PRAVA :

CRVENA HRVATSKA

 

 

 

 

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPIS UREDNI

NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE KK. 15 ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU

KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB

\ ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. UZ POPUST RUKOPISI SE NEVRAĆAJU. LISTOVI JUSE
Be. 653. U DUBROVNIKU, 20. OKTOBRA 1917. God. xi.

e i unutrnjeg problema Monarhije pomaklo u gospodarskih koncesija. Pitamo, kakve su po-| ugroženje ravnoteže, što je dovelo do .najstraš-

Jugoslavenski problem. | vanjske probleme i vjerojatno je, da će se godnosti dobili za ovu istu potporu njemački| nijeg rata. U povijesti ovog rata teško je naći

stbi kao takovo konačno i riješavati. zastupnici. Naše je uvjerenje, da uopće nije više | nespretniji i prozirniji manevar, nego li.je ne-
Deklaracija jugoslavenskog kluba od, ka potirikom viii (lakih ličiti \'ke- zadaća Nijemaca, da se žrtvuju za državu, ako| spretan pokušaj, da se izmegju nas i naših fran-
30. svibnja stiče s dana u dan sve to ve- NMeza' je Pp nun. | 9% se mogu približiti k ostvarenju svojih život-| cuskih saveznika posije nesporazum, pošto nam
ćeg značenja, postaje sve to zamašilijom, | men smutnje u redovima Eatente. Talijan nih pitanja«. | ; dr. Kiihimann veli, da nije zamašno pitanje bel-
pak nalazi i sve to boljeg razumijevanja. ska vlada nije pristala na Pašićeve zahtjeve, Njemački »Nationalverband«, taj glavni po-| gijsko, i da ne uzimajuć u obzir pitanje Alzacije

, Ponajbolji naš pisac političkih članaka, Dr. te će Srbija sada pokušati da pomoću Gr- tom njema egome—iio i o ea i Lorene, nema više zapreke za mir. No savez-
Milobar obrazlaže, kako se rezolucija i pra-| čke slomi otpor ltalije. | rad »Jugoslaven-| : Mi S ' Iz njega Je) nici traže u slučaju Belgije ne samo ispražnje-

, M kog Odb drž Entent tivi istupila radikalna Wolfova stranka, a zahvalio nje njezino nego potpunu i trajnu uspostavu ove
vaški program megjusobno popunjuju, jer| SkOg X 9r«_ u. GIZavama ntente prolivij se je i predsjednik Dobernig. Razmirice su na- zemlje u njezinoj gospodarskoj i političkoj he-
vode akciju na zajedničkom temelju. Tim | se talijanskim aspiracijama. stale, jer je radikalna njemačka javnost počela| odvisnosti. Dr. Kahlmann nije u tom smišhu hi-
i »Hrvatska«, organ pravaša u Banovini, Deklaracija se jugoslavenskog kluba u'| pripisivati svaki neuspjeh njemačke politike u| šta govorio. — Srbiji i ajezinim jugoslavenskim
priznaje izjavu jugoslavenskog kluba, te iz- Beču protivi doista dualističkim temeljima soriannsi raegosebno : popontšivoni svojih | ssjedima, kao i Rumunjima ima se dati naravne
javljuje, da neće na množe protiv iste, jer Monarhije, te sili na promjenu ustava, ali| zastupnika u »Nalonalveroandu«. venijemci ne| granice i to nije nikakav agresivni čin, nego će

E još da razumiju duh vremena... Svakako i Ši krvni i
i i e ista ujedno i postulat narodnog načela | 7984 1o po mne. - o se na taj način naplatiti krivnja, čije poravnanje
je smatra kao cjelinu, u kojoj se sadrži kao j ] p kB ovaj prelom megju njima značajan je pojav sve-| oravednost već odavna traži, jer nema“ružiljeg

čest i pravaški program. Po istoj narod traži, da zadrži svoju na- tak a bolo) g 3. već

