Str. 2. radi;konsekventne izgradnje i učršćivanja savez- ničke politike, koja se u sađanjim zajedničkim bojevima protiv Italije slavodobitaom pokazala. — Reuterov ured je već sada u stanju da saopći, da su poduzeti koraci, da se ltalija po mogućnosti što izdašnije potpomogne. — Milanske novine, koje su huškale na rat, izrazuju svoju bol radi dogogjaja na Sočan- skojifronti, te radi toga, što su talijanski dobitci bili uzaludni, Novine dakako goje nadu u bu- duće konačne pobjede, ali ipak priznaju, da je dalekosežan i jak juriš, što su ga upravo sada poduzele središnje vlasti. — »Secolo« piše: Navala austro-ugarskih i njemačkih divizija biva svakim časom sve to jača. Strašna nas sila naših protivnika satire. Očito je, da ofensiva imade cilj, zaposjesti sveto tlo Italije. Svaki je otpor nemoguć. Treba da sa- beremo sve naše sile, jer neprijatelj napada naše pozicije demonskom snagom. — »Messaggero« poziva talijanske sinove da uočivši velike opasnosti suzbiju barbare. Naši dopisi. Iz Stona. (Na rastanku s O. Borovićem.) Jučer 29/X. snama se je rastao mladi franjevac P. O. An- gjelko Borović. Uspomena njegova boravka megju nama ostati će nam usagjena u srcu, jer njegov rad i njegovo revno nastojanje za sve, što je li- jepo, dobro i korisno, ostalo je okrunjeno naj- ljepšim uspjehom. Dok mu na svemu izričemo zahvalu, želimo da se opet što brže povrati u našu sredinu. — St. iz Pridvorja u Konavlima. (Iskoristimo prirodnu blagodat!) Prolazeći uz kršnu Liutu, koja ključa ispod konavoskih sjevernih brda, vidiš pusto blago, koje tu leži u preadamitičkom stanju. Ruka čovječja malo je tamo doprinijela, da iskoristi tu naravnu blago- dat, silu vode i samu vodu. Voda teče, kud ju naravna gravitacija nosi. Kad se promisli na dugu šušu prošlog ljeta, srce ti zazebe, a pamet se smuti, kako se to blago gubi, a zemlje oko nje puste i od šuše raspucane. Konavljani, upoznajte blago, što u vašoj sredini imate. Uz Ljutu je i Vodovagja, otklen su Rimljani bili doveli vodu u stari Epidaurum. Te dvije vode, uregjene, te- hnički provedene i izrabljene, mogu postat za Konavle, ai za bližnji Dubrovnik izvorom velike agrarne koristi. Samo se hoće postojana, razbo- rita i složna rada. Ovom sam prigodom opazio, kako se ipak ' gešto naprijed miče i kako je puk počeo uvi- gjati blago, što mu tlo daje. Opazio sam, kako su neki počeli navrtati na pitome divlje višnje, koje osobito rastu ma podnožju visoke Snijež- nice. Neke žene počele praviti od kupjene pose- bni smok, neku vrstu konserve. Još me više iz- nenadilo, kad su me u jednoj kući Lovorna mje- sto rakijom, kako je prije bio običaj, počastili ukusnim pićem od kupjena, — vrst franboi. — Svijesni i radišni Konavljani, nadat se je, mje- sto da se otucaju po Americi od nemila do ne- draga, iza ovog strašnog rata, groznog prakti- čnog učitelja, upoznat će bolje blago, što im Konavle kriju, te će se njim i okoristiti. — D. stani u franjevačkom samostanu. Car Frano ll. odredi godišnju pripomoć o. Stulliju za taj po- sao. Proputova takogjer Česku, Njemačku, Ugar- sku i Hrvatsku, da kupi materijal za svoj rječ- nik. Njegovo putovanje trajalo je punih 25 godina. Sav pako rad oko izdanja svojeg golemog tro- strukog i trojezičnog rječnika trajao je više od 40 godina, kako nas on isti uvjerava u »Prae- fatio« latinskog izdanja. Godine 1801. ugleda svijetlo njegov latinsko- talijansko-ilirski rječnik u gradu Budimu. Njega posveti caru Franu Il. Razdijeljen: je u dva sveska. Prvi ima 800 stranica, a drugi 810. Pri kraju