Str. 2. Kod Verduna su ogorčene borbe na istočnoj o0- bali Maase. Oboreno je 19 let:ča. Na ruskom ratištu Rusi su uzmakli 70 kim. sjevero-istočno od Rige i popalili na uzmaku sva sela. Nijemci ih progone jugozapadno od Mitave. Ruski izvidnički odjeli na više_su mjesta bačeni s Dwine. Broj zarobljenika iz bitke kod Rige usta- movljen. je na 8900. — Plijen iznosi : 325 topo- va, od toga jedna trećina teških, više do vrha na- ih malih vlakova, mnogo pionirskog oru- gja, streljiva i hrane, mnogo teretnih auta i dru-|, gih vozila za čete. U području Ocne suzbijene su navale Rusa i Rumunja uz velike gubitke po njih. Na macedonskom bojištu bili su manji okr- šaji izmegju Ochride i Prespe, a istočno od Var- dara topnička djelatnost. Na zapadnom ratištu vodili su se artilje- rijski bojevi na flandrijskoj fronti ; na Aisni i u Champagni bila je živahnija borbena djelatnost. Novi zakon o vojnim potporama. U broju 645 od 25/VIIl. o. g. donijeli smo ukoliko smo onda mogli točnije suštinu nove naredbe o vojnim pripomoćima. Pošto nova na- redba znatan dio pučanstva zanima, pa nam se često mnogi obraćaju raznim upitima, moleći nas za razjašnjenja i informacije, stoga smo se po- . brinuli za cjelovito točno izvješće 0 novom za- konu od 27. Jula 1917 |. d. z. br. 313 o vojnim pripomoćima, koji je stupio u krepost danom 1. augusta 1917. Taj novi zakon odregjuje u glavnome sli- Svaka osoba može, ako postoje predpo- stavke & 2, tražiti vojnu pripomoć za mobilizo- vane vojnike austrijske državljane, koji se nala- ze u aktivnoj službi, na temelju vojne dužnosti ili takogjer dobrovoljci, a ne pripadaju vojničkom zvanju. Isto pravo imaju i oni, koji su pozvani na vojničku radnju. : Po novom zakonu isključene su od pripo- moći one osobe, koje uživaju vojno obiteljske pristojbine (kao djeca i supruge časnika i pod- časnika) Po novom zakonu imaju pravo na pripo- moć sve osobe, čije je izdržavanje ovisilo o za- radi ili dohotku pozvariika u času kad je isti nastupio vojnu službu, te ako ova zarada usli- jed saziva sasvim prestaje ili se u toliko sma- njiva, da nije više dostatna za uzdržavanje osobe, koja traži pripomoć. Vlastita zarada osobe, koja traži pripomoć, ne isključuje pravo na pripomoć. Ali ako sazva- nik ili osoba, što ima da primi pripomoć, steče naknadno kakav imetak, da se tim prihodom može potpuno uzdržavati, tada prestaje pravo na pri- pomoć. To isto vrijedi i za naknadne dohotke iz rentovnih prava. Kao radni dohodak smatra . se takogjer i prihod gospodarstva, obrta, ili koje druge radnje. U smislu ovog zakona ima;u pravo na voj- nu pripomoć, bez obzira da li su prije zavisili glede uzdržavanja, sve osobe koje imaju napra- ma vojniku pravo na izdržavanje po općem gra- gjanskom zakoniku i prama njegovim predpo- stavkama. Državna pripomoć iznaša dnevno za svaku osobu u kotaru dubrovačkom K 1.60. Osobama, koje imaju .pravo na pripomoć, a koje su sa sazvanikom neposredno prije nje- gova odlaska živjele u zajedničkom kućanstvu, nadalje po svaki načiu supruzi i djeci pripada potpuna pripomoć, ostalim u tolikoj mjeri, u ko- liko ih je sazvanik pripomagao prije njegova od- laska pod barjak. quenza) latinskog i talijanskog jezika, koju je ka- tedru zapremao glasoviti dubrovčanin, profesor Faustin Gaglivfti (čit. Galjuf).