CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERN O; ZAINOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU REST AA EN Res Pp Engleška ratobornost. Dok je ratoborni francuski ministar Ribot imao prigode ovih dana, da čuje i oštrijih riječi proti svojoj ratobornosti i prouzročio, da je francuska komora bila ponovno pozorištem burnih prizora, koji kao da sada drmaju i njegovim položajem, dotle je engleški ministar Lloyd George u Queenshallu u ,odboru ratnih ciljeva“ dr- žao govor o ratu i miru i o ratnim cilje- vima naših neprijatelja, te u nazočnosti engleških ministara i članova parlamenta, pa talijanskog ministra izvanjskih posala Sonnina i srpskog ministra predsjednika Pašića patetičkim tonom izjavio, da je bo- .lji i najstrašniji rat nego li rgjav mir, Lloyd George upotrebio je prigodu godišnjice stupanja Eagleške u rat, da na ovakav način odgovori na iskrene i pošte- ne mirovne ponude centralnih vlasti. U svoj govor uvukao je ratoborni En- glez sve što može i malo poslužiti, da se engleško javno mnijenje razdraži proti Nje- mačkoj, ali je uz to nastojao, da sa En- gleške svali moralnu krivnju radi rata, a još više radi nastavka rata. U tu je svrhu odobrio i vjerolomnost Italije, jer da je Italija bila prisiljena od cen- tralnih vlasti, iznevjeriti se trojnom savezu i osloboditi neotkupljenu svoju braću. Trebalo mu je pokaditi i Ameriku, jer da je i ona uvigjela, da valja stati na put njemačkoj težnji za svjetskim gospod- stvom. Da Engleška nije stupila u rat — kazao je Lloyd George — Njemačka bi po- robila cijelu Evropu. Kao ratnu odštetu Nje- mačka bi iznudila predaju flote pojedinih velikih sila i time bi tukla englešku i ame- ričku flotu, a | utjecaj svoje svjetske vlada- vine proširila bi i na južnu Ameriku. Stu- panje Engleške u rat osujetilo je ove ča- stoljubive smjerove, Iz ovog Lloyd George izvodi neophodnu potrebu za produženje rata. U Čibači. Piše Prof. D.r Božo Cvjetković. Iz tajinstvenih ljepoti Sugjurgja na klasič. noj Tavridi evo me na dubrovačkome moru, punu mirisa morskih ruža, bajnog čara Neptu- nova carstva i slatkog poja nesustalih nimfa. Biljurna jasnoća mora, koja ne umije da sakrije milinu svojega dna i ne taji ništa od svojih draži, postavlja čovjeka u tako neko nježno sta- nje, ako hoćeš i sveto, pobožno, da mu u tren progje vrijeme i elo ga u Oružu. To je najka- rakterističniji ostrižak naše Helade, Praznina i neki prisiljeni mir vlada u ovoj luci, koja je u- dioništvovala u naj jačim drmajima svjetske po- vjesnice. Ova rivijera Jadranskoga mora milovid- nim je krajem, koji gledamo na slici Josipa Vernet-a. Ali odstranimo se od ovog kraja, te podsjeća na krajeve Apeninskoga poluotoka, pa se primaknimo Župi Žrnovnici, koja svojim geo- grafijskim karakterom odgovara više panorami Balkanskoga poluostrva. Tu ti je moguće vidjeti Miiku, Beociju, Bliđu itd., ali sve u minijaturi, Hoćeš li gidati Tebu, Lakedemon, Fiij, Pirej, Atenu, eto ovdje sličnog terena, ali opet sve u minijaturi. Doista velika vremena dizanja velikih nasališta u nas gorja. mi se i nehotice nameću tužni stihovi Gabrijela Rossetti-a : Pogledaj Ime mi je: — Moglo je bili! I još mo oo: Ne vi. Prekasno. I Ovakove misli nameću mi neku sjetu, ali sam opet btagodaran pjesniku, što sam u njima vi. LA Mt a PRA Kr RSA tem JE pa A o PROS APN atta RL RSP tS al »Najstrašniji rat mora se predpostaviti rgjavom miru. Dobar mir je samo moguć poslije potpune pobjede saveznika, jer bi inače Nijemci svoje osvajalačke smjerove samo odložili, ali od njih ne bi odustali. Oni će izvjesno iz ovog rata povući pouke pa će se za budući rat još više spremiti, i što je moguće više nagomilati pamuka i bakra, a sagraditi nekoliko hiljada podmor- nica. To ne smije više biti l« Napokon je Lloyd George spomenuo njemačke želje za mirom, ali mu te želje nijesu »jasne«, pa stoga zahtijeva od na- roda ustrpljenje, povjerenje i slogu. »Glav- na je stvar pobjeda a ne pitanje, s kako- vom će se mjerom ili kakvim smjerom rat produžiti. Posljednji trenutci u ispinjanju su uvijek najteži, ali se kod toga ne smije čo- vjek natrag osvrnuti.