Str. 2.

radi;konsekventne izgradnje i učršćivanja savez-
ničke politike, koja se u sađanjim zajedničkim
bojevima protiv Italije slavodobitaom pokazala.

— Reuterov ured je već sada u stanju da
saopći, da su poduzeti koraci, da se ltalija po
mogućnosti što izdašnije potpomogne.

— Milanske novine, koje su huškale na
rat, izrazuju svoju bol radi dogogjaja na Sočan-
skojifronti, te radi toga, što su talijanski dobitci
bili uzaludni, Novine dakako goje nadu u bu-
duće konačne pobjede, ali ipak priznaju, da je
dalekosežan i jak juriš, što su ga upravo sada
poduzele središnje vlasti.

— »Secolo« piše: Navala austro-ugarskih
i njemačkih divizija biva svakim časom sve to
jača. Strašna nas sila naših protivnika satire.
Očito je, da ofensiva imade cilj, zaposjesti sveto
tlo Italije. Svaki je otpor nemoguć. Treba da sa-
beremo sve naše sile, jer neprijatelj napada naše
pozicije demonskom snagom.

— »Messaggero« poziva talijanske sinove
da uočivši velike opasnosti suzbiju barbare.

Naši dopisi.
Iz Stona.

(Na rastanku s O. Borovićem.) Jučer 29/X.
snama se je rastao mladi franjevac P. O. An-
gjelko Borović. Uspomena njegova boravka megju
nama ostati će nam usagjena u srcu, jer njegov
rad i njegovo revno nastojanje za sve, što je li-
jepo, dobro i korisno, ostalo je okrunjeno naj-
ljepšim uspjehom. Dok mu na svemu izričemo
zahvalu, želimo da se opet što brže povrati u
našu sredinu. — St.

iz Pridvorja u Konavlima.

(Iskoristimo prirodnu blagodat!) Prolazeći
uz kršnu Liutu, koja ključa ispod konavoskih
sjevernih brda, vidiš pusto blago, koje tu leži u
preadamitičkom stanju. Ruka čovječja malo je
tamo doprinijela, da iskoristi tu naravnu blago-
dat, silu vode i samu vodu. Voda teče, kud ju
naravna gravitacija nosi. Kad se promisli na dugu
šušu prošlog ljeta, srce ti zazebe, a pamet se
smuti, kako se to blago gubi, a zemlje oko nje
puste i od šuše raspucane. Konavljani, upoznajte
blago, što u vašoj sredini imate. Uz Ljutu je i
Vodovagja, otklen su Rimljani bili doveli vodu
u stari Epidaurum. Te dvije vode, uregjene, te-
hnički provedene i izrabljene, mogu postat za
Konavle, ai za bližnji Dubrovnik izvorom velike
agrarne koristi. Samo se hoće postojana, razbo-
rita i složna rada.

Ovom sam prigodom opazio, kako se ipak

' gešto naprijed miče i kako je puk počeo uvi-
gjati blago, što mu tlo daje. Opazio sam, kako
su neki počeli navrtati na pitome divlje višnje,
koje osobito rastu ma podnožju visoke Snijež-
nice. Neke žene počele praviti od kupjene pose-
bni smok, neku vrstu konserve. Još me više iz-
nenadilo, kad su me u jednoj kući Lovorna mje-
sto rakijom, kako je prije bio običaj, počastili
ukusnim pićem od kupjena, — vrst franboi. —
Svijesni i radišni Konavljani, nadat se je, mje-
sto da se otucaju po Americi od nemila do ne-
draga, iza ovog strašnog rata, groznog prakti-
čnog učitelja, upoznat će bolje blago, što im
Konavle kriju, te će se njim i okoristiti. — D.

stani u franjevačkom samostanu. Car Frano ll.
odredi godišnju pripomoć o. Stulliju za taj po-
sao. Proputova takogjer Česku, Njemačku, Ugar-
sku i Hrvatsku, da kupi materijal za svoj rječ-
nik. Njegovo putovanje trajalo je punih 25 godina.
Sav pako rad oko izdanja svojeg golemog tro-
strukog i trojezičnog rječnika trajao je više od
40 godina, kako nas on isti uvjerava u »Prae-
fatio« latinskog izdanja.

Godine 1801. ugleda svijetlo njegov latinsko-
talijansko-ilirski rječnik u gradu Budimu. Njega
posveti caru Franu Il. Razdijeljen: je u dva sveska.
Prvi ima 800 stranica, a drugi 810. Pri kraju
iznaša »Index« latinskih knjiga, te »Kazalo« hr-
vatskih knjiga, s kojima se je služio. Godine
1806. izda ilirsko-latinsko-talijanski rječnik u
Dubrovniku. I njega posveti Franu ll. Iza po-
svete slijedi rasprava O. Appendinija »de prae-
stantia« ilirskog jezika. Dijeli se na dva sveska :
prvi ima 727 stranica, a drugi 674. | ovdje iz-
naša »Kazalo« hrvatskih knjiga, s kojima se je
služio. Talijansko-ilirsko-latinski rječnik tiska god.
1818. u Dubrovniku.  Posvećuje ga maršalu
Augustu Marmont. | ovaj ima dva sveska, prvi
sa 838 stranica, a drugi 862. Iza posvete slijedi
Appendinija : O analogiji jezika

je.

