CRVENA HRVATS PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZAINOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Ra CA NA at PASSA NA a PAS Boj za Jadran. Na zadnjoj konferenciji glavnih držav- nika ententinih vlasti u Londonu nastojao je svim silama ministar Pašić, da se uvaže srpske aspiracije na Jadran, nu izgleda, da se je konferencija stavila sasvim na stranu talijanskog ministra Sonnina, da je naime zauzela stajalište, da se talijansko-srpske že- lje imaju uopće izlučiti iz zajedničkog rat- nog cilja Entente, te smatrati privatnim po- slom izmegju ltalije i Srbije. Kakve pak želje i osnove o našem Jadranu imaju Talijanci, jasno se vidi i iz jednog pisma, što ga je zapovjednik tali- janske mornarice, poglavica mornaričnog stožera, admiral Thaon di Revel upravio amerikancu Whitnay Warren, a ovaj ga po- slao »Westminster Gazetti«. Admiral u tom pismu piše : »Mi se borimo za naše, jedinstvo. Trst i Trento dveri su našega doma. Jedno i drugo zaposjeo je neprijatelj, te nam za- prečuje, da ih zatvorimo. Ne oslobodimo li sada našu zemlju, ne ćemo to više nika- da moći. Mi ćemo se boriti dok god bu- de Talijana, koji se mogu boriti. Što je Trst i Trento na kopnu, to je Jadran za nas na moru. Plućna su dva krila Italije Tirensko more i Jadran. Italija nema na Jadranu luke, koje bi bile za moderne ratne lagje dosta velike i duboke, dok Austro-Ugarska iz Kotora i Pulja vlada Jadranom do Krfa. Mi ne vo- dimo osvajalački rat(!?). Mi se borimo da istjeramo nametnike iz naše kuće, koji su se tamo ugnijezdili, kada smo mi još bili djeca. Nastojanja Italije slažu se u svakom pogledu s ratnim ciljevima Ujedinjenih Dr- žava. Unija mogla bi biti mirovni sudac iz- megju dviju civilizacije. Ili potisnuti latinsku kulturu, pustivši Jadran u rukama barbara, ili potisnuti germansko-hrvatsku kulturu, ko- ja je daleko prodrla preko postavljenih granica.« Nama su poznate i od prije ove aspi- racije Talijana na hrvatski Jadran, kao i onako fini izrazi o nama Hrvatima. Drugo pak pitanje, hoće li se ove ta- U podmornici. Od dra. A. pi. Mčria. (Svršetak). Sad pogledah kroz periskop. Kroz oko pod- mornice, Najprije se razočarah; ništa se bolje ne vidi nego jednim dobrim dalekozorom. Vidim, kako oko nas plove brodovi i čamci; iza nas plovi pažljivo i oprezno naš brod pratioc. To je jedan veliki parni čamac, koji ima zadaću, da ostale brodove drži daleko od podmornice, dok ova vježba i da u slučaju nesreće odmah do- zove pomoć, Pomoću povećala, koje se može u periskop umetnuti, mogu se posve tačno proma. trati brodovi, a to je dandanas, kad je Engleška protupravno oboružala svoje parobrode, od nes procijenjive važnosti za podmornicu, koja navaljuje. Podmornica se ponovno spušta, Iznenada prekrije se površina zrcala za promatranje zele- nim velom. Objektiv je pod vodom. Cijev vidje-, lica se je »utopila«, kako glasi stručni izraz Ništa, osim brođa pratioca, ne izdaje ostalim, nad vodom plovećim brodovima, prisutnost pod- mornice. Mi se opet polagano dižemo, već vi- dimo ozdo svjetlozelenii površinu mora, još je- dan časak i nestalo je zelenog vela; jasuo i ta- čno odrazuju se opet brodovi i more. = Zapovjednik mi je zatim rastumačio pri- pe s. ALEN NASADA, tunen matte RST A JEO atta A i eaten JEG IA DO Pet JEO tE RER EA JEP tom lijanske želje ispuniti. Deset žestokih a be- zuspješnih ofensiva nije ih moglo opame: titi niti im izbiti iz glave pustolovne osno- ve, pak su sada upregli sve sile, svoje i savezničke, jeda li uspiju. Ali kao da se i u ovom jedanaestom ofensivom dobru ne nadaju, pa se već utječu otkrilju Entente i