onda će im uspjeti, da još one pojedine ostale
tačke nesporazumka tako riješe, da se za svaki
narod stvore zadovoljavajući životni uvjeti, tako
da se na taj način onemogući povratak ovakve
katastrofe naroda. Samo na ovakim pretpostav-
kama može se osnovati trajni mir, — mir, koji
će omogućiti, da se ljudsko društvo duševno pri-
bližuje i da gospodarstvo nanovo procvate. Ovo
ozbiljno i iskreno osvjedočenje daje nam nade,
da će i naši neprijatelji u papinskim idejama
naći prikladnu podlogu, da se uz uvjete, koje bi
duhu pravednosti i situacije Evrope odgovarale,
približuju pripravama budućeg — trajnog mira.

Carevinsko Vijeće.

Zastupnička kuća je opet započela sjednice
95. ov. mj. Zastupnici su mnogobrojno došli.

U govoru, kojim je otvorio sjednicu, spo-
menuo je predsjednik Gross uz živahno povla-
gjivanje kuće slavno oslobogjenje Istočne Gali-
cije i Bukovine i sjajne odbrane neprijateljske
premoći u jedanaestoj sočanskoj bitki, kojom je
neprijatelju, kako se možemo tvrdo nadati, za
uvijek zatvoren put u Trst. :

Predsjednik se nada, da će se ovim uspje-
sima prokrčiti pit kod neprijatelja razumije-
vanju pravog ratnog položaja i spremnosti sre-

"dišnjih vlasti na mir, pa da ćemo se bliže pri-
maći toliko vruće žugjenom časnom miru.

Zatim je ministar predsjednik Seidler dao
izjavu, u kojoj je izjavio, da vlada nastoji, da
utre puteve daljnjeg gospodarskog, kalturnog i
političkog razvoja austrijske domovine. Vladin
program je u prvom redu socijalno politički.

Najpreče pitanje kod toga je problem pučke
prehrane. Ovdje će se postupati bez ikakvog
birokratizma u neprekidnom savezu sa parlamen-
tom i pučanstvom, koje je srčanom uzdržlji-
vošću u teškom vremenu zaslužilo potpuno pra-
vo na ovakovo zbliženje. Ne u zadnjem redu
imađemo zahvaliti svijeenom radništvu, da smo
mogli održati i u pozadini svoje pozicije. U
raščinjenju problema o prelazu ratnog gospodar-
stva na mirovno gospodarstvo i retabliranje cije-
lokupnog našeg gospodarskog života, najavljuje
ministar predsjednik dalekosežnu akciju za iz-
gradnju našeg vodnog gospodarstva. Ministar
predsjednik nadalje navješćuje proslijegjenje po-
državljenja privatnih željeznica. Kao daljnju za-
dać smatra ustavno riješenje nagodbe sa Ugar-
skom, kao i preustrojenje trgovačko-političkih od-
nošaja sa inozemstvom, a osobito sa njemačkim
carstvom.

U razlaganju političkog dijela vladinog pro-
grama izjavljuje ministar predsjednik, da će biti
osnovna misao reforma ustava, koja će prove-
sti princip temeljnim državnim zakonom zajam-
ćene ravnopravnosti sviju narodnosti. Za čim
se teži pri reviziji ustava, jest ojačanje države
u unutrašnjosti i najuži savez sila, kojima ras-
polaže u tako bogatoj mjeri. Najodlučnije su-
zbija po tome vlada svaku ideologiju, koja je
u protivnosti sa državom. Vlada stoji u svakom
pogledu nepokolebivo na temelju austrijske dr-
žavne misli, koja će se pobjedonosno održati
pred cijelim svijetom, kako to vanjski položaj
pokazuje.

