onda će im uspjeti, da još one pojedine ostale tačke nesporazumka tako riješe, da se za svaki narod stvore zadovoljavajući životni uvjeti, tako da se na taj način onemogući povratak ovakve katastrofe naroda. Samo na ovakim pretpostav- kama može se osnovati trajni mir, — mir, koji će omogućiti, da se ljudsko društvo duševno pri- bližuje i da gospodarstvo nanovo procvate. Ovo ozbiljno i iskreno osvjedočenje daje nam nade, da će i naši neprijatelji u papinskim idejama naći prikladnu podlogu, da se uz uvjete, koje bi duhu pravednosti i situacije Evrope odgovarale, približuju pripravama budućeg — trajnog mira. Carevinsko Vijeće. Zastupnička kuća je opet započela sjednice 95. ov. mj. Zastupnici su mnogobrojno došli. U govoru, kojim je otvorio sjednicu, spo- menuo je predsjednik Gross uz živahno povla- gjivanje kuće slavno oslobogjenje Istočne Gali- cije i Bukovine i sjajne odbrane neprijateljske premoći u jedanaestoj sočanskoj bitki, kojom je neprijatelju, kako se možemo tvrdo nadati, za uvijek zatvoren put u Trst. : Predsjednik se nada, da će se ovim uspje- sima prokrčiti pit kod neprijatelja razumije- vanju pravog ratnog položaja i spremnosti sre- "dišnjih vlasti na mir, pa da ćemo se bliže pri- maći toliko vruće žugjenom časnom miru. Zatim je ministar predsjednik Seidler dao izjavu, u kojoj je izjavio, da vlada nastoji, da utre puteve daljnjeg gospodarskog, kalturnog i političkog razvoja austrijske domovine. Vladin program je u prvom redu socijalno politički. Najpreče pitanje kod toga je problem pučke prehrane. Ovdje će se postupati bez ikakvog birokratizma u neprekidnom savezu sa parlamen- tom i pučanstvom, koje je srčanom uzdržlji- vošću u teškom vremenu zaslužilo potpuno pra- vo na ovakovo zbliženje. Ne u zadnjem redu imađemo zahvaliti svijeenom radništvu, da smo mogli održati i u pozadini svoje pozicije. U raščinjenju problema o prelazu ratnog gospodar- stva na mirovno gospodarstvo i retabliranje cije- lokupnog našeg gospodarskog života, najavljuje ministar predsjednik dalekosežnu akciju za iz- gradnju našeg vodnog gospodarstva. Ministar predsjednik nadalje navješćuje proslijegjenje po- državljenja privatnih željeznica. Kao daljnju za- dać smatra ustavno riješenje nagodbe sa Ugar- skom, kao i preustrojenje trgovačko-političkih od- nošaja sa inozemstvom, a osobito sa njemačkim carstvom. U razlaganju političkog dijela vladinog pro- grama izjavljuje ministar predsjednik, da će biti osnovna misao reforma ustava, koja će prove- sti princip temeljnim državnim zakonom zajam- ćene ravnopravnosti sviju narodnosti. Za čim se teži pri reviziji ustava, jest ojačanje države u unutrašnjosti i najuži savez sila, kojima ras- polaže u tako bogatoj mjeri. Najodlučnije su- zbija po tome vlada svaku ideologiju, koja je u protivnosti sa državom. Vlada stoji u svakom pogledu nepokolebivo na temelju austrijske dr- žavne misli, koja će se pobjedonosno održati pred cijelim svijetom, kako to vanjski položaj pokazuje. U pogledu vanjske politike ustanovljuje mi- nistar predsjednik, da je njezin temelj, sad kao i prije, vjernost prema našim saveznicima. Oni- ma, koji misle, da služe mirovnoj misli zadirki- van u savez centralnih vlasti, neka je rečeno, da će njihovo djelovanje imati samo tu poslje- dicu da nanovo pobudi kod naših neprijatelja skoro ugaslu vjeru u mogućnost poremećenja savezničkog odnošaja i time samo posredno produžiti trajanje rata. Zatim je dalje govorio o želji i pripravnosti Nj. Vel. na zaključenju mira i o akciji sv. Oca Pape. »Jaka Auslrija, u kojoj se dobro osjećaju svi narodi, biće najbolja garancija za trajni mir. Već zato težimo i za reformom ustava i zaio osugjuje vlada najodlučnije zabludu nekih stran- čara, koji misle, da spas Austrije imađu očeki- vati od inozemstva.