CRVENA HRVATSKA Qg. dev Mikea Bea ieviia PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POLI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I:ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — RLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Mirovni predlog sv. Oca. Sv. O. Papa Benedikt XV., pozivajući se na prijašnje korake, koje je poduzeo kod vlada ratujućih država u svrhu mira, upravio je tu skoro ovima kao i svim ne- utralnim državama ponovni poziv, da se prestane već sa prolijevanjem krvi. Ovaj Papin apel za mir učinjen je u obliku diplomatske note, te se ne kreće samo u općenitim izrazima već se upušta i u konkretna pitanja. Nakon oslabljene nade u uspjeh stock- holmske konferencije, koja nije ispunila očekivanje naroda željnih mira i koja se još gubi u pitanja o propusnicama i slična, i pošto je sam sv. Otac sve moguće radio, ne bi li koga7sklonuo da posreduje za mir u svijetu, a najviše se uzdao u Španjolsku i Ameriku, — ovaj novi korak Oca svega kršćanstva ulio je novih nada u uspjeh mirovne akcije. Hoće li Papa i ovim svojim činom po- stići ono što želi i u što se nada, mučno je sada išta o tome kazati. Uopće se ovaj novi apel označuje kao korak, koji ima više izgleda za uspjeh, nego sva dosadanja mirovna poduzeća. Pisalo se je, da je sv. Otac, prije nego je izradio ovu notu, temeljito se informisao kod za- raćenih vlasti o njihovim mirovnim uvjeti- ma, i ujedno ih obavijestio o svojoj na- mjeri, da će poraditi u prilog mira u ime čovječanstva. Nego još prije neg je sadržaj Papine note bio do kraja poznat, raspisala se o njoj sva svjetska štampa ; i dok se novin- stvo seutralnih i centralnih država držalo dosta reservisano da izreče odmah svoj sud, dotle je Ententina štampa, osobito engleška, uopće odbila Papine predloge, da su ne- prihvatljivi, i još ih napala, da su austro i germanofilski. Rekli smo štampa, a ne narod, jer narod ne misli tako; čitav se svijet sve to više uželio mira. Sada, kad je nota bila redovito pre- dana, imaju riječ odlučujući državnici. Glasovi, što dolaze s neutralne strane, dokazuju, da u zemljama, koje stoje megju strankama, smatraju Papin predlog kao po- desnu podlogu sporazuma, i odklanjaju U podmornici. Od dra. A. pi. Maria. u. Vožnja pod vodom. Drugi dan opet se popeh u podmornicu, koja na to zaplovi prema svome vježbalištu. — »Skinuti brzojavni stup, palubu pripraviti za ro- njenje!« Jarbor, na kojem je smješten aparat za bezžično brzojavljanje, spremljen je pod pa- lubu, a sve što bi se kod vožnje pod vodom moglo otrgnuti, bude pričvršćeno. Sve je go- tovo u tili čas. Na to se spustih sa jednim čas- nikom sve dolje do centrale. Tu opet začujem glas zapovjednika : »Podpalublje pripraviti za ro- njenje j« Časnici i momčad požure na svoja mje- sta, motori na ulje su zaustavljeni, ali su zato POJEDINI BROJ sumnjičenje, kao da su ti predlozi učinje- ni u interesu jedne stranke. U diplomatskim krugovima centralnih vlasti primljena je Papina nota dosta sim- patično, te je već javljeno, da će netom se vlade u Beču i u Berlinu dogovore, poslati sv. Ocu odgovor u što kraćem roku. I ministarska vijeća Ententinih država bavila su se već Papinim pismom. Fran- cusko je min. vijeće zaključilo, da će na notu dati odgovor u dogovoru sa engle- škom, amerikanskom i talijanskom vladom. Slično je zaključilo i talijansko min. vijeće, da će naime mirovnu ponudu uzeti u pre- tres u sporazumu sa Ententnim vlastima. Pitanje