U pogledu vanjske politike ustanovljuje mi-
nistar predsjednik, da je njezin temelj, sad kao
i prije, vjernost prema našim saveznicima. Oni-
ma, koji misle, da služe mirovnoj misli zadirki-
van u savez centralnih vlasti, neka je rečeno,
da će njihovo djelovanje imati samo tu poslje-
dicu da nanovo pobudi kod naših neprijatelja
skoro ugaslu vjeru u mogućnost poremećenja
savezničkog odnošaja i time samo posredno
produžiti trajanje rata.

Zatim je dalje govorio o želji i pripravnosti Nj.
Vel. na zaključenju mira i o akciji sv. Oca Pape.

»Jaka Auslrija, u kojoj se dobro osjećaju
svi narodi, biće najbolja garancija za trajni mir.
Već zato težimo i za reformom ustava i zaio
osugjuje vlada najodlučnije zabludu nekih stran-
čara, koji misle, da spas Austrije imađu očeki-
vati od inozemstva.«

Ministar predsjednik izrazuje konačno usrd-
mu želju za konačnim nutarnjim mirom, da se
nebi najbolje naše sile više smrvile u narodnoj
borbi i da domovina i u političkom smjeru iz
sudbonosnog iskustva svjetskog rata proizlasi
ne samo neoslabljena, već ojačana.

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu nije ovih dana bilo
osobitih dogaqjaja. Južni dio visoravni Banjšćice
i brdo sv. Gabrijela stajalo je većinom u živa-
huoj artiljerijskoj vatri. Neprijateljska izvidnička
odijeljenja bila su odbijena. U odsječku Tonale
i zapadno od Tolmina uhvaćeno je nekoliko
zarobljenika. Zadnje je dane bila veoma živahna
zrakoplovna djelatnost na Soči i izmegju ečav-
i suganske doline.

Još se upornije pronose glasovi o novoj,
tal, ofensivi, uz jaču pomoć francu-
i englešku.

i

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Na istočnom ratištu uspjelo je njemačkim
divizijama, da probiju ruske pozicije sjev. zap.
od Jakobstadta u dobro pripravljenoj i snažno
provedenoj navali. Neprijatelj, bačen prema ri-
jeci, bio je prisiljen napustiti mostovnu glavu
ma zapadnoj obali Dvine te pobjeći na istočnu
obalu. Tako je Jakobstadt došao u njemačke
ruke. Plijen iznosi 4000 zarobljenika i 50 topova.
Zatim su Nijemci dostigli svuda Dvinu, od Li-
wentola do Stockmanstola.

Na jugoistočnom ratištu odbile su save-
zničke čete kod ohridskog jezera fracuske navale.
U predjelu Ikumbi potisnuti su Francuzi sa je-
duog brda i raspršani. Inače na mjestima bila je
umjerena topovska djelatnost.

U Bukovini bila su odbijena neprijateljska
izvidna odijeljenja. Južno od Serete prodrle su
njemačke čete do u zadnje linije ruskih polo-
žaja. Razorile su neprijateljske jarke i dovele
nekoliko zarobljenika i strojnih pušaka.

Na zapadnom ratištu navalilo je engleško
pješaštvo na mnogo mjesta od Langemarche do
Kollebrke, ali je bilo odbijeno. Na flandrijskoj
obali bila je jaka artiljerijska borba. Tako i u
više osječaka na Aisni, u Champagni i pred
Verdunom. Engleški monitor bombardovao je
Ostende i više puta pogodio katedralu baš preko
ratne mise. Na istočnoj obali Maase bile su
uspješne po Nijemce lokalne pješačke borbe.
Zadnje su dane u punom jeku borbe s Englezima
na većem dijelu fronte kod |perna.

U noći od 25. rujna navalila je jaka eska-
dra njemačkih mornaričkih zrakoplova s očitim
dobrim uspjehom na utvrgjena mjesta i vojne
i industrijske naprave na Humberu, kao i u po-
dručju megju Scarboroughom i Bostonom. Opa-
ženo mnogo požara i mnogo zgrada, gdje se
ruše. Svi su se zrakoplovi, pored neprijateljske
odbrane, vratili natrag bez ikakove štete i gubitka.

