CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

PRAVA

CRVENA HRVATSKA

NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

A ASA A EVA MA SSA M _—_u
tkeRJ RSS ASS AVRR SSA ČSSR NM SEEN STE PA

Br. 654.

Dogogjaji u Rusiji.

Poslije revolucije prošlog proljeća još
se nije našla jaka ruka; koja bi u Rusiji
uspostavila mir i poredak. S dana u dan
javlja se sve ito veća disorganicacija na svim
linijama, tako da je teško pratiti i razumjeti
cijeli taj metež. Na svim područjima vlada
pravi kaos.

Jedan je od glavnih razloga tom po-
remećenju normalnih prilika pitanje mira.
Ruski je narod uvidio, da već nema do-
voljna uzroka, da se dalje ratuje i željan
je mira. .Ali oni, koji imaju vlast u rukama,
sputani su sa zlatnim engleškim verigama
i rie smiju da udovolje toj općoj narodnoj
želji. Odatle sve smutnje, pubune, nemiri
i neredi.

Ratni uspjesi Nijemaca u zaljevu Rige
prouzrokovali su još veći metež; nezado-
voljnici sa dosadašnjom vladom dobili su
većeg: maha. Kerenski gubi sve to više od
svoje moći i ugleda; u vojsci je nestalo
već svake discipline, u Petrogradu je na-
stala prava panika, i vlada će da se preseli
u Moskvu; već su iz Petrograda prenesene
glavnije tvornice municije, a sa stravom se
očekuju navale Zepelina nad ruskom pri-
jestolnicom; neredi svake vrsti na dnev-
nom su redu.

Na 20. o. mj. otvorio se je predpar-
lamenat. Interesantno je, da je predsjed-
ničko mjesto na ponudu ministra Keren-
skoga zauzela gospogja Breška Breškovska.
Kerenski je prikazao stanje stvari nastojeći
dakako da umiri duhove, ali ustane pro-
= čelnik petrogradskog radničkog i vojničkog
vijeća, boljševik Trockij, te žestoko napane
vladu i izjavi đa boljševiki ne mogu slož-
no raditi ni sa vladom, ni sa predparlamen-
tom. Iza njegovih riječi izigjoše boljševiki
iz dvorane kličući, da živi časni demo-
kratski mir.

Ministar predsjednik Kerenski je izja-
vio, da će vlada poslati posebno odaslan-
stvo u Pariz, koje će tamo jasno i bistro
objasniti držanje ruske vlade. Ali će isto-
dobno ići u Pariz i, zastupnici ruske demo-

Mala Braća.

Sitne reminiscence prigodom 600-godišnjice op-
stanka ovog franjev. samostana (1317.-1917.)
Napisao: O, Frano Jurić — Cavtat.

Uminuše godine, prohujiše vijekovi. Punih
je 600 godina, da u srcu grada Dubrovnika
opstoji jedna drevna zgrađa: samostan Male
Braće. Onakovog, kakvog nam ga sagradi go-
dina 1317., gledamo ga i godine 1917., uz tek
neke sitne preinake. Zub vremena, potresi, požari,
topovi i sve neprijateljske navale poštediše nam
tu svetinju.

Sva energija vijekova malene ali simpatične
dubrovačke republike, sva umnost i napredak
njezinih stanovnika čine kao neku zajednicu s tom
drevnom zgradom. Samostan Male Braće očevi.
je svjedokom i učesnikom svih faza, u
se je Dubrovnik razvijao. On je motri-
ih katastrofa, koje

Hi

PARANA PPP ESP

 

 

POJEDINI BROJ

Maza eStA MA a
niti ata S tot dtd

VV \ms

kracije, koji će iznijeti uvjete radničko-voj-
ničkog vijeća, pod kojima želi, da se sklo-
pi svjetski mir. Te uvjete donosimo na dru-
gom mjestu.

Ovaj spor izmegju vojničko-radničkog
vijeća i ruske vlade od osobitog je zna-
čenja, a svakako je korak bliže miru. Ujed-
no je vidan dokaz, da se Rusija počima
otimati zamamama Entente i slobodnije di-
sati. Pojedinosti ovih uvjeta nemaju toliko
važnosti, koliko sam dogogjaj, da se iz Ru-
sije čuje prava želja ruskog naroda. Politi-
čari 'Entente uvigjavaju, da je ovaj korak
neminovna samo posljedica jasnih i prikri-
venih njihovih ratnih ciljeva.

