CRVENA HRVATSKA

PRAVA

 

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERN O; ZAINOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN
1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU

REST AA EN Res Pp

Engleška ratobornost.

Dok je ratoborni francuski ministar
Ribot imao prigode ovih dana, da čuje i
oštrijih riječi proti svojoj ratobornosti i
prouzročio, da je francuska komora bila
ponovno pozorištem burnih prizora, koji
kao da sada drmaju i njegovim položajem,
dotle je engleški ministar Lloyd George u
Queenshallu u ,odboru ratnih ciljeva“ dr-
žao govor o ratu i miru i o ratnim cilje-
vima naših neprijatelja, te u nazočnosti
engleških ministara i članova parlamenta,
pa talijanskog ministra izvanjskih posala
Sonnina i srpskog ministra predsjednika
Pašića patetičkim tonom izjavio, da je bo-

.lji i najstrašniji rat nego li rgjav mir,

Lloyd George upotrebio je prigodu
godišnjice stupanja Eagleške u rat, da na
ovakav način odgovori na iskrene i pošte-
ne mirovne ponude centralnih vlasti.

U svoj govor uvukao je ratoborni En-
glez sve što može i malo poslužiti, da se
engleško javno mnijenje razdraži proti Nje-
mačkoj, ali je uz to nastojao, da sa En-
gleške svali moralnu krivnju radi rata, a
još više radi nastavka rata.

U tu je svrhu odobrio i vjerolomnost
Italije, jer da je Italija bila prisiljena od cen-
tralnih vlasti, iznevjeriti se trojnom savezu
i osloboditi neotkupljenu svoju braću.

Trebalo mu je pokaditi i Ameriku, jer
da je i ona uvigjela, da valja stati na put
njemačkoj težnji za svjetskim  gospod-
stvom. Da Engleška nije stupila u rat —
kazao je Lloyd George — Njemačka bi po-
robila cijelu Evropu. Kao ratnu odštetu Nje-
mačka bi iznudila predaju flote pojedinih
velikih sila i time bi tukla englešku i ame-
ričku flotu, a | utjecaj svoje svjetske vlada-
vine proširila bi i na južnu Ameriku. Stu-
panje Engleške u rat osujetilo je ove ča-
stoljubive smjerove, Iz ovog Lloyd George
izvodi neophodnu potrebu za produženje
rata.

U Čibači.
Piše Prof. D.r Božo Cvjetković.

Iz tajinstvenih ljepoti Sugjurgja na klasič.
noj Tavridi evo me na dubrovačkome moru,
punu mirisa morskih ruža, bajnog čara Neptu-
nova carstva i slatkog poja nesustalih nimfa.
Biljurna jasnoća mora, koja ne umije da sakrije
milinu svojega dna i ne taji ništa od svojih
draži, postavlja čovjeka u tako neko nježno sta-
nje, ako hoćeš i sveto, pobožno, da mu u tren
progje vrijeme i elo ga u Oružu. To je najka-
rakterističniji ostrižak naše Helade, Praznina i
neki prisiljeni mir vlada u ovoj luci, koja je u-
dioništvovala u naj jačim drmajima svjetske po-
vjesnice. Ova rivijera Jadranskoga mora milovid-
nim je krajem, koji gledamo na slici Josipa
Vernet-a. Ali odstranimo se od ovog kraja, te
podsjeća na krajeve Apeninskoga poluotoka, pa
se primaknimo Župi Žrnovnici, koja svojim geo-
grafijskim karakterom odgovara više panorami
Balkanskoga poluostrva. Tu ti je moguće vidjeti
Miiku, Beociju, Bliđu itd., ali sve u minijaturi,
Hoćeš li gidati Tebu, Lakedemon, Fiij, Pirej,
Atenu, eto ovdje sličnog terena, ali opet sve u
minijaturi. Doista velika vremena dizanja velikih
nasališta u nas gorja. mi se i nehotice
nameću tužni stihovi Gabrijela Rossetti-a :

Pogledaj Ime mi je: — Moglo je bili!

I još mo oo: Ne vi. Prekasno. I
Ovakove misli nameću mi neku sjetu, ali sam
opet btagodaran pjesniku, što sam u njima vi.