 

Domaće vijesti.

Hrvatski sabor. Dne 25. o. mj. na:
stavljeno je zasjedanje hrvatskog sabora.

Sjednici je predsjedao Dr. Medaković.

Predsjednik je najprije dao izjavu o tome,
zašto je sjednica bila odgogjena, navagjajući kao
razlog audijenciju kod kralja. Nato je bio pre-
nešen izvještaj predsjedništva o audijenciji kod
kralja, te se o tome provela rasprava. U toj ra-
spravi od strane opozicije sudjelovali su zastup-
nici dr. Pavelić i Radić. Prigodom svojih prigo-
vora dao je zastupnik Radić izjavu, radi koje ga
je predsjednik oštro pozvao na red. Radićev pri-
govor dao je povoda i banu, da se ng nj osvrne
jer da bi ta izjava mogla biti tumačena, kao da
su Hrvati nelojalni. Predsjednik se osvrnuo na
prigovor pozdrava predsjedništva kralju. Podne-
šeno je pet interpelacija i ova upita.

Hrvatska vlada i prehrana Dal.
maocije, Zagrebačke »Narodne Novine« javlja-
ju: Neka ovdašnja glasila donijela su vijest o
navodnom rezultatu vijećanja, koja su se održa-
vala u Beču u pitanju opskrbe Dalmacije i Istre.
Ovlašteni smo s nadležae strane na konstatira-
nje, da ta vijest nije ispravna, jer su rasprave,
koje će se još nastaviti, povjerljive naravi, te o
njima uopće do sada nije izdano nikakovo služ-
beno saopćenje. No već sada se može istaknuti,
da  hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada poznato
svoje stanovište, da pomogne Dalmaciji i Istri,
nije napustila, pa su se u tom okviru i kretale
izjave vladinoga zastupnika kod bečkih rasprava,
kr. banskog savjetnika d.ra Teodora Bošnjaka.

Što je jednima dopušteno...
Čitamo u »Nar. Listu«: Mnogi su nam se voj-
nici tužili, da su, dolazeći doma na dopust, no-
sili štogod hrane svojim gladnim obiteljima, ali
da su im vlasti ma Senjskoj Rijeci sve to zapli-
jenile i pače da su izgubili parobrod, pa morali
dangubiti i trošiti novac ua Rijeci. Ovo je po-
stupanje prema vojnicima i nehumanitarno i ne-
pravedno. Taman ovih dana magjarski vojnički
list javlja, da je magjarskim vojnicima dopušte-
no, da nose kući iz zapremljenih područja 10
klg. mesa, 10 komada letuštega, 200 jaja, 10 klg.
masti, 1 klg sira, 25 klg. sočiva i 100 klg. voća.
To vrijedi za Ugarsku. Ali ako austrijski vojnik
nosi kući bilo što preko ugarske granice, zausta-
vit će ga i odnijet će mu. Je li to pravedno?
Nevcljan vojnik poslije mnogo mjeseci stradanja
nosi svojima kod kuće nešto i veseli se već u-
naprijed, kako će ih obradovati, pa mu ni to
nije dopušteno! Trebalo bi i ovu stvar čim prije
urediti s magjarskim oblastima.

Nedajmo se | Primamo iz učiteljskih
krugova : Doznali smo, da je ma sjednici Uči.
teljskog Saveza u Spljetu dne 23. o. mj. učitelj
stvo jednoglasno zaključilo, da se ogorčenjem
odbaci ratni doplatak udijeljen učiteljima od Ze-
maljskog Odbora 138 o. g. jer isti uz ostalo
ponizuje dostojanstvo učiteljskog zvanja, i na
opću je štetu javne pouke. O tome stvoriše složuo
oštri zaključak, kojeg će poslati Zem, Odboru
kroz javnu štampu.

