str. 2. stro je na to slijedeći dnevni red: Zastupnička je komora mnijenja, da tri godine rata nijesu ni jednoj ni drugoj ralujućoj skupini osigurale od- lučnu vojničku premoć i da nijesu isključile po- gibelji svestrane hegemonije. Da kroničnim pro- duženjem rata ne bi Europa došla u stanje bar- barstva, iskrvavljena i iscrpljena i da strašne žrtve ne bi ostale besplodne, moli komora vla- du, neka ova pozove saveznike na 'složan rad, koji će omogućiti mirovna pregovaranja. Mir neka zadovolji težnje naroda izmjeničnim popu- štanjem teritorija, poštenom odštetom, razoruža- njem i ukinućem prisilne vojničke službe, neda- lje solidarnim uregjenjem nadzora za sve narode na kopnu i na moru, ratificiranjem diplomatskih utanačenja sa strane parlamenta kaošto i isklju- čenjem gospodarskog rata poslije sklopljenja mi- ra, kako bi Europa, oslobogjena od brige pred daljnjim ratovima, mogla obnoviti svoje histo- ričke zasluge u kulturnom svijetu i doprinijeti demokratskom razvoju naroda. Klerikalni zastupnik Soderini govorio je o propustima vlade na gospodarskom području. On se je u daljnjem toku govora zauzeo i za uspostavu Crne Gore, jer da je to u interesu Italije. Socijalista Betini rekao je, da se socija- listi oduševljavaju isto onako, kao i god. 1898 kad je Bissolati oduševljavao protiv reakcije i “kad se je u komori vikalo : »dolje s kraljem !« Zahtjeva da vlada izda listinu mrtvih i invalida, da narod može ocjeniti svoje žrtve. Vlada misli iscrpljenjem dovršiti rat. To je divljaštvo. Sa ratišta. Kako se je dalo predvigijati, poduzele su ove sedmice naše i njemačke čete ofensivu proti Talijanima." Napadaji su počeli na Soči, u Ko- ruškoj i u Tirolu. Po dosadđanjim vijestima ope- racije idu veoma povoljno naprijed. U srijedu su u sjevernom dijelu visoravni Banjšćice — Sv. Duha, kod Boveca i kod Tolmina udarile naše i njemačke čete naprijed prama zapadu nakon silne i uspješne topničke pripreme te prodrle u alijanske linije i zauzele njihove položaje u ši- rini od 30 kilometara. Već je prvi dau dovedeno nekoliko hiljada zarobljenika i mnogo plijena. Drugi dan su žestoki pješadijski napadaji nastav- ljeni. Premda se neprijatelj brani najopornije, ipak je oko podne talijanska fronta izmegju Rom- bona i Auzza na više mjesta probijena a do ve- čera zarobljeno je preko 10.000 Talijanaca i ne- pregledno ratnog plijena. Po jučerašnjim vije- stima broj je zarobljenika narastao do 30.000, a i plijen se znatno povećao. Navalne operacije vrlo uspješno napreduju. Na istočnom ratištu čitav je otok Dagoe u njemačkom posjedu. U devet dana izvela je nje- mačka vojska i mornarica zajednički operacije na moru, koje su donijele u njemačke ruke otv- ke Oesel, Moon i Dagoe, kljuć istočnog dijela Istočnog mora. Ukupni plijen prema operacijama u riškom zalijevu iznosi 90.130 zarobljenika, preko 100 topova, od toga 47 teških brdskih topova, ne- koliko revolverskih topova, 150 mašinskih pu- šaka i bacala za mine, 1200 vozila, oko 2000 konja, 30 automobila, 10 lijetala, 3 državne bla- gajne sa 365.000 rubalja, velike zalihe opskrbnih predmeta i ratnog materijala. južnoj Dalmaciji. U crkvi ima klasičnih slika, dotjeranih radnja na crkvenom ruhu, sedam ol- tara od mramora, orgulje. U ovoj crkvi pokopan je slavni pjesnik Gundulić, dok je Pracat pokopan u Voštarni. Klaustar i crkva jest Pantheon grobova u kojima se negda zakopavahu toliki plemići Ove tek sitne reminiscence jamče nam, koli je kolosalan povjesno-kulturni momenat franje- vačkog samostana, Male Braće, u Dubrovniku. Da bi se detaljno prestavilo ovaj