CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 PRAVA CRVENA HRVATSKA NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU A ASA A EVA MA SSA M _—_u tkeRJ RSS ASS AVRR SSA ČSSR NM SEEN STE PA Br. 654. Dogogjaji u Rusiji. Poslije revolucije prošlog proljeća još se nije našla jaka ruka; koja bi u Rusiji uspostavila mir i poredak. S dana u dan javlja se sve ito veća disorganicacija na svim linijama, tako da je teško pratiti i razumjeti cijeli taj metež. Na svim područjima vlada pravi kaos. Jedan je od glavnih razloga tom po- remećenju normalnih prilika pitanje mira. Ruski je narod uvidio, da već nema do- voljna uzroka, da se dalje ratuje i željan je mira. .Ali oni, koji imaju vlast u rukama, sputani su sa zlatnim engleškim verigama i rie smiju da udovolje toj općoj narodnoj želji. Odatle sve smutnje, pubune, nemiri i neredi. Ratni uspjesi Nijemaca u zaljevu Rige prouzrokovali su još veći metež; nezado- voljnici sa dosadašnjom vladom dobili su većeg: maha. Kerenski gubi sve to više od svoje moći i ugleda; u vojsci je nestalo već svake discipline, u Petrogradu je na- stala prava panika, i vlada će da se preseli u Moskvu; već su iz Petrograda prenesene glavnije tvornice municije, a sa stravom se očekuju navale Zepelina nad ruskom pri- jestolnicom; neredi svake vrsti na dnev- nom su redu. Na 20. o. mj. otvorio se je predpar- lamenat. Interesantno je, da je predsjed- ničko mjesto na ponudu ministra Keren- skoga zauzela gospogja Breška Breškovska. Kerenski je prikazao stanje stvari nastojeći dakako da umiri duhove, ali ustane pro- = čelnik petrogradskog radničkog i vojničkog vijeća, boljševik Trockij, te žestoko napane vladu i izjavi đa boljševiki ne mogu slož- no raditi ni sa vladom, ni sa predparlamen- tom. Iza njegovih riječi izigjoše boljševiki iz dvorane kličući, da živi časni demo- kratski mir. Ministar predsjednik Kerenski je izja- vio, da će vlada poslati posebno odaslan- stvo u Pariz, koje će tamo jasno i bistro objasniti držanje ruske vlade. Ali će isto- dobno ići u Pariz i, zastupnici ruske demo- Mala Braća. Sitne reminiscence prigodom 600-godišnjice op- stanka ovog franjev. samostana (1317.-1917.) Napisao: O, Frano Jurić — Cavtat. Uminuše godine, prohujiše vijekovi. Punih je 600 godina, da u srcu grada Dubrovnika opstoji jedna drevna zgrađa: samostan Male Braće. Onakovog, kakvog nam ga sagradi go- dina 1317., gledamo ga i godine 1917., uz tek neke sitne preinake. Zub vremena, potresi, požari, topovi i sve neprijateljske navale poštediše nam tu svetinju. Sva energija vijekova malene ali simpatične dubrovačke republike, sva umnost i napredak njezinih stanovnika čine kao neku zajednicu s tom drevnom zgradom. Samostan Male Braće očevi. je svjedokom i učesnikom svih faza, u se je Dubrovnik razvijao. On je motri- ih katastrofa, koje Hi PARANA PPP ESP POJEDINI BROJ Maza eStA MA a niti ata S tot dtd VV \ms kracije, koji će iznijeti uvjete radničko-voj- ničkog vijeća, pod kojima želi, da se sklo- pi svjetski mir. Te uvjete donosimo na dru- gom mjestu. Ovaj spor izmegju vojničko-radničkog vijeća i ruske vlade od osobitog je zna- čenja, a svakako je korak bliže miru. Ujed- no je vidan dokaz, da se Rusija počima otimati zamamama Entente i slobodnije di- sati. Pojedinosti ovih uvjeta nemaju toliko važnosti, koliko sam dogogjaj, da se iz Ru- sije čuje prava želja ruskog naroda. Politi- čari 'Entente uvigjavaju, da je ovaj korak neminovna samo posljedica jasnih i prikri- venih njihovih ratnih ciljeva. Spomena je svakako vrijedna i činje- nica, da novi ruski poslanik