8BFBFEFEE—NEHNRR.IN..IIININNNIII.JI....II.ININININSNH HND oo koči a Ali proti svačijem očekivanju, proti zahtje- vima i zdrava razuma i svake pravice Zemaljski Odbor ne nalazi jošter shodnim, da uvaži pro- svjed cjelokupnog učiteljstva, te ga odbacuje, hoteći time da učitelje još teže ojadi i u očaj baci, da zamrze na svoje zvanje i da se sa ško- lom što prije raskrste. Za tu svoju novu odluku Zem. Odbor ne iznosi stvarnih i opravdanih razloga; on zaba- cuje stvar samo radi forme, jer da je nedoličan i nepristojan način pisanja. Dato sed non con- cesso, da je doista tako, pitamo se, a je li dolično i postupanje Zem. Odbora prema stradajućem učiteljstvu ? ! Te razloge Zem. Odbora formalne naravi najljepše je pobilo »Naše Jedinstvo« i zaslužuje da na obranu našeg učiteljstva ovdje glavnije stavke prenesemo: »Ako je hladna forma pisanja, mi ne pri- mjetismo nepristojnosti niti uvrjede. Rezclucija bila je štampana; da je nepristojno vrijegjala, ne bi je propuštile cenzure u Splitu, u Zadru, u Dubrovniku. Danas i najsiromašniji ima potpora koliko učitelj plate; ovaj je ostao siromašniji od naj- siromašnijih. Sva je utjeha, kojom ga tješe, da pokrajina nema srestava; ali pokrajina ima Učiteljstvo naprotiv nema srestava niti kre- dita, jer ma kredit ne daje niko u ovo doba, a treba živjeti... biva treba životariti barem to- liko, da se ne umre od gladi. Pokrajina ima kredita, barem za dobar glas, a za to jamči joj i vjeresijski zavod, danas možda u najačim za- vođima ove vrste u Monarhiji. A u ovome ratu duže se sve države, sve zemlje, sve pokrajine, sve općine. Pokrajina ima lijepih izgleda u poboljšanje svojega stanja, pa toplo preporučujemo nadle- žnima, da privinu srcu današnje stanje učitelj- stva; ono je moralni kapital pokrajine i naroda, a strada u ovo doba, teško strada, jer je dosta reći, da mu plata ne dopire ni do 200 K mjesečno. Znade se, kako je uopće danas činovništvu državnome i privatnome, a fakat je da je opet najteže učiteljstvu. Molimo, da se ovo prizna, a da se sve razumije. Mi se obraćamo svima zastupnicima sabora, svakome pojedince, da se svaki od njih odmah obrati Zem. Odboru: da mu pismeno kaže, što misli u ovome poslu. Ako misli, da on ne može svotu za potpore bez sabora, a sa- bora nema, mogli bi mu zastupnici sabora na ovaj način dati moralno ovlaštenje, koje mu je za jamstvo koliko i formalno. Mi smo uvjereni, da bi sabor, da je na okupu, udovoljio vapaju učiteljstva ; kada nije na okupu, neka zastupnici učine ovako. U vanrednim prilikama dopušteni su i vanredni puti, a za vanredne velike po- trebe«, Po odgovoru Zem. Odbora izgleda, e je isti uvjeren, da su naši učitelji prosjaci, koji imaju samo da moljakaju, a ne trudbenici, koji zaslužuju krvavo plaću svoju! — S. Sa ratišta. Na ratištu oživjela je zadnjih dana borbena djelatnost kod Asiaga i na koru- fronti, a i topnička vatra bila je živahnija oo ma Mrzlom vrhu, na gori sv. Gabrijela Piackena. Na Soči je nastala od lijevanja kiše poplava i voda je ri- w gornjem toku narasla za pet metara preko stanja. Na visoravni Banjšćici izjalo- vili su se talijanski mjestimični nasrtaji. Na gori ev. Gabrijela osujećeno je nastojanje neprijatelja 44 se pomakne naprijed. Ma ratištu vodile su se živa- hne izvidničke borbe na