svojim narodima. Sada se ne će moći više dvojiti na sklonosti k miru sa stra- ne centralnih vlasti, a ne će se moći niti njene ciljeve označivati nejasnima i zajedničkima, pa time natjerati vojske naših neprijatelja na nove ofensive. Nu ne smije se više niti misliti, da je unu- trašnja slabost i raspadanje sklonilo centralne vlasti, da budu sklone na mir. Jednako, što je i grof Czernin u svom interviewu od 31. ožujka označio : za rat, koji vodimo, vodimo ga jedino iz razloga samoobrane, jer imade osigurati slobo- dan i nesmetani razvitak monarhije, jednako su izjavili i njemački Reichstag i dr. Michaelis, da je Njemačka pograbila za oružje u obrani svoje slobode i samostalnosti, kuo što da očuva neo- štećenost svoga teritorija. Kao što je izjava na- šeg ministra vanjskih posala bila slobodna od svake agresivnosti i išla jedino sa gledišta, da se inora nastojati polučiti častan mir za sve di- jelove, isto tako manifestiraju državni kancelar i narodno zastupstvo, kada vele da ne traže mira, koji bi išao za proširenjem iznugjenih teritorija. Mi se potpuno slažemo sa mirovnim poslanici- ma njemačkog naroda, koji otklanjaju onakav mir, koji bi se postigao političkim, gospodarskim ili financijalnim podjarmljenjem za nas. Car i kralj Karlo je u svojoj prijestolnoj besjedi od 31 svibnja o. g., koja će na sva vremena ostati u uspomeni, objavio svijetu, da je jedino ispravna mirovna formula, kojom će se megjusobno priz- nati slavna obrana velevlastnog položaja, dakle formula, n4 kojoj će se ostvariti mir, koji će u dalekoj budućnosti izmegju naroda kroz gene- štite, prehranu i njegu, uzgoj i obuku, uopće da se stara za njihov tjelesni i duševni napredak; da, prema raspoloživim sredstvima potpomo- gne i drugu svojtu poginulih ili umrlih, koju su ovi uzdržavali ili redovito podupirali. Prema tim svrhama pokrajinski će ured imati : da se bavi davanjem prigodnih ili redovitih pripomoći za prehranu ili odgoj, a pogotovo dijeljenjem hrane, obuće, odjeće, i t. d.; da povjerava djecu, koja se s bud kojeg ra- zloga ne može ostaviti kod majke, rogjacima ili drugim osobama, a kad se ni to nebi moglo ili nebi bilo prikladno, da je namjesti u javne ili privatne za to prikladne zavode ; da se skrbi da se dade svakom djetetu po mogućnosti obuka, koja odgovara njegovu daru i sposobnostima, a osobito da nastoji omogućiti nastav": € onlualno već započete izobrazbe, ko- j« 144. i onu pučke škole, brineći se pri tom osobitu za poljodjelske i obrtne staleže ; da smješta mladost, koja je prekoračila škol- sku dobu, u brižno odabrane zanate i u službu, pak da i tu pazi na njiliov tjelesni i duševni napredak ; da unapregjuje bud koje nastojanje o za- vedenju štitnika po zvanju ; da uuapregjuje ustanove za savjetovanje inajka, skrb za dojenčad i za malu djecu; da se briga za zdravlje djece i mladosti, osiguravši joj liječničku pregledbu i liječenje, a do potrebe da isposluje i njezino primanje u ljetovališta za djecu, u zdravstvene zavode itd. ; da na vrijeme spriječi zapuštenost djece i PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NEVRAĆAJU.L nie" VINCI Amo RL racije i generacije izbrisati mržnju i želju za osvetom. Za ovim visokim mislima i ciljevima po- vode se sada izabrani zastupnici njemačkog na- roda, kada izjavljuju, da i Njemačka ide za mi- rom, koji se osniva na sporazumu i izmirenju naroda. Time su postavljeni obrisi ratnim i mi- rovnim ciljevima središnjih vlasti tako jasno, da