ste. 2. Jugoslavenski klub. »Slovenec« donosi pod gornjim naslovom : »Čitav slavenski jug gleda danas sa pouzdanjem na Jugoslavenski klub u parlamentu. Slovenci, Hr- vati i Srbi, čitava Bosna i Hercegovina zastupa- ma je u deklaraciji : »Želimo biti ujedinjeni i slo- bodni Jugoslaveni u okviru monarhije pod Habz- burškim žezlom«. To je geslo i mora biti geslo našega čovjeka, to ima biti protuteža mastoja- njima ljudi izvan monarhije. Nijemci upoznaše već veliku važnost parla- mentarnoga zastupstva austrijnskih Jugoslavena, združenih u Jugoslavenskom klubu. Čini se, da mnogi već od njih naslućuju, kako je jugosla- vensko pitanje danas europsko pitanje. U austrij- skom su parlamentu Jugoslaveni jezičac na te- zulji. Čitav naš nastup u posljednjem zasjeda- nju svjedočio je o dalekovidnosti, disciplini i že- ljeznoj energiji našega zastupstva. Moćan smo i velik faktor postali preko noći, kako to dokazu- je zakon Frante, pad Clama, amnestija i sada pitanje parlamentarizacije kabineta. Rad je naših zastupnika pobudio kod prijutelja i neprijatelja sveopću pozornost. Zato je posve razumljivo na- stojanje Nijemaca, da unesu u naše redove me- tež i neslogu. Znali su, ako im to ne pogje za rukom, da su postigli svrhu. Jedino zajednički organizovan $ složan nastup svih austrijskih Ju- goslavena pogibeljan je Nijemcima. On im časom, kad ugje razdor i nesloga u Jugoslavenski klub, Jugoslaveni ostat će »list na vjetru« i austrijska vlada ne će trebati, da im opet nugja ministar- ske lisnice. Praške je dogagjaje nastojalo njemačko no- vinstvo iskoristiti u svoju svrhu. Javljalo je o de- finitivnom raskolu megju nama i Ćesima. Nijem- ci su držali, da ćemo lakomo prihvatiti nekoliko ministarskih mjesta i podupirati vladu, koja bi po većini bila njemačka. No mi se nijesmo od- rekli svojih pravednih zahtjeva. Poradi toga si- mulisala je njemačka žurnalistika veliko zagju- gjenje, kada je parlamentarna komisija dne 7 o. mj. ponovno naglasila, da Jugoslaveni čvrsto stoje na prijašnjem svojem stajalištu, izraženom u de- klaraciji i da ne će sjesti prije s Nijemcima za jedan stol, dok oni ne priznaju opravdanost ju- goslavenskih zahtjeva. Njemački je žurnalista na- pisao riječi: »Abschwenkung der Siidslawen«. Naglašujemo ponovno da za ovakovo pisanje nije bilo nikakovoga povoda sa strane naše de- legacije, koja je stajala kao i prije protiv nje- mačkog kursa u Austriji u najoširijoj opoziciji. * Mi opet madodajemo: Jugoslavenski klub me smije napustiti najodlučniju opoziciju sve dotle, dok se Jugoslavenima ne dade potpuna garan- cija za ispunjenje njihovih zahtjeva. Otklanjajuć sve kompromisne formule o narodnoj autonomiji, otklanjamo ujedno i sve ponude dok austrijska vlada ne primi cjelokupni naš jugoslavenski program. Na tom osnovnom temelju stoji Jugosla- venski klub. Mirno i pouzdano gledamo u bu- dućnost. Naši su zastupnici svijesni i dorasli sve- toj svojoj zadaći«. Sa ratišta. Na istočnom ratištu operacije jenjavaju. Saveznici su svojom ofensivom dobiii novu frontu, ričvrstili od neprijatelja gotovo svu Galiciju i Bukovinu i prenijeli borbe u Rumunjsku. Tu se još vode izmegju Trotusa i Susite manje bitke sa Rusima i Rumunjima, koje su vrlo uspješne za savezničke čete, Od