je, kakav će biti taj sporazum. Svi prijatelji mira pozdravljaju ovaj korak sv. Oca, ali bit će i takovih, koji će upregnuti sve sile, da ometu Papin pothvat. Neki listovi misle, da će Papin predlog, koji se pojavljuje baš u trenutku kad je u svakom pogledu isključena praktička mo- gućnost stockholmske konferencije, izazvati radnike svih zemalja, da se odupru vati- kanskom predlogu, jer socijaliste neće htjeti dozvoliti, da Vatikan uspije u onome, u čemu oni nijesu mogli. Bit će mu pro- tivni i framasuni, koji baš ove godine slave dvijestotu obljetnicu svoga osnutka, jer kao protivnici Boga i crkve Njegove neće do- pustiti, da se baš nastojanjem Božjeg na- mjesnika na zemlji ugasi u svijetu ratni plamen, koji su u glavnom oni podžegli. Papin je predlog novi kamen kušnje na kojoj je strani iskrena volja za mir, a jeda li Bog pomrsi račune i osnove ne- mirnjaka, koji žele, da svijet i dalje gine i propada ! Papin poziv za mir. Državnicima zaraćenih vlasti ! Od početka našega pontificata opkoljeni strahotama užasnoga rata, koji je poplavio Ev- ropu, mi smo sebi preduzeli prije svega tri stvari: da će mo držati potpunu nepristranost prema svima onima, koji vode rat, kao što se dolikuje onomu, koji je zajednički otac sviju, koji svu svoju djecu jednako ljubi bez razlike osobe, na- rodnosti i vjere, kao što to nalaže i mirovna mi- sija, koju nam je Krst predao. Napokon baš ova mirovna misija zahtjeva, da se ništa ne propusti, što je do naše snage, a što bi moglo pridonije- Napeto iščekuje momčad daljne naloge zapo- vjednikove. Otvor na tomu je hermetički "zatvoren, a samo zapovjednik ostade kod otvora, kroz koji je bio proturen periskop. »Otvorite ventile«, povikne zapovjednik ; za- povjed bi ponovljena, i mornari, postavljeni kod ventila, otvoriše zaklopce, kroz koje utječe vo da u prostrane prostore, koji su smješteni na obim stranama podmornice, Ali još ne prodire nikakova voda u ove prostore, jer su napunjeni zrakom, koji se prije ima ispustiti, : »Puštaj vodu l« i zračni se ventili otvoriše, voda prodre u brod i mi se spuštamo. Nijesam ni osjetio, da se spuštamo, nego tekar kad sam pogledao gore prema tornju, opazih kako se oni mali prozorčići prekrivaju zelenkastim velom, tek tada shvatih, da smo već pod vodom. Mornari marljivo rade, kod ko- tača od kormila i okreću kormilo za dubinu. Tu zapovijeda drugi časnik podmornice, Brod dolazi po malo u vodoravni položaj pod vodom. No ipak je naprijed nešto nagnut, a jedna vo- «| dena vaga i drugi aparati tačno pokazuju kut, za koliko je podmornica nagnuta. Drugi oficir IZLAZI SVAKE SUBOTE zapovijeda : »Puštaj vodu od pramca prema krmi«. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI STOJI 20 PARA. 25. AUGUSTA 1917. ti ubrzanju svršetka ove nesreće tijem, da naro- de i njihove vogje privedemo zajedničkoj odlu- ci, da bi pristali na uzvišeni dogovor pravedno- ga trajnoga mira, Ko god promatraše naše drža- nje, mogaše opaziti, da smo našoj odluci, da čuvamo nepristranost i da činimo dobro ostali vjerni. Takogjer smo neprestano opetovano opo- minjali zaraćene marode i vlade, da opet posta- nu braća, a nije sve objavljeno, što smo za ovaj plemeniti cilj učinili. U prvoj ratnoj godini upra- vismo apel bez potankosti na sve zaraćene, jer onda držasmo, da je tako uputno. Megjutim rat i dalje trajaše. Rat sa svim svojim strahotama bješnjaše i dalje i postajaše sve to strašnijim. Rat je na zemlji, na morimači u vazduhu