samostan u svim i najsitnijim nuasansama, bilo bi to djelo divni kompendium opće hrvatske kulture. Mi se sada tek zadovoljavamo skrajno lapidarnim skicom. * e “ Kao votum, stalno obećanje, iznašamo pri- godom 600-godišnjice već poznatu ideju, da se + u klaustru Male Braće iza rata učini Pantheon slavnih Dubrovčana. Več sami klaustar u sebi je nešto impo- zantna. Tu su oni vitki stupovi sa fantastičnim kapitelima; tu je poznata ljekarnica sa interesan- tnim posudama, tu voštarna sa svojim alatima. Naokolo prikazan je život sv. Frana od loše ruke. Baš ovaj klaustar imao bi se i zanimivijim učiniti. Najprije loše slike imale bi se zamjeniti sa dotjeranijim, četiri odlična slikara dubrovačka : Bukovac, Medović, Muratti, Rašica neka tu po- Uokolo, u zid, »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Na ostalim dijelovima istočnog ratišta nije došlo do znatnijih boiba. Na jugo-istočnom ratištu razmahali su se žešći topnički bojevi kod Bitolja, u luku Cerne i s obje stane Vardara. Suzbijeni su nasrtaji ne- prijateljskih izvidničkih odijeljenja. I u Arbaniji južno od Berata uspješno su se borile naše čete. Na' zapadnom ratištu počele su u Flandriji nove francuske—engleške navale izmegju Dvai- banda i Polkapelle, ali su odmah u početku bile bezuspješne, jer su njihovi neznatni dobitci na zemljištu brzo bili izgubljeni. Sjevero-istočno od Soissonsa bije se ogoičeni boj na sjevernim o- broncima Chemina des Dames s obje strane ceste Laon. Teško je hrvanje promljenive sreće. Kod Mbemonta Francuzi su provalili u njemačke po- ložaje, ali im je napredovanje zaustavljeno. Iz- megju Braye i Aillesa posve su slomljene fran- cuske navale. Na isločnoj obali Maase bili su bojevi po jarcima. . .. Naši dopisi. Iz Lumbarde na ot. Korčuli. Skoro se od nas ima da odijeli g. V. Vi- gna, poštanski upravitelj u Korčuli, na novo mje- sto u Gruž, gdje je bio promaknut. Dok se radu- jemo njegovu promaknuću, ožalošćeni smo nje- govim odlaskom, jer nam je bio u svako doba pri ruci. Osobito u ova teška vremena, kad se mu- ževi i sinovi bore po bojnim poljanama, utjecali smo se k njemu u svakoj potrebi, a on nam je vazda pokazivao očinsko srce te bio pri ruci danju i noću. Nije trebalo ni moljakanja, ni če- kanja, vazda je bio spravan, da nas pomože. Sretan Gruž, koji dobiva ovako vrsna činovnika, puna očinske ljubavi, mila i susretljiva prama svakome bez razlike. Pratila te svaka sreća, dragi naš gosp. Vi- gna, na novome mjestu, kojega si uistinu za- služio, te nemoj zaboravit ni Lumbargjane, koji ti ostaju harni do groba za sva dobra, koja si im učinio kroz dugo tvoje službovanje u Kor- čuli. Zbogom! — Tvoji harni Lumbargjani. Iz Korčule. (Odlazak čestitog činovnika.) Jučer, dne 24. o. mj., odijelio se je iz naše sredine viši pošt. upravitelj g. Vorih Vigna. | staro i mlado bez razlike istrčalo na obalu, da se oprosti sa vrijednim i čestitim našim Vignom. Kažemo »našim«, jer smo za punih 25 godina uživali njegovu dobrotu i susretljivost. Radovali smo se skupa snjime, kad smo gledali njegova uhapri- jegjenja i nagragjene vrsne njegove sposobnosti. G. Vigna isticao se je uvijek pravim hrvatskim rodoljubljem, golubinjom ćudi prema svakomu, u društvu uvijek veseo, a u uredu tačan. Korčula će dugo ćutiti prazninu za dobrim i vrijednim g. Vignom. Nije stoga čuda, da je rastanak bic ne samo srdačan, nego upravo težak i ganutljiv. Dobri naš prijatelju, pratila Te svaka sreća uno- voj tvojoj službi; Korčula Te neće lako zabora- viti, Bog Ti naplatio sve, čime si nas zadužio! Živio sretno sa svojom obitelji na