str. 2.

Vojni je odbor zaključio, da pozove mini-
stra za zemaljsku obranu, da kod Njegova Veli-
čanstva cara i kralja potakne čin milosti, da se
vojnim licima, koja su radi neznatnih prestu-
paka, naročito političke ili disciplinarne vrsti, a
koja su poglavito i u postupku pred časnim
sudom izgubila vojničku šaržu, dozvoli, da se
vrate u svoja prijašnja prava. _--___

Nadalje je primio rezoluciju, da se primje-
reno olakša postupak za rehabilitiranje.

Uporaba pučko-ustaških obvezani-
ka za vojničku pripomoćnu službu.

Iz Beča se javlja :* Ministarstvo za zemalj-
sku obranu objavljuje: Sada se još uvijek za raz-
ne* vojničke "pripomoćne službe upotrebljavaju
brojni vojnici, koji;po svojoj sposobnosti dolaze
u obzir za službu na fronti, ili barem kod etap-
nih četa. Da se uzmogne provesti izmjena te
momčadi, u buduće će se u većem opsegu pri-
vući pučko-ustaški obvezanici, koji su na stav-
njama pronagjeni nesposobnim za pučko-ustašku
službu s oružjem. Upotrebit će se godišta od
1891 do 1868 i po mogućnosti u jednakom raz-
mjeru iz svih područja monarhije, pa će se kod
toga uzeti osobito u obzir sveopći interesi sa-
mih obvezanika. U tom smislu doći će u obzir
ponajprije oni, koji se budu dobrovoljno javili,
nadalje osobe bez zvanja, ili koje bilo da nema-
ju stalnog namještenja ili obavljaju poslove, ko-
jih se u sadašnje vrijeme najlakše moramo od-
reći. Ovamo spadaju osobito takova zvanja, koja
slaže luksusu ili zabavi. .

Osobe, koje su u javnoj službi te koje su
zaposlene u radionama, koje služe vojničkoj
svrsi, ne dolaze u obzir. Osim toga ne će se
oduzimati, u koliko je to moguće, radne sile onim
zvanjima, koja su u sadašnjim prilikama osobito
važna. Onomu, koji bude na temelju te akcije
pozvan na pučko-ustašku službu bez oružja, biti
će ispunjenje njegove vojne obvezatnosti time
olakšano, da će se ukoliko ne budu sami umolili
premještenje, upotrebljavati ondje, gdje stanuju
ili barem u najvećoj blizini, te će im biti time
dana mogućnost, da će moći, u koliko to bude
provedivo, obavljati i svoje civilco zvanje, nakon
što vrše vojničke dužnosti. Kod toga bit će im
dozvoljeno, gdje će se to moći dovesti u sklad
sa vojničkim interesima, da stanuju izvan vojni-
čkih ubikacija. Osobito naredbom pobrinulo se
za to, da će te osobe u budućnosti, barem tako
dugo, dok se uslijed sveopće stavnje položaj ne
bi promijenio — ostati na istom mjestu, te upo-
trebiti na isti način, kao što je gore navedeno.
Konačno treba primjetiti, da će se uzeti osobito
u obzir ona područja, koja su nastradala u-
slijed ratnih dogagjaja.

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu brdo sv. Gabrijela
bilo je i ove sedmice pozorištem neprekidnih bo-
jeva. I na visoravni Banjšćici bila je jača topov-
ska vatra, a u dolini Vipave došlo je do bojeva
s ručnim granatama. Do pješadijskih bojeva do-
šlo je samo u odsjeku sv. Gabrijela, ali su ta-
lijauski ispadi odbijeni. Zarobljeno je oko 300
Talijanaca.

Ponovni napadaji talijanskih zrakoplova na
Polu nijesu prouzrokovali ni štete ni gubitka, a
u Poreču je zrakoplovnom bombom oštećena jed-
ma privatna kuća, te ozlijegjena jedna žena i dijete.

Na Balkanu nije bilo osobitih dogagiaja.

Na istočnom ratištu sjeveroistočno od Rige
kod Dwinska i na Zbruczu došlo je više puta
do živahne ke borbe. Na Seretu i u Bu-
kovini neprijatelj je navaljivao iza jake topničke
priprave, ali je bio odbijen protuuđarom savez-
ničkih četa.

Na m ratišta vodili su se bojevi
na mnogim djelovima fronte. U Flandriji su En-
glezi opetovano navaljivali od Langemarcka do
ceste Menin-Ypern, ali su vrlo maleni uspjeh u
prostoru platili velikim krvavim gubicima.