* — Dne 14 maja 1806 ostavi Antun u 21. g. svog života milo svoje rodno mjesto i ode u Carigrad, gdje prispije ni 15. jula. Tu sazna on, da su Francuzi vojnički zapremili Dubrovnik na 28. maja sa malom če- tom, vogjenom od generala Lauristona. Antun Kaznačić u starim godinama sidio bi popodne na Pločama pri kafani pok. Knega (oca mnogopošt. O. Markolina Knega) i pušio bi iz čibuka. U našoj je književnosti poznat radi svo- kao što i radi humorističnih nje- govih pjesama. Bio je za više godina, a za doba upravitelja Arbanssa, mjesni školski upravitelj, i dječicu je ljubio i na dobro upućivao, a to uvi- jek s dobrim načinom, & siromahe bi opskrbio »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Što se tiče osoba, koje imaju pravo na iz- državanje (alimentaciju), a koje nijesu do sada primale od sazvanika pomoći ili u očito nadok- nadnoj mjeri, gripada im pripomoć u mjeri uta- načenoj od oblasti prama gospodarskim prilika- ma sazvanika, ako ima sudske razsude tada u mjeri te razsude. Pripomoć u mjeri faktične pomoći i ona u mjeri od suda utanačene elemenine ima se po- visiti za 50%, u koliko je saziv pod barjak, do- tično sudbeno odmjerenje slijedilo prije |, au- gusta 1916. U nijednom slučaju ne smije se prekoračiti jediustvena stavka. Pak i da je uzdržavanje ovi« | silo od radnog dohotka više sazvanika, pripc-. moć ne smije nadmašiti odregjenu mjeru. | Samo tada, ako je osoba, što traži pripo-| moć, živjela sama sa sazvanikom u zajedničkom kućanstvu, a da je trajno nesposobna za zaradu, pripada joj pripomoć u dvostrukoj mjeri, ako , dokaže putem liječničke svjedočbe potvrgjene od kotarskog liječnika. Svim osobama, koje imaju pravo na vojnu pripomoć, a koje su u času, kad je sazvanik stu pio pod barjak, živjele sa istim u zajedničkom kućanstvu, pripada ukupna pripomoć u najve- ćem iznosu od 12 Kr. dnevno. Pravo na pripomoć počimlje od dana, kad je sazvanik stupio pod barjak i traje za sve ono vrijeme, kroz koje je on uslijed vojne službe spri- ječen da se bavi kojom gragjanskom zaradom. Ako sazvanik dezertira ili bude sudbeno osugjen na tešku tamnicu ili težu kaznu, prestaje pravo na pripomoć. Ako sazvanik biva otpušten iz službe sa najmanje 20%, umanjene sposobnosti za zaradu, dokazom da je prouzrokovana uslijed vojničke službe, ili ako naknadno nastane slično sma- njenje, pritiče pravo na pripomoć za vrijeme tra- janja rata i još: šest mjeseca nakon rata, ali sa- mo utoliko, ukoliko prije nije slijedilo zakonito novo uregjenje vojne opskrbe. Isto vrijedi za sve slučajeve ako je sazva- nik poginuo u kreševu ili ga je iza kreševa ne- stalo ili ako umre uslijed ozlede dobivene u voj- ničkoj službi, ili uslijed bolesti prouzrokovane, ili pogoršane vojnom službom. Iznosi vojnih pripomoći ne mogu se pod- vrći ovrsi (plijenidbi). Zairažba pripomoći ima se prijavljivati na općinu redovitog boravišta. Prijavljivati može sazvani vojnik i osobe, koje imaju pravo na pripomoć. Podnesci prikazani poslije dva mjeseca, od- kad je sazvani vojnik bio otpušten ili šest mje- seci nakon njegove smrti ili kada ga je nestalo, imaju se odbiti bez daljnjeg postupka. Ako se provedeni izvidi o prijavi kose sa podatcima stranke, tako da bi odluka povjeren- stva mogla biti za stranku nepovoljna, mogu se ti izvidi predočiti stranci, da se owa izjavi i pruži protudokaze. Proti odlukama kot. pripomoćnog povje- renstva prost je utok na Zemaljsko prip. povje- renstvo u Zadru u roku od 60 dana putem kot. pripomoćnog povjerenstva. Povjerenstvo nema nikakva upliva u po- gledu razdioba