i čovjek vidi, kako se strahota i smrt spušta i na grado- ve bez obrane, na mirna sela i njihove nevine stanovnike. Niko sebi ne može zamisliti sada, kako će se patnje sviju ljudi još pomnožati i uvećati, ako će k ovom ratnom trogodištu pri- doći još dalji mjeseci i što bi još gore bilo i daljne godine. Zar da civilizovani svijet ne po- stane ništa drugo, već jedno mrtvačko polje? Ne srće li, tako svjetna i tako sjajna Evropa, kao da joj je svoj pamet uzela, u propast ? Hoće li staviti na sebe ruke, da dokrajči samoubi- stvom ? Mi koji ne pripadamo nijednom politič- kom pravcu niti slušamo ikakvo došaptavanje sa jedne ili sa druge strane, mi koji udaramo pu- tem čovještva i razuma, jedino vogjeni_čuvstvom naše visoke zadaće kao zajednički otac" sviju svi- ma-popuštajući, i dirnuti molbama, naše djece, koji_mole, da posredujemo i na mir nagovaramo, to mi u iako opasnoj, tako po:ibeljnoj situaciji iznovice dižemo svoj glas za mir i ponavljamo vrući poziv svima državnicima, u čijima su ru- kama sudbine naroda. Da ne ostanemo u općenitim izražajima, kao što nam se do sada činjaše uputnim, prije- ći ćemo konkretnim“ i praktičnim prijedlozima, da bi se postigao sporazum u tačkama, koje će- mo reći, a koje se čine, da će moći biti teme- ljima za pravedni i trajni mir, a prepuštamo dr- žavnicima brigu, da? temelje tačnije sastave i upotpune. Prvi temelj neka bude taj, da se materijal- na snaga oružja nadomjesti moralnom snagom prava, da bi se otale rodio pravedni sporazum sviju. U isto vrijeme neka svi polože oružje pre- ma pravilima, koja bi se postavila, i to tako, da u svakojidržavi javno mnijenje ostane na snazi. Na mjesto vojske neka se podigne uredba mirov- noga sudišta sa uredbom za sklapanje mira, po čijim propisima i sankcijama imalo bi se postu- pati proti onoj državi, koja ne bi htjela prijepor- na pitanja podnijeti mirovnom sudištu ili ne bi htjela njegove zaključke priznati. Kad se jednom uspostavi tako vrhovna vlada pravde, neka se onda ukloni svaka zaprijeka, sporazumoni na- roda, tako, da se sa, i za ovo postavljenim pra- Brod je pretežak sprijeda, zato se vođa mora iz prednjih prostora napustiti u stražnje. Od- mah zatim začuje se »crpati sprijeda«, a snaž- na motorna crpaljka brzo radi, Brod se je već uspravio. Opet povik: »Crpaljku zaustaviti«, — i podmornica zadobivši ravnotežu plovi vodo- ravno. Brzo, jedna za drugom slijede zapovjedi : »Spuštaj se 12 metara«; »zaroni 16 metara«; a podmornica, koja poslušno sluša sve pokrete kormila, plovi dalje u najraznolikijim dubinama mirno i bezglasno. Toranj broda obavit je sun- čanim zrakama, koje još do njega dopiru, u neko mistično, zeleno-plavo polusvjetlo. Dolje u nutrinji broda je sve jasno rasvijetljeno elek- tričnom rasvjetom. \ Zapovjednik stoji raširenih nogu gore u tor- nju i pozorno motri ogledalo periskopa, koje zabljesne kao svijetla zvijezda, kad zapovjednik makne glavu; tu se još jasno odrazuju svijetle sunčane zrake gornjega svijeta. U to me ljubezni zapovjednik pozove, da dogjem k njemu u toranj. Radosnim srcem oda- zvali se pozivu i popeli se kao vjeverica po okomitim stubama k njemu. Moram priznati, da nam je vrlo tijesno bilo, UZ POPUSTRUKOPISI SENE ĆAJU.L JU SE God. XIII. vilima uredi prava sloboda na morima, a to bi s druge strane otvorilo nove puteve napretku i sreći. Što se tiče nadomješćivanja štete i ratnih troškova, ne vidimo drugoga puta, kako bismo pitanje riješili, nego da postavimo