I kod Soissona i pred Verdunom došlo je
do žešćih topničkih bojeva i izvidničkih okršaja.

Turski izvještaji javljaju o manjim sukobima
na kavkaškoj i perzijskoj fronti.

Naši dopisi.

Iz Rijeke Dubrovačke.

Dne 7. o. mj. odijelila se je od nas vrijedna,
baš uzor-učiteljica ggjica. Margarita Rems. Kroz
weumornog rada u Rijeci Dubrovač-
koj, pozna je svak, a još bolje pozna njezin
neumorni rad. To nije bila samo učiteljica, već
je bila marna pčelica, koja je sve svoje umne,
materijalne i intelektualne sp što je sa
dobrom voljom i marljivošću tekom svog života
sakupila, opet djeci u njihova srca utiskivala.
Dosta je bilo

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

bilazi, tumači, savjetuje, upućuje, bodri. To je
nešto idealno, požrtvovno, preko slažbe iznad
dužnosti, tu je vladao malo gdje vidljivi slični
samoprijegor. A njezino kršćansko vladanje, nje-
zine upute i savjeti, ne samo djeci, već i narodu,
poznate su opće svakome. | svak ćuti da više
nema megju njima onog dobrog savjetnika, lju-
bitelja, nema više naše dobre »meštrinje«. Rijeka
ćuti prazninu, koja se teško "dade nadoknaditi.
Žalimo nje odlazak, premda smo joj zaželili
svako dobro u putu ina novom prebivalištu
Osojniku. Nu dok žalimo nje odlazak, dotle se
radujemo Osočanima na stečenom blagu, a njoj iz
srca ovim putem kličemo: Dobar odlazak i
što brži povratak, opet u našu sredinu | — A. P.

Razne vijesti.

Glasovi o Czerninovu govoru.

Bečki su listovi donijeli Czerninov govor
na uvodnom mjestu i tiwe pokazali, da ga drže
važnom izjavom. U Berlinu je u kuloarima Reichs-
taga bio govor predmet majživljih razgovora.
Erzberger je rekao za taj govor, da je jedna od
najznatnijih objava od početka rata, pa mu daje
skoro isto onoliku važnost kao i papinoj noti. —
Peštanski »Magyarorszag« pišući simpatično o
govoru veli, da bi naša posrednička uloga mogla
biti uspješna, no da odluka leži u Berlinu.

Papini prijedlozi.

»Morningpost« javlja iz Rima: Papa će
upravili na zaraćene vlasti novu notu, u kojoj
će staviti prijedlog, da se započnu mirovni pred-
govori još prije novog zimskog rata.

»Tribuna« se bavi papinom notom, pa veli:
Vatikan je tek nedavno uručio engleškom po-
slaniku službeni tekst obiju nota središnjih sila,
da ga saopći vladama četvornog saveza. Nije
ništa poznato o drugim kakovim saopćenjima,
pa čak niti usmenim.

»Corriere d' ltalia« veli, da je sasvim iz-
mišljena vijest, da je papa u novoj noti četvor-
nom savezu javio, da je Njemačka zajamčila, da
će otići iz Belgije i iz zapremljenih francuskih

krajeva.
Jednako i »Osservatore Romano« demen-

tira vijest o kakovoj noti, koja bi sadržavala
uvjete, uz koje bi Njemačka otišla iz Belgije.

Nova zajednička ofensiva entente.

»Corriere della Sera« piše: Velki engleški
boj u Flandriji je preteča nove ofensive Talijana
i opće velike i zajedničke ofensive svih eritenti-
nih država na svim frontama. Prema »Corriere
della Sera« predstoje ove jeseni važni i odlučni
dogagiaji.

Demonstracije za mir u Njemačkoj.

»Vorwarts« javlja, da je u Hamburgu u je-
dnoj skupštini demonstriralo za mir zporazuma,
slobode i kruh preko 1000 osoba, kojima je go-
vorio zastupnik Reichstaga Molkenbuhr. Daljnje
manifestacije masa za mir sporazuma bile su n
Fieiburgu, Mannheimu, Karlsruheu, Piorzheimu,
Hiedelbergu i Bremenu.

Predparlamentarni zbor u Rusiji.