pripomoći megju osobama koji- ma biva doznačena pripomoć. Isplaćeni iznosi u ime vojne pripomoći ne vraćaju se, ali kad jedna osoba pridiže pripo- moć i nadalje, a pozvanik se je povratio, ili kad koji član obitelji umre, steče neodvisnu prehra- nu, bude unovačen itd., to se mora odmah javiti općinskom upraviteljstvu, jer kad pripomoćnom povjerenstvu to dogje do znanja, bit će predan dižavnom odvjetništvu radi prevare. Sve povišice dosadašnjih pripomoći bit će provedene s ureda. Samo ako se radi o zatražbama za povi- šenje dosada primanih pripomoći i to u dvostru- koj mjeri — kako je prije rečeno, koje osobe za to imaju pravo — ili ako se radi o zatrožbama osoba, kojima dosada nije priticala pripomoć, to se mora prijaviti općini. Pri odmjerenju s ureda povišica isplaćenih |* kao predujam od poreznih ureda, povjerenstvo će naknadno doznačili iznos što spada za raz- doblje od 1 do 15/VIll. 1917. * s * Ovom prigodom se upozoruju osobe, koje imaju pravo tražiti pripomoć, da se prijavu samo općinskom upraviteljstvu svoga boravišta, jer ono samo ima upute, a da se ne daju zavaravati od kakovih nadripisara ili inih drugih osoba, ko- jima nije ni iz daleka poznat zakon. Naši dopisi. Iz Rijeke Dubrovačke. (Pokornička procesija za mir.) Prošle su- bote na dan Male Gospe bila je kod nas u župi Rožat veličanstvena pokornička procesija za mir, te zdravlje Nj. Veličanstvo i naših hrabrih voj- nika i što skoriji njihov povratak. Procesija se je uputila u 6 sati popodne iz crkve samostana Franjevaca preko izvora Rijeke do kapele BI. D. Marije u Čempresati u Komocu. Tu je naš že- potk č. O. A. Pavelin držao slovo, a zatim su slijedile letanije BI. Gospe, koje su lijepo ispjevale mjesne pjevačice Trećoredice i Kćeri Marijine. Procesiju su uzveličali i vojnici, koje je mjesno Zapovjedništvo rado poslalo na molbu ovdješnjeg župnika. Puno je naroda sli- jedilo procesiju bosih nogu, sa uzdasima i su- zama na očima, žarko moleći za svoje mile i drage na bojnom polju. Bože ih uslišil — Učesnik. Razne vijesti. Saziv austrijske zastupničke kuće. Presjednik ausirijske zastupničke kuće dr. Gross sazvao je kuću na zasjedanje u utorak dne 25 o. mj. Odmah u početku imat će kuća riješiti važnih zadaća. Na dnevnom su redu iz- vješća raznih odbora, kao odbora. za socijalno osiguranje, obrtnog odbora te raznih diugih od- bora, kao i pravosugje zakonske osnove vlade. Vlada će predložiti kući budgelni provizorij. Umrla bugarska kraljica. Bugarska kraljica Eleonora preminula je na- kon kratke bolesti 12 o. mj. Ona je druga žena kralja Ferdinanda, a potječe iz kuće Reuss. Ostavka francuske vlade. Francuski ministar predsjednik Ribot pre- dao je ostavku vlade u ruke presjedniku repu- blike. Poincarć pregovarao je sa obim presjed- nicima komora, a poslije toga povjerio sastav pove vlade Ribotu, koji je ponudu i primio. Kad Ribotu nije uspjelo, da sastavi novu vladu, presjednik Poincarč pozvao je k sebi do- sadašnjeg ministra vojnog Painleve-a i povjerio mu sastav kabineta. Paiuleve je sebi pridržao rok za odgovor do uveče. »Az Est« javlja iz Ženeve: Ako bi Painleve otklonio sastav novog kabineta, istupiće na po- vršinu Viviani i Briand. Domaće vijesti. Hrvatska Država“, U Zagrebu je počeo izlazit novi list »Hrvatska Država« kao gla- silo Starčevićeve stranke prava. Stoji na stano- vištu deklaracije južnoslavenskoga kluba u Beču i izjave Starčevićeve stranke prava. Uvodnik