dana pobjede kod Zborova su saveznici ma istočnoj fronti zarobili svega 655 časnika i 41,500 vojnika, a plijena su zadobili 257 topova, 546 strojnih pušaka, 191 bacalo za mine, 50.000 pušaka, bogatih masa municije, 25.000 krabulja protiv plinova, 14 oklopnih anta, 15 teretnih anta, dva oklopna voza, 6 nakrcanih željezničkih vo- zova, 26 lokomotiva, 219 željezničkih kola, više zrakoplova te mnogo živolnih namirnica. ka talijanskom ratištu počela je ove se- e: anaesta neprijateljska ofensiva ua Soči, to Talijancima nije uspjelo u deset prijašnjih ofensiva, to bi im imalo sada uspjeti. Zato su borbe strašne, ogorčene. Pali 5000 topova, ne uračunavši francuske i engleške teške baterije. Gruvanje se čuje preko gorja sve do u Tirol. Talijanske prtena za tu trajale su sedam tjedana. Topništvo je i pokušavaju, da razornom vatrom učine našu frontu zrelom za navalu i to od Mr. zloga Vrha, pa sve do mora. tii je vatra uperena ne samo protiv prednjih linija, i protiv onoga prostora, gdje Talijani na- u zapovjednička za položaje baterija i prostore za sabiranje četa, Fronta Mrzloga Vrha do mora duga je oko 60 km. Borbe traju neumanjenom žestinom. Prvi nasrtaji tali masa krvavo su slomljeni, Tali ina leži na hiljade, a prva dva da- na ostalo je u našim rukama 5700 zarob- Sočanske vojske jedan od Kanala se je selo Vrh o nepri , preza a- bi i eee ola ostala bez uspjeha. Isto tako se izjalovilo navala, što ih je južno Des- no istočno od »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Gorice, kao što su hrabri branitelji kod Bilja o- držali svoje prednje jarke od ponovnih juriša. Teški gubitci i potpuna iscrpljenost prisilile su neprijatelja, da je poslije podne prekinuo boj. Najteži se je boj bio na kraškoj visoravni, gdje je neprijatelj, potpo magan topničkom vatrom, oju se nije moglo nadmašiti, od ranoga ju- tra sve do kasne večeri bacao diviziju za divi- zijom na naše položaje. Najžešći je| napadaj bio uperen na obadva krilna odsjeka prostora Fajd Hrib-Kostanjevicu, gdje su ugarske pukovnije br. 39. i 46., što na Krasu stoje od ljeta g. 1915, novom se slavom ovjenčale; ujedno se žestoko navaljivalo na Medeazzu i Sao Giovanni. Uspjeh dana odgovarao je sjajnom držanju četa itnjiho- vih vogja; i ako je došlo do jedne ili druge promjene, što kod obrane mora biti, to je us- pjeh bez ikakove sumnje bio na našoj strani. Na 20 o. mj. talijanski su monitori pucali na otvoreni grad Trst, te je poubijano nekoliko stanovnika. Na zapadnom ratištu Englezi navaljuju ja- kim silama izmegju Dixmuidena i Yperna. Osim zauzeća sela Langemarcha i nekoliko šančeva prve linije uz teške žrtve nijesu imali drugih uspjeha. Oko Verduna Francuzi su prešli u ofensi- vu. Vode se žestoke, ogorčene artiljerijske Dorbe. I na cijeloj ostaloj širokoj fronti borbe traju. Naši dopisi. Iz Ošljega. (Svečani otvor »Vojničkog Doma«.) Na »Kraljev dan« doživljelo je ubavo Ošlje lijepo slavlje, kakova teško da je ikad vigjelo. Prostor oko crkve sav iskićen zastavama i zelenilom, pred crkvom napravljen oltar, gdje se je ovršila služba Božija. Poslije iste vrijedni natporučnik g. Dr. Ulrich Schechner održa svojoj momčadi patrijotsko slovo, te predade stražmeštru g. Sejdu Pehadžiću zasluženo odlikovanje