str. 2. Kancelarov govor. Kako je bilo najavljeno, držao je dne 19. o. mj. novi njemački državni kancelar Dr. Mi- chaelis svoj nastupni govor, koji je izazvao op- ću pažnju. Iz svega, što je rekao, proizlazi njegova ja- ka osoba, njegova čvrsta volja i stalnost u ci- ljevima. Njemačka je poslije raznih kolebanja, koja su nastala zbog vješte engleške taktike pod lozinkom navodne demokracije i opet na pra- vom putu, da u najtješnijoj vezi sa svojim sa- veznicima s tvrdom voljom stupa konačnoj po- bjedi. Promatramo li položaj, u kom se nalaze središnje vlasti sa svojim saveznicima, bez da stvari poljepšavamo ili sve gledamo crno, mo- raćemo doći do zaključka, da nam doista ne preostaje ništa drugo, nego da se borimo dalje, dok nas neće naši neprijatelji moliti za mir. Jer tako dugo, dok koalicija naših neprija- . telja ne odstupi, zapravo posve i konačno na- pusti svoje ratne ciljeve, a to je uništenje naše otadžbine, otkidanje velikih zemljišnjih komplek- sa od Njemačke, raskomadanje Turske i Bugar- ske, ne možemo ni misliti na mir, ako nećemo da budemo grobari svoje vlastite domovine. To smijemo činiti tim manje, što naši neprijatelji nijesu htjeli da prihvate pruženu ruku pomirni- cu. Kad su naši neprijatelji prvi naš iskreni pri- jedlog za mir primili sa prezircm i ruglom, što više u njemu nazrijevali samo našu slabost, kod drugog pokušaja prošli bi mi jednako, ako ne još gore. S druge strane stoji izvan svake sum- nje, da mi nećemo — kako je to naglasio kan- celar — ni jedan dan dalje ratovati, čim bude- mo da postignemo častan mir, koji će za sva vremena osigurati naše granice i zajamčiti naše životne uvjete na kopnu i prekomorskim kraje- vima. Na kraju moramo spriječiti, rekao je dr. Michaelis, da se oružani savez naših neprijatelja poslije rata ne pretvori u nasilnički privred- ni blok. To je djavolska osnova, koju snuju Engle- zi protiv nas. Engleska ne vjeruje u pobjedu spo- razuma oružjem, što jasno proizlazi iz izjava nje- zinih državnika i štampe, pa sada nastoji, da nas taktikom zamaranja dovede do trulog mira, pa da poslije vodi proti nas u raznim formama pri- vredni rat i tako konačno ipak postigne one ci- ljeve, za kojima teži, a to je, da nas na nekoli- ko vijekova skuči privredno i politički. Ne samo dakle, što bi morali plaćati velike .kamate za rat- ne dugove, obuzeta bi nam bila povrh toga, mo- gućnost svakog privrednog rada, pa ne bi mo- gli privrediti ni toliko, koliko je naprednoj dr- žavi potrebno, da odgovori svojim dužnostima , pogledom na kulturne potrebe svoga stanovni- štva. Trema samo pomisliti, u kojem bi se na- šli položaju, kada bi engleško-američki veliki ka- pitalisti svim mogućim sredstvima spriječavali na- šu prekomorsku trgovinu i kad ne bi mi dobili naknadu za one mnoge milijune narodnoga do- bra, koje smo izgubili u ovom ratu ! Na ovaj kancelarov govor osvrnuo se je i engleški ministar predsjednik Lloyd George, pri- godom proslave belgijske nezavisnosti. On je iz- megju ostaloga rekao glede podmorničkih nava- la, koje bi imale Englešku učiniti nesposobnom za borbu, da Engleška povećava svoju produk- ciju i da pomalo umanjuje svoje gubitke na mo- ru, a glede izgladnjenja, da je Engleška već o- sigurala zalihe životnih mamirnica za 1917-18, uz doličnu štednju. Napokon je Lloyd George Glavni osvojitelj Lovćena. (Bosanski bataljun br. 6. — Rittmajstor Epler i satnik Starki.) Kako smo donijeli, Njegovo je Veličanstvo ćesar i kralj naš Karlo I. zapovijedajućem gene- ralu Bosne, Hercegovine i Dalmacije, Nj. Preuzv. F.Z.M. Stjepanu barunu Sarkotiću u Sarajevu podijelilo naslov »od Lovćena«. To je uprav i zgodno i radi toga, što su glavni osvojitelji ču- venog Lovćena naši Bosanci, 0 čemu »Sarajevski List« pod gornjim naslovom donosi iz Dalma- cije u broju od 23. o. mj. slijeđeće: Često smo slušali i čitali, da je sad ovaj, sad onaj osvojio Lovćen, tu — kako i Crnogorac kaže — prirodnu ničim osvojivu utvrdu nad utvrdama. Bilo je dosta o tome govora, &li sve i dosta netočno. Jedino je, kako sam se osvje- dočio, megju pučanstvom u južnoj Dalmaciji do- bro poznato, koji su to div-junaci, što su tu nesavladivost kroz najkraće vrijeme potpuno savladali i zauzeli. , 1 ovo dana slušao sam krivo prikazivanje i u našoj štampi o tome napokon čuje istina: z Noaglasiti Stirovnika — kakoje u nekojem novinstvu bilo pogrješno —, već je to bila teško csvo- da se osvoje prve i najvažnije shvatljivo, najglavniji je i naj. | odličj mi je, da to nije bio položaj »PRAVA CRVENA HRVATSKA« rekao, da Engleška može sklopiti mir sa slobod- mom Njemačkom, ali ni pod kojim uvjetom sa Njemačkom koja je u rukama aristokracije. Njemački Reichstag za mir. Većina Reichstaga, koja se sastoji od frak- cija centruma, napredne narodne stranke, soci- jaldemokratske većine, Alzačana, jednog dijela njemačke frakcije, te od pojedinih članova dru- gih frakcija, složila se je u pogledu slijedećeg programa, koji će predložiti Reichstagu, da o njemu odluči: »Kao 4. augusia 1914. tako vri- jedi za njemački narod na pragu četvrte ratne godine riječ prijestolne besjede: »Nas ne nago- ni nikakva požuda za osvajanjem ! Na obranu svoje slobode, samostalnosti i cjelovitosti svoga teritorijalnoga posjeda, segnula je Njemačka za oružjem. Reichstag ide za mirom sporazuma i trajnoga izmirenja naroda. S takvim mirom ne daju se složiti iznugjeno sticanje zemljišta, po- litička, privredna ili financijalna nasilja. Reich- stag odbija takogjer sve osnove, koje idu za pri- vrednim bojkotom i neprijateljstvom naroda po- slije rata. Slobodu mora valja osigurati. Samo privredni mir pripraviće tlo za prijateljski zajed- nički život naroda. Reichstag će energično una- pregjivati institucije megjunarodnih pravnih or- ganizacija. Nu dok neprijateljske vlade neće da pristanu na takav mir, dok se groze Njemačkoj i njezinim saveznicima osvajanjem i nasiljem, njemački će narod složno ustati i nepokolebivo ustrajati i boriti se, dok ne bude osigurano nje- govo i njegovih saveznika pravo na život i raz- vitak u svojoj slozi njemački narod nepobjediv. Reichstag znade, muževi, koji u junačkoj borbi štite domovini. Neprolazna zahvalnost čitavoga naroda sigur- na im je.« SEINE U sjednici od 19. ov. mj. usvojio je Reich- stag ovu rezoluciju sa 214 protiv 116 glasova. Razne vijesti. Vladari na istočno galicijskoj fronti. Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo bo- ravio je u nedjelju u pratnji ministra za vanjske poslove grofa Czernina i šefa generalnog štaba Arza na istočnoj galicijskoj fronti, Na povratku imao. je car i kralj Karlo u Podgoricama četvrt: satni sastanak s carem Vilimom, koji se je upra- vo otputio na istočnu galicijsku frontu. Caru Vi- limu pridružio se je grof Czernin. Akcija za ujedinjenje južnih Slavena 1 uspo- stavu bosanskoga ustava. Sa informirane jugoslavenske strane dobi- va »Zeit« ove informacije : Pregovori radi uje- dinjenja, koji se vode sa jugoslavenskim stranka- ma južnih alpinskih zemalja, Dalmacije, Hrvat- ske i Slavonije i anektiranih zemalja, naslavit će se u još intenzivnijoj mjeri s obzirom na pre- gradnju državnoga početka u monarhiji. Čitavo pučanstvo Bosne i Hercegovine smjesta se je $ oduševljenjem prid: užilo deklaraciji Jugoslaven- skoga kluba carevinskoga vijeća od 30. svibnja. Sve ostale pregovore vodit će nadležne organi- zacije samostalno i tako, da se unaprijedi i u- čvrsti i povjerenje balkanskih jugoslavenskih na- roda u važnost zajedničkih narodnih ciljeva. U Hrvatskoj koleba još manji dio stranaka, prije svega unionisti, ali se i ondje pokazuju mjero- davni faktori u načelu već skloniji, da se pri- ključe cjelokupnosti. jiva i jako branjena opsežna linija od Krstac-a do Kuk-a. Kao što su ovu jako branjenu, sasvim od- lučujuću liniju silnom očajnom hrabrošću branili Crnogorci i svi mogući pomoćni im odjcli en- tentine vojske, tako su ju još više upravo nad- čovječnom hrabrošću i zadivljujućim junaštvom osvojili naši junaci Bosanci — tvrgjavni bosan- ski bataljun br, 6 — pod zapovjedništvom pro- slavljenih dvaju junaka: kapetana Starkla i Ritt- majstora Eplera, dva poizbor zapovjednika. Ovi su toga dana — 9. januara 1916. — u dosle nevigjenom jurišu hametom potukli kud i kamo nadbrojniju i sasvim dobro ušančenu neprijatelj- sku vojsku. Pred Bosancima je na snopove inrtvih i ranjenih ležalo. Ostatci pak Crnogoraca i po- moćne im šarolike vojske, što nije dopalo ropstva, kao zecovi se razbjegoše tako, da nijesu imali kada pograbiti niti najnužnije svoje stvari. Dan 9. januara 1916. ostat će kod Crno- gorskih bojovnika nezaboravan. | nazad malo dana od njih sam slušao: »Teško je,sa vršnja- cima junacima boj biti, al' najteže sa Bosan- cima ....«. Sjećaju se i te kako se tvrgjavnog bataljuna br. 6 i vrsnih im vogja Rittmajstora Eplera i kapetana Starkla, kojima junačka prsa sada rese visoka prezaslužena sjećaju bosanskog a. Ovaj toli zaslužni bosanski bataljun još i dan-danas lovore junaštva bere, uvijek od onda ma drugoj vrlo važnoj fronti, uz bok dalmatin- skim i ostalim junacima. da su u tome s njime složni | .| sitnog novca po 2 h. To Iz Beča se na 20. o. mj. javlja: U parla- mentamim se krugovima glasa, da su potpred- sjednici bosanskoga sabora dr. Sunarić i dr. Di- mović već poslije podne primljeni od Njegova Veličanstva u privatnu audijenciju. Audijencija dr. Sunarića trajala je pola sata, audijencija dr. Dimovića jedan sat. O sadržaju pregovora, koji su se vodili, ne čuje se dakako ništa pozitivna, nu radilo se je po svoj piilici o pitanju bosan sko hercegovačkog sabora ili o pitanju amnesti- je za anektirane zemlje. Deputacija Gospodske Kuće pred Vladaro1m. Dneva 17 o. mj. članovi su gospodske ku- će predali caru adresu. Depuiac;ja su predveli knez Fiirstenberg i grof S \va-Tauroca. Knez Fiir- stenberg pozdravio je vladara i predao mu adre- su, našto sc je kralj zahvalio istaknuvši, da je gospodska kuća ponovno dokazala tradicionalne osjećaje i privrženost vladalačkom domu i vla- daru, pa se nada, da će obje kuće i u buduće zajednički raditi s ostalim faktorima na korist vruće ljubljene domovine i na rješenju velike za- daće, da se iz vrtloga rata počnu graditi teme- lji blagoslovljenog mirovnog razvitka pomirenih kulturnih naroda. Otstup engleškog poklisara Bughanana. Prema petrogradskim vijestima, eugleški je poklisar Buchanan ozbiljno odlučio da radi po- rušenog zdravlja otstupi. Drži se, da je taj ostup u savezu sa najranijim dogagjajima u Petrogra- du, koji su imali očiti protuengleški značaj. 