LA Mt a PRA Kr RSA
tem JE pa A o PROS

 

 

APN atta
RL RSP tS al

»Najstrašniji rat mora se predpostaviti
rgjavom miru. Dobar mir je samo moguć
poslije potpune pobjede saveznika, jer bi
inače Nijemci svoje osvajalačke smjerove
samo odložili, ali od njih ne bi odustali.
Oni će izvjesno iz ovog rata povući pouke
pa će se za budući rat još više spremiti, i
što je moguće više nagomilati pamuka i
bakra, a sagraditi nekoliko hiljada podmor-
nica. To ne smije više biti l«

Napokon je Lloyd George spomenuo
njemačke želje za mirom, ali mu te želje
nijesu »jasne«, pa stoga zahtijeva od na-
roda ustrpljenje, povjerenje i slogu. »Glav-
na je stvar pobjeda a ne pitanje, s kako-
vom će se mjerom ili kakvim smjerom rat
produžiti. Posljednji trenutci u ispinjanju su
uvijek najteži, ali se kod toga ne smije čo-
vjek natrag osvrnuti.«

I ovo su razlozi, zbog kojih Englez
hoće, da se u svijetu produže ratne straho-
te, štele i nevolje, da na milijune zdrave,
čile i lijepe mladosti ide još u ljudske kla-
onice, da se još majka, žena i djece u cr-
no zavija i od gladi gine!

I na ovaj način neprijatelji odgovaraju
na više puta pošteno izražene mirovne po-
nude centralnih vlasti !

Koliko su stajale tri godine
svjetskog rata.

Eto smo ušli u četvrtu godinu rata. Od
evropskog rata tokom vremena razvio se svjet-
ski rat i taj je rat u tri godine dana stajao za-
raćene države vrtoglavan iznos od 450 miljardi
kruna !

Ratni su troškovi Engleške u trećoj godini

rata dosegli katkada na sedam milijona funti
šterlinga na dan (preko 170 milijuna kruna )).
Njihova je prosječna visina iznosila šest mi-
lijona funti šterlinga ma dan. Prema tome
nije čudo, što je engleški nacijonalni dug, koji
je prije rata iznosio 651 milijon funti šterlinga,
31. marta o. g. bio poskočio na 3854 mil. funti
šterlinga. Koncem tekuće fiskalne godine (do 31.
marta 1918.) čisti će dug Engleške iznositi koje
4200 milijona funti šterlinga !

 

dio suze mrtvih stvari i što sam kroz njih raza-
brao dekoraciju davno ostavljenog pozorišta.

Čibača je vrlo milovidan kraj naše Župe ;
to je lijep ostrižak dubrovačke otadžbine. Iz nje-
ga progovara helenska kalokagatija u potpunoj
riječi staroga Demostena. Veličanstvena biljur-
nost neba skladno se ovdje spaja sa bogatim
darovima zemlje, Moralno i materijalno ovdje se
slijevaju ujedno i potvrgjuju jedinstvenost sve-
općega reda. Sigurno je Bošković bio u ovome
bogodanome kraju, kada je otkrio opći zakon
te vlada cijelim svemirom pa tako matkrilio i
samoga Newtona postavši najvećim genijem čo-
vječanstva,

U Čibači je uzorni vrtao pod upravom vri-
jednog i inteligentnog g. Vinka Baranovića. Vrt
se slegao oko lijepoga brežuljka ; taman atenska
akropola gleda na svoje ravnice ali, kako rekoh,
sve u minijaturi. Zaluđu ćeš tu tražiti Parte-
non i Rrehtej pa golemi kip božice! Atene,
Nema ni propilej&. Samo ukusno izvedeni pu-
teljci izmegju Jupitrovih stabala i lišća onih
grana, kojim kićahn čela dobitnika u olimpij-
skim, pitijskim, istmijskim i nemejskim igrama,
vode do stana prije napomenutog, gostoljubivog
domaćina. Tu je ma vrh brežuljka vrlo stara vla-
steoska kuća, koja je sigurno kadikad pogostila
ljetopisca Rastića i slušala razgovor Qjiva Gun-
dulića sa planinkinjama vilama, koje on pitaše :

+++ lo se nama sluti?
Što će biti od našeg plemena ?*

Zaludu tražim u ovoj kući tragove dubrovačke |

prošlosti. Nema ih. Samo dvije ploče, jedna u

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

 

 

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT.RETKU

Ratni! tereti Francuske iznose — prema
francuskom proračunu — 98.832 milijona franaka.
Ta je država prve ratne godine trošila na mje-
sec prosječno 1950 milijona franaka; druge je
godine taj prosječni trošak poskočio na 2300
milijona, a treće godine Francuska je trošila sva-
kog mjeseca »tri milijarđe« franaka na rat!

Ne mogu se jednakom  tačnošću odrediti
ratni troškovi Rusije. Megjutim se računa da Ru-
sija danas troši na rat 40 do 45 milijona ruba-
lja na dan, to bi dakle bilo 96 do 108 milijona
kruna. Ruski je državni dug prije rata iznosio
9 milijardi rubalja, a sada — po podacima rus-
skog ministra financija — on je poskočio na 55
miljardi rubalja. Samome inostranstvu Rusija du-
guje 11 milijardi rubalja !