radost tvojih — Korčulana. iz Župe Dubrovačke. Neka »dobra« duša, koju za danas štedimo, a ustraje li dalje u tom podlom poslu, iznijet ćemo joj ime, pa do potrebe i u druge žice u- dariti, širi lažne i neugodne glasine o dičnoj gospogjici a našoj sumješćanki Stanki Goga, što se nije povratila ove godine na svoje učiteljsko mjesto u Radovaniće Luštice kotara kotorskoga. Poznato nam je, da gospogjica Stanka Goga nije pošla na svoje učiteljsko mjesto radi eko- nomskih razloga i današnjih prilika. Ona je po- zvana sa strane ć. k. kotarskog šk. vijeća iz Ko- tora i više puta, pa joj čak i drugo mjesto po- nudiše, ali gospogjica u ovim prilikama ragje ostaje kod kuće. To je zastalno poznato i dotičnoj »dobroj« dušici, čije prozirne klevete ne samo što nijesu i neće nikako upaliti, nego naprotiv kod nas još više uzdižu čast i povjerenje nevinoj napad- nutoj, kojoj i ovom zgodom iskazujemo našu hvalu. — Župljanin. Razne vijesti. Dogagjaji na moru. Dne 18. listopada su dijelovi naših lakih pomorskih sila pod vodstvom križara »Helgoland« u svrhu da smetaju neprijateljske: prevoze, uda- rili na južni Jadran. Cijelim putem nije se vi- djelo nikakovih neprijateljskih brodova, ma da su se naše flotilje duže vremena zadržavale biizu talijanske obale, Jutrom dne 17. listopada su ne- prijateljski letači i jedna podmornica napali, ali bezuspješno. Jedan je talijanski zrakoplov puca- njem zapaljen, te se je rasprsnuo. Naše su le- tačke skupine s uspjehom bacile bombe na da- leko nadmoćnije talijanske pomorske borbene sile, koje se pomoliše daleko od jugozapada, ali ne na dohvat vidiku s naših brodova. Tom je prilikom po svoj prilici oštećen jedan talijanski razarač bombom, koja je taman uza nj pala. Naši su se brodovi i zrakoplovi vratili svi ucošlećeni, 2 Lloyd George o ratnim ciljevima. Reuterov ured javlja 23. ov. amj.: U Aberithalu držao je ministar predsjednik Lloyd George govor,“u kom je rekao, da ni jedan ra- zborit čovjek ne bi htio produžiti rata niti za jedan sat, ako bi se zbilja pružila prilika za tra- jan mir. “Ministar predsjednik za sada ne vidi nikakve uvjcte, koji bi mogli dovesti do trajnog mira, te veli: Sada moraju naše oči ostati upe- rene na velike zadaće rata: ne radi se tu samo o izmjeni granica zemlje izim onih, kole su po- irebne za priznanje nacionalnih prava, ne radi se o oštetama izim onih gdje treba popraviti poči- njena zla, već se radi da se razori ratni duh, koji napreduje u Pruskoj. U svijetu ne će biti mira ni slobode, dok god se ovaj ratni duh ne razori. Pošto je Lloyd George opomenu:: a skraj- nju štednju, reče: Sad smo pred najvaž.. jom me- gjunarodnom konferencijom, koja se ikada odr- žavala, na kojoj će biti najodličniji državnici sa- veznika, najbolje vojskovogje, i po prvi put za- stupnici Amerike i nove ruske demokracije. Za- ključci, koji će se stvoriti na konferenciji, odlučit će možda o tome, kako će konačno ispasti rat. Sa Stockholmske konferencije. Holandijsko skandinavski odbor za organi- zaciju. stockholmske konferencije objelodanjuje mirovni proglas na stranke, koje pripadaju inter- nacijonali, u kojem predlaže sporazumni mir ri- ješenjem pitanja, koja su bila uzrok ratu. Pred- lozi su ovi: Ne smije biti nikakovih aneksija i nikakvih kontribucija. Imadu se riješiti nacionalna pitanja u smislu slobode narodnosti. Imade se internacijonalno urediti nacicnalna uprava i pre- tvoriti države, koje su sastavljene iz različitih narodnosti u savezne države. Mora se posve opet uspostaviti politički i gospodarski država Belgija. Mora se riješiti elzaško i