PRAVA

CRVENA HRVATSKA

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 1s
KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE,SMATRA SE DA JE PREDBROJEN

| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

Svijetle tačke.

U strašnoj ovoj ratnoj oluji, koja nas
već tako dugo tišti, a kojoj još nije mo-
guće vidjeti kraja ni konca, sjevne od časa
do časa poput varnice po koja svijetla tač-
ka, te probudi u nami tračak nade, neće
li to valjda biti vijesnica zore, koja će na-
javiti dan mira

Kroz ovo ratno doba ukazalo nam se
je više takovih svijetlih tačaka. Megju naj-
jače spada Papina mirovna akcija, a megju
najnovije govor ministra vanjskih posala
grofa Černina, što no ga je izrekao na so-
betu kod ugarskog minista predsjednika
Dr. Wekerla u Budimpešti.

Taj je govor pobudio najveću pažnju
koli u domovini toli i u stranom svijetu, i
kod saveznika i kod neutralaca i kod za-
raćenih protivnika, pak ga s pravom oz-
načuju dogogjajem od osobitog značenja i
- političkog zamašaja.

Ponajprije upadna je razlika izmegju
govora državnika centralnih vlasti i enten-
tinih političara. Državnici centralnih vlasti
daju izjave općenitog megjunarodnog zna-
čenja, namijenjene više vanjskom svijetu,
dok engleški, francuski i talijanski politi-
čari govore svojoj okolini, e da u narodu

že još budan zanos za ratom.

Kod ententinih saveznika opaža se na-
ime već neka klonulost — posljedica toli-
kih ratnih neuspjeha. Želja za mirom izbija
kod njih nasilnim putem : demostracijama,
nemirima i pobunama. | u Italiji i u Fran-
cuskoj rado bi se regbi došlo do mirovnih
pregovora, ali je Engleška još uvijek ne-
popustljiva i nopomirljiva.

Engleški su državnici, i ako nešto ma-
nje nego li prvih godina rata, ipak još i sa-
da ratoborni. Razni porazi i gubitci, što su
ih kroz ovo vrijeme rata morali pretrpjeti,
kao da podžižu u njima još jaču želju za
osvetom. Teško da se oni sklone na mir,
a da ne izbiju sebi kakove koristi i da ne
prošire i još jače ne učvrste svoga gospod-
stva nad drugim narodima. Odatle kod njih
ona gromovitost.

POJEDINI BROJ

IZLAZI SVAKE SUBOTE

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB

STOJI 20 PARA.

av
U DUBROVNIKU, 13. OKTOBRA 1917.

Grof Černin govori naprotiv mirno i
stanje stvari sa višeg, idealnijeg
stanovišta. On želi mir, i to mir sporazu-
ma izmegju zaraćenih vlasti, on govori o
razoružanju radi gospodarske katastrofe,
koja prijeti cijeloj Evropi, on traži interna-
cijonalno sudište, koje će riješavati sva spor-
na pitanja megju narodima.

Govor ministra Černina slaže se pot-
puno sa nazorima, te ih je sv. Otac istak-
nuo u noti zaraćenim vlastima, a u tom go-
voru kriju se namjere preuzvišenog našeg
Vladara, koji od početka svog vladanja sve
sile ulaže, da se čim prije svijetu mir povrati.

U ime čovječnosti, kulture i slobode
dižu se katolici u Ugarskoj i drže velike
skupštine za mir, a prošle Nedjelje prire-
dio je i carski Beč sjajnu mirovnu mani-
festaciju kao zahvalu Papi i svom Vladaru,
koji najviše rade da se opet uspostavi mir.

Dao Bog da ove sjajne tačke, ove go-
ruće iskre zapale vatru u srcima svih od-
lučujućih faktora za što skorijim mirom !

 

Dr. Korošec o jugoslavenskom
pitanju.

Urednik »Budapesti Hirlapa« razgovarao se
je ovo dana u Beču sa predsjednikom »Jugosla-
venskog kluba« drom. Korošcom, koji mu je
obzirom na riješenje jugoslavenskog pitanja dao
slijedeće razjašnjenje.