« I ovo su razlozi, zbog kojih Englez hoće, da se u svijetu produže ratne straho- te, štele i nevolje, da na milijune zdrave, čile i lijepe mladosti ide još u ljudske kla- onice, da se još majka, žena i djece u cr- no zavija i od gladi gine! I na ovaj način neprijatelji odgovaraju na više puta pošteno izražene mirovne po- nude centralnih vlasti ! Koliko su stajale tri godine svjetskog rata. Eto smo ušli u četvrtu godinu rata. Od evropskog rata tokom vremena razvio se svjet- ski rat i taj je rat u tri godine dana stajao za- raćene države vrtoglavan iznos od 450 miljardi kruna ! Ratni su troškovi Engleške u trećoj godini rata dosegli katkada na sedam milijona funti šterlinga na dan (preko 170 milijuna kruna )). Njihova je prosječna visina iznosila šest mi- lijona funti šterlinga ma dan. Prema tome nije čudo, što je engleški nacijonalni dug, koji je prije rata iznosio 651 milijon funti šterlinga, 31. marta o. g. bio poskočio na 3854 mil. funti šterlinga. Koncem tekuće fiskalne godine (do 31. marta 1918.) čisti će dug Engleške iznositi koje 4200 milijona funti šterlinga ! dio suze mrtvih stvari i što sam kroz njih raza- brao dekoraciju davno ostavljenog pozorišta. Čibača je vrlo milovidan kraj naše Župe ; to je lijep ostrižak dubrovačke otadžbine. Iz nje- ga progovara helenska kalokagatija u potpunoj riječi staroga Demostena. Veličanstvena biljur- nost neba skladno se ovdje spaja sa bogatim darovima zemlje, Moralno i materijalno ovdje se slijevaju ujedno i potvrgjuju jedinstvenost sve- općega reda. Sigurno je Bošković bio u ovome bogodanome kraju, kada je otkrio opći zakon te vlada cijelim svemirom pa tako matkrilio i samoga Newtona postavši najvećim genijem čo- vječanstva, U Čibači je uzorni vrtao pod upravom vri- jednog i inteligentnog g. Vinka Baranovića. Vrt se slegao oko lijepoga brežuljka ; taman atenska akropola gleda na svoje ravnice ali, kako rekoh, sve u minijaturi. Zaluđu ćeš tu tražiti Parte- non i Rrehtej pa golemi kip božice! Atene, Nema ni propilej&. Samo ukusno izvedeni pu- teljci izmegju Jupitrovih stabala i lišća onih grana, kojim kićahn čela dobitnika u olimpij- skim, pitijskim, istmijskim i nemejskim igrama, vode do stana prije napomenutog, gostoljubivog domaćina. Tu je ma vrh brežuljka vrlo stara vla- steoska kuća, koja je sigurno kadikad pogostila ljetopisca Rastića i slušala razgovor Qjiva Gun- dulića sa planinkinjama vilama, koje on pitaše : +++ lo se nama sluti? Što će biti od našeg plemena ?* Zaludu tražim u ovoj kući tragove dubrovačke | prošlosti. Nema ih. Samo dvije ploče, jedna u IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT.RETKU Ratni! tereti Francuske iznose — prema francuskom proračunu — 98.832 milijona franaka. Ta je država prve ratne godine trošila na mje- sec prosječno 1950 milijona franaka; druge je godine taj prosječni trošak poskočio na 2300 milijona, a treće godine Francuska je trošila sva- kog mjeseca »tri milijarđe« franaka na rat! Ne mogu se jednakom tačnošću odrediti ratni troškovi Rusije. Megjutim se računa da Ru- sija danas troši na rat 40 do 45 milijona ruba- lja na dan, to bi dakle bilo 96 do 108 milijona kruna. Ruski