iznaša »Index« latinskih knjiga, te »Kazalo« hr- vatskih knjiga, s kojima se je služio. Godine 1806. izda ilirsko-latinsko-talijanski rječnik u Dubrovniku. I njega posveti Franu ll. Iza po- svete slijedi rasprava O. Appendinija »de prae- stantia« ilirskog jezika. Dijeli se na dva sveska : prvi ima 727 stranica, a drugi 674. | ovdje iz- naša »Kazalo« hrvatskih knjiga, s kojima se je služio. Talijansko-ilirsko-latinski rječnik tiska god. 1818. u Dubrovniku. Posvećuje ga maršalu Augustu Marmont. | ovaj ima dva sveska, prvi sa 838 stranica, a drugi 862. Iza posvete slijedi Appendinija : O analogiji jezika je. Izvagjati koju studiju o rječnicima oca Stul- lija nama nije sada ovdje ta stvar na pameti. bi nam pak drago bilo, da koja kompeten- ličnost baš prigodom stote godišnjice smrti Stulija to obradi. Svakako nuzgredno napo- minjemo, da je velika važnost Stullijevog rađa. akademije, skup filo- nam većinom sam otac Stulli. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Domaće vijesti. Svečani blagoslov našeg oru- žja u Kotoru i u Beču. U Kotoru se ču- va historički Križ,kojim se je blaž. Marko od Aviana borio pod Bečom. Dne 27. oktobra po- dijelio je presvijetli kotorski biskup Msgr. Frano vit. Uccellini s tim Križem svečani blagoslov svoj našoj oružanoj sili. Isti taj dan i isti čas držan je i u Beču — po želji Njegova ć. i k. Ap. Veličanstva — sve- čani blagoslov sa groba blaž. Marka od Aviana svim našim slavno se borećim četama na talijan- skoj fronti. Prije toga odslužio je preuzvišeni I presvij. vojni biskup, Msgr. Mirko Bjelik, pon-'/ tifikalnu službu Božju u crkvi OO. Kapucina. | Božji blagoslov pratio i unaprijed naše junake ! K proslavi previšnjeg imendana u školama. Dre 4. novembra o. g. proslavit će svi narodi prostrane Austro-Ugarske prvi pre- višnji imendan Njegova Veličanstva premilosti- voga našega cara i kralja Karla I. (IV.). Patri- otska je dužnost, da se upravo tom zgodom na- šoj mladeži protumači život i djelovanje uzviše- noga našega Vladara, pa da se u tu svrhu i tom prigodom što više raspača spomen-spis Frana Bartuša : »Naš kralj Karlo i naša kraljica Zita«, koji spis pobugjuje u našoj mladeži i našem narodu ljubav i podaničku vjernost spram pic- višnjega prijestolja. Visoka kralj. zemaljska vlada, odio za bogoštovlje i nastavu, u Zagrebu prepo- ručila je ovaj spomen-spis povodom povoljne ' stručnjačke ocjene 17. marta 1917. broj 13.371 | za nabavu učeničkim knjižnicama i kao nagradna | knjiga. Neukoričeni primjerak stoji 60 para, a; otpremaju se samo plaćec.i primjerci. Narudžbe prima Hrvatska učiteljska pripomoćna posmrtna. zadruga u Zagrebu. Hr ski učiteljski dom, »Kukovićev:« 34, — a 10“, utrška dobiva »Za- klada za potpomaganje 0:'udnih pučkih učitelja i učiteljica, te niihovih udovica i sirota«. Školski praznik radi osloho- gjenja Gorice. Povodom sjajnih vojnih po- bjeda savezaičkih vojska te slavnoga oslobogjenja grada Gorice od neprijatelja, odredio je ministar nastave da u svima srednjim školama i inim srednjim učilištima te narodnim školama danas 3. novembra bude školski praznik. Za 7. ratni zajam. Do malo sedmi- ca stupit će opet austrijska financijska uprava pozivom na državljane za potpisivanje 7. ratnog zajma. Po sedmi put imat će narodi naše mo- narhije prigodu, da odluče, od kolike je potrebe jačati naše vojničke operacije opskrbom potre- bitih srestava za uspješno vogjenje rata. U ovom velikom evropskom ratu naroda strategički polo- žaj središnjih vlasti postao je nadmašitiji pra- ma onome