željeznog križa. Zatim se sakupiše vojnici i pozvanici u prosto- rije vojničkog doma, gdje učenica Radica po zdravi sakupljene lijepom prigodnom deklama- cijom, a vIč. Don Spasoje Fabris, zamjenik žup- nika, prikaže svrhu, korist i blagodat ove lijepe nstitucije za naše vojnike. Nazdravi se zatim Ni. Veličanstva, hrabroj našoj vojsci, sa zahva- lom spomenutom gosp. natporučniku, koji je tako zauzetan za osnivanje »Vojničkih Domova«, da je kroz kratko vrijeme ovo treći, što ga on stvara. U tomu je svake pohvale i nasljedovanja vrijedan. — Poslije podne došla je lijepa i brojna kita izletnika iz Stona, koji su svi uživali sim- patičnu gostoljubivost Dr. Schechnera, te se naj- ugodnije zabavljali sve do u kasnu noć. Nasto- | janjem učiteljica gospogjica Primorac i Živčević | prodavalo se je cvijeće, te se je sakupila baš | lijepa svota u dobrotvorne svrhe preko 300 Kr. | Treba istaknuti i zauzimanje jednogod. dobro- voljca g. Frana Bui, stražmeštra, koji je ne- umorno išao na ruku svom natporučniku, da ova proslava tako lijepo i ugodno uspije. — Učesnik. Domaće vijesti. Predsjedništvo hrvatskog sabo- ra kod Njeg. Veličanstva. Dne 20. o. mj. u 2 sata popodne primilo je Njegovo Ve- ličanstvo, neposredno poslije — predsjedništva zastupničke kuće zajedničkog sabora, predsjed- ništvo hrvatskog sabora i io: predsjednika dra. Bogdana Medakovića i podpresjednika dra. Pera Magdića i dra. Edmunda Lukinića u audijenciju u budimpeštanskom dvoru. Predsjednik dr. Medaković oslovio je Nje- govo Veličanstvo kratkom poklonstvenom besje- dom, na koju je Nj. Veličanstvo blagoizvoljelo odvratiti, da se osobito raduje pozdravu gosp. predsjednika i to tim više, što gospoda pred- stavljaju narod, koji se je vazda i u svim časo- vima pokazao tako vjernim i tako odanim kra- ljevskom prijestolju. Njegovo Veličanstvo je upravo s ganućem spominjalo sjajno držanje hrvatskih četa na svim frontama. Njegovo Veličanstvo pitalo je predsjednika za rad sabora i za buduće saborske sjednice, pak saslušavši o tom izvješće predsjednika, bla- goizvolilo je reći, da je s njegovim zakonodav- nim radom potpuno zadovoljan. Predsjednik izjavio je molbu, da bi Njeg. Veličanstvo blagoizvoljelo svojim posjetom usre- ćiti Hrvatsku, a kralj je na to odvratio, da žali što je do sada bio tako opterećeu poslovima, te nije dospio da dogje u Hrvatsku, ali da je žeija Njegova, čim to bude moguće, doći u Hrvatsku. Odlikovanje. Njegovo je Veličanstvo odlikovalo presvij. biskupa šibenskoga Luku Pa- pafava velikim križem Reda Frano Josipa, a pre- svij. biskupa makarskoga dra. Carića i preosv. rčko-istočnog episkopa u Zadru Dimitriju Bran- ovića komendatorskim križem Reda Frana Jo- sipa za zvijezdom. Čitulja. U Spljetu je preminuo, u od- makloj dobi, g. profesor E. Žagar, dobar rodo- ljub i požrtvovan nastavnik. Ze je u više mjesta, dosta u Makarskoj, pa više godina u Dubrovniku kao profesor mjesnog ć.k. ženskog preparandija. Vječni mu pokoj! Nova naredba o vojničkim pot. porama. Od sada su povišene novčane pot- pore te nova naredba obuhvaća i ono, što do sada nije bilo uzeto n obzir, Ovim novim zako- nom mnogim će se i mnogim pomoći, koji u- slijed sku stradaju, a kojim se hranitelj na- lazi u vojsci. Pošto će novoizdata naredba dobar dio našeg pučanstva zanimati, donosimo opšir- nije na drugom mjestu u današnjem broju. Previšnja amnestija. Njegovo je eličanstvo prigodom svoga rogjendana milosti- vo oprostilo četrđeset i trojici bos.