je državni dug prije rata iznosio 9 milijardi rubalja, a sada — po podacima rus- skog ministra financija — on je poskočio na 55 miljardi rubalja. Samome inostranstvu Rusija du- guje 11 milijardi rubalja ! Što se tiče Italije, treba uzeti u obzir, da ima tek 26 mjeseci, što je zagazila u rat, ali se ona počela oružavati već početkom god. 1915. Prve je godine ona trošila na rat 450 milijona lira na mjesec, druge 850, a ove godine njezini satni troškovi iznose ne mjesec preko jedne milijarde lira. Koncem juna 1914, čitav je državni dug Ita- lije iznosio 1170 milijona lira, a koncem maja ove godine taj je dug poskočio na 9087 mili- jona lira. Nema doduše tačnih podataka ni o dosa: dašnjim ratnim troškovima Njemačke. Ali u svoje doba u državnom je saboru saopćeno, da oni ne zaostaju mnogo za troškovima Engleške. Grof Radem je izjavio, da je u prvoj poli god. 1916. Njemačka trošila na mjesec gotovo dvije milijarđe maraka, a da je taj teret poskočio od februara do maja 1917. na tri miljarde ma- | raka. Čitavi dosađašnji ratni troškovi : Njemačke iznosiće od prilike 70 do 75 milijardi maraka. Prema najnovijem izvješću kontrolne komi- sije o državnom dugu, iznose čitavi troškovi Austro-Ugarske 54 milijarde kruna. Od toga ot- pada na Austriju 35.4 milijarde kruna, a na U- garsku 18.5 milijardi kruna. Poprječno svakog mjeseca naša monarhija troši 1033 milijona kru- na na rat, Prema tome iznosi čitav iznos dosadašnjih ratnih troškova ovih šest evropskih velikih sila koje 420 do 430 milijardi kruna. Tome treba još dodati ratne troškove manjih zaraćenih sila i ne- utralnih zemalja iza mobilizacije i očuvanje neu- tralnosti. Ralni tereti Bugarske iznose 4 do 5 milijardi kruna : oni Turske 5 do 6 milijardi kruna. Ratni troškovi Belgije, Srbije i Rumunjske mogu se ukupno računati na 6 do 7 milijardi kruna. Ratne troškove Portugalije biće Engleška posve- pločniku tarase, a druga u pročelju kuće, nose isti natpis: »Et Deus homo factus est.« Duboka vjera, koja prodire cijelom dubrovačkom povi- jesti i bez koje nije moguće razumjeti stari Du- brovnik, možda nije dozvolila, da se uz ovaj natpis najveće kršćanske nauke metne koje svjet- sko obilježje, Samo ispod vrata avlije nalaze se neki kameni ornamenti pa bi se reklo, da pod- sjećaju na stil seobe naroda, koji susrećemo u Dubrovniku na bivšoj katedrali sv. Stjepana i u zidovima stare Posterule a današnjeg Karmena. Vrijedni domaćin obdaren je lijepom kitom mile dječice. Tu su tri djevojčice i mali Duško. Svi su mi na dugo i široko pričali o svojim igračkama. Veijedna gospogja Baranović priče- kala me je pravim starohrvatskim gostoljubljem. Kako je bio dan sv. Ane, a u kući se slavio imendan, to smo na otvorenome, pri čudnome pričanju zvijezda i slatkom večernjem zefiru, proslavili ovaj domaći god u svoj onoj nježnosti dubrovačke čestitosti. Sjutradan prošetah se po uzornome vrtu. Upravitelj zaslužuje svaku pohvalu kao i njegov pomoćnik madvrtlar, jer je sve u redu i sve vještački izvedeno. Osobito udara. u oko krasan maslinik mladih stabljika za nasade, pa vinograd američke loze, Kroz vinograd teče lijepa odrina, milo šetalište Bakhova triumfa u zamisli Leo- narda da Vinci ili Merežkovskoga. Nasadi risi- musa za pravljenje ulja »od ričine« vrlo su lijepo uspjeli i kažu, kako bi u nas i ova grana pri- vrede mogla donijeti lijepe zarade posjednicima zemljišta, Isto je tako milovidan pokušaj nasada ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI RPR RAS RELEJA AJS AJE Sl pao O Sitni JU SR Uo i ma na sebe uzela, a ratne troškove Grčke biće uzeta Engleška i Francuska, Troškovi. neutralnih zemalja — a osobito Švicarske, Holandije i Skan- dinavije — mogu se računati na 2 do 3 mili- jarde kruna. Odatle se daje zaključiti, da čitavi ratni troškovi Evrope od g. 1914. do g. 1917., iznose: 440 do 450 milijardi kruna, a to je ponešto više od čitavog nacijonalnog bogastva Engleške. (»Saraj. L.