veli: »Konačni je cilj političkoga rada starčevićanstva: uspostava starodrevne hrvatske narodne države na teritoriju od Soče i Bjelaka pa sve tamo do Drine i Zemuna na istoku, a u toj državi pot- puna ravnopravnost za svakoga sina našega na- roda, zvao se on Hrvat, Slovenac ili Srbin. Mi- slimo kod toga na ravnopravnost ne samo geo- grafsku, privatno-pravnu, — jer takvu u moder- noj državi treba da im svaki čovjek bez obzira na svoju nacijonalnu, vjersku i državnu pripad- nost, — nego pravo na ravnopravnost javno- pravnu-političku«. List izlazi svaki rađni dan, a stoji mjeseč- no K 3:50, do konca ove godine K 14. Odlikovanje. Pišu nam iz Zadra, da je pom. kapetan g. Ljubomir Mateljau, iz Orebića, sada zastavnik ć. i k. ratne mornarice, odlikovan zlatnim križem za zasluge na vrpci kolajne hra- brosti sa mačevima, u priznanje hrabrog vršenja službe pred neprijateljem. Čestitamo ! Skuparinski doplatak pučkim učiteljima. U pretprošlom smo broju izvje- šćujući o odluci Zemaljskog Odbora glede sku- parinskog doplatka zaslužnom našem pučkom učiteljtsvu, zamjerili radi neznatnog odmjerenja u ovo teško doba prekomjerne skupoće, što nam odasvuđa odobravaju i razne novine podupiru, navodeći naše umjesne primjedbe. Čitamo u »Našem Jedinstvu«, da je uči- teljstvo benkovačkog kotara na skupštini u Ben- kovcu dne 4. o. mj. odlučilo, da odbiju skupa- rinski doplatak onakav kolik je odregjen, te da svoju odluku pošalju Zem. Odboru u Zadar i Učiteljskom Savezu. isti list bilježi, prema svojim informacijama, da će i učiteljstvo Kotora, Hvara, Šibenika i Za- dra takogjer odbiti doznačeni im »masni« sku- parinski doplatak. Koncem ovog mjeseca bit će u Spljetu o tome skupština učiteljstva sviju dalmatinskih kotara. : Čitulje, U Jelsi je preminuo, u 70.0j godini života, g. Luka Daučević. Pokojnik, za- služni borac još za vrijeme narodnoga prepo- | roda, bio je megju prvim, zborom i tvorom, Izgledan rodoljub, poštenjak i harakter. U Popovićima (Konavlima) preminula je, nakon kratke bolesti, u 46.0j godini života, ggja. wi Luce Bronzan, vrijedna i krjeposna domaćica, su- pruga ondješnjeg posjednika g. Vlaha Bronzana, a majka pom. kapetana g. Iva i g. Pera. Bila im laka ljubljena rodna gruda, a ucvi- jeljenim naše saučešće. 04, periodični list za- ed. obavljesnog ureda za ratne zarobljenike. Primili smo 1. i 2. broj ovog informativnog ča- sopisa na njemačkom jeziku, što ga izdava za- Mia Br. 468 jednički obavijesni ured za ratne zarobljenike u Beču, sa bogatim sadižajem i svakojakim zani- mivim vijestima, koje se tiču naših zarobljenika u inostranstvu. 3 Pogotovo bi ovaj časopis imao interesovati one vlasti, na koje se općinstvo najviše obraća upitima o sudbini onih te se nalaze daleko u tugjoj zemlji kao ratni zarobljenici, internisani itd. Za šire pak naše općinstvo bio bi ovaj ča- sopis od velikog interesa kad bi se izdavao i ua hrvatskom jeziku, stoga preporučamo pomenu- tom obavijesnom uređu, da bi ovo uvažio, a u vlastitom interesu svoga djelovanja. Razne domaće vijesti. Javlja nam Ravnateljstvo Pošta, da je ponovno dozvoljen promet proste listovne pošte sa poštanskim ute- dima Bukovine: Breaza, Brodina, Czernowitz I., Czudya, Dorna-Kandreny, Dorna-Watra, Falkeu, Fundul-Moldavi, Iswor, Jakobeny, Kirlibaba, Mol- dawa Buk, Ober-Wikov, Pojanastamju, Pozotitta, Saletia, Storonetz-Butilla, Straza Buk, Szypot- Canerale, Uscie-Putilla, Waschkontz a. Cz. i