lorensko pitanje gla- sovanjem naroda, nakon što se sklopi mir, Mora se opet uspostaviti gospodarski i politički ne- odvisna sa Crnom Gorom sjedinjena Srbija, koja se mora iz internacionalnoga fonda opet sagra- diti. Bugarska imade dobiti istočnu Macedoniju do Vardara. Mora se stvoriti slobodna i neodvi- sna Poljska i neodvisna Finska. Talijanski dje- lovi područja Austrije, koji nijesu odstupljeni ltaliji, treba da dobiju kulturnu autonomiju. Ži- dovsko pitanje imade se riješiti internacijonalno. Ima se osnovati društvo naroda. Odbor moli stranke, da pošalju obrazložene izjave, kako mi- sle o ovim predlozima, do 1., prosinca. Zračna navala na Englešku. Wolfov ured javlja: U noći na 20. o. m. napao je njemački zračni mornarični odred uspješ- no Englešku. Bačeno je 20.000 bomba na indu- strijska skladišta u Londonu, Manchestru, Bir- minghannu, Noltingham, Derby, Hall, Grimsby, Norvich Mappleton. Svud se zamjenio dobar u- činak i požar. Zapovjednik, baron Preusch von Auttiar-Brandenfells, izveo je sa svojom vrijed- nom posadom četraaesti napadaj protiv Engleške, megju ovim četvrti na London. Na povratku na- kon izvrsno izvedenog pothvata, izgubila su pra- vac četiri zrakoplova pod zapovjedništvom svo- jih zapovjednika kapetan-leutnanta Stohberia, Kol- lera, Gažera i Schwandnera, uslijed neizmjernog jakog vjetra i gusle magle, pa su, kako francuske vijesti javljaju, tamo bačeni ili prisiljeni da se spuste. O njihovoj sudbini nije ništa poznato. — Ministar izvan službe barun Handel ime- novan je namjesnikom Gornje Austrije, a namjes- nik Gornje Austrije grof Meran namjesnikom Tirola i Voralberga. — Sultan je imenovao cara Vilima marša- lom otomanske vojske i predao mu lično dekret i maršalsku sablju. — Do 20. list. prama dosadanjim vijestima, uspjeh sedmog ratnog njemačkog zajma iznosi preko 12 i po miljardi maraka. — Dne 19 o. mj. čitav je dan u Messini bijesnio prolom oblaka, voda je poplavila i grad i polja. Željeznički je promet zapeo, a ne može se putovati ni po cestama. Razoreno je na sto- tine zgrada, a na stotine porodica ostalo je bez va. — | Amerika će sudjelovati na ententinoj konferenciji u Parizu, kako je izjavio Lansing iza vijećanja sa Wilsonom. — Francuski ministar za vanjske poslove, Ribot, predao je demisiju, koje Poincare nije pri- hvatio. Kao njegov nasljednik označuje se sen. Domerque ili Briand. — »Secolo« javlja: U Rim su stigli drugi ugledni francuski kardinali i neki biskupi. To je čini se u vezi sa mirovnom akcijom Vatikana. — Engleški admiralitet javlja, da su oba engleška torpedska razarača »Mary Rose« i »Stro- ghor« potonula na Sjevernome moru u okršaju sa dva njemačka ratna broda brza i teško na. oružana. — Dne 21. o. mi. pod predsjedanjem Ke- rjenskog otvoren je pripravni ruski parlamenat, na kojem je izabran predsjednikom Aksentijev. Dok se ne uvedu novi propisi, upotrijebiće se poslovnik Dume. Br. 654 — Izbori za ustavođavnu skupštinu (kon- stituantu) u:ečeni su za 25. studenoga. Privre- mena je vlada naredila, da se četvrta duma ima raspustiti, a poslaničk i vr p e je mandate proglasila — »Temps« javlja: Kornilov veli, da je njegov proces senzacija prvog reda, jer će on ispripovjediti nevjerojatnu povijest svoje izđaje i dokaze o dvoličnoj igri vlade. — »Birževija Vjedomosti« javlja: Kerenski je ozbiljno bolestan na plućama i srcu. Prepo- ručen mu je mir. — Maksim je Gorki preporučio, da se od- mah počne sa mirovoim konferencijama, jer je sadašnji čas vrlo zgodan. Većina je država is- crpljena. — »iIzvestija« javlja: Prošle je nedjelje ge- neral