«) O sastavu kabineta u Austriji. Još nije razbistreno pitanje o sastavu ka- bineta u Austriji. Nade dra. Seidlera, da sastavi kabinet, u kojem bi bili zastupani svi. narodi, izjalovile su se, a izgleda kao da mu neće. us- - pjeti sastaviti niti takovo činovničko mimister- stvo, koje bi imalo parlamentaran karakter. No kako mu je vladar povjerio sastav novog kabi- neta, on će bez dvojbe nastaviti svojim nasto- janjima. Razumljivo, ako mu ne pogje za sukom, da sastavi vladu uz sudjelovanje stranaka, to će imati da sastavi činovničko ministarstvo. Sve zavisi o držanju pojedinih stranaka. Prama pisanju »Zeita«, jedino je jasno držanje njemačkog Nationalverbanda. On je voljan tio- siti odgovornost i stupiti u vladu. Kršćanski so- cijali naprotiv su očitovali, da su pripravni: vla- du podupirati kod provedbe pučkih i. državnih potreba, no da u vladu ne mogu stupiti. "Nje- mački socijaldemokrati odbili su sudjelovanje u kabinetu, oni su za čisto činovnički kabinet, a da na odbijaju a priori pomoći i na drugi ss- čin sastavljenom kabinetu. — U Češkom Savezu valja razlikovati dva pravca. Rađikalci stoje na stanovištu potpune pasivnosti i vele, da se ma- rodno pitanje Austrije ima riješiti tek nakon za- ključka mira, dok katolici i socijalđemokrati žele »aktivnu« politiku, Mladočesi još se niješu |glo- sve odlučili ni ovamo ni onamo. Talijani, koji do sada ne sačinjavaju organizovane skupine, biće samo djelomično uz rađnti većinu, isto ta- ko i pojedinci od nevezanih frakcija, kojima 'pri- padaju i bečki demokrate, I Rumunji će biti na strani radne stranke. Čekalo se je, kakvo će stanovište zauzeti poljski i jugoslavenski klubovi. Njihovu ođiuku žele čuti i Ukrajinci, jer će oni po svoj prtfici s Poljacima. Zadnjih dana držana su vijećanja i poljač- kog i jugoslavenskog kluba, pa se već može pamuka. Osobito udara u oko, što pamuk meće u dvije i tri boje. I ovoj grani privrede trebalo bi posvetiti osobitu pažnju. Lijepo je vidjeti i lijepi nasad rogačeva stabla, koji u nas na o80- bit način uspijeva i redovito daje obilat plod svake druge godine. Tu su i nasadi ruža i ka. ramfila. Kad se sve ovo rascvati i stane bacati valove mirisa, mora biti milo oku šetati se u toj prirodnoj krasoti zemaljske miline. 1tu mi odmah pada pomisao, kako bi naš zemljoradnik mogao vaditi veliku korist od uzgoja ruža bilo da ih prodaje svježe u jako razvijenom izvozu ili pravi ružično ulje. Sav naš krš vrlo je podesan sa ovu kulturu i ne bi ostala škrklja, što ne bi mogla biti zasagjena. Spominjem samo Bugarsku, koja od nasada ruža zgrće godišnje milijune i mi- lijune. : Trebalo bi da naše namjesništvo posveti uzornim vrtovima osobitu pažnju i pobrine se za vrijedne upravitelje ovih, kako: je to n. pr. g. Baranović, Trebalo bi, da u tim vrto- vima uči školska mladež, osobito u praznicima, sve ono što treba da znade dobar zemljoradnik. Nažalost, danas proteku djeci praznici unerad, a to nije dobro, Igra je djeci potrebita, ali bi se ova morala odigrati u ovakovim vrtovime. Vri- jeme je plandovanja prošlo i nova vremena tra- že ljude zrele u vrlo ranim godinama. Ovakove ljude treba pripravljati za život i pravi je rodo- ljub onaj, koji ovu ideju intensivno provodi. Tek u neprekinutoj zaposlenosti ubit ćemo zmiju nerada, što nas strahovito izjeda i u grob meće ponajbolju snagu našeg naroda.