se ne može na nje dati drugoga odgovora. Po- vodom ove nove inicijative centralnih vlasti, zna- du danas u Parizu i Londonu, što pružaju na- rodi austro-ugarski i njemački za mir, nu kako mi ne nastojimo, da dogjemo u posjed tugjih dobara, to se ogragjujemo proti našim meprija- teljima, da oni zahvate u naš posjed. Kako mi ne idemo bilo da politički, gospodarski ili finan- cijalno podjarmimo naše neprijatelje, tako mi nji- ma dovikujemo: ruke k sebi, kad hoće da ga- hvate u naše unutarnje prilike, u naš politički, gospodarski, financijalni rad i spriječe razvitak ovih. Na temeljima jednakoga prava na obje strane, spremni smo sada, kao i do sada na spo- razum sa našim neprijateljima, da tako čovječan- stvu utremo put k blagoslovu mira, koji će pod zaštitom megjunarodnih utanačenja biti uspješ- nim jamstvom, da se ne povrati ovakova nesre- ća, koju je stvorio svjetski rat. Ostvarenje ovih ideja biti će jedna od pr- vih dužnosti ratujućih stranaka kod sklapanja mira. Morati će se ostvariti: neki pravni sustav, koji .će u sporovima izmegju država spriječiti, da se apelira na oružje ili barem u velike sma- njiti ovu opasnost, da se sporovi izmegju vlasti moraju izravnati ratovanjem. I tako će se morati u Parizu i u Londonu odlučiti, da li i dolazeća zima ima biti ispunje- na ratnom bukom ? Svaka odgovornost za svu nesreću, koja će uslijediti iz dalnjega otklanjanja naše spremnosti za mir, pada ma enteniu. En- tenta znade dobro, da su narodi Austro-Ugarske i njenih saveznika čvrsto odlučili, da do skraj- nosti brane svoje mirovne ciljeve, da će za mjih poznatom vojničkom spremom svojih vojska to i provesti. Topovi, koji danas svojom titnjavom :zbore kod Zborova, biti će spremni, da-pripo- mognu centralnim vlastima, da probiju fronte na svim bojištima, a na oskudijevanje uručeni na- rodi biti će spremni, da i nadalje mose terete, dok neprijatelj dogje do spoznaje, da nas ne može pobijediti. mladeži, smiještajući je u naročito odabrane za- vode za njegu djece, odnosno u zavođe za 2a- nate, u službu ili, u slučaju potrebe, u druge privatne ili javne za to zgodne zavode, da se stara za zakloništa, čuvališta, dječje vrtove, dnev- na boravišta, zabavišta za mladost, itd, da posreduje radi zarade i da se stara za staleško savjetovanje udovica ratnika, da promi- če njihovu stalešku izobrazbu, da im omogućuje zaradu, smještajući njihovu djecu u dnevna bo- ravišta, dok za nju ne bude drukčije provigjeno, da posreduje radi liječničke pomoći, radi dobave ljekova, kao i radi pravne zaštite i savjeta, uz što je moguće povoljnije uvjete ; 4" se po uugućnosti skrbi i da stvarno podupire svojtu poginulih ili umrlih,. koju su i ovi uzdržavali ili redovito podupirali, Da pokrajinski ured uzmogne djelovati u smjeru da što uspješnije razvija svoju djelatnost, računa sa pouzdanjem na sudjelovanje i podu- piranje njegove zadaće sa strane svih crkovnih i svjetovnih oblasti, kao i svih ustanova, kor- poracija i zaklada, što već opstoje u pokrajini ili bi se vremenom ustrojile, a kojima je svrha slična zadaći pokrajinskog ureda, te svih ple- menitih ljudi i žena svih slojeva pučanstva, jer će svi, svak prama svojim silama i sposobno- stima, moći da doprinese ostvarenju uzvišene zadaće pripomaganja udovica i siročadi ratnika poginulih u ratu ili zbog rata, i uopće djece i mladeži, ne samo na korist pripomoženih već i cijelog ljudskog društva. Predsjednik Altoms, 3. t. or o otoronttiitmo a ir o