če pravaški POA: i) psko-hrva.| rodnu nezavisnost podslarolavnim žezlom | pije: "Najjače stup sula rai jer se obara| gen i meedovoih sato: toi se umj
ska koalicija, većina hrvatskog sabora, da Habzburgovaca. temelj, na kojemu stoji: njemačka misao. tnih nščinom ofžliu 2 svoga plemena i domo-
se za istu javno izjavi. Zna se, da koalici- Zahtjevi deklaracije temelje se na hr-| _ U zadnjoj sjednici iznio je ministar finan-| ine, Ja sam već više puta rekao, da se mi ne
ja nije proti deklaraciji, već samo da se iz vatskom državnom pravu, a njihovo ispu- cija zakonsku osnovu, kojom se uvodi porez na borimo protiv opstanka Njemačke, nego protiv

i Ž . proizvode vina. Po tome će se plaćati poreza ili i i imoći
taktičkih razloga pasivno drži, ali pošto se njenje ima biti nagrada za žrtve i krv pro- 32 K od hekiolitra vina, vinskog mošta, vina kjer e je a

to njezino držanje počelo već krivo shva- livenu u ovom ratu. Plemenito srce mla- od jagoda, slada i medovine, a 8 K od hekto- U sjednici francuske komore od 13. o. mj.
ćati i tumačiti, toje sad red da javno istu- dog nam Vladara i njegova pronicavost | litra vina od voća te masta od voća. Novi će| pri raspravi o djelovanju francuske diplomacije
pi, inače njezino držanje postaje zagonetno. znat će najbolje da udovolji opravdanim | porezi na vino iznositi 112 milijuna kruna, a to| uzeo je riječ ministar izvanjskih poslova: Ribot i

željama sebi uvijek  vijernog hrvatskoga znači prama dosadašujim takovim prihodima za izmegju ostaloga izjavio, da je pitanje Alzacije

 

 

To uvigja i predsjednik jugoslavenskog | 27 93 mili iš : G
oda. milijuna više. Od toga će se dio zaraču-| i Lorene postavljeno kao pravno pitanje, koje je

kluba: Dr. Korošec, pak predlaže,:da bi se nati i dopitati pokrajinama kao naknada za do- O <. sate i ME pbeni bo) a
sastali u Zagrebu svi hrvatski, srpski i slo- Carevinsko Vijeće sadašnje pokrajinske poreze na vino. pravičnosti. Ne bi moglo . biti nikakvog mira,
venski zastupnici, da glasno i jasno izjave, : O dii koji bi našu djecu mogao osigurati protiv po-
da je to izraz volje cjelokupnog naroda. tee hprmgonje. <rajm A ee Rsquith i Ribot o miru. navljanja orko stiska sa ako se nepr-
, ičnost u pogledu Alzacije i Lorene ne bi ot-

Svaki separatizam škodi i na odlučnim mje- (klub) pristalo uz vladu. Tako je u odboru bio Na skupštini u Liverpolu govorio je Asquith sr JE Son M pravično misle, ni-

stima krivo se tumači. A sada ili nikada| og25ovan šest-mjesečni provizorij, a ove dane| vrlo opširno o ratnim ciljevima, pa donosimo | jesu upali u zamku, koju je Njemačka vješto
treba da smo svi skupa, jer se radio »biti| imao je doći na pretres u zastupničku i gospod-| nekoliko stavaka iz njegova govora. U svom go-| pija namjestila, Asquith je već rekao, pa je i
il ne biti« za hrvatski narod. sku kuću. : __| voru u Leedsu — reče Asquith — iznio sam u| Ljoyd George ponovio: Alzacija i Lorena će se

Jugoslavensko pitanje zadaje dosta bri- Česki »Narodny Listy« drže, da će tamo biti | dva odlomka ono, što mi se čini, da su naši) gratiti Francuskoj. Mi smo se zakleli, da ne sa-

ćina mnogo manja, nego što je bila u prora-| ciljevi: prvo, naš je rat za mir, a drugo, naš i ii
naši i k interesi | *“ ši , , go, naš je| saslušamo nikakav prijedlog o miru, a da ga
ge m državnicima. Tu se kose čunskom odboru. Jugoslaveni nijesu bili u pro-| rat protiv rata. Naravno da drugi cilj ne možemo | odmah ne E i MOG 10 io va je

jedne i druge pole Monarhije. računskom odboru prisutni zbog sprovoda dra.| postići, dok nijesmo postigli prvi. Kod nastupa nici .

Dugo se je zabašurivalo riješenje ovog| Kreka. Mora se požaliti neprisutnost 5 českih| novog kancelara sjedinio : Reichstag u krpaniji doma; o. pošle, gana 017: Pa
pitanja, ali sada i sami austrijsko-njemački | članova od njih 11, koje imade Česki Savez u| neke formule. Ja sam tada rekao, da dvojim, da| pi nas mogla odvojiti od naših saveznika, Od-
političari upozoruju vladu, da je skrajno vri-| tom odboru, jer ta neprisutnost može izazvati | je kancelar ili ko drugi glede toga na čistu, što| yučni iskreni i složni, ako tako istrajemo, bit ćemo
jeme, da ga u svom vlastitom interesu ri- čudno mišljenje i neugodne komentare. rezolucija imade u istinu značiti, To se je obis-| nopjedonosno protiv sile kao i protiv izdaje.

