PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU ADO ROJ TE og ASR et JA SAA Mt zast A IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. t RSA DA EA EA tn Kat Irm NA zašti DA PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- > , ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU \ ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEI kodna ata sm ReRAatnji Br. 65. U o 9 $ Političke borbe. Otkako je počelo zasjedati carevinsko vijeće u Beču, javljaju se s dana u dan sve ozbiljniji politički časovi: Programni govor novog ministra-predsjednika Dr. Sei- dlera nije nimalo zadovoljio zastupnike sla- P : venskih narodnosti, te oni zauzimlju sve| jedino u općoj slozi to jači protivnički položaj prema novoj vladi. A I tako dok se govori o časnom i traj- Za naše učiteljstvo. nom miru sa vanjskim neprijateljima, dotle. I odviše su poznate teške prilike, u kojima se ruši unutrnji mir. Za volju Nijemaca i se nalazimo. Bajoslovna skupoća ponajvećma je Madžara Dr. Seidler neće da ostupi od. udarila činovnike, koji osim svoje plate, nemaju dualističk : id iznad iedini | druge zarade, niti kakvog drugog izvora pre- ualističkog SJOG a priznade pojedinim | hrane. U taj broj spada i naše učiteljstvo pu- narodnostima njihova autonomna prava, već čkih škola. 'bi htio da ih zadovolji politikom mrvica. Uz svećenike učiteljstvo je majzasluženiji Najvećma je razjarilo češke zastupnike | faktor za narodnu i kulturnu dobrobit. Kod svih št di : šk o ž P di '| se naroda školama posvećuje najveća pažnja. 2 00 SN 9. OMED GEŽEVNO JANKO: TREĆŠO-| sma smo pride, da: vićima, heko.o€ i košika bom Češke na okružja u prilog tamošnjim | ge naši politički protivnici žrtvuju za svoje škole, Nijeracima. Borba se je ovog puta tako že- kako nastoje, da nagju sebi, što vrsnijih učitelj- stoko zapodjela, da bi lako mogla ugroziti; skih sila, pak ih bogato znadu, da nagrade. položaj novog kabineta Dr. Seidlera. Učiteljevanje je pravo žrtvovanje. Promislite Ideja federalizma gdje bi svi narodi čovjeka 5—6 sati dnevno da govori i viče sa ival : 4 odo lom | 59 do stotinu djece, da se brine oko njih u školi, uživali svoja prava pod slavnim žezlom a kod kuće, da se pripravlja za svoj rad, i noći Habsburgovaca, ne može još da prokrči gubi ispravljajući njihove zadaće! Ne treba isti- put, premda bi sada bio za to najzgodniji| cati, kako je to dosadno i teško, već je dosta čas. Ova nam pak politička borba jamči, da nije isključena mogućnost, da i ta ideja naglasiti, da učiteljevanje istroši brzo organizam, | a statistika potvrgjuje žalosnu činjenicu, da malo pobjedi možda i prije, nego li bi se inače očekivalo. učitelja dožive dugu starost. Naše učiteljstvo diljem pokrajine uvijek se , | je odlikovalo svojim samoprijegornim radom, i : U hrvatskoj pak javnosti još se naj- oduševljeno domovinskim idealima najvećma je življe disputira o deklaraciji jugoslaven- badilo narodnu svijest, pak i u najzabitnija se- skog kluba 30. maja. »Hrvatski Dnevnik«,| lija zajedno sa svećenikom jedino nosilo luč koji za tu izjavu najviše koplje lomi, konstatira, da je još zagonetno držanje Srba u Bosni, jer o deklaraciji još ništa u ka prava, a srpsko-hrvatska koalicija traži osivarenje hrvatskih ideala u ugarsko-hr- vatskoj zajednici. I tako ni ovi odlučni časovi ne mogu da nas nagju svih na okupu u radu za sretnu budućnost našeg hrvatskog naroda, premda bi morali dobro dazuvidimo, da je opći naš spas. ke AaLnSEGSrSD RAVA an JR ReRA Lan JE po kamp činovnike i priskrbila im razne polakšice, Istom nakon godinu i po rata — u martu 1915 — Ze- maljski se je Odbor ganuo na molbe i vapaje pučkog učiteljstva i odredio im ratni doplatak od 10% na plaću za jednu godinu, dočim je svim drugim činovnicima bio odregjen stalni rat- ni mjesečni doplatak. Druge pak ratne godine, dok je svima udi- jeljen veći ratni doplatak, Zemaljski Odbor našao je shodnim, da učiteljima uštine malo, da ne bi bio mastan kao prve godine ! | Odregjeno je 10%, ali samo na aktivna beriva tj. nema se to raču- nat i na stanarinu, i polovina ima se primit u oktobru, a druga polovina “u martu, odjednom bilo bi previše !! Zagazili smo evo u IV. ratnu godinu, okol- nosti sve teže, a učiteljima se opet doznačuje treći ratni doplatak isto od 10% u dva obroka : oktobra 1917 i marta 1918, ali opet sa uštipkom: ako su muž i žena i kći učitelji, onda se samo jednomu ima dati. Na ovo je učiteljstvo s pravom prosvjedovalo poznatom rezolucijom, koju ste donijeli u prošlom broju. Ovako postupanje ne može nego da još više ogorči i onako gorak učiteljski kruh, a sva se je javnost sablaznila. Pokrajinsko je novin- stvo bez razlike diglo svoj glas, zabrinuto za budućnost naših škola, našeg naraštaja, naše pučke prosvjete. Opravdane je made, da će sada i Zemalj- ski Odbor, koji znade da i svoje članove i sve svoje podregjene funkcionare nagradi, znati da udovolji već jednom i opravdanim zahtjevima ovog našeg zaslužnog faktora — pučkog učitelj- stva, a neće dopustiti, da učitelji ogorčeni izgu- be ljubav i zanos za školu, pak da vrsnije uči- teljske sile ostave školsko polje, a dadu se na drugi unosniji i zahvalniji posao. Od škola bez vrsnih sila male i nikakve koristi. Kakve budu naše škole — takova će biti i naša budućnost, zato dovikujemo ozbiljno : Videant consules ! —<ić. prosvjete. Tamo, gdje gospoda nikad ili rijetko i samo za kratak čas onako iz zabave znadu da zagju, učitelj i svećenik provode svoj život, kano žrtvu na oltaru Crkve i Domovine. Ko da sene javnosti ne rekoše, Kao najdublji razlog toj šutnji, čini mu se, da je obveza prema srpstvu i neka skepsa prema hrvatstvu, premda su Hrvati bili i bit će uvijek po- divi tim herojima ljubavi za narod naš. I naše je učiteljstvo vršilo tešku svoju službu pustljivi prema Srbima, nego su oni bili prema Hrvatima. radosno i ponosno da vrši kulturnu misiju, a ljubav puka bila mu je najveća nagrada, jer je već proverbijalna slaba i kukavna plaća pučkom učitelju. — Megjutim se prilike promjenile — i Muslimani su pak u Bosni s početka bili razdvojeni prema izjavi, ali sad su go- tovo svi za istu. Najoduševljenije se bore za ovu izjavu Slovenci, dok u Banovini puk nema čime, da se hrani, pak odkuda uči- telja da se sjeti, a po gradovima i okolici već pridružila joj se jedino Starčevićeva stran- je davno i u mirno doba tomu traga i spomena nestalo. Naše učiteljstvo uzdrži pokrajina, jer hoće da pučke škole ima u svojim rukama. Odmah na početku rata vlada se je pobrinula za svoje da zadovolji ovim naručbama vojničke uprave. Tkivo od papira dade se kao svaki drugi finiji tekstilni produkt ne samo bojadisati, nego i impregnirati, to jest učiniti nepromočivim. U tomu se je već toliko dotjeralo, da nevješt ne će se nikako dosjetiti, da ima pred sobom robu većinom od papira, već će misliti, da je od sa- moga pamuka, Evo kako se pravi takova roba : »Osnova«, to jest vanjski konac, taj je od otpadaka od prave robe, a »potka« ili nutarnji konac, koji se u osnovu umeće, taj je od sa. moga papira. Njemačka nas je u pogledu ove industrije već davno preskočila, dočim u nas počinju tek »pokušaji« sa dječjom robom, rubeninom i