S'rumi, a bila je jača topnička djelatnost na Dobrom polju i u luku i Na istočnom ratištu njemačke su se kop- orske sile iskrcale na jako utvrgjeni jevu Rige. U svježoj navali ot- je bio slomljen, i polučeni lijepi je Arensburg, glavni grad otoka, ute prema istočnoj obali, došlo u njemačke ruke. osvojeni otoci Runoe i u iznosi do sad preko od 50 teških topova i i 33 e i i : : ! sg : f +3 i ili ki | : | i E Mi Id i ti »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Razne vijesti. Nastradao monitor. Iz novinskog ratnog stana javljaju: 16. li- stopada. Prva je monitorska divizija preduzela 22. rujna putovanje za vježbu iz Černavode u Brailu. Na povratku jedan je teretni brod, koji nalazio u nevolji, pozvao monitora u pomoć. Monitor se odmah uputio prema brodu. Kad je bio koje 300 koraka od njega daleko i taman htio da baci sidro u vodu, nastane pod njego- vim kljunom žestoka eksplozija. Bješe udario na minu! Momčadi uspije da dovede monitor u plitku vodu, gdjeno je malo vremena poslije po- tonuo. Nije bilo moguće spasiti šefa flotiljskog stožera, viteza Forstera. Potopio se i jedan pod- časnik, kojega je eksplozija bacila s broda u vodu sa još osam momaka. Podčasnik je potonuo prije no je do njega stigao brod za spasavanje. Dru- gih gubitaka nema. Tri su momka teško ranjena a pet lako. Odmah su se pređuzele radnje oko spasavanja monitora. Posao napreduje. Boj njemačke i ruske mornarice. Ruski admiralski stožer saopćuje: 14. o. mj. u 4 sata po podne njemački veliki ratni brodovi pucali su na naše izvidničko odjeljenje, sastavljeno od 4 torpednjače i 2 topnjače, koje su krstarile u SOlOsundu. Naša je torpednjača »Grom« jako oštećena. Odmah zatim 12 je nje- mačkih torpednjača nove vrsti, sa drugim torped- njačama, prodrlo u Sčlosund. Naše je izvidni- čko odjeljenje prihvatilo bitku. Potonula je tor- pednjača »Grom« i topnjača »Nord«, a naša je oklopljena topnjača »Hrabri« potopila jednu ne- prijateljsku torpednjaču. Malo zatim doletiše u pomoć i druge naše torpednjače, no tad su se neprijateljski brodovi povukli natrag. Naši gu- bitci na ostalim brodovima neznatni su. Svje- doci vele, da su potonule dvije neprijateljske torpednjače, a druge dvije ozbiljno oštećene. Na ostrvu Oslu neprijatelj se trajno utvr- dio. Stižu neugodne vijesti o stanju naših bate- rija kod Zenela, koje zatvaraju ulaz u riški zaljev. Ruske pripreme za mir? »Nationalzeitung« javlja, da organ Kerjen- skijev »Djen« saopćuje, da je konferencija spo- razuma za ustanovu ratnih ciljeva spremna, te da će započeti dne 10. studenoga u Londonu. Sa ruske strane pribivati će Terešćenko, Ćeretelj, a po svoj prilici i knez Trubeckoj. Na london- skoj konferenciji pokušati će se, ne bi li se mi- rovni program centralnih vlasti, u koliko će donde bili poznat,$mogao skupiti na jedinstvenu podlogu sa mirovnim programom ruske demo- kracije i Wilsonovim programom, kao i sa rat- nim cijevima Francuske i ltalije, da se onda na tome započmu ozbiljni pregovori za pripravv. U Londonu će se podvrgnuti najnovije izjave centralnih vlasti ozbiljnom ispitanju, da li sadr- žavaju pouzdanih izjava, koje osjeguravaju trajnu i iskrenu sklonost miru sa strane centralnih vla- sti. Vijećat će se i o definitvnom odgovoru spo- razumnih vlasti na papinsku