Spomena je svakako vrijedna i činje-
nica, da novi ruski poslanik kod Vatikana
izjavlja, da ruska revolucijonarna vlada po-
djeljuje sada velike sloboštine katoličkoj cr-
kvi u svojim zemljama. Prema tome slo-
bodno će biti i nezavisno imenovanje bi-
skupa, osnivanje dijecezanskih škola te u-
druživanje redovnika. Dignuto je takogjer
ograničenje prelaza na katolizam. | vrijeme
je bilo više, da katolici u kršćanskoj Ru-
siji dobiju slobodu.

Velike su i teške kušnje zadesile rusku
državu, ona sađa ispašta svoje stare grijehe,
ali iz njezine sredine vrcaju iskre i pleme-
nite vatre: želje za mirom i sloboda kato-
ličke Crkve. Što Bog da uskori i ostvari!

 

Iz Carevinskog Vijeća.

U zadnjim sjednicama parlamenta vodila
se je rasprava o proračunu u drugom i trećem
čitanju.

Predlog, da se bugdetni provizorij proteg-
ne od 1 novembra do 30 aprila, dakle za 6 mje-
seca, bio je otklonjen sa 243 glasa proti 177
glasova, a predlog Poljaka, da se dozvoli bug-
deini provizorij do 28 veljače, prihvaćen je. Za
4-mjesečni provizorij glasovahu Nijemci, kršćan-
ski socijali, Poljaci zajedno sa poljačkim socijal-
demokratima, Talijani iz Primorja, Rusini iz Bu-
kovine, Rumunji i židov. zast. Straucher i Reitzes.
U prvoj točki o ovlaštenju, da se uzme kredit
od 9 milijarda, glasovalo se je poimence, te je
predlog prihvaćen sa 227 protiv 170 glasova.
Iza toga prihvaćen bugdetni provizorij i u tre-
ćem čitanju.

i umu dubrovčana, to je isto i samostan Male
Braće. On je mio gragjaninu i težaku, svećeniku
i profesuru, sudcu i odvjetniku, trgovcu i zana-
tliji, u jednu riječ: svakom stanovniku grada i
okolice. S njime se oni diče pred vanjskim svi-
jetom. Na njega oni misle, pa taman ih nepre-
gledni Oceani dijelili od zidova rodnoga Dubrov-
nika. Mala Braća, ta sama riječ, sa osobitim
palosom kroz sve vijekove izgovara se u tuzi i
nevolji, u radosti i veselju od svih stanovnika
dubrovačkog teritorija. Dugi a tihi hodnici toga
samostana stvaraju neke mistične impresije u
pameti dubrovačke mladosti, skojima se ona
diči i za staračkih dana. Ozbiljnoj muževnosti,
koja je zalazila u taj samostan na naučne raz-
govore i savjete sa pametnim redovnicima, pred-
metom su poštovanja. O tome kontaktu slijedi
nepregledni niz simpatičnih anekdota, O toj in-
timnosti grada i gragjana sa Malom Braćom
priča priču popunja. Veliki broj tih anekdota i
priča, bilo sada ob ovoj zgodi, bilo sada ob onoj
svečanosti, bilo ob ovome svećeniku, bratu laiku
i dandanas se slušaju i od ozbiljnih ljudi, Ta
istinitost i ta popularnost jest nešto originalno —

dubrovačko.
Ona je gragjena u duhu, običajima, navi-
izgovorima Dubrovnika i starih

IZLAZI SVAKE SUBOTE

?
4

 

STOJI 20 PARA. š
1

|

27. OKTOBRA 1917.

tasta a

Kako je bilo naviješteno, jugoslavenski za-
stupnici glasovali su proti proračunu, da tako
izraze nepovjerenje sadanjoj vladi.

To je motivirao pročelnik jugoslavenskog
kluba, zastupnik Dr. Korošec, kad je za drugog
čitanja bogdetnog provizorija rekao : da su hrabri
sinovi Slovenaca, Hrvata i Srba i u ovom straš-
nom ratu na bojištu, a njihovi zastupnici u ovoj
kući iznijeli dokaze za svoju požrtvovnost za
cara i domovinu. Ako li poslije svega toga ju-
goslavenski klub daje svoj votum proti bugdet-
nom provizoriju, tad to čini za to, jer je naša i
našega s nama posve solidarnoga jugoslaven-
skoga narođa tvrda i jednodušna volja, da se
vladi izjavi najdublje nepovjerenje.