Što se tiče Italije, treba uzeti u obzir, da
ima tek 26 mjeseci, što je zagazila u rat, ali se
ona počela oružavati već početkom god. 1915.
Prve je godine ona trošila na rat 450 milijona lira
na mjesec, druge 850, a ove godine njezini satni
troškovi iznose ne mjesec preko jedne milijarde
lira. Koncem juna 1914, čitav je državni dug Ita-
lije iznosio 1170 milijona lira, a koncem maja
ove godine taj je dug poskočio na 9087 mili-
jona lira.

Nema doduše tačnih podataka ni o dosa:
dašnjim ratnim troškovima Njemačke. Ali u svoje
doba u državnom je saboru saopćeno, da oni
ne zaostaju mnogo za troškovima  Engleške.
Grof Radem je izjavio, da je u prvoj poli god.
1916. Njemačka trošila na mjesec gotovo dvije
milijarđe maraka, a da je taj teret poskočio od
februara do maja 1917. na tri miljarde ma-

| raka. Čitavi dosađašnji ratni troškovi : Njemačke

iznosiće od prilike 70 do 75 milijardi maraka.

Prema najnovijem izvješću kontrolne komi-
sije o državnom dugu, iznose čitavi troškovi
Austro-Ugarske 54 milijarde kruna. Od toga ot-
pada na Austriju 35.4 milijarde kruna, a na U-
garsku 18.5 milijardi kruna. Poprječno svakog
mjeseca naša monarhija troši 1033 milijona kru-
na na rat,

Prema tome iznosi čitav iznos dosadašnjih

ratnih troškova ovih šest evropskih velikih sila
koje 420 do 430 milijardi kruna. Tome treba još
dodati ratne troškove manjih zaraćenih sila i ne-
utralnih zemalja iza mobilizacije i očuvanje neu-
tralnosti. Ralni tereti Bugarske iznose 4 do 5
milijardi kruna : oni Turske 5 do 6 milijardi kruna.
Ratni troškovi Belgije, Srbije i Rumunjske mogu
se ukupno računati na 6 do 7 milijardi kruna.
Ratne troškove Portugalije biće Engleška posve-

pločniku tarase, a druga u pročelju kuće, nose
isti natpis: »Et Deus homo factus est.« Duboka
vjera, koja prodire cijelom dubrovačkom povi-
jesti i bez koje nije moguće razumjeti stari Du-
brovnik, možda nije dozvolila, da se uz ovaj
natpis najveće kršćanske nauke metne koje svjet-
sko obilježje, Samo ispod vrata avlije nalaze se
neki kameni ornamenti pa bi se reklo, da pod-
sjećaju na stil seobe naroda, koji susrećemo u
Dubrovniku na bivšoj katedrali sv. Stjepana i u
zidovima stare Posterule a današnjeg Karmena.

Vrijedni domaćin obdaren je lijepom kitom
mile dječice. Tu su tri djevojčice i mali Duško.
Svi su mi na dugo i široko pričali o svojim
igračkama. Veijedna gospogja Baranović priče-
kala me je pravim starohrvatskim gostoljubljem.
Kako je bio dan sv. Ane, a u kući se slavio
imendan, to smo na otvorenome, pri čudnome
pričanju zvijezda i slatkom večernjem zefiru,
proslavili ovaj domaći god u svoj onoj nježnosti
dubrovačke čestitosti.

Sjutradan prošetah se po uzornome vrtu.
Upravitelj zaslužuje svaku pohvalu kao i njegov
pomoćnik madvrtlar, jer je sve u redu i sve
vještački izvedeno. Osobito udara. u oko krasan
maslinik mladih stabljika za nasade, pa vinograd
američke loze, Kroz vinograd teče lijepa odrina,
milo šetalište Bakhova triumfa u zamisli Leo-
narda da Vinci ili Merežkovskoga. Nasadi risi-
musa za pravljenje ulja »od ričine« vrlo su lijepo
uspjeli i kažu, kako bi u nas i ova grana pri-
vrede mogla donijeti lijepe zarade posjednicima
zemljišta, Isto je tako milovidan pokušaj nasada

 

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI

RPR RAS RELEJA AJS AJE Sl pao O Sitni

JU SR
Uo

i

ma na sebe uzela, a ratne troškove Grčke biće
uzeta Engleška i Francuska, Troškovi. neutralnih
zemalja — a osobito Švicarske, Holandije i Skan-
dinavije — mogu se računati na 2 do 3 mili-
jarde kruna.