 

Zahvaljujemo našim kolegama, koji su od-
lučno i doslojanstveno digli se na obranu časli
svog stališa i dokazali svijetu, da u najvećoj
bijedi znađu braniti svoju čast.

Svi učitelji i učiteljice držte se složno i
pokažite da znate i u najvećoj bijedi braniti
svoje dostojaustvo I —

Na rečenom je sastanku u Spljetu jednogla3-
no prihvaćen ovaj zaključak:

»Učiteljstvo dalmatinsko sa ogorčenošću
odbija odmjereni mu ratni doplatak od 10%, do-
značen zaključkom! Zemaljskog Odbora dneva
13. VIII. 1917., kao besprimjernu i najvišu uvri-
jedu čitavom stališu.

Dostojanstvo ljudsko i svijest stuleška sile
isto učiteljstvo, da javio poruči Zemaljskom Od-
boru, kako će baš on — Zemaljski Odbor —
ovim svojim postupkom natjerati učileljstvo, da
odgovori onim mjerama, koje će biti pogubne
za ono malo prosvjete, koju je narod crpio je-
dino od svojih škola.

Gladno učiteljstvo nije u stanju da dalje
u ovim prilikama vrši svoje dužnosti, a onda,
eto Zemaljskom Odboru, nek daje račun Bogu
i narodu za svoj nehumanitarni i nepatriotični
čin prema najpotrebitijem stališu našega naroda.

U svome ogorčenju učiteljstvo žali samo
da naše narodno prestavništvo nije na okupu,
jer ga tješi uvjerenje, da ono nebi bilo nikad
dozvolilo da baš narodno učiteljstvo mora biti
prva žrtva, koju će skršiti ratna bijeda i nestašica.

Učiteljstvo ovim završuje i više ne moli,
već s pravom zahtijeva, da se i za nj u ratnom
povišku uzme ona ista mjera, koju uživa dr-
žavno činovništvo«.

Svršetak konfinacija. Dalmatin-
skom je namjesništvu ustupljena nadležnost, da
riješi posao sviju iz Dalmacije, koji su bili in-
ternisani odnosno konfinisani, da se čim prije
povrate svojim kućama.

Čitulja. U ponedjeljak je preminuo na
Grudi u Konavlima čestiti starac g. Vuko Glavić
pok. Iva, ć. k. poštansko-bizojavni majstor u m.,
u 78.0j godini života.

Vječni mu pokoj, a ucvijeljenim naše sa-
učešće.

Hrvatska knjižara u Sarajevu.
U Sarajevu otvorena je. ovih dana prva hrvatska
knjižara, koja će specijalno držati hrvatske knji-
ge, a doskora će urediti odio za srpsku, slo-
vensku, bugarsku i drugu slavensku literaturu.
Tim se razlikuje od drugih sarajevskih knjižara,
što je kod njih do sada većim dijelom bivalo
njemačkih knjiga, po koja hrvatska, a drugih
slavenskih skoro nikako. Poduzeće će imati na
skladištu sve čestite hrvatske knjige, a i same će
izdavati u vlastitoj nakladi po koju dobru stvar,
kako je već i počela.

Karte za duhan u Bosni. Od 1.
oktobra moći će se duhan kupovati samo na
karte i to dnevno 10 cigareta ili na dva dana
jedan paketić od 25 grama i to samo pušači,
niko ispod 16 godina, a ženske samo uz liječničku
potvrdu, da moraju pušiti.

Razne domaće vijesti. Uslijed o-
vlaštenja ministarstva za bogoštovlje i mastavu,
pokrajinsko školsko vijeće doznačilo je zemalj-
skom odboru za  budžetnu godinu 1916-17
K 300.000 za podizanje pučkog školstva u Dal-
maciji.

— Prošlog petka u 3% sata jutra osjetio
se je u Zadru jak odulji potres.