Predparlamenat je Ceidžea izabrao pred-
sjednikom. Predparlamentarni biro sastoji od de-
set članova, megju kojima su prijašnji ministri
Aksentijev i Černov, te maksimaliste Trockij i
Kamenev. U tajnoj je sjednici uzeto u pretres
izvješće predparlamentarnog odaslanstva u nje-
govu pregovaranju sa vladom glede novog sastava
vladine vlasti. Čereteli javio da su pregovori
doveli do sporazuma u svim pitanjima, izuzevši
pitanja o odgovornosti kabineta prema predpar-
lamentu. Složiše se u zaključku, da parlamenat
imade pravo interpelirati vladu, a vlada da mora
odgovarati. Vlada da fermalno i pravno nije od-
govorna predparlamentu, ali da ni jedno mini-
starstvo ne može postojati bez povjerenja pred-
parlamenta.

Velika skupoća parobroda.

Uslijed strašnog djelovanja podmornica,
cijene parobrodima kod naših neprijatelja nepre-
stano napreduju tako, da su dosegle nevjero-
vatne iznose. Donosimo samo nekoliko primjera
što ih saopćuje kopehagenski list »Berlingske
Tidende« : Parobrod »Charlotte Marie,« kupljen
je za prve ratne godine za 7250 funti šterlinga,
a postigao je g. 1917, kad je i opet promijenio
vlasiika, 21.500 funti. Parobrod »Pelegrini«, ko-
jemu je cijena 1911, iznosila samo 12 hiljada
funti, prodan je ljetos za 70.090 funti, Još oštrije
pokazuje se vrijednost i prirast kod parobroda
»Ketschima Maris« od 6.300 tona težine, koji je
stajao kod gradnje 35.000 funti šter., a g. 1913
postligao cijenu od 36.500 funti šteri., a sad je
prodan za 315 hiljada funti.

 

— U Budimpešti je: prominuo dne 10. ov. mj.
bivši podejpitii zustupničke kuće Julij Justh, u
odini života.

67

: Bivši austro-ugarski poklisar u Washing-
tonu grof Adam Tarnowski imao bi postati mi-
nistrom predsjednikom kraljevine Poljske.

— Komora Urugvaja zaključila je sa 74 glasa
proti 23 prelom odnošaja megju Uragvajom i

jao | Njemačkom. Senat je zaključio prelom sa 13 gla-

sova proti 3.

 

— Peruanski kongres odobrio je sa 105 gla-
sova proti 6 od vlade predloženi prelom odno-
šaja sa Njemačkom.

— Na 27 septembra navršilo se je 450 godi-
na, da je umro Iv. Guttemberg, izumitelj štampe.

— Gragjani grada Muvane u Kaukasu posta-
više pet milijuna franaka na glavu cara Vilima.
Mulvanski_ gragjani urgiraše na program časopisa
»John Bull«, kojim bi se mogao ubiti car.

— Turski listovi javljaju da je tamošnja vlada
uvela maksimalne cijene za staklo i ujedno iz-
dala iskaznicu za nabavu robe. Turska*je naime
prije rata uvažala staklo iz Česke i Thitringena,
a sada je oteščan taj promet, pa su staklari po-
čeli pretjerivati cijene.

Domaće vijesti.

Hrvatski sabor. Zagrebačke novine
javljaju, da će sastanak brv. sabora slijediti stoprv
svrhom mjeseca listopada, te da će mu biti pred-
ložena zakonska osnova o izbornoj reformi, ali
prije ove da će se raspraviti indemnitet i produ-
ljenje financijalne nagodbe s Ugarskom.

Ništa za Dalmaciju. Prošlih je dana
javljeno iz Rijeke, da je na jednom parobrodu
ugarskog-hrvatskog društva bilo zaplijenjeno
mnostvo poštanskih pošiljaka sa živežnim sre-
stvima namijenjenih Dalmaciji. »Hrvatska Kruna«
na to opaža: Taj se drakonski postupak ne mo-
že dovoljnim riječima ožigosati. Skrajnje je vri-
jeme, da hrv. slav.. datmatinska vlada dozvoli
napokon izvoz u Dalmaciju bar najnužnijih ži-
votnih sredstava. Daljnje otezanje bilo bi opasno
po narodnu ekzisenciju u ovim krajevima.

Nova amnestija u Bosni. Njegovo
c. i kr. Ap. Vel. je s Previšnjom odlukom od
17. rujna 1917 blagoizvoljelo oprostiti ostatak
kazne, odnosno sasma oprostiti, još dvadeset-
sedmorici osugjenika radi političkih delikta.

10. Josip Muslin D. I. umro jedne _10.
ovoga u Mostaru; vršio je kroz dvije godine
požrtvovno službu feldkurata, u kojoj ga je, još
mlada i poduzetna, i smrt zatekla. Rodio se je
u Spljetu god. 1888., stupio je u Isusovce 1902,
zaregjen za svećenika god. 1914. — Počivao u
miru !