općeniti prin- cip posvemašnjeg megjusobnog odricanja. Mir je moguć samo tako, ako jedni drugima vrate natrag sve one zemlje, koje su osvojili. Uslijed toga morala bi Njemačka posvema isprazniti Bel- giju i njezina bi politička, vojnička i gospodarska neovisnost morala biti sigurna od svake sile. Isto tako moraju se napustiti francuska osvojena područja. Druga strana zaraćenih pako morala bi vratiti nazad njemačke kolonije. Što se tiče teritorijalnih pitanja, koja su prijeporna, na primjer izmegju Italije i Austro- Ugarske, izmegju Njemačke i Francuske, može- mo se nadati, da će obzirom na goleme koristi trajnoga mira, skopčanoga sa razoružanjem, za- raćene stranke ova pitanja pomirljivim načinom riješiti i istodobno voditi račun, koliko se samo može, o željama naroda. Kod ove prilike treba posebni! interes dovesti u sklad sa općom sre- ćom velikoga ljudskoga društva. Isti ovaj duh pravde i pravičnosti neka je mjerom kod riješe- nja drugih političkih i teritorijalnih pitanja, oso- bito što se tiče Armenije, balkanskih država i zemalja, koje su pripadale nekadašnjem kraljev- stvu poljskom, čijim plemenitim povjesničkim tradicijama_i u ovom ratu novo nastalim patnja- ma treba da svi narodi ma osobiti način jedno- dušno priklone svoje srce, jer je to pravo. Ovo su najvažniji temelji, za koje držimo, da mogu budućnost naroda podići i osigurati. Oni su ka- dri, da spriječe povratak sličnih sporova i da pripreme za budućnost tako važno riješenje go- spodarskih pitanja. Podnoseći vama ove predloge, vama, koji u ovaj svečani čas upravljate sudbinom naroda, ragja se u nama lijepa nada, da ćete ih primiti i da će se na taj način dokrajčiti strašna borba, koja sve više i više postaje beskorisnim proli- jevanjem krvi. Cijeli je svijet priznao, da je na obadvije strane čast oružja nedirnuta. Uslišajte dakle našu molbu ! Prihvatite očinski poziv;koji vam šaljemo u ime božanstvenog Spasitelja kne- za mira! Sjetite se vaše tako teške odgovornosti pred Bogom i pred ljudima | O vašim odlukama ovisi pokoj i mir nebrojenih porodica, život hi- ljada mladih ljudi ili u jednu kazano : sreća na- roda ! Utjecao Gospod na vaše odluke po svojoj previšnjoj volji ! Dala nebesa, da sebi osvjetlate obraz pred svijetom i da vam potomstva spo- minju imena kao mironosaca. Mi smo jednoduš- ni u molitvi, i u pokori sa srcima svih vjernika, koji mole za mir. Molimo, da sigje vrhu vas Bo- žji savjet i Božije nadahnuće ! U Vatikanu dne 1. augusta 1917. no ipak se smjestismo raširiv noge i oduprvši se njima o uzani rub otvora, koji vodi u cen- tralu. Najprije pogledam kroz mali, debelim sta- klom zaštićeni prozorčić na tornju. Ukaza mi se prekrasna slika. Kao u glasovitoj špilji na otoku Capriju, prelijeva se voda u čarobnom modrom svjetlu. Najbliži predmeti oko tornja — uda- ljeni par metara — mogu se još jasno raspo- znati, dok sve ostalo gubi se i iščezava u div- nom neprobojnom plavetilu i modrilu. \ Podmornica juri kroz jato riba, koje se pre- strašeno raspršiše, Ribe mi se ukazuju sa svo- jim srebrno bliještećim ljuskama kao krijesnice u Ivanjskoj noći. U taj čas »oni ispod nas«, istisnuše zgusnutim zrakom suvišnu vodu iz jed- nog vođenog spremišta. Slika je neopisivo kras- na. Tisuće i tisuće vođenih mjehurića dižu se gore i poput snježnobijelih pahuljica nestaju u vrtlogu iznad tornja. Ljepši prizor ne može se ni zamisliti, nijesam ga se mogao dovoljno na- gledati. »C, N.« (Svršit će se.)