Jugoslovenski klub ostaje i nadalje u opo-| tinilo, jer su njemačke stranke odonda spore zati čla-dnovai--uo4
ješi, jer će ga inače drugi protiv nje riješiti. ziciji. Dne 16. ov. mj. bili su pozvani k ministru | o tom, što je zapravo njihov predlog. Ja ne dvo- SERE * m bei Sasi

I akoje ministru predsjedniku Dr. Seid- predsjedniku Dr. Korošec 1 Dr. Matko Laginja. | jim o tom, da je u Njemačkoj mnogo prave vo- »Kolnische Zeitug« donosio govoru Asquilhta :
leru uspjelo ovog puta, da pristupom Po- Obojica su mu u razgovoru izjavila; da jugo-| lje za mir. Ja sam uvjeren o tom, u koliko| Svakako upada u oči, os ooo ato a Kešai.
ljaka i Ukrajinaca dobije većinu za prora- | slavenski klub ostaje i dalje u opoziciji, jer se| dolazi u obzir pitanje Austro-Ugarske. No odlu-| tova govora, a naročito da Asquith nije.više na-
čunski provizorij i bez jugoslavenskih za- nije ništa promijenilo, čim bi se moglo obrazlo- | čujući faktor, s kojim nam je računati, nije nje-| glasio bezuslovni povratak  Elzacije i Lorene
stupnika, to: mu.ipak neće uspjeti, da ovo žiti preokret u položaju stranke prama vladi. mačko javno mnijenje, nego njemačka vlada. A| Francuskoj, već je u toliko popustio, da je. iz-

— kak Njemačko je vijeće u Češkoj upravilo br-| da li je njena želja za mirom iskrena ? Na bis- javio, da se danas pita Njemačku, kakove je
tanje baci s dnevnog reda, jer o 4 : | ' , kal

odno: izjavio jedan naš zastupnik u zojav na predsjednika češko-njemačkog udruže-| tra pitanja dosada je odgovoreno nejasno i da| koncesije spremna učiniti Francuskoj“ u pitanju
je zgodno izjavio j po! nja, zastupnika Pachera, u kojem se kaže: »Po-| se ne smije preuraniti. Što se tiče Kihlmannove Alzacije i Lorene. Isto stanovište, da je Asquitli
razgovoru sa izvjestiteljem Hrvatske“ — ljački su zastupnici za votiranje proračunskog | izjave i Alzacije i Lorene, rekao je Asquith, da|u ovom pitanju popustio, zastupa i »Machester
ovim se je ratom jugoslavensko pitanje od| provizorija dobili od vlade velikih političkih i| baš u tom pitanju leži korijen i izraz nemira i| Guardian«, koji veli, da je sad dužnost dr. Kihi-
a mana, ako želi poraditi za mir, da zastupa  na-

 

svim dobro, niko tamo ne uskraćuje drugomu Za mir sporazumka. : iN; i

Misli 4 ratu i miru. štovanje, jedan drugomu vrijedi i ko čuje pri- ' Ri godbu izmegju Francuske i Njemačke, glede, M
a koli: dol ki Vadimo glavne misli iz predavanja, koje je| zacije i Lorene. Onda će se doznati de je i Fran-

Češki pjesnik o ratu. nje vojnika, koji dolaze na dopust, izgleda mu,| na g, o, mj. držao u velikoj dvorani anatomi-| cuska sklona nagodbi. Izgleda da u Engleškoj

da nijesmo vele daleko, kada će jednako čuvstvo čnog zavoda u Beču ugarski narodni zastupnik| sve više prevladava struja, koja odstupa od ne-

Češki listovi dortašaju: — »U pismu, koje
zajednice prodrijet i u naše neprijatelje, koji veći ; poznati pacifista prelat Gieszwein, o predmetu | prihvativih mirovnih uslova i želi ih u nekoliko

je veliki češki pjesnik Julius Zeyer god. 1899.