« Ministar predsjednik izrazuje konačno usrd- mu želju za konačnim nutarnjim mirom, da se nebi najbolje naše sile više smrvile u narodnoj borbi i da domovina i u političkom smjeru iz sudbonosnog iskustva svjetskog rata proizlasi ne samo neoslabljena, već ojačana. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu nije ovih dana bilo osobitih dogaqjaja. Južni dio visoravni Banjšćice i brdo sv. Gabrijela stajalo je većinom u živa- huoj artiljerijskoj vatri. Neprijateljska izvidnička odijeljenja bila su odbijena. U odsječku Tonale i zapadno od Tolmina uhvaćeno je nekoliko zarobljenika. Zadnje je dane bila veoma živahna zrakoplovna djelatnost na Soči i izmegju ečav- i suganske doline. Još se upornije pronose glasovi o novoj, tal, ofensivi, uz jaču pomoć francu- i englešku. i »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Na istočnom ratištu uspjelo je njemačkim divizijama, da probiju ruske pozicije sjev. zap. od Jakobstadta u dobro pripravljenoj i snažno provedenoj navali. Neprijatelj, bačen prema ri- jeci, bio je prisiljen napustiti mostovnu glavu ma zapadnoj obali Dvine te pobjeći na istočnu obalu. Tako je Jakobstadt došao u njemačke ruke. Plijen iznosi 4000 zarobljenika i 50 topova. Zatim su Nijemci dostigli svuda Dvinu, od Li- wentola do Stockmanstola. Na jugoistočnom ratištu odbile su save- zničke čete kod ohridskog jezera fracuske navale. U predjelu Ikumbi potisnuti su Francuzi sa je- duog brda i raspršani. Inače na mjestima bila je umjerena topovska djelatnost. U Bukovini bila su odbijena neprijateljska izvidna odijeljenja. Južno od Serete prodrle su njemačke čete do u zadnje linije ruskih polo- žaja. Razorile su neprijateljske jarke i dovele nekoliko zarobljenika i strojnih pušaka. Na zapadnom ratištu navalilo je engleško pješaštvo na mnogo mjesta od Langemarche do Kollebrke, ali je bilo odbijeno. Na flandrijskoj obali bila je jaka artiljerijska borba. Tako i u više osječaka na Aisni, u Champagni i pred Verdunom. Engleški monitor bombardovao je Ostende i više puta pogodio katedralu baš preko ratne mise. Na istočnoj obali Maase bile su uspješne po Nijemce lokalne pješačke borbe. Zadnje su dane u punom jeku borbe s Englezima na većem dijelu fronte kod |perna. U noći od 25. rujna navalila je jaka eska- dra njemačkih mornaričkih zrakoplova s očitim dobrim uspjehom na utvrgjena mjesta i vojne i industrijske naprave na Humberu, kao i u po- dručju megju Scarboroughom i Bostonom. Opa- ženo mnogo požara i mnogo zgrada, gdje se ruše. Svi su se zrakoplovi, pored neprijateljske odbrane, vratili natrag bez ikakove štete i gubitka. Domaće vijesti. Hrvatski sabor. Dne 25. o. mj. na: stavljeno je zasjedanje hrvatskog sabora. Sjednici je predsjedao Dr. Medaković. Predsjednik je najprije dao izjavu o tome, zašto je sjednica bila odgogjena, navagjajući kao razlog audijenciju kod kralja. Nato je bio pre- nešen izvještaj predsjedništva o audijenciji kod kralja, te se o tome provela rasprava. U toj ra- spravi od strane opozicije sudjelovali su zastup- nici dr. Pavelić i Radić. Prigodom svojih prigo- vora dao je zastupnik Radić izjavu, radi koje ga je predsjednik oštro pozvao na red. Radićev pri- govor dao je povoda i banu, da se ng nj osvrne jer da bi ta izjava mogla biti tumačena, kao da su Hrvati nelojalni. Predsjednik se osvrnuo na prigovor pozdrava predsjedništva kralju. Podne- šeno je pet interpelacija i ova upita. Hrvatska vlada i prehrana Dal. maocije, Zagrebačke »Narodne Novine« javlja- ju: Neka