kod Vatikana izjavlja, da ruska revolucijonarna vlada po- djeljuje sada velike sloboštine katoličkoj cr- kvi u svojim zemljama. Prema tome slo- bodno će biti i nezavisno imenovanje bi- skupa, osnivanje dijecezanskih škola te u- druživanje redovnika. Dignuto je takogjer ograničenje prelaza na katolizam. | vrijeme je bilo više, da katolici u kršćanskoj Ru- siji dobiju slobodu. Velike su i teške kušnje zadesile rusku državu, ona sađa ispašta svoje stare grijehe, ali iz njezine sredine vrcaju iskre i pleme- nite vatre: želje za mirom i sloboda kato- ličke Crkve. Što Bog da uskori i ostvari! Iz Carevinskog Vijeća. U zadnjim sjednicama parlamenta vodila se je rasprava o proračunu u drugom i trećem čitanju. Predlog, da se bugdetni provizorij proteg- ne od 1 novembra do 30 aprila, dakle za 6 mje- seca, bio je otklonjen sa 243 glasa proti 177 glasova, a predlog Poljaka, da se dozvoli bug- deini provizorij do 28 veljače, prihvaćen je. Za 4-mjesečni provizorij glasovahu Nijemci, kršćan- ski socijali, Poljaci zajedno sa poljačkim socijal- demokratima, Talijani iz Primorja, Rusini iz Bu- kovine, Rumunji i židov. zast. Straucher i Reitzes. U prvoj točki o ovlaštenju, da se uzme kredit od 9 milijarda, glasovalo se je poimence, te je predlog prihvaćen sa 227 protiv 170 glasova. Iza toga prihvaćen bugdetni provizorij i u tre- ćem čitanju. i umu dubrovčana, to je isto i samostan Male Braće. On je mio gragjaninu i težaku, svećeniku i profesuru, sudcu i odvjetniku, trgovcu i zana- tliji, u jednu riječ: svakom stanovniku grada i okolice. S njime se oni diče pred vanjskim svi- jetom. Na njega oni misle, pa taman ih nepre- gledni Oceani dijelili od zidova rodnoga Dubrov- nika. Mala Braća, ta sama riječ, sa osobitim palosom kroz sve vijekove izgovara se u tuzi i nevolji, u radosti i veselju od svih stanovnika dubrovačkog teritorija. Dugi a tihi hodnici toga samostana stvaraju neke mistične impresije u pameti dubrovačke mladosti, skojima se ona diči i za staračkih dana. Ozbiljnoj muževnosti, koja je zalazila u taj samostan na naučne raz- govore i savjete sa pametnim redovnicima, pred- metom su poštovanja. O tome kontaktu slijedi nepregledni niz simpatičnih anekdota, O toj in- timnosti grada i gragjana sa Malom Braćom priča priču popunja. Veliki broj tih anekdota i priča, bilo sada ob ovoj zgodi, bilo sada ob onoj svečanosti, bilo ob ovome svećeniku, bratu laiku i dandanas se slušaju i od ozbiljnih ljudi, Ta istinitost i ta popularnost jest nešto originalno — dubrovačko. Ona je gragjena u duhu, običajima, navi- izgovorima Dubrovnika i starih IZLAZI SVAKE SUBOTE ? 4 STOJI 20 PARA. š 1 | 27. OKTOBRA 1917. tasta a Kako je bilo naviješteno, jugoslavenski za- stupnici glasovali su proti proračunu, da tako izraze nepovjerenje sadanjoj vladi. To je motivirao pročelnik jugoslavenskog kluba, zastupnik Dr. Korošec, kad je za drugog čitanja bogdetnog provizorija rekao : da su hrabri sinovi Slovenaca, Hrvata i Srba i u ovom straš- nom ratu na bojištu, a njihovi zastupnici u ovoj kući iznijeli dokaze za svoju požrtvovnost za cara i domovinu. Ako li poslije svega toga ju- goslavenski klub daje svoj votum proti bugdet- nom provizoriju, tad to čini za to, jer je naša i našega s nama posve solidarnoga jugoslaven- skoga narođa tvrda i jednodušna volja, da se vladi izjavi najdublje nepovjerenje. Nama Jugoslavenima govore : »Ako ne gla- sujete proračun, onda ste protiv države, jer joj uskraćujete proračun u najtežim časovima. Zato ste i protiv vojske, koja se bori protiv naših neprijatelja«. Ne ću o tom