-hercegovačkih prigožnia ostatak kazne, te su već pušteni na slobodu. Osugjenici su bili u tamnici radi poli- tičkih zločina. < | | Nesreća. Na otoku Šipanu ovih dana baratajući s puškom jed n postariji ribar i jedan mladić, prvi izvadi naboje pa naperi, zaborav vši da je u cijevi ostao zadnji naboj. Puška ispali, te potoujem kugla kroz glavu prozuji. Oučas pa- de mrtav, Bio je kršan i radišan mladić, nada i radost sad gorko ucvijeljenih roditelja. Razne domaće vijesti. U Zagrebu neprestano raste skupoća jer, kako »Jutar. L,« piše, odasvud iz Austrije dolazi imućnika i bo- gataša, koji mogu da bez obzira troše. Stoga su zabrinuti radi aprovizacije. Najviše ih dolazi iz Graca. _— Javlja nam Ravnateljstvo Pošta za Dal maciju, da je 15. o. mj. uvedena brzojavna slu- žba u ćĆ. k. pošt, ureda u Ugljan'ma kod Sinja. — Poštanske biljegovie od 20 i 40 para od sad unaprijed mogu se dobavili i u ko'uiima od 500 komada bez viska u cijeni. — »Niše Jedinstvo« donosi iz Drniša: »Suša nam je sve uništila. Zagori piše se crna zima ako ne bude izdašne pomoći. Narod seli u Sla- voniju; već 400 obitelji iz maše općine zatražilo je putnice, a muogo ih je oiputovalo, samo da ne čekaju zimu«. — Danom 18. o. mj. ponovno su dozvo- ljeni poštanski paketi za Tursku. Ostaje pak na snazi da svaki pošiljač može daevno otpremati najviše 20 paketa. — Akcija ggje. grofice Ter. Thun-Thun, izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, na korist dalm. invalida, kako nam javljaju iz Zadra do- segla je 58. popisom doprinosa svotu od K 44.343:55. ' U biskupskome konviktu ,,Ože- govićianum““ u Senju imade se početkom škoiske godine 1917-18 poprimiti više plaćevnih pitomačkih mjesta. Upozoruju se roditelji odnos- no skrbnici, koji žele svoju djecu smjestiti u taj zavod, da se za pobliže upute izvole obratiti na poipisano ravnateljstvo. — Ravnateljstvo »Ože- govićicnuma«, Senj. Povišenje iznosa vojničke potpore. Po previšnjem je odobrenju stupila na snagu nova naredba o vojničkim potporama. Povišenje je iznosa počelo danom 16. ovog mjeseca. Dnevna se je potpora povisila na sva mje- sta u Austriji, i to za pojedinu osobu na K 1 i 60 para, u većim gradovima na K 1 i 80 p., a u Beču na K 2. Sve to bez obzira na dobu o- soba, bila djeca ili starci. Dotična će vlast sama odrediti ovu povi- šicu, s toga ne treba nikome upravljati novu molbu. Ko pak nije primao potporu, a ima pravo da prima, vlada obećaje da će ju svak primiti dojdućeg septembra. Povišen je i doprinos za najam kuće. Ko ima pravo na potporu radi sina, ili muža ili oca, ili brata, naime radi hranitelja a bio je odbiven do sada i ne primao potpore, ima pravo, da prijavi ovaj svoj zahtjev iznova na dotičnu vlast, na povjerenstvo, na poglavarstvo. Po ovoj uovoj naredbi, dobiva potporu svaka supruga vojnika i djeca (zakonita i ne zakonita), makar da se dotični vojnik nije niti brinuo za uzdržavanje, niti uzdržavao svoju ženu i djecu prije nego je otišao u vojništvo, Dan že- nidbe nije odlučan. To znači, da