Nijemci i Magjari grnu hranu
u Slavoniji. [z Slavonije javljaju »H. Državi«,
da je kroz ovo par mjeseci prispjelo onamo ve-
liko mnoštvo stranaca njemačke i magjarske na-
rodnosti, da pokupuju i pokriomčare što više ži-
veža. »Hr. Drž.« upozoruje vladu na ovu činje-
nicu, jer »nije pravo, veli, dok naša dalmatiuska
i istarska braća pogibaju od gladi i nevolje, ve-
ćinom s nemarnosti mjerodavnih faktora, da se
megjutim tugjinci našim pioizvodima okorišćuju
i otimlju ono, što bi pravo bilo, da se udijeli
našoj jednokrvnoj braći.«

Drugo ratno kolo >»Matice Hr.
watske«. Za koji dan će se početi raspača-
vati Il, ratno kolo redovitih izdanja »Matice Hr-
vatske«. Za jedno je kolo članarina 6 K, a k to-
mu na svako kolo poštarina K 1.50; ko želi
imati sve knjige uvezane u originalne platnene
korice, treba da plati još 8 K. Uvezi su izragje-
ni po nacrtima slikara Tomislava Krizmana i Lju-
bomira Babića.

U II. ratnom kolu izlazi slijedećih 5 knjiga:
1. Vjekoslav Klaić: Život i djela Pavla Rittera
Vitezovića ; 2. Vladimir Nazor: Stoimena. Priče;
3. Dante Alighieri: Božanstvena komedija. Treći
dio. Raj. Preveo i protumačio Iso Kršnjavi; 4. Ma-
rin Bego: Novele; 5. dr. Oton Kučera : Gibanja
i sile, crtice iz mehanike neba i zemlje.

Položio ispit. Naš prijatelj g. Ivo Kar-
lović iz Lastova, sada jedn. dobr, c. i k. prič. bol-
nice u Zenici, položio je dne 1. o. mj. na za-
grebačkom šveučilištu 1. drž. ispit sa odličnim
uspjehom. Čestitamo |

Dopusti poljodjeljaca. Ministarstvo
za zemaljsku obranu proglašuje: Da se dogje
prema mogućnosti u susret interesima gospo-
darstva i da se omogući intenzivno iskorišćenje
povoljnog jesenskog vremena, bili su svi dopu-
sti, koji ističu sa danom 30. septembra i 31. ok-
tobra, općenito, to jest, bez potrebe posebne u
tu svrhu molbe, u svakom pojedinom slučaju
produljen za mjesec dana, dakle u prvom sluča-
ju do 31. oktobra, a u drugom do 30. septembra.
Obzirom na možebitno daljnje produljenje do-
pusta preko ovih rokova vrijede istodobno pro-
glašene odredbe o dopustima do stanovitog roka.

Talijanska poduzeća pod pri.
silnom upravom. Po $ 1 naredbe cijelog
mivistarstva od B9. jula 1916 L. D. Z. br. 245.
odlukom ministarstva trgovine od 24. sedtembra
1912 br. 25.337-IV. postavljena su pod prisilnu
ugravu ova talijanska preduzeća : »Societi Ano-

ma Cemento Portland dell' Adriatico. Azienda
di Spalato«, Upravitelj : Ivan Vuletić umirovljeni
prijamnik i agenat Lloyda u Spljetu.

Navurro Vittorio : trgovina
u Zadm. Upravitelj: Julijan Rakamarić, činovnik
dalmatinskog zemljišnog veresijskog zavoda u
Zadru. .

 

Br. 632

+ Dr. Janez E. Krok. U Utorak dne
9. o. mj. preminuo je u Ljubljani od upale“pluća,
koju je zadobio na svom nedavnom putu u Dal-
maciju, ovaj veliki sin bratske nam Slovenije.
U njemu gube južno-slavenski zastupnici svog
vrsnog suborioca, slovensko svećenstvo svog
druga, slovenska? književnost vrsnog rađenika,
slovensko radništvo svoga vogju, slovensko gja-
štvo svog praktičnog učitelja, slovenski narod
ponajboljeg svog sociologa, političara, ekonoma.
Težak je to udarac iza' braću Slovence, ali -ne
manje žali za Dr. Krekom i hrvatski narod, jer
ne samo da sa braćom dijelimo rado i žalost i
radost, nego i hrvatska% mladež znaja se zagri-
javati za socijalna, pitanja ponajviše poticajem
Dr. Kreka, te su rado zalazila na sv. Jošt, omi-
ljelo prebivalište vrlog pokojnika.