ovdašnja glasila donijela su vijest o navodnom rezultatu vijećanja, koja su se održa- vala u Beču u pitanju opskrbe Dalmacije i Istre. Ovlašteni smo s nadležae strane na konstatira- nje, da ta vijest nije ispravna, jer su rasprave, koje će se još nastaviti, povjerljive naravi, te o njima uopće do sada nije izdano nikakovo služ- beno saopćenje. No već sada se može istaknuti, da hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada poznato svoje stanovište, da pomogne Dalmaciji i Istri, nije napustila, pa su se u tom okviru i kretale izjave vladinoga zastupnika kod bečkih rasprava, kr. banskog savjetnika d.ra Teodora Bošnjaka. Što je jednima dopušteno... Čitamo u »Nar. Listu«: Mnogi su nam se voj- nici tužili, da su, dolazeći doma na dopust, no- sili štogod hrane svojim gladnim obiteljima, ali da su im vlasti ma Senjskoj Rijeci sve to zapli- jenile i pače da su izgubili parobrod, pa morali dangubiti i trošiti novac ua Rijeci. Ovo je po- stupanje prema vojnicima i nehumanitarno i ne- pravedno. Taman ovih dana magjarski vojnički list javlja, da je magjarskim vojnicima dopušte- no, da nose kući iz zapremljenih područja 10 klg. mesa, 10 komada letuštega, 200 jaja, 10 klg. masti, 1 klg sira, 25 klg. sočiva i 100 klg. voća. To vrijedi za Ugarsku. Ali ako austrijski vojnik nosi kući bilo što preko ugarske granice, zausta- vit će ga i odnijet će mu. Je li to pravedno? Nevcljan vojnik poslije mnogo mjeseci stradanja nosi svojima kod kuće nešto i veseli se već u- naprijed, kako će ih obradovati, pa mu ni to nije dopušteno! Trebalo bi i ovu stvar čim prije urediti s magjarskim oblastima. Nedajmo se | Primamo iz učiteljskih krugova : Doznali smo, da je ma sjednici Uči. teljskog Saveza u Spljetu dne 23. o. mj. učitelj stvo jednoglasno zaključilo, da se ogorčenjem odbaci ratni doplatak udijeljen učiteljima od Ze- maljskog Odbora 138 o. g. jer isti uz ostalo ponizuje dostojanstvo učiteljskog zvanja, i na opću je štetu javne pouke. O tome stvoriše složuo oštri zaključak, kojeg će poslati Zem, Odboru kroz javnu štampu. Zahvaljujemo našim kolegama, koji su od- lučno i doslojanstveno digli se na obranu časli svog stališa i dokazali svijetu, da u najvećoj bijedi znađu braniti svoju čast. Svi učitelji i učiteljice držte se složno i pokažite da znate i u najvećoj bijedi braniti svoje dostojaustvo I — Na rečenom je sastanku u Spljetu jednogla3- no prihvaćen ovaj zaključak: »Učiteljstvo dalmatinsko sa ogorčenošću odbija odmjereni mu ratni doplatak od 10%, do- značen zaključkom! Zemaljskog Odbora dneva 13. VIII. 1917., kao besprimjernu i najvišu uvri- jedu čitavom stališu. Dostojanstvo ljudsko i svijest stuleška sile isto učiteljstvo, da javio poruči Zemaljskom Od- boru, kako će baš on — Zemaljski Odbor — ovim svojim postupkom natjerati učileljstvo, da odgovori onim mjerama, koje će biti pogubne za ono malo prosvjete, koju je narod crpio je- dino od svojih škola. Gladno učiteljstvo nije u stanju da dalje u ovim prilikama vrši svoje dužnosti, a onda, eto Zemaljskom Odboru, nek daje račun Bogu i narodu za svoj nehumanitarni i nepatriotični čin prema najpotrebitijem stališu našega naroda. U svome ogorčenju učiteljstvo žali samo da naše narodno prestavništvo nije na okupu, jer ga tješi uvjerenje, da ono nebi bilo nikad dozvolilo da baš narodno učiteljstvo mora biti prva žrtva, koju će skršiti ratna bijeda i nestašica. Učiteljstvo ovim završuje i više ne moli, već s pravom zahtijeva, da se i za nj u ratnom povišku uzme ona ista mjera, koju uživa dr- žavno činovništvo«. Svršetak konfinacija. Dalmatin- skom je namjesništvu ustupljena nadležnost, da riješi posao