Entente, A ono što je zadnjih dana mornarica našeg saveznika izvela zauzećem Rige te redovitim i sadašnjim sjajnim pobjedama pro- tiv Italije, prosugjuje se i kod samih neprijatelja, kao uspjeh meprispodobivo sjajne vještine vo- gjenja rata. Požrtvovnost njemačkog naroda u spremnosti opskrbe vojnog vodstva potrebitim sredstvima prigodom potpisivanja 7. ratnog zaj- ma, omogućila je ovaj uspjeh. I mi u Austriji baš kritično obragjena. Ova opažanja ipak ne umanjuju važnost i vrijednost Stullijevih rječnika, ako se uoči doba i prilike, u kojima je . radio otac Stulli. Ta znamo na kojemu je livelu u ono doba bio hrvatski jezik; a opet sa stotine i sto- tine suprotivština borio se je neumorni radnik. Ipak mnogi filolozi služe se rječnikom oca Stul- lija. Broz-Iveković često se s njime poslužiše ; mnoge kompetentne osobe u velike ga hvale, a Akademički rječnik iznaša i njegove riječi. Na svoje oči vidjesmo, da je on i dandanas nekima »Vade mecum« hrvatskog jezika. Kakvim riječima, kakvim djelima i kakvim se pravopisom služio, o tome ovdje ništa ne napominjemo. Zato ov- dje nemamo prostora. Svojim radom lijepo je koristio o. Stolli svojem samostanu Male Braće :u Dubrovniku. Boraveći u Beču odredi svoj godišnji prihod neke svoje prištede, nešto preko 274 krune za bolesnu braću svojeg samostana. Na samrti pak preda svojim starješinam 3000 dubrovačkih du- kata u korist istoga samostana. Svakome samo- stanu nekdašnje dubrovačke provincije darova čitavi svoj rječnik u šest svezaka, Te rječnike nalazimo u dobrome stanju i u samostanu Cav- tata. Veliki interes pobugjuje talijanski dio rječ- nika od ovog samostana, koji je napunjen ru- kopisno s mnogim drugim riječima. Dalo bi se naslutiti, da je ovo rukopis istog oca Stullija. U samostanu Male Braće u Dubrovniku nalazi se i dandanas lijepi broj tih rječnika. Shrvan trudom, umoran radom, primivši svete sakra- mente i pitavši za opiost svu braću, 0. Stulli umre na 12 travnja godine 1817. u franjevačkoj bolnici u Dubrovniku. Bilo mu je 83 godine, a u redu proživio je 66 godina. Slava velikom sinu samostana Male Braće, neumornom hrvatskom 1 imademo razloga da u prvom pogledu slijeđimo | primjer njemačkog naroda. Ako se uzme u obzir, , da austrijska financijska uprava, kako što je to rečeno na usta ministra financija pl, Wimmera, po svaki način' hoćei»da posjednici ratnog zaj- ma u ovoj državi ne pregju gore od posjednika drugih vrednoia«, onda može ova izjava služiti kao poticaj na zabavu onoliko ratnog zajma, ko- liko god je moguće, jer na taj način svaki, koji hoće da uloži svoje prištednje dobro i sigurno, nalazi u ratnom zajmu najbolju uporabu. S toga se može već danas proreći, da će 7 ratni zajam imati dobar uspjeh. Učiteljski ratni doplatak. +Smotra» javlja, da je zemaliski odbor pripravan, da po- visi ratni doplatak učitcljima, ako država iz svo- jih sredstava namiri 50% troška. U to su ime već upućeni koraci u suglasju s drugim austr. zemljama. U savezu s ovim, pokr. školsko vije- će u zadnjoj sjednici zaključilo je: 1. podupri- jeti ovu namjeru zemalj. odbora ; 2. zamoliti ga, da pristane na priimjereno povišenje dotacije za udijeljenje individualnih novčanih pripomoći uči- teljima, te da se obrati nadležnom mijestu, da i pučko učiteljstvo bude provigjeno jeftinom obu- ćom uz iste uvjete, uz koje je to bilo dozvolje- no za jedan dio državnih namieštenika. itamo u novinama, da vlada namjerava doznačiti zemljama 60 milijuna kruna za skupa- rinski doplatak učiteljstvu. Upravitelj kot. poglavarstva