Mi hoćemo jednu samostalnu državu, u kojoj
bi bili ujedinjeni pod žezlom Habsburgovaca svi
Slovenci, Hrvati i Srbi. Perhoresciramo riječ »tri-
jalizam«, jer se pojam trijalizma ne pokriva sa
našim stanovištem. Mi ne ćemo, da pobudimo
sumnju, kao da mi osporavamo nastojanja dru-
gih naroda Austrije i Ugarske oko svog ujedi-
njenja i samostalnosti. Mi želimo, da odlučujući
faktori Austro-Ugarske monarkije izvedu realizi-
ranje naših nastojanja prijateljskom naklonošću
i ustavnim putem, jer samo na taj način može
se stvoriti zadovoljavajuće prilike na Balkanu i
utrti stazu trajnom miru. Iznašanje dalmatinskog
pitanja, kako ga je iznio Wekerle, samo će po-
žuriti realizaciju naše ideje o osnutku jugoslaven-
ske države. Wekerle je imao pravo, kad je zahti-
jevao ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Sla-
vonijom, ali ujedinjenje trojedne kraljevine, naime
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ima se provesti

ne pod Stjepanovoim krunom, već u zajednici
sa ostalim jugoslavenskim zemljama pod habs-
burškim žezlom. Ja se nadam, da će naskoro i
hrvatsko-srpska koalicija, koja hoće da podržava
uniju sa Ugarskom, biti prisiljena promijeniti
svoje stanovište, jer svakim danom sve više rastu
težnje za ujedinjenjem i samostalnošću.

Što se tiče naših dojinova iz Zagreba i Sa-
rajeve, mogu izjaviti, da smo zadovoljni. Ja sam
išao tamo, da se upoznam sa mišljenjem, koje je
izbilo nakon jugoslavenske deklaracije. Zadovo-
ljan sam, jer sam se uvjerio, da se duševna e-
volucija od dana u dan razvija u smislu naših
težnja i da preobrazuje duhove.

Jugoslavenski zastupnici ne mogu podupi
rati današnju austrijsku vladu, jer se je čvrsto
postavila na centralističko stanovište, koje hoće
da ublaži s nekakvom narodnom autonomijom.
Izmegju vladinog i našeg stanovišta, izražena u
dekiaraciji od 30. svibnja, otvoren je dubok jaz
i radi toga jugoslavenski klub neće glasovati po-
vjerenje u pitanju proračunskog provizorija. Neću
da se puštam u proročanstva o situaciji u Au-
striji u najskorijoj budućnosti, ako vlada ne do-
bije većinu za provizorij, ali sam uvjeren, da bi
ona vlada imala većinu u kući, koja bi uzela u
svoj program provedbu: jugoslavenskog, češko-
slovačkog, poljskog i rusinskog pitanja.

Dopisnik »Budapesti Hirlapa« primjetio je
na to, da je takva vlada skoro nemoguća u Au-
striji, jer bi radi triju slovačkih županija morala
Ugarskoj navijestiti rat. Korošec mu je odgovo-
rio, da cijeni suvišnim navještaj rata, jer da će
se Madžari dobrovoljno toga odreći, i prijatelj-
skim načinom udovoljiti postavljenim zahtjevima,
pošto ne imadu nikakva drugog izlaska. To je
snaga evolucije, Spomenuo je, da se pred pola
godine nije smjelo ni sumnjati o tome, da bi
austrijski Nijemci bili skloni zajamčiti narodima
autonomiju, A sada ko govori o autonomiji?...
Potražite me do pola godine, onda ćemo već
govoriti.

 

Manifestacije za mir u Beču.

U velikoj svečanoj dvorani nove gradske
vijećnice bila je 7 o. mj. popodne izjava kršćan-
sko-socijalne stranke za mir. Dvorana i galerije
bile su dupkom pune svijeta, kog je bilo mnogo
hiljada. Na urešenoj estradi bila su postavljena
poprsja Njegova Veličanstva cara i kralja Karla
i sv. Oca Pape Benedikta XV. Skupštinu je otvo-
rio pozdravnim govorom zemaljski maršal princ
Liechtenstein. U govoru je istakao, da su se sa-
stali, da papi i caru izraze zahvalnost za nasto-

UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI N

NEPRIMA JL SR

God. XIII.

janja oko mira i manifestiraju svoju spremnos
za sporazumni mir, kakav je i grof Czernin oz-
načio, Mi pružamo ruku za pošteni sporazum,
ako nam ju odbiju, tada prihvaćamo mač,

Iza toga je govorio zast. Kunschak te ista-
kao, da se u svim marodima opaža čežnja za
mirom, pa ma kako ju se nastojalo zatajiti. Qv-
dje smo se sastali, da kako katolici zahvalimo sv.
Ocu, a kao Austrijanci caru na njihovoj brizi oko
mira. No iz toga bi bilo posve krivo izvoditi, da
smo oslabili, jer smo spremni podnositi i ustra-
jati do konca. Mir hoćemo, ali ne pod svaku ci-
jenu. Tražimo mir u ime čovječanstva i kulture

«i Evrope, jer je sumnjivo, da se Amerika baš

brine za demokratizaciju Evrope, kad znamo, da
se nigdje ne eksploatišu narodne mase kao u Ame-
rici. Euo je Rusija »demokratizirana«, ali nije u
njoj postalo bolje.