sviju iz Dalmacije, koji su bili in- ternisani odnosno konfinisani, da se čim prije povrate svojim kućama. Čitulja. U ponedjeljak je preminuo na Grudi u Konavlima čestiti starac g. Vuko Glavić pok. Iva, ć. k. poštansko-bizojavni majstor u m., u 78.0j godini života. Vječni mu pokoj, a ucvijeljenim naše sa- učešće. Hrvatska knjižara u Sarajevu. U Sarajevu otvorena je. ovih dana prva hrvatska knjižara, koja će specijalno držati hrvatske knji- ge, a doskora će urediti odio za srpsku, slo- vensku, bugarsku i drugu slavensku literaturu. Tim se razlikuje od drugih sarajevskih knjižara, što je kod njih do sada većim dijelom bivalo njemačkih knjiga, po koja hrvatska, a drugih slavenskih skoro nikako. Poduzeće će imati na skladištu sve čestite hrvatske knjige, a i same će izdavati u vlastitoj nakladi po koju dobru stvar, kako je već i počela. Karte za duhan u Bosni. Od 1. oktobra moći će se duhan kupovati samo na karte i to dnevno 10 cigareta ili na dva dana jedan paketić od 25 grama i to samo pušači, niko ispod 16 godina, a ženske samo uz liječničku potvrdu, da moraju pušiti. Razne domaće vijesti. Uslijed o- vlaštenja ministarstva za bogoštovlje i mastavu, pokrajinsko školsko vijeće doznačilo je zemalj- skom odboru za budžetnu godinu 1916-17 K 300.000 za podizanje pučkog školstva u Dal- maciji. — Prošlog petka u 3% sata jutra osjetio se je u Zadru jak odulji potres. Upravitelj drž. gimnazije u Kotoru, g. Vilim Gross, imenovan je upravit. drž. gimna- zije s nastavnim hrv. jezikom u Zadru. — U zaposjednutom području Srbije otvo- reni su za privatni poštanski promet ć. i k. €- tapni pošt. uredi Il. razreda Kamenica (Kreis Valjevo), Velika Plana i Veliko Orašje. Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzom- plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koje satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrsti nz najniže cijene kod prve tvornice satova Hanns Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Brdx br. 1457 (Češka). Preporučamo stoga prije svako nabave, da na- ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra- šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje svakomu na zahtjev badava i franko. Gradska kronika. Pastirski pohod u Lapadu. Da- nas, prigodom svečanosti Sv. Mihajla, zaštitnika Gruža i Lapada, presvijetli je biskup obavio pa- stirski pohod i dijelio Sv. Krizmu u crkvi Sv. Mihajla u Lapadu. Lična vijest, Prošlog je utorka prispio naš odlični sugragjanio, Ni. Preuzv. dalm. Na- mjesnik izv. sl, Niko barun Nardelli, član Go- spodske Kuće. Nakon par dana ovdješnjeg bo- ravka otišao je na svoj posjed, u svoju villu na Trstenome kod Gruža. Vojne odlikovanje. GC. Tomo Sam. bugnach, auditor odlikovan je zla- tnim križem za zasluge sa krunom ma vrpci kolajne hrabrosti, u priznanje odličnog službo- vanja u posebnoj službi. Čestitamo ! Br. 650 Čitulja. Stiže nam jutros iz Spljeta tu- žna vijest, da je ondje preminuo g. kap. Vicko Miletić, zapovjednik dubrovačkog parobroda »Orjen«, vrsan i zaslužan pomorac. Vječni mu pokoj, a ucvijelienoj udovi, si- novima i svojti naše saučešće. Imenovanje upravitelja dubro- vačkog gimnazije. Profesor drž. gimna- zije u Kotoru, šk. savjetnik g. Bernard Lazzari, rodom iz Boke Kotorske, imenovan je upravi- teljeni ovdješnje drž. realne gimnazije. Gradnja hotela i sanatorija u Srebrnome. Jedno češko društvo — kako smo u svoje doba izvijestili — živo se je za- interesovalo, da bi na divnom položaju uz more u dubrovačkoj Župi, u Srebrnome, podiglo ve- liki hotel, sanatorij i kupalište, o čemu nam je bilo poslalo lijepi prospekat o morskoj kupelji Srebrnom kraj