Wi- znitz a. Cz. — Osim toga sa pošt. uredom Dorna- Kandreny pripušten je takogjer novčani promet i služba preporuke. — Nadalje je sa poštanskim uredima Bu- kovine Dorna-Vatra i Pozoritta bio ponovno pri- pušten novčani i listovni promet u potpunom opsegu, a sa poštanskim -uredom Moldanisch- Banilla samo promet obične listovne pošte. — U ckolinu Vukovara u Srijem prispjelo je 100 djece iz Česke; djecu su lijepo pričekali i porazmjestili po raznim stanovima za više sedmica. — Na vijest, da bi u Hrvatskoj još primili veći broj dalmatinske djece, na hranu i svu opstirbu, iz same Milne se je odmah prijavilo okolo 400 muške i ženske djece. To je dobro i pohvalno, ali — kako već primjetisno — po- kudno je što se i u tom pogledu nije niti oba- zrelo na južnu našu pokrajinu. Kao da kod nas i u Boki Kotorskoj sve pliva u svakom izobilju i raskošju!! Tako još prema Boki Kotorskoj, koja je najviše pretrpjela i strađala u ovom ratu. Ima li koga, da se za ovu pravednu stvar za- uzme ? — Prva grupa dalmatinske djece, što je pošla u Hrvatsku, namještena je u Djakovu i u Gorjanu. Djeca pišu kući, da im je posve do- bro; lijepo su pažena, čista, sita, probrane im hrane izobilja, pa ih vode i na zabave. — Zemaljski Odbor dalmatinski raspisao je natječaj na dvije pokrajinske štipendije za više obrtničke nauke, za šk. god. 1917-18., ra- spoložive iz zemalj. zaklade »Frano Josip l.«, od godišnjih 800:— K svaka, za najvrijednije izmegju siromašnih dalm. mladića, koji bi se posvetili višoj obrtničkoj naobrazbi. Jedna je od ovih štipendija namijenjena za mehaničko-tehni- čke nauke, a druga za gragjevnu struku, kod više obrtničke škole u Austriji ili u Zagrebu. Potanje u »Objavitelju Dalmatinskome«. ' Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem- plara upotrebljuju kod &.k. vojske i monarnice, a koje gatovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrsti uz najniže cijene kod prvo tvornice satova Hanns Konrad, ć.|k. dvorski nabavljač, Brix br. 1457 (Češka). Preporučamo stoga prije svake nabave, da na- ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra- šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje svakomu na zahtjev badava i franko; Gradska kronika. Zadušnioce. Prošlog ponedjelnika, pri odom obljetnice mučeničke smrti blagopokojnt esarice i Kraljice nam Jelisave, presvij. je bis kup dr. J. vit. Marčelić u stolnoj crkvi odslužio zadušnice za upokoj nje plemenite duše. Pri- sustvovali su predstavnici svih vojnih, autonom« nih i civilnih vlasti, škola i zavoda. Zatim je slijedilo u grčko-istočnoj crkvi i U izraelitskoj bogomolji. Zavjetna procesija. U nedjelju uju tro na 7 sati, kako smo najavili, bio je priregjet zavjetni ophod iz građa do svetišta BI. Gosp od Milosrgja u Lapadu, za što skoriji sretni mit Procesiji je učestvovalo veliko mnoštvo puča“ stva. Vidjeli smo i dosta naroda iz bliže okolic. Čitulje. Jutros smo primili tužnu vijest iz Drniša, da su ondje dneva 8. ov, mj. prem nule odlične naše sugragjanke, gospogja Mari Malvina Dorotka pl. Ehrenwall_rogjena Bonda i kći joj ggjica. Berta Dorotka pl. Eh all, Mrtvi ostanci pokojnica sahranjeni su dnev grobištu. a teško ucvijeljenom 4. 9. o. mj. na dmiškom Vječni im pokoj, g. Gjorgju, inžinjeru, sestrama | svojti naše boko saučešće. Završetak ljetnog vremena“ U lojdući ponedjeljak, aa 17. 0. mj., završuje novo »ljetno vrijeme«, koje je bilo započelo 16. aprila o. €.