 

prigodom tadanje mirovne konferencije poslao odavna, skupa s nami stoje pod jednim krovom| »Putem borbe do sporazumka«: promijeniti, da ih protivnik buđe mogao bez ve-
svomu prijatelja J. V. Rebiku stoji i ova stavka:| *8 obje strane užasne sudbine, mučeni od je- Rat, koji žalibože još vrijedi kao socijalna | ćeg oklijevanja prihvatiti.
»Ljubim mir nada sve i mrzim rat kao i Vi i dnakih pogibli. ustanova, već je na umoru. Rata će nestati, kako

Pa ne bi bilo ni čudo, kad bi napokon
svaki pravedan čov je uekoć nestalo robova, i kao što ima država,
Ali bih želio suzi rat veliki, koji bi oči-| Nemački vojnik bolje razumijevao francuskog | koje sretno uspjevaju i bez robova, tako će je- Za naše učiteljstvo.
razdrobio u komade sve| "80 svog vlastitog zemljaka kod kuće: jer su| dnom opstojati države, koje će i bez ratova cvije- Nedavno smo objektivno prikazali slabo
| oni jedan drugomu bliži, više znadu jedan 0| tati, kao prije s ratovima. Rat nije nikakvo sre-| stanje našeg učiteljstva, te istakli bojazaniza |
drugomu, lakše se razumiju i okušali su jedan| stvo pravde, već bolesni znak, da baš nema | budućnost naših škola, pak izrazili opravdanu
posljednje pogotovo, jer bi tek onda drugoga. Može biti, da će gdjekoji, povrativ se pravde. E da pravda dogje do pobjede, treba da se nadu, da će Zemaljski Odbor znati de udovolji
će misliti na jeden trajni mir — i kući, osjetiti kod kuće bolest za povratkom k svom nagje jedna druga ustanova, koja će uregjivati ži- opravdanim potrebama našeg učiteljstva. Nije to
historije sigurno će dovesti do toga i duh neprijatelju: jer bi se lako moglo dogoditi, da| yot megju državama. Mi idemo prema sporazumku | bio samo naš glas; sve novinstvo u pokrajini
u toj historiji takogjer. Duh Božji doduše kod kuće nagje manje mira, onoga unutrašnjeg) ili prema barbarstvu. Dvolični moral izgubio je|i van nje bez razlike stranaka zauzelo se je za
željeti rat i krvoproliće, sli on želi ki- mira radi osjećaja zajednice, nego ga je imao| svoju jakost. Prošla su vremena Macchiavelisma.| istu stvar, Cijela javnost priznaje potrebu, de se
| olova i vraćanje ljudskog dostojanstva | "3 ratnom polju. Naša evropska kultura treba nekoga nadopunjka.|u ovim teškim danima pruži prava pomoć i uči-
koje progoni mržnja | nepravda po prahu I možda da vojske, koje dogju na dopust, Dočim su nas iznašašća tehnike fizički pri-| teljima. Na svakoga je misaonog čovjeka činilo
| Sud Božji zazivam, pravom zazivam, donesu sporazumljenje megju narodima; možda | piižila, manjka u evropskoj kulturi neka duševna slab utisak, da Zemaljski Odbor i u četertoj rat: *
milijuni, a glas taj doprijeće do usi da će nam se iz strjeljačkih jaraka povratiti ideja zajednica. Megjunarodno pravo treba nadograditi. noj godini doznačuje učiteljima istom treći: ratni
>Hro. država«, | Evrope, i to jača, sedačnija, čišća, paišira, teža, | Nacionalni osjećaj ne smije biti uzdignut do doplatak i to manji od prvih dvaju, :pak: se
dubija, i uđubljena u carstvo neposrednog izvr-| pretjeranosti, jer su svi narodi upućeni jedan na | & pravom očekivalo, da će na ojagjeni'
iz dnevnika Hermansa Bahra. lenje. Evropa se je prije poznala samo po vi-| drugoga. Jedini će uspjeh ovoga rata biti me-| cjelokupnog učiteljstva pokrajine Zemaljski Od-
Salcburg 27. septembra 1917. Ratoborni| gjenju, sada je postala srodna krvlju. Tako bi| gjusobni sporazumak izmegju naroda. bor promijenuti svoju odluku, te i učiteljima 4o-
samo kod kuće, tu se još neprijatelja | rat ipak imao nekoga smisla. Mi, narodi Evrope, spadamo skupa! — to | značiti razmjerni ratni doplatak, kako ga primaju
ratnom polju pozna jedan drugoga sa- »Neues Wiener Journal«.| ima bili lozinka svih nas. i članovi Zem. Odbora.

eu
ir
i
i

Sali svaei-

gssa
ši

#
žis

=
=

 

 

 

smo
mrzi,

PRINT RO NENE