Dr. Janez E. Krek rodio se na dan Božića
1869. God 1888. zaregjen je za svećenika, a
Dr. Missija, ljubljanski biskup, ;pošalje''ga na
više nauke u bečki Augustineum, gdje je Krek
postigao. svoj doktorat bogoslovja i naučio uz
svoje studije poljski, česki, maloruski, engleški,
francuski i talijanski jezik, Bečka je kršćanska
socijalna stranka počimala onda da se diže, a
Krek je gledajući njezin rad izragjivao u sebi
plan i osnova za svoj bndući rad u slovenskom
narodu. .

Isprva je predavao kao profesor na ljubljan-
skom bogoslovnom učilištu, a kasnije se posveti
sasma gospodarsko-političkom radu, te je bio
presjednikom »Gospodarske Sveze«. On je otva-
rao školu svagdje, gdje je samo našao ljudi,
koji žele da ga: slušaju, te je održao mnogo-
brojne socijalne tečajeve. I kao književnik veoma
je bio plodan; ogledao se je na svakom literar-
nom polju. Osobito pomen zaslužuje njegov
»Socijalizam«, knjiga, kakve ni veći narodi
nemaju.

Nazad dvije godine slovenski je narod za-
jedno sa hrvatskim slavio pedesetu obljetnicu
njegova života, a danas Slovenac i Hrvat suze
liju nad ranim njegovim grodomgi teško ucvi-
ljeni rad nenadoknadivog gubitka složno vape
»Slava Dr. Kreku !«

Brzojavljanje. Od 1. ov. mj. dozvo-
ljeno je u Austriji brzojavljati u svim zemalj-
skim jezicima.

Gospodarska snaga Slovenaca
očituje se i u ovom, što dopisnik »Novina« jav-
lja iz Ljubljane: Zadnjih je dama prešao veliki
broj ljubljanskih palača i posjeda iz njemačkih
ruku u slovenske. »Jadranska banka«, tvorničari
Polak i Jaki, veliki trgovci Hedžet i Kurinik iz
Gorice, Koritnik i dr. pokupovali su palače, ho-
tele i posjede raznih Nijemaca. Još se sele sada
u Štajersku i Ugarsku. Kako saznajem, još se
mnoge kuće i palače mogu kupiti. Bilo bi dobro,
kad bi i hrvatski kapitaliste svrnuli svoj pogled
prema Sloveniji, jer je prigoda za kupnju upravo
prekrasna. Spomenuti gorički veliki trgovci ku-
pili su veliki hotel »Pri slonu«, a tvorničar Po-
lak uz jedno veliko imanje i vilu sulferajnskog
ravnatelja Weinlicha.

,

Rekvirisana tiskara Dra. Kr.
stolja i drugova. »Hrv. Drž.« javljaju iz
Šibenika : Tiskara Dr. Krstelj, Dr. Drinković i
drugovi rekvirisana je po oblastima. Materijal je
bez znanja vlasnika prodan za olovo, dok su se
oni nalazili po zatvorima ili po logorima za in-
ternisane i konfinisane. Kakova je to materijalna
šteta za vlasnike u ovo doba, suvišno je isticati.

Ograničenje osobnog prometa.
Iz Beča javljaju: Najavljene mjere za ograniče-
nje nepotrebnih željezničkih vožnja stupile su
već na snagu. Muogo putnika vrlo je neugodno
iznenagjeno na bečkim kolodvorima. Kod pro-
puštanja na peron prebrojeni su naime putnici
od željezničkih činovnika, pa kad je za ;odre-
gjeni postignut broj putnika koliko ih taj vlak
smije provesti, "zatvoren je ulaz na peron, a 08%-
talim putnicima povraćen je novac za kupljene
karte.

Karte za sukao | olpole, Doskora
će uvestilu Austriji, karte na sukno, a misle i na
to, da ih uvede i ma cipele, — Za siromašnije
će slojeve doskora doći u promet pola milijuna
kožnatih cipela, koje će se prodavati po 40 do
50 K par. — Da se iz Austrije izvezu kakove
bilo cipele, treba dozvola ministarstva trgovine.

Porezni kaznoni kotari, »Wiener
Zeitung« objavljuje naredbu ministarstva finan-
cija o obrazovanju poreznih kaznenih kotara i
propis za provagjanje kaznene istrage i sa po-
rezne vlasti koje su pozvane na izricanje kaznene
presude ; i to u Dalmaciji kazneni kotar Zadar
| porezna uprava u Zadru za područje porezne
uprave u Zadru i svih kotarskih poglavarstva.

|
f