u Kninu. Namjesništveni savjetnik u m. a dosa- dašnji upravitelj općine Spljeta, dr. Frano Ma- dirazza, uspostavljen je u aktivru drž. službu te je imenovan upravnikom kot. poglavarstva u Kninu. Hrvatska ženska realna gimna. zija u Zadru. Zadarski »Narodni List« sa- znaje, da Dobrotvorno društvo hrvatskih škola misli otvoriti ovog mjeseca privatnu žensku nižu realnu gimnaziju sa hrvatskim nastavnim jezi- kom. Za sada se otvara niža r. gimnazija s pr- vim razredom, a u svoje doba pretvorit će se u veliku r. gimnaziju. Budući da će predavati samo kvalificirane učiteljske sile, lako će se postići pravo javnosti. Za ovo će pravo u svoje doba poduzeti korake Dobrotvorno društvo. Čitulja. Ugl. obitelj g. Pera Krilanovića Pepa, trgovca u Ćilipima, zadesi teška žalost smrću dobre i vrijedne mu supruge, ggje. Pave rogi. Bratoš, koja premine u 46.o0j godini života. Vječni joj pokoj, a ucvijeljenoj obitelji naše saučešće. Stipendiji iz nautičke zaklade Marka Radića. Raspisan je natječaj za če- tiri štipendije po 700 kruna iz nautičke zaklade Marka Radića za 1917-18. Na uživanje ovih šti- pendija pozvani su mladići, koji se kane posvetiti gradnji brodova ili zvanju pomorskog kapetana daleke plovidbe, te pripadaju ma kojoj općini u Carevinskom Vijeću zastupanih kraljevina i ze- malja, a prednost imadu mladići iz općine Bola, odnosno s otoka Brača, — Natjecatelji moraju prikazati svoje molbenice c. k. MNamjesništvu u Trstu najkasnije do 10. novembra 1917. Štipendij se može podijeliti i takovim na- tjecateljima, koji nijesu jošte upisani u nautičkom tečaju odnosno u pripravnici za nautički tečaj, a mogu dokazati, da su dovršili nauke koje uspo- sobljuju za upisanje u takav tečaj. Poštanske objave. Valjanost listov- nih biljegovaka od 15, 20, 25, 30 h, prostih i dvostrukih dopisnica i listovnica (sa slikom Ni. Veličanstva blagopok. cara Frana Josipa l.), te hitnih maraka (trokutne forme) produžena je do 1, Marča 1918. — Jednogodišnji rok pohrane neuručivih paketa kod poštanskih skladišnih ureda skraćen je na šest mjeseca. »Hrvatski Ekonomista« broj 10 sa- držaje: Anceli: Gospodarstvena situacija Hrval- ske; Mirko Tausk:; Antisocijalna vladavina; Dr, Bervaldi: Ekonomske prilike u Dalmaciji (rad »Zadružnog Saveza); Peroslav Paskijevič-Cikara ; Očevidnost vina, Afera Ratnog osiguranja; An- keta glede obnove konjogojstva; Raspačavanje žeste za gospodare ; Sti. llijić: Pitanje petroleja, Notice iz svih privrednih grana. (Godišnja pret- plata iznosi K 8, a pojedini broj 40 p.) Ogledne brojeve šalje bezplitno uprava »Hrvatski Ekono- mista«, Zagreb. Gradska kronika. Imendan Njegova Veličanstva. Gosp. Općinski Upravitelj Ivo pl. Celio-Cega iz- dao je prigodom lmendana ćesara i kralja na- šega Karla I. slijedeći proglas: Dubrovčani ! Kao što smo 17. augusta slavili za prvi put srečan god za našu veliku i slavnu nu, dan rogjenja premilostivoga i ljubljenoga Cara i Kralja našega, Karla I. tako ćemo, ako Bog da, sutra za prvi put slaviti i Njegovo godovno, ito toliko veselijega srca, što nam sa sočkih Br. 655 razboja dolaze sve to veselije vijesli o pobje- dama, koje tamo izvojuju naša braća i sinovi naši vogjeni od svojega mladoga Vladara. | tako se evo tolikim već uzrocima, što imatii&, da Mu budemo zahvalni, dodaje još jedan, veliki. | ja lijepo znam, da smo Mu zbilja svi od stca za- hvalni, ali kako da Mu tu zahvalnost vidno i iskažemo? Mi, nažalost, nemamo materijalnih sredstava, da to ma ni u najmanjoj. mjeri uči- nimo, ali zato imamo jedno moralno