Nama Jugoslavenima govore : »Ako ne gla-
sujete proračun, onda ste protiv države, jer joj
uskraćujete proračun u najtežim časovima. Zato
ste i protiv vojske, koja se bori protiv naših
neprijatelja«. Ne ću o tom raspravljati, ali zna-
dem sigurno, da ako mi glasujemo za proračun
ili ne glasujemo, da će se naši jugoslavenski voj-
nici ipak boriti u prvim streljačkim jarcima, da
neprijatelj ne prodre na jugu. Mi znamo, da je
sadašnja vlada sklona Nijemcima i da na jugu
monarhije neće ništa promijeniti. Dakle, kad bi
poduprli ovu vladu, mi bi iskopali svoj vlastiti
grob ! To ne ćemo nikada učiniti! Mi smo Ju-
goslaveni uvijek bili za cara i državu, ali gla-
sujemo proti bugdetnom provizoriju, jer hoćemo

naroda. Ova vlada nije svijesna, što znači konso-
lidacija Jugoslavenstva, kao vratara na jugu mo-
marhije, kao vratara za moć države na Jadranu
i Balkanu. Vlada se drži prema jugoslavenskom
pitanju ne samo pasivno, nego upravo neprija-
teljski. Ako mjerodavni faktori ne riješe jugo-
slavensko pitanje unutar monarhije, onda će se
ono riješavati na drugom forumu izvan monar-
hije, što ne će biti u interesu ni monarhije, ni
prejasne vladarske kuće. Današnja vlada prepušta
Jugoslavene svenjemačkoj grabežljivosti. Ona ni-
je ničim popravila samovoljne i kažnjive čine
njemačkih činovnika i vojnika protiv Jugoslave-
na na početku rata. Zato smo od ovog sistema
pogogjeni u živac i borit ćemo se protiv njega,
koji hoće, da našu zemlju učini kolonijom tu-
gjih, privilegovanih naroda. Glasovanje protiv pro:
vizorija je čin saobrane protiv vlade, koja pre-
lazi preko naše narodne časti i naših narodnih
interesa.

 

Mirovni uslovi ruskog savjeta.

Glavni izvršbeni odbor radničkoga i vojnič-
koga vijeća izabrao je nekadašnjega ministra

osebujnosti rodile su se po dubrovačkim ku-
ćama, gojile po Stradunu, Pilama i Pločama, a
širile megju dubrovačkim težakom. Oni nje ra-
zumiju, a one njih. Za druge gradove i elemente
postaje to enigmom, zagoneikom. Dapače iste
ove karateristike dubrovčana umanjuju svoju
energiju, gube od svoje originalnosti, netom progju
granice nekadašnjeg teritorija dubrovačke repu-
blike. Samo na dubrovačkome tlu ono bujno ra-
ste kao onaj zeleni bor, vitki čempres, pitomi
limun i naranča, milovidni aloje okolo grada.

Mala Braća — Fratres Minores — ta sama
riječ napunja stranice dubrovačkog Arhiva, peča-
tana je u odredbam Senata, napisana je u svim
povijestima svih dubrovačkih historiografa. Sveti
oci Pape slali su redovnike samostana Male Braće
kao svoje legate i muncije raznim narodima.
Dubrovački Senat služio se je s njima u raznim
diplomatskim poslovima po svim europskim drža-
vama. Nadbiskupi i biskupi po njime stvoriše
razne reforme. Dubrovačka republika po njima
pročisti svoje zemlje od Patarena. Mnogi redov-
nik ovoga sumostana bio je nadbiskupom du-
brovačkim, biskupom Stona, Korčule, Trebinja-
Mrkana, Leša, Bara, Rašije, te po drugim gra-
dovima Balkana. Mnogi su bili: teologom du-
brovačke republike, kapelanom kod tolikih po-
slaništva, profesurom teologije po raznim europ-

 

kanu, starješinom i kustodom sv. Zemlje, propo-

RER Ap SE SRA OZLJA pa Po BEE AA po

vladi izraziti nepovjerenje čitavog jugoslavenskog |

skim sveučilištima, misijonarom po Bosni i Bal-| jedna

 

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI -
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB
UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI |

SRAMA JASAN A PIR
AA LJSE PAO ENO E

God. XIII.

radnja Skobeljeva zastupnikom ruske demokra-
cije na savezničkoj konferenciji u Parizu, pa za nj
izradio ovaj naputak, koji je u svezi s mirovnim
pitanjem :