sela Brašine, sa ondješnjim foto- grafskim snimkama. Ova je namisao naišla na dobar odaziv ta- ko, da je rečeno društvo već kupilo u Srebrno- me, uz samo more, veliko i vrlo zgodno zemljište. Gradnjom će se maravno započeti kad u mirno doba nastanu odgovarajuće prilike. Dru- štvo se pak nada, da će moći sagraditi i više modernih svratišta i kupališta, što se po sadaš- njem odazivu nadamo da će se i ostvariti. To će koliko Župi toliko i našem gradu donijeti znatne koristi, napretka i unapregjenja. Stvar će po sebi zaiskivati i vezu električnog tramvaja, što će se, uhvamo, s vremenom i to oživotvoriti, u općem interesu cijele naše Župe. Na otvoru škola. Otvor škola prospe u gradu svake godine silesiju novaca. U početku učenici i učenice vrve po dućanima, da kupe, što im za školu treba. I tome nema prigovora, jer ko želi postići svrhu, treba da namakne za to i potrebita sredstva. Ali danas ne živemo u normalnim vreme- nima. Cijene su svemu favolozao poskočile, pa i samim školskim potrepštinama. Zato bi trebalo ove što je moguće više ograničiti. Za bolje ra- zumijevanje, jedan matematički primjer: U gimna- ziju, nautiku, preparandiju i trgovačku školu u- pisat će se minimum tri stotine učenika i uče- nica. Svaki od njih izmegju ostaloga treba da kupi komadić sapuna da se pere i staklenku cr- nila da piše. Mali komadić sapuna, da bi ga od jednom proždro, kad bi bio za jelo, zapada 5 kruna, a staklenka crnila 1 krunu. To bi trošak za 300 učenika, za sami sapun i crnilo, iznosio ravnih 1800 kruna. A gdje je sve ostalo?! Zamo- lili bi za to školske vlasti, da ograniče što je moguće više broj zadaćnica, crtanaka, pisanaka, bilježnica, a osobito potrepštine za ženski ručni rad. Zadaća bi se mogla svaki put izraditi i na malim letacima, koji bi se mogli dati učenicima, od čistih listova, koji su od prošlih godina ostali u zadaćnicama, a koji i onako idu u štetu. U pučkim pak školama, mogli bi zadaće raditi i na svojim pločicama. Za ručni rad, moglo bi se na- rediti učenicama, da donesu iz doma poderano odijelo, bječve i slično, samo da je čisto, pa ne- ka zakrpavaju i uče kako se to radi. Uvjereni smo, da će uvigjavnost i roditelj- ska skrb učitelja i učiteljica ma svim školama, tome doći ususret, a tim će tužnim roditeljima u ova teška vremena prištediti tisuće i tisuće kruna. Megjusobno potpomaganje i štednja, najbo- lji je patriotski rad u vremenu koje preživljujemo. Konocerat u »Općinskoj kafani«. Vojua muzika ć. k. Ldst. Inft. Baona. VI./37., pod ravnanjem kapelnika g. V. Rahe, priregjuje sutra u Nedjelju u »Opitaraj kafani« koncerat u dobrotvorne svrhe, Početak na 6 i po sati uveče, Program je slijedeći : 1.) Gercsec: »Marsche Triomphale«. — 2.) Raha: »Emilija«, ouvertura, — s) Waldteufel : »Dotores«, valčik. — 4.) Thomas: Romanca iz op. »Mignon«. — 5.) Bizet: »Carmen«, pot- ourri. — 6.) Zajc: »Večer na Savi«, pjesma. — .) Smetana:: Posiesija iz op. »Prodana nevjesta«. — 8.) Kalman: »Dorfkinder«, valčik. — 9.) Puccini: »Madame Butterfly«, velika fantazija. — 10.) Zajc: »U boj«, koračnica iz op. »Zrinjski«. Dubrovnik bez notara, Čuju se tužbe, da naš grad od nazad nekoliko vremena nema niti jednoga ć. k, bilježnika. Do koga je, neka providi, Nautička škola. Školska god. 1917.-18. u mjesnoj ć. k. nautičkoj školi započet će na 3. oktobra svečanom službom Božjom, koja će biti u zavodskoj crkvi Sv, Vlaha toga dana u 8 sati pr. podne. Redovito poučavanje počet će u četvr- tak 4. oktobra. Upisivanje učenika bilo je jučer dne 28. i danas 29. septembra od 9-12 sati pr, p. Prijamni i popravni ispiti bit će dne 1. i 2, oktobra u 8 sati prije podne. ,