Govornik je konačno spomenuo Engleze i
njihovu obijest i napomenuo, da će jedva oni
milijuni iz Indije vrativši se kući htjeti i dalje
služiti Engleškoj. _

Bečki je načelnik zahvalio govorniku te ista- - .
kao, da krivica za daljnji rat pada na neprijatelje.

Iza toga je otpremljen brzojav papinskom
nunciju i caru, u kojima se zahvaljuju njima na
mirovnim nastojanjima.

Skupština je dobila silu pozdravnih pisama
i brzojava.

 

Iz Carevinskog Vijeća.

Zastupnička kuća nije se sastajala ovo dana
(do 11/10), da razni njezini odbori mogu držati
svoja vijećanja.

Ustavni je Odbor primio predlog, kojim se
izjavljuje, da raspust ureda za ratni nadzor ne
može smetati zastupničku kuću, da ne osudi
protuustavnu strukturu i iz nje proizašli prene-
sretni rad toga ureda. Što se tiče ministerijalne
komisije, što je došla na mjesto ureda za ratni
nadzor, koja se isto tako ne priznaje ustavnom,
zahtijeva zastupnička kuća, da joj se kao tako-
voj ne daje ni karakter ni izvršna vlast, đa se
mjezin rad ograniči na to, da omogući potrebni
sporazum megju centralnim mjestima, dokle prama
vani moraju da ureduju samo zakonito organi-
zovane oblasti.

Nadalje je odbor primio predlog, da se
ukine označivanje nekoga politički sumnjivim.

Zast, Onciul je zahtijevao, da se nastavi
rasprava o ustavnoj reformi.

Pročelnik je odvratio, da nastavak ustavne

rasprave ovisi poglavito o političkim konstela-
cijama

 

Cavtat.

Želja, da vidim mjesto, gdje je Vlaho Bu-
kovac svijetlo ugledso, dovela me u lijepi, ro-
mantični Cavtat.

Cavtat! Divno i slavno mjestance! Da, di-
van je Cavtat, td to je jedna od ponajljepših na-
ših varoši, te se redaju duž i poprijeko naše
prekrasne, ali zapuštene Rivijere, Nikao je Cavtat,
sred paoma, naranača i limuna, na malenome
poluostrvu »Rat«, ispred kojeg pukla je nedo-
gledna duboka morska pučina, a iznad ukočio
se gorostas »Babino brdo«, koje, u podnožju
svome, okupilo oko sebe na desetke kitnjastih
brežuljaka i brežuljčića, u formi kruna, oko bi-
jela Cavtata. I vanjština samog mjesta divna je.
Cavtat je smješten na napomenuto poluostrvo
amlfiteatralno, a rese ga poput bijelih labudova
kuće, razne moderne »vile«, dvije
elegantne crkve i prelijepa »riva«.

U varoši i na lijepoj »rivi« sve je u redu

i

i urednost, kod Cavtaćana
da se u prvom redu zahvali mje-
patriotima, u koje trebalo bi, da
ljudi izgledaju — jer su ti pa.
dobre volje — ustra

stojanju za svoj lijepi Cavtat.

jni u redu i na-

 

 

Doista tim ljudima Cavtat mnogo duguje.
Njima treba zahvaliti, ako se u Cavtatu, za ova
dva zadnja decenija, mnogo izvelo i uradilo, a
najveća ih hvala ide, da sve što su radili, da
su radili i izveli tačno po planu: kuće, šetališta,
putevi, pošumljenje i drugo, to sve harmonično,
u nekom megjusobnom skladu, uregjeno je i
izvedeno je!

Za to ovi ljudi — a s njima i ostali Cavta-
ćani — ponosni su i puni su patriotske ambicije
za svoj Cavtat. A imađu i zašto; ta Cavtat jeste
danas jedno od najvigjenijih naših varoši, ure-
dna, da joj je malo para. Najskoli paka svaki
Cavtaćanin ponosan je i za to, što je njegov
mili i lijepi Cavtat savio gnijezda, odklen je
mnogi genij u svijet poletio, da prodiči svoju
rogjenu gruđu i narod svoj. I punim pravom.
TA dosta je za Cavtat, da je rođio jednog Val-
tasara Bogišića i Vlaha Bukovca. Ovi i ova-
kovi, umnici, sinovi su Cavtata. Njih  dvoji-
ca — bez napominjat druge zavrijediše
svome Cavtatu, da mu se ime češće u svijetu
spominje.