Odatle se daje zaključiti, da čitavi ratni

troškovi Evrope od g. 1914. do g. 1917., iznose:

440 do 450 milijardi kruna, a to je ponešto više
od čitavog  nacijonalnog bogastva Engleške.
(»Saraj. L.«)

 

 

O sastavu kabineta u Austriji.

Još nije razbistreno pitanje o sastavu ka-
bineta u Austriji. Nade dra. Seidlera, da sastavi
kabinet, u kojem bi bili zastupani svi. narodi,

izjalovile su se, a izgleda kao da mu neće. us- -

pjeti sastaviti niti takovo činovničko mimister-
stvo, koje bi imalo parlamentaran karakter. No
kako mu je vladar povjerio sastav novog kabi-
neta, on će bez dvojbe nastaviti svojim  nasto-
janjima. Razumljivo, ako mu ne pogje za sukom,
da sastavi vladu uz sudjelovanje stranaka, to će
imati da sastavi činovničko ministarstvo.

Sve zavisi o držanju pojedinih stranaka.
Prama pisanju »Zeita«, jedino je jasno držanje
njemačkog Nationalverbanda. On je voljan tio-
siti odgovornost i stupiti u vladu. Kršćanski so-
cijali naprotiv su očitovali, da su pripravni: vla-
du podupirati kod provedbe pučkih i. državnih
potreba, no da u vladu ne mogu stupiti. "Nje-
mački socijaldemokrati odbili su sudjelovanje u
kabinetu, oni su za čisto činovnički kabinet, a
da na odbijaju a priori pomoći i na drugi ss-
čin sastavljenom kabinetu. — U Češkom Savezu
valja razlikovati dva pravca. Rađikalci stoje na
stanovištu potpune pasivnosti i vele, da se ma-
rodno pitanje Austrije ima riješiti tek nakon za-
ključka mira, dok katolici i socijalđemokrati žele
»aktivnu« politiku, Mladočesi još se niješu |glo-
sve odlučili ni ovamo ni onamo. Talijani, koji
do sada ne sačinjavaju organizovane skupine,
biće samo djelomično uz rađnti većinu, isto ta-
ko i pojedinci od nevezanih frakcija, kojima 'pri-
padaju i bečki demokrate, I Rumunji će biti na
strani radne stranke.

Čekalo se je, kakvo će stanovište zauzeti
poljski i jugoslavenski klubovi. Njihovu ođiuku
žele čuti i Ukrajinci, jer će oni po svoj prtfici
s Poljacima.

Zadnjih dana držana su vijećanja i poljač-
kog i jugoslavenskog kluba, pa se već može

pamuka. Osobito udara u oko, što pamuk meće
u dvije i tri boje. I ovoj grani privrede trebalo
bi posvetiti osobitu pažnju. Lijepo je vidjeti i
lijepi nasad rogačeva stabla, koji u nas na o80-
bit način uspijeva i redovito daje obilat plod
svake druge godine. Tu su i nasadi ruža i ka.
ramfila. Kad se sve ovo rascvati i stane bacati
valove mirisa, mora biti milo oku šetati se u toj
prirodnoj krasoti zemaljske miline. 1tu mi odmah
pada pomisao, kako bi naš zemljoradnik mogao
vaditi veliku korist od uzgoja ruža bilo da ih
prodaje svježe u jako razvijenom izvozu ili pravi
ružično ulje. Sav naš krš vrlo je podesan sa ovu
kulturu i ne bi ostala škrklja, što ne bi mogla
biti zasagjena. Spominjem samo Bugarsku, koja
od nasada ruža zgrće godišnje milijune i mi-
lijune. :

Trebalo bi da naše namjesništvo posveti
uzornim vrtovima osobitu pažnju i pobrine
se za vrijedne upravitelje ovih, kako: je to
n. pr. g. Baranović, Trebalo bi, da u tim vrto-
vima uči školska mladež, osobito u praznicima,
sve ono što treba da znade dobar zemljoradnik.
Nažalost, danas proteku djeci praznici unerad, a
to nije dobro, Igra je djeci potrebita, ali bi se
ova morala odigrati u ovakovim vrtovime. Vri-
jeme je plandovanja prošlo i nova vremena tra-
že ljude zrele u vrlo ranim godinama. Ovakove
ljude treba pripravljati za život i pravi je rodo-
ljub onaj, koji ovu ideju intensivno provodi.
Tek u neprekinutoj zaposlenosti ubit ćemo zmiju
nerada, što nas strahovito izjeda i u grob meće
ponajbolju snagu našeg naroda.