sredstvo, koje moramo upotrijebiti ne samo s podaničke dužnosti, nego i s iskreze sinovske zahvalnosti. Molimo, Dubrovčani, uvijek, a na osobit način sutra, sakupljeni u Božjim hramovima, različiti vjerom ali svi jedni u jednom duhu i u jednoj misli čvrste i nepololebive vjernosti, mo- limo se toplo i skrušeno Svemogućemu Bogu, da još za mnogo i mnogo dugih godina zdrava, čila i mudra uzdrži odanosti našoj i ljubavi na- šoj, ljubljenoga Vladara Karla našega, zahvalimo Bogu Velikomu, što je i Njemu i nama udijelio utješnu milost, da naši sočki sokolovi, pošto su u jedanaest ljutih bojeva junački branili a slavno i srećno i obranili zemlju našu, domovinu našu, sad u dvanaestom, pod ličnom mudrom upra- vom Njegovom, brzo i pobjedonosno krše kle- toga izdajicu i najopasnijega dušmanina našega, pa najposlije prosimo u Milostivoga Oca Nebe- skoga, da Ga udostoji još jedne velike milosti, da nam On što prije izvojšti slavodobitan, ča- stan, dugotrajan mir. Živio dobri, dobrostivi, dobrotvorni Car i Kralj naš Karlo! Živjela dostojna Drugarica Njegova Zita! Živjela mila dječica Njihova ! Ratna pobožnost u stolnoj or- kwi. Sutra u nedjelju, bit će u stolnoj crkvi izloženo za cijeli dan drvo sv. Križa, koje se u našem moćniku čuva. Pred istim će u jutro na 10 ura presvij. i prep. Msgr. Biskup odslužiti pontifikalnu sv. misu sa pjesmom zahvalnicom u prisustvu predstavnika svih mjesnih vlasti pri- godom previšnjeg Imendana, a popodne na 4 sata držat će velč. g. prof. Dn. Miho Fabris pri- godni govor, za kojim će slijediti ratne molitve i blagoslov sa istim sv. Križem, da obilni Božji blagoslov bude pratiti naše ratnike i njihovo svi- jetlo oružje, koje da nam čim skorije donese trajai mir! Slavlje na pobjedama protiv vjerolomne Italije. Prošle Nedjelje pred podne, kad je stigla vijest o zauzeću Gorice i ob ostalim zadivljujućim pobjedama naše i sa- vezničke nam vojske, zavlada u našem gradu sveopće veselje. Uredi, zavodi, škole i društva izvjesiše zastave i sagove, a takogjer i privatne kuće i dućani. Posvuda se je zanosom o tim ra- dosnim vijestima govorilo i raspravljalo. Školski praznik. Naredbom ć. k. mi- nistarstva, danas je u svim mjesnim školama praznik, a to na proslavu preosvojenja Gorice i sjajnog uspjeha mašeg oružja na tal. ratištu. Akademija u ,,Boškoviću“, Kao što smo u prošlom broju najavili, mjesne grad- ske osnovne škole zajednički će proslaviti imen- dan Njegova Veličanstva i istodobno prirediti »dječji dan« na korist udovica i siročadi naših palih junaka te za siromašnu djecu i mladež uopće. U tu svrhu priregjuju akademiju u dvorani kat. društva »Bošković« večeras dne 3. i sutra uveče dne 4. o. mj. Početak na 7 sati, Program je slijedeći : : 1. Haydn: Carevka pjeva zbor 2.Faller: ,L'jepa tita učenika i učenici. 3. Proslov, deklamuje učenik M. Stjepović - Dabrović. 4. D. Inico: ,Sve za cara iza dom“, pjeva zbor učenica. 5. S. Širola: ;,Pozdrav hrvatskom kralju* deklamuje učenica K. Monić. 6. L. Lowy: ,Većer ma moru“ notturno, fizvagjaju preč' 1. kan. Fertanti (piano) i V. Križ (flaut). 7. Pismo sa ratišta, živa slika. 8. S. Barsanti: ,Gospe moja“ — molitva, izvagjaju preč. 1. kan, Ferranti plano), V. Križ (laut) i J. Raha (violin). čenik Z, Cebalo. : 11. Vil, Toth (prev. učenice N. o, Z. Monić i L. Storelli. 12. W. A, Mozart: , Allegro vivace iz C. Dur. Jupiter Symphonie*, izvagjaju preč. I. kan. Ferranti (plano) i J. Raha (violin), 13. L. L. ,Pjesma caru*, pjeva zbor učenica. Posnini dvije — serenada, izvagja tercet br, 8, 14. L, a