notu. Kerjenskijev list saopćuje nadalje, da će se Rusija svim sred- stvima zauzeti za općeniti mir. U ovaj čas, da se vlasti sporazuma nalaze u pregovorima 0 alzačko-lotarinškom pitanju. Vijećanja u ruskom glavnom stanu. Petrogradska brzojavka nam javlja: U gla- vnom stanu održalo se pod predsjedništvom Kerjenskoga vijeće, kojemu su prisustvovali mi- nistar_spoljnih poslova, ministri vojni i morna- rice, načelnik glavnog stožera, glavni zapovjednik kao i novi ruski poslanik u Francuskoj Makla- kov. Vijeće se obzirom na konferenciju spora- zumih sila u Parizu bavilo pitanjem obno- vljenja borbene sposobnosti ruske vojske, pa je prihvaćen ovaj zaključak: Disciplina se imade poboljšati, U ovu svrhu imaju se vojnici siste- matski podučavati, pri čemu treba držati u vidu iskustva sadanjega rata kao što treba iskoristiti i sve vojničke-tehničke napretke postignute kako na ruskom tako i na zapadnom fronti. Dalje se ima strogo urediti unuturnja služba vojnika i nji- hovo uposlenje, kod čega se mora postupati energično. Blokada Holaodije | skandinavskih zemalja. »North American Reviev« sadržaje dopis o obustavi dovoza živeža u Skandinavske zemlje i u Holandiju: Obzirom na američke vojnike, koji sada imadu poći u streljačke jarke u Fran- cuskoj, neće se više ni i jedan gram živeža oda- slati u te neutralne zemlje. Neutralci imadu za- jedno 2 milijuna momaka vlastitih vojnika. Oni moraju otpremiti svoje ljude u boj protiv zajedničkog neprijatelja, ili će umrijeti od glada. O zauzeću Oesela. »Journal« javlja iz Petrograda : Objava za- posjednuća Oesela pobudila je veliku zabrinu- tost. Generalni stožer i ministri poduzimtju mjere da spriječe ofensivu prema Petrogradu. Drže po- ložaj ozbiljnim, ali ne zdvajaju, jer Petrograd [ još. nije Megju stanovni- štvom zavladala je očita panika. Nebrojene osobe i t ražile su vozne karte za srednju Rusiju. Pesi- mističke vijesti raznose, da su sve službene lič- nosti ostavile glavni grad. Slijedećih će se dana objaviti najavljeni mirovni prijedlozi nizozemsko- skandinavskoga odbora u Stockholmu. Troelstra je izjavio, da produljenje rata pogoršava izglede mira i da je prije četiri mjeseca bilo moguće sklopiti povoljniji mir sa centralnim vlastima nego danas. Boje se, da će ruska revolucija biti prva žrtva produženja rata. O nemirima au Italiji. O dogogjajima u Italiji doznaju se iz jed- nog privatnog pisma, koje je datirano sa 29. septembra stiglo iz Zitricha, ove zanimljive pojedinosti : Italija se, blago rečeno, nalazi pred promjenom sistema prema ruskom primjeru. Kao uvod u to ima se smatrati dogogjaj na turinskoj glavnoj željezničkoj stanici, koja je dignuta u vazduh. Dalje su ovdje zapaljeni svi hoteli u blizini stanice s izuzetkom hotela, u kojem je stanovao Giolitti. U pristaništu Genue zapaljeni su neki brodovi itd. Broj dezertera je toliki, da se ne može više ni prebrojiti. Dezerteri su dje- lomično ušančeni u planinama, a raspolažu i sa mašinskim puškama. Vele, da ih ima oko 100.000 Čete se odašilju na frontu bez oružja i tomu slično. U jesen se — svršava pismo — može još svašta očekivati, o čemu ne mogu da pišem. Spor megju Srbijom i Italijom. Prijateljski se osjećaji megju Srbijom i lta- lijom očevidno sve više pomućuju. Ni Pašićev posjet u Rimu nije u