Kornilov pokušao samoubistvo, Staklom od prozora otvorio je žile, Domaće vijesti. r O. Jordan Zaninović, biskup u Hvaru, preminuo je u subotu u jutro, 20 ov. mj., nakon duga bolovanja, u 77, godini života. Vijest o smrti ljubljenog pastira bolso je odjeknula kod svih njegovih štovatelja i pozna- vaoca, a osobito u njegovoj biskupiji, na otoci- ma Hvaru, Braču i Visu. Pokojnik se je rodio u Staromu-gradu 1840. Kao gimnazijalac u Spljetu stupio je u domini- kanski red i daljnje nauke izučio u Viterbu u Italiji. Kao redovnik većinom je živio u Spljetu, dok god. 1903. nije bio imenovan biskupom hvarskim. U Spljetu je bio više godina profesor lat. i tal. jezika kod ć. k. gimnazije. U svom redu uživao je lijep glas kao gojitelj lijepih zna- nosti, osobito u tal. i lat. jeziku, i kao vrstan poznavalac filozofije i moralke. Tri puta bio je biran provincijalom dalmatinske provincije, Po- znat je i kao plodan pjesnik prigodnih sastavaka, ali u tugjim jezicima, jer u tom duhu odgojen. Sastavci na hrvatskom jeziku većinom su mu šaljive sadržine i to u starograđskom narječju. Pokoj mu vječni ! Spomenik Dru. Kreku. U Ljubljani se, pod presjedništvom dra. Korošca, organizovao odbor, koji će se pobrinuti, da se dru. Kreku podigne u Ljubljani dostojan spomenik, Neka- dašnji ljubljanski načelnik Ivan Hribar, od na- predne stranke, položio je već u tu svrhu 500 K. »Naši junaci““, C, i k, ratni arhiv u Beču kani izdati veliku knjigu pod naslovom »Naši junaci«, u kojoj bi se imale otisnuti i fo- tografije sve pred neprijateljem pale momčadi i časnika zajedno s biografijom poginulih. 46-godišnjica rakovičke pogi- bije. Ovih se je dana navršila četrdesetšesta obljetnica da su u Plavči Dragi kod Rakovice poginuli Dr. Eugen Kvaternik, bivši zastupnik hrvatskoga sabora i vogja stranke prava, i Vje- koslav Bach, novinar i urednik pravaških novina. Isti dan je strijeljano po prijekom sudu dvanaest kolovogja pobune, na čelu im Krajiški potčasnik Rakijas. Glavni organ stranke prava u Dalmaciji, »Hrvatska Kruna«, ovom prigodom veli : »Još su svegjer zapušteni, bez cvijeća i križa, grobovi tih mučenika jedne velike ideje — velike i ako se ne može odobriti nepromišljeni, nepraktični način, kojim se ju htjelo izvesti — ideje jedin- stva i slobode naroda., iz parlamenta. Za rasprave vrhu preš- nog predloga o uvozu hrane iz Ugarske, zast. dr. Dulibić istaknuo je, da pri tom najviše trpe Istra i Dalmacija. Potužio se je na šikanisanja, kojima je sa strane oružnika izloženo pučanstvo ako pribavi samo sebi prehranbenih sredstava i u malenoj mjeri. Gradski izbori u Zagrebu svršili su uspjehom udruženog gragjanstva i u /Il iz borništvu. Mala uporedba. Čitamo, da se otvara internat muškog preparandija u Zadru i da će svaki pitomac plaćati mjesečno 160 K samo 24 hranu bez odjeće i obuće. Stvar shvatljiva n da- našnjim prilikama, ali upoređimo li tu mjesečnu tangentu sa plaćom naših učitelja, stvar izgleda čudna, da se ne reče što drugo. Početna plaća učitelja iznosi K 83:33 na mjesec, a učitelji K 76. Istom u. 16 godini službe ima učitelj K 16666 i to za hranu, odjeću i obuću itd. itd. te žive posebno, a ne u zajednici internats. A gdje su djeca i obitelj? Lijepe li budućnosti za našu pučku prosvjetu i? Čudna doista | više nego žalosna uporedba | Pomeć svećenatvu. Uregjenje kongewo. U pregovorima krić. socijalne stran- ke i ministra predsjednika, ovxj je obećao ds novembra isplatiti kleru skuparinski doplatak računavli g+ od 1. VII, te najavljuje, da će u najskorije vrije- me podastrijeti vladinu osaovu o relorimi koagrue.