od sada moraju dobiti potporu i one supruge, koje su prije rata živile od svoje vlastite zaslužbe, od svojih vla- stitih prihoda, makar ti prihodi bili i tako visoki, da se može reći, da je žena živjela od svojih prihoda, a nikako od prihoda svoga muža. Svaka žena i svako dijete vojnika treba da učini prijavu za potporu, koju po novoj naredbi moraju dobiti, bez obzira na imanje muža. Takogjer »neudate žene« dobivaju od 1. ovog mjeseca potporu. To su one ženske, koje imaju svog nevjenčanog muža, vjerenika, s kime živu u kućanstvu, ili na njegovom dobru, ili gdje bilo na njegov trošak ili odgovornost, bilo to, da su ugovorili prije rata ili u ratu ali sva- kako prije nego je dotičnik otišao u vojništvo. Takovih slučajeva imade dosta, osobito kod se- ljaka, gdje su sami ili bez radnih sila, te im neudate žene rade na biću, kao da su udate. Jednako dobivaju potporu i djeca ovih neuda- tih žena. Ove neudale žene moraju neposredno po- slije 16. ov. mi. dobiti potporu, ali za to valja da na Poglavarstvo izjave svoje odnosaje, jer oblast ne zna za sve slučajeve neudatih žena. One neudate žene, koje su toliko dobivale, prije nego im je narečeni muž otišao u vojnike, da im nije ništa rrebalo od prihoda narečenog muža, take ne mogu tražiti potpore. Ovih slu- čajeva kod nas gotovo i nema. Nu, ako je dobit ovih žena bila mala, tud im ipak pripada potpuna potpora, kako i ostalim osobama, koje živu u zajedničkom kućanstvu muža, tako njegovim roditeljima, djeci, udate ili neudate žene. Neudata žena ima dokazati, da je živjela u zajednici sa svojim narečenim mužem, prije nego je on otišao u vojništvo, i to s razloga, da je ženidba bila nemoguća radi neprevidljivih uzroka ili bilo kojih zapreka, A to će se dokazati na ovaj način: ili prijava obadvojice, da će se uzeti, ili pisma, dopisnice muža, koje piše narečenoj ženi, ili pisma drugih ljudi, u kojim se spominje zajednica, ili dekret skrbništva rogjene djece, i Br. 465 ? ako je narečeni muž otac djece i njegovo im spomenuto u dekretu, Napokon kao dokaz dos je, da to posvjedoče svjedoci ili susjed ili rogiaci Roditelji i nezakonita djeca, koji nijesu ži vjeli u zajednici sa sinom, odnosno sa nezak nitim ocem, imaju primiti potporu. Dvostruku potporu ima primiti osoba, koj je trajno nesposobna za rad, ako je ona sa živjela s dotičnim vojnikom, kao žena bez dje ili majka sama, ili otac sam. To se ima do zati svjedočbozu liječnika. Do sada nije bilo utoka, kad bi molba potporu bila odbivena. Izvješća davale su opći i oružnici poglavarstu. Sada pristoji stranci prav priziva kroz 60 dana, dva mjeseca, iza odbive: prijave za potporu. Pravo priziva se može up trebiti, ako je_molba odbivena ili ako je manj svota dana ili ako je koji član ispušten ili bij što, čim se stranke nalaze povrijegjene u svo pravu državne potpore. Austrijski državljani u Hrvatskoj-Slavoniji u Bosni i u Ugarskoj dobivaju K 1.80; u ino! zemstvu (Njemačkoj, Bugarskoj, Turskoj, Švaj carskoj, Nizozemskoj i u drugim neutralnim ze. mljama) dobivaju 2 K na glavu dnevno. Gradska kronika. Zavjetna procesija. | ove će se go. dine u Nedjelju po Maloj Gospi, dne 9. septem. bra, prirediti zavjetna procesija za mir u omi. ljelo Svetište Gospe od Milosrgja. Uputit