38 milijuna kovanog novca. Prema uglavi sa c. k. austrijskom vladom, koju je kraljevska ugarska vlada utvrdila uz re- servu, da će se poslije zakonom odobriti, isko- vati će se u oblasti obiju država svega još 30 milijuna kruna gvozdenog novca po dvadeset helera i 8 milijuna kruna po dva helera. Od to- ga će se u zemljama ugarske svete krune isko- vati 9 milijuna kruna sitnog novca po 20 h. i 2,400.000 kruna po 2 h. a u austriji 21 milijun kruna sitnog novca po 20 h. i 5,600.000 kruna će biti povrh onoga gvozdenog sitnog novca, što ga je valjalo isko- vati, i to sitnog novca po dvadeset helera naj- više: do 50 milijuna kruna, a sitnog novca po dva helera najviše: do 8 milijuna kruna. Previšnje pomilovanje osugjenika. Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo opro- stio je 41 osugjenika, kojima je bilo iz pojedi- načnih ljeno, da prekinu kaznu, ostatak kazne zatvora, nadalje 1441 osugjeniku kaznu, u koliko je ni- jesu uračunanjem istražnog zatvora odležali ili u koliko nijesu položili novčanu globu, na koju su uz kaznu zatvora bili osugjeni, a 111 osu- gjenika dozvolio je, da im se kazna ublaži ili pretvori u novčanu globu. Molimo g.g. predbrojnike i dužnike za, na interesantnih novosti, te pokazuje kako se razne uvrsdbe u našem listu, da izvole kretom | uspješno pomaže našim invalidima, da postanu pošte urediti svoje račune, te nas i sebe izbave bezpotrebne dangube i neugodnosti. Administracija ,Prave Crvene Hrvatske“. Domaće vijesti. U Hrvatskom Saboru raspravljalo se je prošlih dana o produljenju financijalne na- godbe izmegju Ugarske i Hrvatske. Nažalost, nije se ispunilo očekivanje svega hrvatskog naroda, da će hrv. sabor svoriti jednodušni zaključak, da se financijalna nagodba više ne produlji, i da se postavlja na stanovište potpune nezavisnosti i slobode gospodarske i financijalne, da se tim nagradi narod za njegove prevelike žrtve, Proti produljenju nagodbe govorili su zastupnici jedne i druge frakcije stranke prava, ali je pri tomu došlo do žestokih, većinom osobnih napadaja izmegju jednih i drugih, da je proizvelo žalostan utisak na svakoga, dočim je srpsko-hrvatska ko- alicija ostala u ovoj nagodbenoj debati potpuno zadovoljna, te joj se nije bilo od potrebe muči- ti, da produljenje nagodbe u ovim sudbonosnim časovima i provede. U audijenciji kod Nj. Vis. Ma. rije Jozefe. Na 17. 0. mj. bila je primljena Nj. Preuzv. Ana grofica Attems u audijenciju kod Njezine Visosti prejasne Gospogje Nadvoj- votkinje Marije Jozefe, a to da zahvali u ime dalmatinskih majka Njezinoj Visosti i za premi- lostivo preuzimanje protektorata nad akcijom za »Skrb za dalmatinsku mladež«. — Njezina se Visost potanko izvijestila o svemu što se dosad učinilo i polučilo u tom pravcu, kao i o svemu što se još kani poduzeti. Ova akcija zadnjim popisom dobrovoljnih doprinosa iznosi svotu od K 149.864:40. Svečano otkriće spomenika za palo junake Korčulanske općine obavit će se iduće subote dne 4. augusta. Na svečanost dolazi, kako čujemo, i Nj. Pr. na- mjesnik grof Attems, zapovjedajući general Bo- sne i Hercegovine, Nj. Pr. F.Z.M. Stjepan barun Sarkotić od Lovćena, te Nj. Pr. general Wucherer, a nije isključeno, da svečanost počaste svojom prisutnošću i Nj. Kr. Visočanstvo general Don Miguel vojvoda od Bragance, stric Ni. Vel, Će- sarice i Kraljice naše Zile. Za svečanost se čine pripreme. | velike ili općegospodarstvenih razloga dozvo-, & Comp.