raspravljati, ali zna- dem sigurno, da ako mi glasujemo za proračun ili ne glasujemo, da će se naši jugoslavenski voj- nici ipak boriti u prvim streljačkim jarcima, da neprijatelj ne prodre na jugu. Mi znamo, da je sadašnja vlada sklona Nijemcima i da na jugu monarhije neće ništa promijeniti. Dakle, kad bi poduprli ovu vladu, mi bi iskopali svoj vlastiti grob ! To ne ćemo nikada učiniti! Mi smo Ju- goslaveni uvijek bili za cara i državu, ali gla- sujemo proti bugdetnom provizoriju, jer hoćemo naroda. Ova vlada nije svijesna, što znači konso- lidacija Jugoslavenstva, kao vratara na jugu mo- marhije, kao vratara za moć države na Jadranu i Balkanu. Vlada se drži prema jugoslavenskom pitanju ne samo pasivno, nego upravo neprija- teljski. Ako mjerodavni faktori ne riješe jugo- slavensko pitanje unutar monarhije, onda će se ono riješavati na drugom forumu izvan monar- hije, što ne će biti u interesu ni monarhije, ni prejasne vladarske kuće. Današnja vlada prepušta Jugoslavene svenjemačkoj grabežljivosti. Ona ni- je ničim popravila samovoljne i kažnjive čine njemačkih činovnika i vojnika protiv Jugoslave- na na početku rata. Zato smo od ovog sistema pogogjeni u živac i borit ćemo se protiv njega, koji hoće, da našu zemlju učini kolonijom tu- gjih, privilegovanih naroda. Glasovanje protiv pro: vizorija je čin saobrane protiv vlade, koja pre- lazi preko naše narodne časti i naših narodnih interesa. Mirovni uslovi ruskog savjeta. Glavni izvršbeni odbor radničkoga i vojnič- koga vijeća izabrao je nekadašnjega ministra osebujnosti rodile su se po dubrovačkim ku- ćama, gojile po Stradunu, Pilama i Pločama, a širile megju dubrovačkim težakom. Oni nje ra- zumiju, a one njih. Za druge gradove i elemente postaje to enigmom, zagoneikom. Dapače iste ove karateristike dubrovčana umanjuju svoju energiju, gube od svoje originalnosti, netom progju granice nekadašnjeg teritorija dubrovačke repu- blike. Samo na dubrovačkome tlu ono bujno ra- ste kao onaj zeleni bor, vitki čempres, pitomi limun i naranča, milovidni aloje okolo grada. Mala Braća — Fratres Minores — ta sama riječ napunja stranice dubrovačkog Arhiva, peča- tana je u odredbam Senata, napisana je u svim povijestima svih dubrovačkih historiografa. Sveti oci Pape slali su redovnike samostana Male Braće kao svoje legate i muncije raznim narodima. Dubrovački Senat služio se je s njima u raznim diplomatskim poslovima po svim europskim drža- vama. Nadbiskupi i biskupi po njime stvoriše razne reforme. Dubrovačka republika po njima pročisti svoje zemlje od Patarena. Mnogi redov- nik ovoga sumostana bio je nadbiskupom du- brovačkim, biskupom Stona, Korčule, Trebinja- Mrkana, Leša, Bara, Rašije, te po drugim gra- dovima Balkana. Mnogi su bili: teologom du- brovačke republike, kapelanom kod tolikih po- slaništva, profesurom teologije po raznim europ- kanu, starješinom i kustodom sv. Zemlje, propo- RER Ap SE SRA OZLJA pa Po BEE AA po vladi izraziti nepovjerenje čitavog jugoslavenskog | skim sveučilištima, misijonarom po Bosni i Bal-| jedna PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI - ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI | SRAMA JASAN A PIR AA LJSE PAO ENO E God. XIII. radnja Skobeljeva zastupnikom ruske demokra- cije na savezničkoj konferenciji u Parizu, pa za nj izradio ovaj naputak, koji je u svezi s mirovnim pitanjem : 1. Rusija se ispražnjuje od njemačkih četa. Poljska, Litva i letske pokrajine dobivaju autono- miju. 2. Autonomija za tursku Armeniju. 