amerikanske Unije. Naši junaci, koji su do sad činili ču- desa na Soči, neće — tvrdo se ufamo — ni od sad malaksati. Nego i poslije rata, kad Jadran ostane hrvatski, vodit će se boj za to naše more, pa je pametno da se već sada na taj bu- dući boj pripravimo. U tom smislu donosi »Oester. Rund- schau« iz pera baruna Chlumetzky članak, u kojem se u glavnom veli; ,Glavna je naša zadaća, da kujemo oružje za budući boj na Jadran, koji će započeti u doba mira. Naši narodi krvarili su na Soči i u Arbaniji za naš slobodan put na more. Zato treba našim borcima, kad se vrate kući, spa- siti njihovo sveto pravo, da im more osta- ne vrelom zaslužbe. Naročito se to tiče Dalmacije, koja je tako teško stradala u ovom ratu i čiji se sinovi za svoje more bore na Soči kao junaci. Treba nastojati, da gospodarske rane, koje će nanijeti da- našnji strašni rat, ne osjeti barem buduća generacija.« Pisac nadalje predlaže povolj- nije željezničke veze s Dalmacijom, koje će znamenita industrijalna središta _ približiti moru, osnivanje nautičkih škola i brigu za nove vrsne pomorske kapetane. Nadalje čim veće prodiranje trgovačke flote. Pisac upozoruje, koliko je Italija nastojala oko svoje trgovačke flote, da tako zagospodari na Jadranu. Treba podizati čim više luka u Dalmaciji i pobrinuti se za što bolje pro- metne prilike u zemlji. Ovome svemu bi se lako pomoglo osnivanjem jednog po- sebnog resorta. Poduprto posebnim mor- naričkim osjećajem moglo bi ovo ministar- stvo razviti blagosloveni rad za našu oba- lu, za naš položaj na Jadranu, te za važ- nost naše države na moru i prema tome uopće u megjunarodnom položaju, a naro- čito za čitavo naše gospodarstvo. prave, koje poduzimaju podmornice prije i za vrijeme navale, Ja se opet spustih, bolje »otpu- zah« dolje i promatram žilave i stasite mornare kod njihovog posla. Torpedni oficir vodi me okolo i pokazuje mi uzane, stotinama aparata još više stiješnjene prostore. U prostoru za torpede opa- žam tri malena lonca. Na moje pitanje, razja- šnjuje mi oficir, da je to kuhinja. No, to je zbilja kuhinja za lilipartance. U ta tri lončića, koji se električno griju, kuha se hrana za čas- nike i momčad, naravno samo konserve, jer ni- šta drugo nemaju ovi podmorski ljudi, pa makar i nekoliko tjedana ostali na debelom moru u lovu za »masnim« parobrodima. Stoga je uvijek velika slava, ako se na ovakovom uhvaćenom brodu nagje nešto, što nije konservisano, kao primjerice perad, svinje i ostali slatki zalogaji. Ovakove stvari nesmiju se »otpremiti« zajedno sa brodom — u dubinu. Nalazi se iu i nekakav prostor za pranje; no torpedni časnik žuri se dometnuti: »Tu se ne pere; nemamo dosta slatke vode«, Radi toga i podmornička vojska, kad se vraća sa kakvog duljeg puta, me izgleda baš salonski, U luci je druga stvar. Tu se onda kite i opravljaju, Već smo nekoliko sati pod vodom, a nema mi traga, da se je zrak i malo pokvario, Zrak nije ni malo gori nego na drugom kojem bro- du, a ma svaki način je bolji, nego li u ku- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. aSSA MA et PAG SAA PSA U DUBROVNIKU, i. SEPTEMBRA 1917. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU Ruska državna konferencija. Na 27. augusta otvorena je u Moskvi ru- ska državna konferencija. Konferenciji je uče- stvovalo 2500 delegata; megju njima 488 čla- nova dume, 110 predstavnika seljaka, 229 pred- stavnika radničkog i vojničkog vijeća čitave Ru- sije, 147 odaslanika gradskih zastupstva, 118 zastupnika saveza zemstva i gradova, 150 čla- nova industrijskih zavoda i banka, 313 pred- stavnika udruge, 156 udruženja po zvanju. — Na otvor konferencije došli su pod vodstvom Kerenskoga ministar za unutrašnje poslove Ak- sentijev, ministar financija Nekrasov, ministar poljoprivrede Cemov, i ministar za ishranu Pje- ščonov. Po ulicama starog glavnog grada vlada živahno kretanje, a osobito blizu velike opere, gdje se je sastala konferencija. Svijet se je dr- žao posvema mirno. Radi uznemirujućih glaso- va, koji su se dan prije pronosili, da bi moglo doći do nemira, vojni je guverner moskovski poduzeo opsežne mjere za održanje reda. Ko- njanička su odjeljenja opkolila kazalište na či- jim su ulazima bile straže. Kerenski je počeo svoj govor s izjavom, da je vlada u Moskvu sazvala gragjane velike slo- bodne zemlje ne radi političkih rasprava ili pro- tresanja stranačkih stvari, već da im otvoreno kaže istinu o tome, što otadžbina očekuje i kako je u ovaj čas otadžbini teško. Ovo je pak vlada učinila, da se ni jedan gragjanin kasnije ne iz- vinjava, da nije znao pravog stanja države. Onda je Kerenski nastavio. Svaki će se pokušaj, da se konferencija iskoristi u svrhu, kako bi se napalo na narodnu revolucijonarnu vlast, što je utjelovljena u privremenoj vladi, prigušiti bez smilovanja ognjem i mačem. Varaju se oni, koji drže, da je došao čas, da se obori revolucio- narna vlast, te neka se čuvaju, jer se naš auto- ritet osniva na neograničenom povjerenju naroda i milijuna vojnika, koji nas brane protiv nje- mačke najezde. Za tim su govorili ministar unutrašnjih po- slova, pa ministar financija Nekrasov o ruskim financijama. »Novoje Vremja« pozdravlja državnu kon- ferenciju, kao zadnju nađu u spas države, List daje očajnu sliku položaja, upućuje na ozbiljne dogagjaje na fronti Rige, na uzbunu u Finskoj, na izjavu Viničenkovu, da u ukrajinskoj vladi sjede četiri germanotilska člana, — u kratko da državi prijeti rasulo. Iz Petrograda javljaju, da su boljševiki htjeli upotrebiti moskovskn državnu konferenciju, da izazovu nemire. Ministar je unutrašnjosti izdao proglas, u kom je naredio, da se svako smeta- nje mira ima prigušiti svim raspoloživim sred- hinji kakvog velikog hotela. Meni su oni »mi- risi« oduvjek omraženi bili. Samo barograf po- kazuje znatno pojačanje zračnog tlaka, koje se time tumači, što su mnogi strojevi tjerani zgus- nutim zrakom, koji onda strujenjem naravno po- većava zračni tlak u podmornici. Ali to se ni najmanje osjeća. Samo kad je brod izronio, upozorio me je torpedni oficir, da otvorim usta, jer premda se zaklopac na tornju veoma pola- gano i pažljivo otvara, ipak bi se moglo dogo- diti, da čovjeku uslijed naglog sniženja zračnog tlaka, pukne bubnjić u ušima, ako drži usta za- tvorena. | zbilja mi je zazvonilo i zašumilo u ušima, kad su otvorili zaklopac na tornju. Nato sam prešao na brod pratilac, da i iz- vana promotrim zaronjivanje podmornice. Zapo- vjednik naloži: »Naglo spuštajl« Sve živo skoči kroz luknju u brod, teški poklopac se naglo za- tvori, još nekoliko trenutaka i već pišti istisnuti zrak, podmornica se nagne naprijed i u tren oka već je pod vodom. Cijeli je manevar trajao za- čudno kratko vrijeme, tek nekoliko sekunada. Pe- riskop već reže glatku površinu vode, ostavlja- jući za sobom malen, ali dobro vidljiv trag. Iza toga se cijev vidjelica poče pomalo da diže, pa- luba broda izdigla se nad površinu, s tornja se slijeva val vode, i već je cijela podmornica iz- ronula, To mora da je veoma neugodan prizor za maoge i mnoge kapetane parobroda. Ovaj ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZPOPUST RUKOPISI SE NEVRAĆ JU.LISTOVI JU SE ta stvima. Moskovski načelnik grada pozvao je voj- nicu da čini svoju