će se iz stolne Crkve na 7 ura u jutro, a vodit će ie presvij. i prep. Biskup Dr. Josip vit, Marčelić Odlikovanja. Njegovo Veličanstvo u. dostojalo se je podijeliti razna odlikovanja sli. jedećim svećenicima dubrovačke biskupije : preč, Dn. Jozu vit. Crnici, kanoniku i Ćć. k. vojnom superioru komturski Križ Reda Frana Josipa; — preč. Dn. Ivu Ferranti, poč. kanoniku i grad. skom dušobrižniku viteški Križ Frana Josipa; — vič, župnicima Dn. Baru Antica u Lastovu i Dn. Ivu Kinkela u Janjini zlatni Križ za zaslu- ge s krunom; — vlč. gg. O. Evangjelisti Braj- noviću, franjevcu u Rožatu, Dn. Niku Fantelle, žup. pomoćniku, u Lastovu, Dn. Mihu Franko. viću u Smokovljanima, Dn. Antunu Kriletiću, župniku u Maudaljeni, Dn. Jozu Prodanu, žup- niku u Čilipima, Dun. Lovru Totiću u Mokošici i č. M. Bernardi Rath, starješinici Zavoda Čč, Službenica Milosrgja na Pilama ratni Križ za civilne zasluge Ill. razreda. Srdačno čestitamo ! Cesar Karlo kao mladi nadvoj. voda u Dubrovniku, »Smotra Dalmatin- ska« u broju od 14. o. mj. donosi pod ovim na- slovom u podlisku, potpisom »K.«, zanosan, pjes- ničkim duhom opojeni opis o boravku Njegova| Veličanstva Ćesara i Kralja našega Karla l. u na- šem staroslavnom gradu, kad je nazad deset go- dina ovdje prebivao kao mladi nadvojvoda sa svo- jom majkom, Nj. ć.ik. Visosti Prejasnom Nad- vojvotkinjom Marijom Jozefom. Pobožnost u Svetištu Gospe od Milosrgja. Od 31. ovog mjeseca dg 8 sep- tembra obdržavat će se u spomenutom Svetištu Devetnica prebl. Gospe, da bi nam od Boga isprosila mir. Kroz sve devet dana bit će sv. misa u 6 sati, a druga odmah poslije ove. — Popodne bit će sv. Krunica i blagoslov sa pje- vanim litanijama u 642 sati. Na blagdan Male Gospe bit će prva sv. misa-pjevana u 9'a sati u jutro. Druga sve- čana u 8 sati. Preko ove bit će i prigodna pro- povijed. Ostale sv. mise slijedit će jedna za dru- gom. Zadnja će početi u 9 sati. 10. Ambrozije Skaprlenda ni 21. o. mj. preminuo je u ovdješnjem franjevač- kom samostanu »Male Braće«. Blago i tiho živio, blago i tiho preselio se u vječnost. Njegov rad malo je komu poznat izvan samostanskih zidina, a to je razumljivo, jer po- kojnik u skromnosti svojoj, isticanja nije volio, za reklame nije znao. Kroz više od četrdeset godina on je sebe posvetio i svoje snage fra- njevačkom podmladku što kao magister stege, što kao učitelj novak&4. Tu je on uložio najbolji dio sebe, ustrajno, oduševljeno. Veliki broj nje- govih učenika neće moći a da se njega ne sjele pravim pietetom i harnosti. O, Ambrozije rodio se je u dubrovačkoj Rijeci godine 1834, u selu Čajkovići. U Italiji je izučio nauke, a od godine 1860, imađemo ga u našem gradu. Ponizan, vrlo skroman, šutljiv, lju- bitelj sabratosti i samoće, strog sa sobom, skru- polozni vršitelj svojih dužnosti: ta su ga svojstva Ja. Vječni mu pokoj ! Redoviti otvor škola, Kako sino u g prošlom broju zagovarali, opća je želja bila, da bi se sve škole ove godine kasnije otvorile, pr- vim oktobra, na korist roditelja i djece, a na- dasve onih, koji djecu u gradu uzdržavaju. od kuće bi se bol ranili i svojim u baštini i pri berbi grožgja ia rienog Čujemo, da molbama i željama nije udo: voljeno. Po lome će se škole otvoriti redovito kao svake godine.