Ali ova dva velikana ne mnamriješe samo
svome Cavtatu slavu svojega imena, već zavje-
tovaše i legata. Slavni Bukovac zapisao je do
danas svome milome Cavtatu nekoliko djela ge-
nijslnog svojeg pinela: »Četiri natje.
»Pokopanje«, »Gospa od Cavtata«, »Zastor«, to
su sve darovi gospara Viaha svome slavnome
Cavtatu.

 

A umni Bogišić? On, uz mrtvo svoje tijelo
(hotio je, da mili Cavtat bude rogjeni grob kitio)
ostavio je svojoj rogjenoj grudi — Cavtatu —
vas produkat svoje duše, uma svojega, o-
sjećaja i zasluga svojih, što se sve odrazuje u
njegovoj, Bogišićevoj Biblioteci i Muzeju u
Cavtatu.

A kakova je »Bogišićeva Biblioteka«, to
samo ime kaže, Umnik Bogišić, da obogati svoju
biblioteku, nije žalio ni truda ni novca, a uz uče-
njačku spremu, imućstvo i auktoritet, te je u svi-
jetu uživao, lako mu je bilo, da, u pogledu
svoje biblioteke, i svrhu, kakovu je on želio,
postigne. »Bogišićeva Biblioteka« po izbor je
biblioteka, tu su sve znanosti — osobito pra-
vna — zastupane, broji na hiljade volumina, sve
po izbor auktora starih i modernih.

A njegov muzej | Bogišićev muzej u Cav-
tatu, to je nešto uistinu malena, ali klasična.
Bogišićev muzej uregjen+i vogjen od presvij.
gospodina Gjura Bijelića, smješten je u samoj
rogljenoj kući pokonjeg Bogišića. U muzeju za-
stupana je u prvom redu Arheologija : iskopine
iz rimskog doba i iz poznijih vremena iskopane
u Cavlatu, Stara sredovječna Rezbarija : jedna
interesantna figura »Majke Božje« i drugo. ve
starinske Iumbarde, kremenjače, pištolje, koplja i
mačevi, ovo bogato narodnim | inim ornamen-
tom ukrašeno. Numismatika : krasna kolekcija
starinskog novca iz raznih monarhija i republika,
koje su već bitisale i koje još i danas bitišu.

 

 

 

Narodna nošnja : kolekcija stare narodne nošnje
osobito za svečane prigode, zaruka, pirovanja itd.
Muzej posjeduje još kolekciju i petrificirane ribe,
conchiglia, drveća i raznih lijepih komada ka-
menja, na kojem se majka priroda igrala svojim
umjećem. Osim ovoga muzej posjeduje starih
slika ; Gospe i Svetaca i modernih, kako portrete
Bogišićeve od Bukovca i Murata itd., a k tomu još
posjeduje kolekciju raznih predmeta iz Sv. Ze-
mlje, darovanih muzeju od presvij. g. Bijelića,
što je on 1911 u Sv. Zemlji sakupio, sredio i
muzeju darovao, a i oružje, te muzej posjeduje,
većinom je dar istog gospodina.

Sve što se ovdi lapidarno spomenulo o
Cavtatu i Cavlaćanima, sve je tek u blijedoj slici
prikazano. Ko hoće, da se osobno uvjeri o swe-
mu, neka se trkne do Cavtata, ovđi će mać vo-
dića, biva ljudi punih razumijevanja, kakovi su
gospoda Bijelić i Bratić, prvi kustos »Biblioteke«
i »Muzeja«, koji je svakomu drage volje pri ruct,
a drugi duša Cavtata i pravi »vademecum« za
Cavtat.

Na svrsi ovog pisma treba da još spome.
nem — na diku Cavtata — da se ovo ubavo i
slavno mjesto odlikuje još i tim, što u njegovoj
sredini živi i djeluje jedan pravi Mecena, srcem
i dušom plemenita gospogja Marija udova Pohl,
sesira pokonjega Bogišića, kojoj Cavtat mnogo
duguje, koja djeluje mirno i tiho, ali uprav od
mecenata. Slava joj! O. E,