Izvagjati koju studiju o rječnicima oca Stul-
lija nama nije sada ovdje ta stvar na pameti.
bi nam pak drago bilo, da koja kompeten-
ličnost baš prigodom stote godišnjice smrti
Stulija to obradi. Svakako nuzgredno napo-
minjemo, da je velika važnost Stullijevog rađa.
akademije, skup filo-
nam većinom sam otac Stulli.

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Domaće vijesti.

Svečani blagoslov našeg oru-
žja u Kotoru i u Beču. U Kotoru se ču-
va historički Križ,kojim se je blaž. Marko od
Aviana borio pod Bečom. Dne 27. oktobra po-
dijelio je presvijetli kotorski biskup Msgr. Frano
vit. Uccellini s tim Križem svečani blagoslov
svoj našoj oružanoj sili.

Isti taj dan i isti čas držan je i u Beču —
po želji Njegova ć. i k. Ap. Veličanstva — sve-
čani blagoslov sa groba blaž. Marka od Aviana
svim našim slavno se borećim četama na talijan-
skoj fronti. Prije toga odslužio je preuzvišeni I
presvij. vojni biskup, Msgr. Mirko Bjelik, pon-'/
tifikalnu službu Božju u crkvi OO. Kapucina. |

Božji blagoslov pratio i unaprijed naše
junake !

K proslavi previšnjeg imendana
u školama. Dre 4. novembra o. g. proslavit
će svi narodi prostrane Austro-Ugarske prvi pre-
višnji imendan Njegova Veličanstva premilosti-
voga našega cara i kralja Karla I. (IV.). Patri-
otska je dužnost, da se upravo tom zgodom na-
šoj mladeži protumači život i djelovanje uzviše-
noga našega Vladara, pa da se u tu svrhu i tom
prigodom što više raspača spomen-spis Frana
Bartuša : »Naš kralj Karlo i naša kraljica Zita«,
koji spis pobugjuje u našoj mladeži i našem
narodu ljubav i podaničku vjernost spram pic-
višnjega prijestolja. Visoka kralj. zemaljska vlada,
odio za bogoštovlje i nastavu, u Zagrebu prepo-
ručila je ovaj spomen-spis povodom povoljne '
stručnjačke ocjene 17. marta 1917. broj 13.371 |
za nabavu učeničkim knjižnicama i kao nagradna |
knjiga. Neukoričeni primjerak stoji 60 para, a;
otpremaju se samo plaćec.i primjerci. Narudžbe
prima Hrvatska učiteljska pripomoćna posmrtna.
zadruga u Zagrebu. Hr ski učiteljski dom,
»Kukovićev:« 34, — a 10“, utrška dobiva »Za-
klada za potpomaganje 0:'udnih pučkih učitelja
i učiteljica, te niihovih udovica i sirota«.

Školski praznik radi osloho-
gjenja Gorice. Povodom sjajnih vojnih po-
bjeda savezaičkih vojska te slavnoga oslobogjenja
grada Gorice od neprijatelja, odredio je ministar
nastave da u svima srednjim školama i inim
srednjim učilištima te narodnim školama danas
3. novembra bude školski praznik.

Za 7. ratni zajam. Do malo sedmi-
ca stupit će opet austrijska financijska uprava
pozivom na državljane za potpisivanje 7. ratnog
zajma. Po sedmi put imat će narodi naše mo-
narhije prigodu, da odluče, od kolike je potrebe
jačati naše vojničke operacije opskrbom potre-
bitih srestava za uspješno vogjenje rata. U ovom
velikom evropskom ratu naroda strategički polo-
žaj središnjih vlasti postao je nadmašitiji pra-
ma onome Entente, A ono što je zadnjih dana
mornarica našeg saveznika izvela zauzećem Rige
te redovitim i sadašnjim sjajnim pobjedama pro-
tiv Italije, prosugjuje se i kod samih neprijatelja,
kao uspjeh meprispodobivo sjajne vještine vo-
gjenja rata. Požrtvovnost njemačkog naroda u
spremnosti opskrbe vojnog vodstva potrebitim
sredstvima prigodom potpisivanja 7. ratnog zaj-
ma, omogućila je ovaj uspjeh. I mi u Austriji

 

 

 

baš kritično obragjena. Ova opažanja ipak ne
umanjuju važnost i vrijednost Stullijevih rječnika,
ako se uoči doba i prilike, u kojima je . radio
otac Stulli. Ta znamo na kojemu je livelu u ono
doba bio hrvatski jezik; a opet sa stotine i sto-
tine suprotivština borio se je neumorni radnik.
Ipak mnogi filolozi služe se rječnikom oca Stul-
lija. Broz-Iveković često se s njime poslužiše ;
mnoge kompetentne osobe u velike ga hvale, a
Akademički rječnik iznaša i njegove riječi. Na
svoje oči vidjesmo, da je on i dandanas nekima
»Vade mecum« hrvatskog jezika. Kakvim riječima,
kakvim djelima i kakvim se pravopisom služio,
o tome ovdje ništa ne napominjemo. Zato ov-
dje nemamo prostora.