ogr- načima. Naprotiv kod Njemaca to je već tako propisano, i na cedulju se prima samo roba od papira. Ipak »nevolja je naučila Marka«, tako i u nas prilike su nas prisilile, da i mi slijedimo isti primjer, kao i u Njemačkoj. Do koji dan biće u Beču izložba obrtnog društva (»Gewerbe-Ve- rein«,) gdje će se vidjeti, kakvi se samo pred- meti dadu izraditi od papira: košulje, pletene malje, krovate, ove posljednje uz primjesu svile, Sve se to može lijepo prati, samo ne na pari. Osobito su lijepi hrapavi takovi fabrikati, kao nm. pr. tapiti, zavjese u majživljim bojama, Sve to ne izgleda da je od papira. Pa i odijela kondukterka bečkih tramwaya pravljena su od ta- kovog papira. Forme klobuka ženskih i ne pra- Odijelo od papira. Radi spriječenog uvažanja vune i pamuka bili smo prisiljeni tražiti nešto, što bi moglo na- knaditi te predmete, koji su nam od velike po+ trebe. Ima već dobrih tridesetak godina, da se je počelo misliti na papir kao zamjenu pamuka, ali ratne prilike pospiješiše duga istraživanja, koja bez rata bila bi ostala na — papiru. U posljednje vrijeme prave se nekoji fabrikati sa 100% papira. Najinteresantniji su produkti roba za odijela, koja se pravi od papira uz primjesu otpadaka od prave pamučne robe i to najviše starih, već meuporabivih odijela, a osobito od starih montura, kojih sada ima na pretek, Kad se tkivo od papira ispuni takovim otpacima, izgleda da je tkivo od prave negdašnje robe, se već radi od takovog tkiva, Vojničke čine se već isključivo od takovog papira. je olakotio izradbu odijela za milijune zarobljenika. Takova su odijela sasvim & zgodna. Takogjer na isti se način prave odijela za radnike po većim tvornicama. Od koje je ko- tisti to pronašašće, mogao se je svak uvjeriti, ko je posjetio u Austrijski proračun za g. 1917-18. Ministar financija podnio je zastupničkoj kući zakonsku osnovu proračuna za god. 1917. 18. Uzimajući u obzir sve neredovne prilike rat- nog vremena, sveukupni državni izdatak preli- minovan je sa 22,169 milijuna kruna. Od ovoga otpada 5360 kruna na trajne izdatke; 16.809 kru- na na prolazne izdatke. A.) Izdaci: U trajne izdatke računaju se kamati svih do sađa uzelih ratnih zajmova sa 1702 milijuna. ve se više nego od samog papira. Što se tiče trajanja, regbi da se ne će žaliti potrošeni novac za takove predmete, samo što im manjka ela- stičnosti. Jedini prigovor bio bi u pogledu mokrine, koja sigurno da takovim predmetima nešto više škodi, nego onim od pravog pamuka ili vune. Ali i tu se dade pomoći, jer ima načina, da se takove predmete impregnira, |. j. učini nepro- močivim. Dosta je spomenuti, da imo fabrikata od papira za pravljenje šatora. Cijena je takovim produktima niska, jedan metar zapada 6 do 8 kruna. Radničko odijelo zapada najviše 28 kruna. Eto s toga spravlja se velika budućnost fabrikatima od papira za prvo vrijeme nakon rata, kad se ne će moći još mi. sliti na uvoz vune. To će biti najcjenja odijela i najcjenja roba i tako će se barem manje imuć- niji moći usprkos prevelike skupoće odijevati pristojno. Novine donose slučaj sa nekom pjevačicom u Parizu, koja je pobudila zavist odličnih dama zbog izvanredno velikog i lijepog pera, koje je imala na klobuku. Mnoge su se dame intere- sovale za cijenu i mjesto nabave toga tako li- jepog »nojeva« pera. Dapače, neka bogatašica davala joj je veliku svotu novaca, da joj ustupi pero. Ali bilo je čugjenja kada je pjevačica rekla, da je ona spravna ustupiti to tako željeno pero za onoliko, koliko je nju došlo, t, j. za četiri franka, buduć da je od — papira. God. XIII, Pod prolaznim