1. Rusija se ispražnjuje od njemačkih četa.
Poljska, Litva i letske pokrajine dobivaju autono-
miju. 2. Autonomija za tursku Armeniju. 3. Ri-
ješenje pitanja o Elsas-Lotaringiji pučkim glaso-
vanjem, uz uvjet posvemašnje slobode glasova-
nja. 4. Uspostava Belgije i odšteta za njezine
gubitke iz megjunarodnoga fonda. 5. Uspostava
Srbije i Crne Gore s odštetom, koja će se na-
maknuti iz megjunarodnog fonda. Srbija dobiva
pristup k Jadranskom moru. Bosna i Hercego-
vina postaju autonomne. Prijeporni krajevi na
Balkanu dobivaju autonomiju, dok marod ne
odluči glasovanjem. 7. Rumunjska se uspostavlja
u istim granicama, te zadaje obećanje, da će Do-
brudži dati autonomiju. Svečano obećaje da će
provesti članak 3 berlinskoga ugovora o ravno-
pravnosti židova. 8, Autonomija za talijanske
pokrajine Austrije do pučkoga glasovanja. 9. Po-
vratak svih kolonija Njemačkoj. 10. Uspostava
Perzije i Grčke. 11. Neutralizacija svih tjesnaca,
koji vode u unutrašnja mora, kao i Sueskoga i
Panamskoga prokopa. Sloboda trgovačkoga bro-
darstva. Ukida se pravo umajmljivanja i torpe-
dovanja trgovačkih brodova. 12. Sve se zaraćene
vlasti odriču kontsibucija ili odšteta pod kojim
mu drago uvjetom. Vraćaju se sve za rata nalo-
žene kontribucije. 13. Svaka je zemlja neodvisna
u svojoj trgovačkoj politici, ali sve se zemlje
obvezuju, da se odriču trgovačke blokade po-
slije rata, te da ne će sklapati promijenjenih ca-
rinskih ugovora. 14. Mirovne uvjete odregjuju
na mirovnom kongresu zastupnici, koje biraju
narodna zastupstva. Ove će uvjete potvrditi par-
lamenti. Diplomati se obvezuje, da meće skla-
pati tajnih ugovora, za koje se proglašuje, da se
bore s megjunarodnim pravom, dakle su ništetni.
15. Postupno razoružanje na kopnu i moru, a
zatim se uvodi sustav vojnice.

Naputak na koncu preporučuje, da se na-
stoje odstraniti sve zaprijeke, koje su putu stock-
holmskoj konferenciji, te ishode putovnice za one
srtanke, koje toj konjerenciji žele pristupiti.

 

Talijanska komora i mir.

Kod otvora talijanske komore ministar je
predsjednik Boselli istaknuo, da su govorkanja o
blizom miru služila samo u svrhu produženja
rata. Izakako je vlada podastrla zakonsku osnovu
o četirimjesečnom proračunskom provizoriju, bio
je odbit socijalistički prijedlog, da se raspravlja
o vladinoj izjavi. Zast. prof, Enrico Ferri poda

vjednikom po Dalmaciji, Italiji, Hrvatskoj, Istriji.
Mnogo je ovaj samostan podao: književnika,
umjetnika, pjesnika, glazbenika, slikara, učenjaka.

U ovome samostanu prebivao je velik broj
svetih redovnika, koji u pokori i molitvi, u kre-
postima i svetim izgledima sprovagjali su dame
svoje, Mnogi od njih bili su za kuge i kolere
svojevoljnim ispovjednikom i tješiteljem okuže-
nika. Nekoji dapače činili su i čudesa. Neki i
za sv. vjeru krv su svoju prolili, Mnogi sin ple-
mićkih obitelji u ovome samostauu strasti svoje
svlada, u sveti se zapt stavi. Samoprijegor, red,
regula, disciplina, ozbiljnost i sjajnost funkcija,
ispovijedanje i propovijedanje, molitve kora, de-
velnice, razmatranja svakdanje su vježbe bile kroz
vijekove ovog samostana. Primiti putnika, utje-
šiti nevoljnika, nahraniti gladna kao tradicijo-
nalni amanet prelazio je od redovnika do redo-
vnika ovog samostana.

Čitav pak samostan Male Braće jest jedna
velika pinakoteka lijepih umjetnosti, Klaustar
njegov, djelo iz XV. vijeka, jedan je od prvih
u cijelome franjevačkome redu. Biblioteka samo-
stana jest arsenal dubrovačkih pisaca, tu je ko-
lekcija glavnih dubrov. rukopisa. Arhiv muzike,
mislimo, prvi je u Dalmaciji, koji prestavlja u
slikam i kompozicijam mnoge vanjske, a osobito
dubrovačke skladatelje. Ljekarnica Male Braće
je od prvih u Europi. Datira od godise
1317. Voštarna samostana služi velikim dijelom