tom ništa promijenuo, već nasuprot još pogoršao prilike. Sad sasvim otvo- reno okrivljuju nacionalistički listovi Italije srp- ske listove, da donese članke protiv Italije, te upotrebljavaju svaku zgodu, ne bi li naškodili »vjernom savezniku«. Ova je kampanja talijan- skih listova ponukala srpsko poslaništvo u Rimu, da izda umirujuću izjavu. — »Idea Nazionale« ne zadovoljuje se megjutim ovom izjavom, te spočitava Srbima, da njihov list »Ujedinjenje«, što izlazi u Švicarskoj, nemilo kritizuje brzojav- nu čestitku, koju je poslao kralj Viktor Emanuel. »Idea Nazionale« obara se nadalje još na listo- ve »Jadran«, »Zastavu« i »Srpske Novine«, koje izlaze u Americi, te bez nazora cenzure kolaju u Ri- ma. Svi su ovi donijeli krive vijesti o talijanskim operacijama, tako da su desetu i jedanaestu so- čansku bitku prikazali kao austrijsku pobjedu. Istina je, da novinski svežnji, koji pod savezni- čkom zastavom dolaze u ltaliju, ne nose žiga, da su pregledani. List poziva oblasti, da budno paze na »otrovanu« propagandističku štampu. Ova je riječ značajna za toplinu talijansko-srp- skoga prijateljstva. Kako Roosevelt zamišlja mir. Londonski »Daily Mail« javlja iz New-Yorka : Roosevelt je govorio o raznim ciljevima i rekao je, da se mirni ugovor može potpisati uz ove uvjete, Neodvisnost Arabije i Jermenske. Progla- šenje Carigrada slobodnim gradom, otvorenje Dardanela, nezavisnost kraljevine Poljske i Fin- ske, ostvarenje češke države, ostvarenje jugosla- venske države, Trst i Trident pripasti će Italiji, Litva ima dobiti samoupravu, rumunjsko zem- ljište ima pripasti Rumunjskoj. Alzacija i Lo- rena Francuskoj, Belgija ima dobiti odštetu, En- gleška i Japan imadu zadržati osvojene njema- čke kolonije. — Nakon posjeta cara Vilima u Sofiji i sastanka sa bugarskim carem pošao je njemački car u Carigrad. Na kolodvoru su ga Sultan, prinčevi carske kuće i dostojanstvenici. Nakon vrlo srdačnog pozdrava oba su se mo- marha odvezla u Jildiz. — Iz Rima javljaju, da ondje svaki čas o- čekuju odgovor sporazumnih vlasti na papinu notu. I Sonnino će prilikom otvorenja komore progovoriti o papinoj noti. Usprkos govorima raznih ministara govore ipak listovi o teškoj uskolebanosti kabineta. — Petrogradska »Rječ« javlja, da se u glavnom stanu obdržava glavna ententna kon- ferencija, na koju su osim Kerenskog i Tere- ščenka došli i zastupnici ostalih ententinih d ržava. — Havas javlja: Divizijski general Alby imenovan je na mjesto generala Duponta šefom francuskog generalnoga stožera. — Na 15 o.mj. otvoreno je bugarsko sabranje. — Zbog prevoza engleških četa na talijan- sku frontu osobni je promet s robom na obim željezničkim linijama iz Francuske u Italiju već od dulje vremena za civilne transporte potpuno | obustavi jen. — Iza trogodišnje odsutnosti povratio se je galički zemaljski odbor dne 18. o, mj. opet na- trag u Lavov. Namjesnik za Galiciju general grof Huya je iz Krakova onamo prispio. Br. 653 — Prigodom stogodišnjice smrti poljačkog narodnog junaka Košciuszka bila je prije podne u Ljublinu u katedrali svečana misa, a onđa je upriličen veliki svečani ophod gradom. Središte svečanosti bilo je svečano proglašenje imenova- nja regentskog vijeća - po generalnom guverneru. — Pošto je predsjednik švedskog pokrajin- skog