izdacima, koji su isključivo prouzročeniZratom, uvrštena je kvota Austrije za mobilizovanu oružanu silu 12.000 mil. kruna ; za ratom oštećene i ratne bjegunce 388 mil. kruna; za prinose uzdržavanja 3432 mil; za opće ratne mjere, osobito ishranu siromašnijih slojeva pu- čanstva, 335 mil. kruna; skuparinski doplaci dr- žavnim namještenicima, svećenicima i radnicima u državnim radnjama 572 mil. kruna; za podig- nuće ratnih područja bez državnih kreditnih ga- rancija 232 milijuna. B.) Primici : Državni prihodi preliminovani su sa 4194 milijuna. Od toga su 3890 milijuna trajni prihodi, ostatak od 304 milijuna kruna prolazni prihodi u glavnom'od ratnih poreza. U tajnim izdacima označeno je 677 mili- juna kruna direktnih poreza, 102 milijuna kruna carin., 353 milijuna kruna potrošarine,: 456 mi- lijuna kruna pristojaba, 649 milijuna kruna mono- pola, 1560 milijuna kruna od poduzeća. Za pokriće cjelokupnog manjka od 17.975 milijuna kruna, traži vlada ovlaštenje za podig- nuće zajma u iznosu od 18.000 milijuna kruna. Ovdje je u tekućem proračunskom provizoriju sa- držani tražani kredit od, 6000 milijuna kruna uračunalo. Čisti ratni izdaci, koji odpadaju na Austri- iu, iznose u prve tri godine ukupno 27.293 mi- lijuna kruna, a za tekuću četvrtu ratnu godinu traži se daljnjih 12.000 milijuna kruma. Dne 30. juna 1917. iznosila je suma na- stala iz svih ranih kreditnih operacija 41.257 mi- lijuna kruna. Od ovoga je pokriveno 23.229 mi- lijuna kruna ratnim zajmovima, 18,028 mil. kru- na II. zajmovnim operacijama, i to: 8680 mili- juna kruna zajmom_od banke za izdavanje nota, 6943 milijuna kruna zajmom kod aastrijskih banka i štedionica, a 2405 milijuna kruna uzeto je u inozemstvu. Za ekonomsko pridignuće Dalmacije. »Naše Jediustvo« osvrće se na programni | govor ministra predsjednika Dra. Seidlera u beč- kom parlamentu, i opaža : Pozdravljamo u govoru ministra predsjed- nika prevažne izjave o ekonomskome programu poslije rata, pozdravljamo osobito ono što reče o vodi i elektrici, da s ovim elementima Monar- hija može postati prva megju kulturnim narodima. Slapovi Dalmacije (i to na moru) od ne- procjenjive su vrijednosti. Dosta je spomenuti Krku i Gubavicn, pored Manojlovca, slap u du- brovačkoj Rijeci kad bi se još izrabila Trebiš- njica uregjenjem Popova polja. Od svega toga kakve smo fajde imali mi, kao narod, kakve pokrajina, kakve država? A grijeh je bio uvijek jedan, istočni: da u nas nije podupirana privatna inicijativa. Za rad, za inici- jative od sviju prošlih vlada bili smo jedva trpljeni, kao inferiorni, Treba ovo reći, da se za sve neuspjehe ne baca samo krivnja na Dalmatince, do sada na žalost za rad lijene. Glavna je krivnja bila i u sistemu, koji je zaštićivao inicijativu svačiju prije nego naših ljudi. Sa ratišta. Na galijanskom ratištu bila ie početkom ove sedinice življa borbena djelatnost na obronku brda sv. Gabrijela. Na visoravni Banjšćici ugu- šen je u zametku neprijateljski nasrtaj. U Judi- karijama naše su straže bacile natrag Talijane, koji su jurišali. Zadnjih dana ponovno su pla- nuli pješadijski bojevi oko sv. Gabrijela, Tali- janci su zauzeli komad jarka na zapadnom o- bronku brda, ali su ga platili silnim gu na mrtvima i zarobljenicima, Stoga što su T janci dne 18. sept, jurišali zračnom flotom Mali Lošinj, jedno je naše veće odijeljenje droplana navalilo dne 27, u večer na zrakoplo- vne naprave u Jesi kod Jakina i nanijelo wepei- jatelju znatne štete, Isto su veče naši hidroplani uspješno bombardovali pomorsku zrakoplovnu stanicu u Brindisi. a na 29, u večer na, postaju ši