3. Ri- ješenje pitanja o Elsas-Lotaringiji pučkim glaso- vanjem, uz uvjet posvemašnje slobode glasova- nja. 4. Uspostava Belgije i odšteta za njezine gubitke iz megjunarodnoga fonda. 5. Uspostava Srbije i Crne Gore s odštetom, koja će se na- maknuti iz megjunarodnog fonda. Srbija dobiva pristup k Jadranskom moru. Bosna i Hercego- vina postaju autonomne. Prijeporni krajevi na Balkanu dobivaju autonomiju, dok marod ne odluči glasovanjem. 7. Rumunjska se uspostavlja u istim granicama, te zadaje obećanje, da će Do- brudži dati autonomiju. Svečano obećaje da će provesti članak 3 berlinskoga ugovora o ravno- pravnosti židova. 8, Autonomija za talijanske pokrajine Austrije do pučkoga glasovanja. 9. Po- vratak svih kolonija Njemačkoj. 10. Uspostava Perzije i Grčke. 11. Neutralizacija svih tjesnaca, koji vode u unutrašnja mora, kao i Sueskoga i Panamskoga prokopa. Sloboda trgovačkoga bro- darstva. Ukida se pravo umajmljivanja i torpe- dovanja trgovačkih brodova. 12. Sve se zaraćene vlasti odriču kontsibucija ili odšteta pod kojim mu drago uvjetom. Vraćaju se sve za rata nalo- žene kontribucije. 13. Svaka je zemlja neodvisna u svojoj trgovačkoj politici, ali sve se zemlje obvezuju, da se odriču trgovačke blokade po- slije rata, te da ne će sklapati promijenjenih ca- rinskih ugovora. 14. Mirovne uvjete odregjuju na mirovnom kongresu zastupnici, koje biraju narodna zastupstva. Ove će uvjete potvrditi par- lamenti. Diplomati se obvezuje, da meće skla- pati tajnih ugovora, za koje se proglašuje, da se bore s megjunarodnim pravom, dakle su ništetni. 15. Postupno razoružanje na kopnu i moru, a zatim se uvodi sustav vojnice. Naputak na koncu preporučuje, da se na- stoje odstraniti sve zaprijeke, koje su putu stock- holmskoj konferenciji, te ishode putovnice za one srtanke, koje toj konjerenciji žele pristupiti. Talijanska komora i mir. Kod otvora talijanske komore ministar je predsjednik Boselli istaknuo, da su govorkanja o blizom miru služila samo u svrhu produženja rata. Izakako je vlada podastrla zakonsku osnovu o četirimjesečnom proračunskom provizoriju, bio je odbit socijalistički prijedlog, da se raspravlja o vladinoj izjavi. Zast. prof, Enrico Ferri poda vjednikom po Dalmaciji, Italiji, Hrvatskoj, Istriji. Mnogo je ovaj samostan podao: književnika, umjetnika, pjesnika, glazbenika, slikara, učenjaka. U ovome samostanu prebivao je velik broj svetih redovnika, koji u pokori i molitvi, u kre- postima i svetim izgledima sprovagjali su dame svoje, Mnogi od njih bili su za kuge i kolere svojevoljnim ispovjednikom i tješiteljem okuže- nika. Nekoji dapače činili su i čudesa. Neki i za sv. vjeru krv su svoju prolili, Mnogi sin ple- mićkih obitelji u ovome samostauu strasti svoje svlada, u sveti se zapt stavi. Samoprijegor, red, regula, disciplina, ozbiljnost i sjajnost funkcija, ispovijedanje i propovijedanje, molitve kora, de- velnice, razmatranja svakdanje su vježbe bile kroz vijekove ovog samostana. Primiti putnika, utje- šiti nevoljnika, nahraniti gladna kao tradicijo- nalni amanet prelazio je od redovnika do redo- vnika ovog samostana. Čitav pak samostan Male Braće jest jedna velika pinakoteka lijepih umjetnosti, Klaustar njegov, djelo iz XV. vijeka, jedan je od prvih u cijelome franjevačkome redu. Biblioteka samo- stana jest arsenal dubrovačkih pisaca, tu je ko- lekcija glavnih dubrov. rukopisa. Arhiv muzike, mislimo, prvi je u Dalmaciji, koji prestavlja u slikam i kompozicijam mnoge vanjske, a osobito dubrovačke skladatelje. Ljekarnica Male Braće je od prvih u Europi. Datira od godise 1317. Voštarna samostana služi velikim dijelom