« i dr. | | Br. 641 iz parlamenta. Zastupnik Dr, Dulibić upitao je ukupnu vladu, da li kani odmah uki- nuti njemački jezik za rata uveden za vojničke vježbe pri pučkim i srednjim školama u Dalma- ciji; suviše kani li ukinuti ove vojničke vježbe, pronagje li, da su štetne po uzgoj, naukovni napredak i zdravlje djece. U upitu se ističe, da je uvedenje njemačkog jezika povreda državnih i zemaljskih školskih zakona; da su vojničke vježbe, u koliko se djeca uče napadati, ciljati itd., štetne za uzgoj mladeži, što se opaža kod nje u nekoj podivljalosti; i da se vojničke vlasti po zakonu ne imadu uopće uplitati u školske stvari. Slovenska gimnazija u Trstu. Namjesnik Trsta, barun Fries-Skene, izjavio je zast, prof. E. Ganglu, da je osigurano pitanje osnivanja samostalne slovenske gimnazije u Tr- stu. Osnivanje će uslijediti na način, da će pro- vizorno premještena gorička slovenska gimnazija biti pretvorena u samostalni zavod. Ova pro- mjena bi imala biti provedena već u narednoj školskoj godini. Wladini povjerenici kod paro- brodarskih društava. Upravitelj Mini- starstva Trgovine dogovorno sa Ministrima unu- trašnjih posala i financija, obnašao je da riješi grofa Viktora Attems-Heiligenkrcuza, predsjednika Pomorske Vlade, Nika Veronu savjetnika iste Vlade, Hermiana pl. Mirošević-SOrgo, višeg po- morskog nadzornika u m. i Karla Luxardo, lu- čkog poglavara u Dubrovniku od djelovanja vla- dinih povjerenika kod parobrodarskog društva m. d. »Dalmatia« odnosno parobrodarskih dru- štava »Gerolimich & Comp.«, »Ragusea« i »Lu-s sino«; u isto vrijeme povjerio je“ službu vladi- nog povjerenika Niku Veroni, savjetniku Pomor- ske Vlade, kod parobrodarskog društva n. d. »Dalmatia«; — dr. Rudolfu grofu Miilinenu, taj- niku Pomorske Vlade, kod parobrodarskog dru- štva n. d. »Lossino«; — Karlu Renneru, tajniku Pomorske Vlade, kod austrijskog parobrođarskog društva n. d. »Gerolimich & Comp.«; — Karlu Luxardu, lučko-zdravstvenom poglavaru u Du- brovniku, kod parobrodarskog društva n. d. »Ra- gusea«; — Karlu vitezu Schlicku, višem povje- reniku Pomorske Vlade, kod društva n. d. za brodarenje, tegljenje i spasavanje »D. Tripcovich Niku Marinoviću, povjereniku Pomorske Vlade, kod parobrodarskog društva n. d. »Oceania«. Kako pomažemo našim invali- dima. Primili smo vrlo lijepo i ukusno opre- mljenu knjigu gornjeg naslova, koju je napisao dr. Božidar Špišić. Ova je savremena knjiga pu- za privredu sposobni. I ako je knjiga znanstvena sadržaja, pisana je popularnim stilom, pa se či- ta kao kakvo beletrističko djelo. U knjizi se na- lazi preko stotinu slika iz naše ortopedijske 'bol- nice i invalidske škole, koja nam pokazuju op- sežan rad ortopeda i pedagoga. Dr. Spišić dao je u ovoj knjizi opet jedan dokaz svoga neumor- nog nastojanja, da što bude manje u domovini bogalja. Naslovni je list ukusno izradio slikar Ljubo Babić. Cijena je knjizi 4. Kr.,a narudžbe valja upravili na upravu ortopedijske bolnice Ma- rulićeva ul. br. 1. a dobiva se u svim knjižara- ma. Čist je prihod namijenjen ortopedijskoj bol- nici i invalidskoj školi. Umirovljeni pučki učitelji prika. zali su ponovo molbu na Zemaljski Odbor za potporu. 1 sa svoje strane najtoplije preporuča: mo imolbu starih nastavnika, da ne strađaju u ovim crnim danima. Pomor u Blatu na Korčuli, Od Petrova dana pojavila se je u Blatu neka vrst srdobolje, te zahvatilo maha osobito na djeci. Bilo je dosta slučajeva smrti po pet do šest ns dan. Sad je, Bogu hvala, jenjala. Uzrok je bole- sti što u ovom vrućem zemanu nema u mjestu zdrave pitke vode, a ni lako probavljive hrane, napose voća. Dobro je, što se je sagradila bol | nica, ali je bilo potrebitije, da se ukloni rok bolestima. Od koliko već godina uzalud se čeka za gradnju zdravljeh školskih prostorija, a i veća čistoća kraj kuća uz zdravu pitku vođu bila bi od prijeke potrebe i goleme koristi. Za vojne zarobljenike u Ruolji, osim onih što smo već javili, mogi se naručivati još i ove dvije vrsti paketa, i 10: vrsta Sta sa ovom sadržinom: 10 cigara, 20 cigareta, 1 lula i 2 paketa duhana, — Cijena |