vijeća Widen izjavio, da nije u stanju uz propisane uvjete izvršiti malog i novo ministarstvo, povjerena je ta zadaća Bdenu, vogiji liberalne stranke, —;»Utro Rosij« javlia iz Tobolska : Bivši je car u ručnom pismu kralju engleskome za- molio, ne bi li engleska vlada intervenirala u Pe- trogradu, da bi se dozvolilo obitelji bivšeg cara da pogje u Englesku ili barem na Krim. — Ruski ratni ministar vratio se iz glav- nog stana, pa je izjavio novinskim zastupnicima, da se energično nastavlja reorganizacija vojske. Otkako je izbio Kornilov pokret, da se već iz- mijenilo 20 zapovjednika bez ikakova utjecaja izvana. — Finske novine javljaju: Mornari su ubili četiri časnika s ratnog broda »Petropavlovsk«, koji je u Sveaborgu, te su kao taoce sobom u- zeli mnogo časnika, da se tako osiguraju protiv svoje kazni. — Petrogradska agentura javlja: Evo ko- načnog rezultata finskih saborskhih izbora: 52 socijaliste, 61 poslanik gragjanskog bloka, 25 agraraca i 22 poslanik švedske štampe. — Petrogradska agentura javlja : U Tiflisu je otvorena jermenska marodna konferencije, u kojoj učestvuje preko 200 izaslanika iz svih zemalja. — »Reuter« javlja : Požar elevatora za žito u Brooklinu prouzročio je štetu od jednoga mi- lijuna dolara. Uništeno je preko 260.000 bushola žita. Glasa se da je požar buknuo iza eksplo- zije bombe. Domaće vijesti. Pogreb ft Dr. J. Kreka. Prošle je subote dne 13. o. mj. sahranjen u Ljubljani Dr. Janez E. Krek. Sprovod je vodio sam knez- biskup Dr. Jeglić. Vanredno je bilo sudjelovanje slovenskog naroda sviju staleža, Na putu od 4 kilometra, kuda je prolazio sprovod, mačinio se špalir od hiljada naroda. S obiju strana mrtvač- kih kola stupali su narodni zastupnici. Na grobu se je oprostio s pokojnikom njegov drug Dr._ Korošec u ime »Jugoslovenskg kluba«, Dr. Sta- nčk u ime českog saveza, a Dr, Dulibić u ime Dalmatinskih Hrvata. Nad grobom je ispjevao tužaljku zbor »Matice Slovenske«. U svim uli- cama, kud je prolazio sprovod, bile su izvješene crne zastave. | školska omladina prisustvovala je sprovodu. Sa svih pak strana stiglo je koli »Jugo- slavenskom klubu« toli »Gospodarskoj Sve- zi« veliko mnoštvo sažalnica od najuglednijih ličnosti. Cjelokupno je hrvatsko novinstvo doni- jelo o velikom pokojniku najljepših članaka, a i ostala štampa u monarhiji milo se je odužila njegovoj uspomeni, Vječna slava Dr. Kreku!- Gredski izbori u Zagrebu. Dne 15, 16 i 17 o.mj. obavili su se u Zagrebu izbori za gradsko poglavarstvo (općinu). Za izbor se je razmahala živa agitacija. Predložene su bile dvi- je listine kandidata, za svako izborništvo, jedna od srpsko-hrvatske koalicije i Milinovaca, pod imenom »udruženog hrvatskog gragjanstva«, a druga od stranke prava (Frankovaca). U 4 i ll, izborništvu odnijeli su većinu gle- sova predloženici koalicije, a za Il, izborništvo nije nam još poznat uspjeh, dok ovo pišemo. izložba bo ko-hkorosgovač kih slikara | kipara u Sarajevu. Dne 15. tek. mj. svečano je otvorena u Sarajevu u zgradi zemaljske vlasde prva izložba umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Izloženo je 160 djela od 21 umjetnika, u tri zasebna prostora. Izložba obuhvata gotovo sve vrste umjetničke tehnike, glajima, već ima informativni harakjer, Želimo joj najbolji uspjeh !