dužnost. Socijalni revoluci- jomarci i socijalistički centralni odbori pozvaše radnike, neka ostanu mirni. Općeniti štrajk, kako su ga boljševiki naumili, nije doduše buknuo, ali se položaj smatra vrlo ozbiljnim. Papina akcija za mir. Iz Rima se preko Ženeve javlja, da se u vatikanskim krugovima još uvijek pouzdano ria- daju u uspjeh papine note. Kako se saznaje, sastavile su dvije vlade vatikanu upit, gleđe nie- kih objašnjenja u pitanju mirovne note. Kako se iz pouzdanog vrela saznaje, da sigurno ne pri- pada ni jedna od tih vlada grupi centralnih vlasti Organ Vatikana »Osservatore Romano« javlja, da je engleška vlada, čim je primila papinu notu, saopćila svetoj stolici, da će »vlada Njegova brit- skog Veličanstva predloge pretresati s najvećom i najozbiljnijom pozornošću. Prvi će odgovor na svoju notu dobiti papa, kako pišu pariški listovi, iz Wachingtona. Po- četkom bi se rujna imao uručiti papi engleskim posredovanjem tekst odgovora, što će ga staviti Sonnino prema uputama Lloyd Georgea i Ribota. Nizozemski je list »Anti-Oorlograad« dobio iz Londona od lorda Courteny of Peneith brzo- jav, u komu ovaj zove papinu notu »izvrsnom« te izrazuje čvrsto uvjerenje, da će potanji odgo- govori zaraćenih vlada na notu dobro djelovati u pravcu prema miru. Nadalje je dobio »Anti- Oorlograad« obavijest, da i konservativni list »Yorkshise Post« zove papinsku notu »odlučnim korakom naprijed prema miru.« »Neue Ziricher Zeitung« javlja iz Rima: Prvo iznenagjenje prema papinoj noti prošlo je. Položaj je odregjen. Cijela je Italija, osim slu- žbenih socijalista i katoličkih stranaka, proti pa- pinom pokušaju. Papina nota smatra se doku- mentom pokušanja spašenja Austro-Ugarske. Untu- trašnji joj je položaj zamršen, pa je mir njoj nuž- niji nego kojoj drugoj zemlji. Mir na bazi pa- pinih prijedloga momentano bi bio povoljan po centralne vlasti, a Austro-ugarska bi bila na od uništenja, koje je glavni cilj Italije. Uop- će sa zavišću primaju u Italiju svaki glas papin- skog suvereniteta. Kako javlja »Corriere della Sera«, vojnička komanda je poduzela najoštrije korake proti onim katoličkim listovima, koji se služe papinom no- tom za propagandu, koja umanjuje oduševljenje četa. »Corriere di Friuli« pisala je, da vojnicima na fronti pripada dužnost, da poslušaju papine riječi i svrše rat. Radi toga joj je zabranjeno daljnje izlaženje. utisak je i onda snažan, ako podmornica ni ne- ma neprijateljskih nakuna. Pred ovim prizorom osjeti se strahopošto- vanje pred čovjekovim ženijem, hoji je i nijemim stanovnicima mora otkrio njihove najskrovitije tajne, te ih je svojom tehnikom upotrijebio u svoje svrhe. Sedam ima čudesa na svijetu, a kad bi se ovima htjelo pridodati još i osmo, to bi mogla biti samo podmornica, jer nema takvog djela, ljudskom rukom gragjenoga, koje bi sa- državalo toliki bezbroj zamršenih pojedinosti i koje bi se ujedno tako lako dalo upravljati, kao jedna moderna podmornica. Prebrza mi se čini vožnja kući. Ovaj utisak će mi ostati nezaboravan. Brod, časnici, momčad, bezprikorno vrše svoju službu, na njih se mo- žemo pouzdati. Tek nakon rata doznati ćemo o djelima naših podmornica i tek tada ćemo upo- znati, što su naši hrabri mornari učinili sa svo. jim podmornicama, koje su na početku rata bile posve nesavršeno oružje, bile su male, neugledne i istrošene. Tebi, hrabri »U X.« želim zahvalnim srcem na tvojim putevima, koji su puni opa- snosti, mnogo sreće i sjajan uspjeh. Svaki ne- prijateljski parobrod, što ga potopiš, znači korak napretka prema cilju, kojega već svi narodi silno žele: prema miru! # aličteteč io