Upravitelj drž. gimnazije u Kotoru, g.
Vilim Gross, imenovan je upravit. drž. gimna-
zije s nastavnim hrv. jezikom u Zadru.

— U zaposjednutom području Srbije otvo-
reni su za privatni poštanski promet ć. i k. €-
tapni pošt. uredi Il. razreda Kamenica (Kreis
Valjevo), Velika Plana i Veliko Orašje.

Najviše vojničkih satova sa kožnatom orukvicom
i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzom-
plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koje
satovi najtočnije služe, može se imati najbolje vrsti
nz najniže cijene kod prve tvornice satova Hanns
Konrad, ć.ik. dvorski nabavljač, Brdx br. 1457
(Češka). Preporučamo stoga prije svako nabave, da na-
ručite jednom dopisnicom glavni cijenik satova, ukra-
šen sa mnogobrojnim slikama, koji rečena tvrtka šalje
svakomu na zahtjev badava i franko.

Gradska kronika.

Pastirski pohod u Lapadu. Da-
nas, prigodom svečanosti Sv. Mihajla, zaštitnika
Gruža i Lapada, presvijetli je biskup obavio pa-
stirski pohod i dijelio Sv. Krizmu u crkvi Sv.
Mihajla u Lapadu.

Lična vijest, Prošlog je utorka prispio
naš odlični sugragjanio, Ni. Preuzv. dalm.  Na-
mjesnik izv. sl, Niko barun Nardelli, član Go-
spodske Kuće. Nakon par dana ovdješnjeg bo-
ravka otišao je na svoj posjed, u svoju villu na
Trstenome kod Gruža.

Vojne odlikovanje. GC. Tomo Sam.
bugnach, auditor odlikovan je zla-
tnim križem za zasluge sa krunom ma vrpci
kolajne hrabrosti, u priznanje odličnog službo-
vanja u posebnoj službi. Čestitamo !

 

 

 

 

 

Br. 650

Čitulja. Stiže nam jutros iz Spljeta tu-
žna vijest, da je ondje preminuo g. kap. Vicko
Miletić, zapovjednik dubrovačkog parobroda
»Orjen«, vrsan i zaslužan pomorac.

Vječni mu pokoj, a ucvijelienoj udovi, si-
novima i svojti naše saučešće.

Imenovanje upravitelja dubro-
vačkog gimnazije. Profesor drž. gimna-
zije u Kotoru, šk. savjetnik g. Bernard Lazzari,
rodom iz Boke Kotorske, imenovan je upravi-
teljeni ovdješnje drž. realne gimnazije.

Gradnja hotela i sanatorija u
Srebrnome. Jedno češko društvo — kako
smo u svoje doba izvijestili — živo se je za-
interesovalo, da bi na divnom položaju uz more
u dubrovačkoj Župi, u Srebrnome, podiglo ve-
liki hotel, sanatorij i kupalište, o čemu nam je
bilo poslalo lijepi prospekat o morskoj kupelji
Srebrnom kraj sela Brašine, sa ondješnjim foto-
grafskim snimkama.

Ova je namisao naišla na dobar odaziv ta-
ko, da je rečeno društvo već kupilo u Srebrno-
me, uz samo more, veliko i vrlo zgodno zemljište.

Gradnjom će se maravno započeti kad u
mirno doba nastanu odgovarajuće prilike. Dru-
štvo se pak nada, da će moći sagraditi i više
modernih svratišta i kupališta, što se po sadaš-
njem odazivu nadamo da će se i ostvariti.

To će koliko Župi toliko i našem gradu
donijeti znatne koristi, napretka i unapregjenja.
Stvar će po sebi zaiskivati i vezu električnog
tramvaja, što će se, uhvamo, s vremenom i to
oživotvoriti, u općem interesu cijele naše Župe.

Na otvoru škola. Otvor škola prospe
u gradu svake godine silesiju novaca. U početku
učenici i učenice vrve po dućanima, da kupe,
što im za školu treba. I tome nema prigovora,
jer ko želi postići svrhu, treba da namakne za to
i potrebita sredstva.

Ali danas ne živemo u normalnim vreme-
nima. Cijene su svemu favolozao poskočile, pa
i samim školskim potrepštinama. Zato bi trebalo
ove što je moguće više ograničiti. Za bolje ra-
zumijevanje, jedan matematički primjer: U gimna-
ziju, nautiku, preparandiju i trgovačku školu u-
pisat će se minimum tri stotine učenika i uče-
nica. Svaki od njih izmegju ostaloga treba da
kupi komadić sapuna da se pere i staklenku cr-
nila da piše. Mali komadić sapuna, da bi ga od
jednom proždro, kad bi bio za jelo, zapada 5
kruna, a staklenka crnila 1 krunu. To bi trošak
za 300 učenika, za sami sapun i crnilo, iznosio
ravnih 1800 kruna. A gdje je sve ostalo?! Zamo-
lili bi za to školske vlasti, da ograniče što je
moguće više broj zadaćnica, crtanaka, pisanaka,
bilježnica, a osobito potrepštine za ženski ručni
rad. Zadaća bi se mogla svaki put izraditi i na
malim letacima, koji bi se mogli dati učenicima,
od čistih listova, koji su od prošlih godina ostali
u zadaćnicama, a koji i onako idu u štetu. U
pučkim pak školama, mogli bi zadaće raditi i na
svojim pločicama. Za ručni rad, moglo bi se na-
rediti učenicama, da donesu iz doma poderano
odijelo, bječve i slično, samo da je čisto, pa ne-
ka zakrpavaju i uče kako se to radi.

Uvjereni smo, da će uvigjavnost i roditelj-
ska skrb učitelja i učiteljica ma svim školama,
tome doći ususret, a tim će tužnim roditeljima
u ova teška vremena prištediti tisuće i tisuće
kruna. Megjusobno potpomaganje i štednja, najbo-
lji je patriotski rad u vremenu koje preživljujemo.

Konocerat u »Općinskoj kafani«.
Vojua muzika ć. k. Ldst. Inft. Baona. VI./37.,
pod ravnanjem kapelnika g. V. Rahe, priregjuje
sutra u Nedjelju u »Opitaraj kafani« koncerat
u dobrotvorne svrhe, Početak na 6 i po sati
uveče, Program je slijedeći :

1.) Gercsec: »Marsche Triomphale«. — 2.)
Raha: »Emilija«, ouvertura, — s) Waldteufel :
»Dotores«, valčik. — 4.) Thomas: Romanca iz
op. »Mignon«. — 5.) Bizet: »Carmen«, pot-
ourri. — 6.) Zajc: »Večer na Savi«, pjesma. —
.) Smetana:: Posiesija iz op. »Prodana nevjesta«.
— 8.) Kalman: »Dorfkinder«, valčik. — 9.)
Puccini: »Madame Butterfly«, velika fantazija.
— 10.) Zajc: »U boj«, koračnica iz op. »Zrinjski«.

Dubrovnik bez notara, Čuju se
tužbe, da naš grad od nazad nekoliko vremena
nema niti jednoga ć. k, bilježnika. Do koga je,
neka providi,

Nautička škola. Školska god. 1917.-18.
u mjesnoj ć. k. nautičkoj školi započet će na 3.
oktobra svečanom službom Božjom, koja će biti
u zavodskoj crkvi Sv, Vlaha toga dana u 8 sati
pr. podne. Redovito poučavanje počet će u četvr-
tak 4. oktobra.

Upisivanje učenika bilo je jučer dne 28. i
danas 29. septembra od 9-12 sati pr, p. Prijamni
i popravni ispiti bit će dne 1. i 2, oktobra u

8 sati prije podne.

,