Svojim radom lijepo je koristio o. Stolli
svojem samostanu Male Braće :u Dubrovniku.
Boraveći u Beču odredi svoj godišnji prihod
neke svoje prištede, nešto preko 274 krune za
bolesnu braću svojeg samostana. Na samrti pak
preda svojim starješinam 3000 dubrovačkih du-
kata u korist istoga samostana. Svakome samo-
stanu nekdašnje dubrovačke provincije darova
čitavi svoj rječnik u šest svezaka, Te rječnike
nalazimo u dobrome stanju i u samostanu Cav-
tata. Veliki interes pobugjuje talijanski dio rječ-
nika od ovog samostana, koji je napunjen ru-
kopisno s mnogim drugim riječima. Dalo bi se
naslutiti, da je ovo rukopis istog oca Stullija.
U samostanu Male Braće u Dubrovniku nalazi
se i dandanas lijepi broj tih rječnika. Shrvan
trudom, umoran radom, primivši svete sakra-
mente i pitavši za opiost svu braću, 0. Stulli
umre na 12 travnja godine 1817. u franjevačkoj
bolnici u Dubrovniku. Bilo mu je 83 godine, a
u redu proživio je 66 godina.

 

Slava velikom sinu samostana Male Braće,
neumornom hrvatskom 1

imademo razloga da u prvom pogledu slijeđimo |
primjer njemačkog naroda. Ako se uzme u obzir, ,
da austrijska financijska uprava, kako što je to
rečeno na usta ministra financija pl, Wimmera,
po svaki način' hoćei»da posjednici ratnog zaj-
ma u ovoj državi ne pregju gore od posjednika
drugih vrednoia«, onda može ova izjava služiti
kao poticaj na zabavu onoliko ratnog zajma, ko-
liko god je moguće, jer na taj način svaki, koji
hoće da uloži svoje prištednje dobro i sigurno,
nalazi u ratnom zajmu najbolju uporabu. S toga
se može već danas proreći, da će 7 ratni zajam
imati dobar uspjeh.

Učiteljski ratni doplatak. +Smotra»
javlja, da je zemaliski odbor pripravan, da po-
visi ratni doplatak učitcljima, ako država iz svo-
jih sredstava namiri 50% troška. U to su ime
već upućeni koraci u suglasju s drugim austr.
zemljama. U savezu s ovim, pokr. školsko vije-
će u zadnjoj sjednici zaključilo je: 1. podupri-
jeti ovu namjeru zemalj. odbora ; 2. zamoliti ga,
da pristane na priimjereno povišenje dotacije za
udijeljenje individualnih novčanih pripomoći uči-
teljima, te da se obrati nadležnom mijestu, da i
pučko učiteljstvo bude provigjeno jeftinom obu-
ćom uz iste uvjete, uz koje je to bilo dozvolje-
no za jedan dio državnih namieštenika.

itamo u novinama, da vlada namjerava
doznačiti zemljama 60 milijuna kruna za skupa-
rinski doplatak učiteljstvu.

Upravitelj kot. poglavarstva u
Kninu. Namjesništveni savjetnik u m. a dosa-
dašnji upravitelj općine Spljeta, dr. Frano Ma-
dirazza, uspostavljen je u aktivru drž. službu te je
imenovan upravnikom kot. poglavarstva u Kninu.

Hrvatska ženska realna gimna.
zija u Zadru. Zadarski »Narodni List« sa-
znaje, da Dobrotvorno društvo hrvatskih škola
misli otvoriti ovog mjeseca privatnu žensku nižu
realnu gimnaziju sa hrvatskim nastavnim jezi-
kom. Za sada se otvara niža r. gimnazija s pr-
vim razredom, a u svoje doba pretvorit će se u
veliku r. gimnaziju. Budući da će predavati samo
kvalificirane učiteljske sile, lako će se postići
pravo javnosti. Za ovo će pravo u svoje doba
poduzeti korake Dobrotvorno društvo.

Čitulja. Ugl. obitelj g. Pera Krilanovića
Pepa, trgovca u Ćilipima, zadesi teška žalost
smrću dobre i vrijedne mu supruge, ggje. Pave
rogi. Bratoš, koja premine u 46.o0j godini života.

Vječni joj pokoj, a ucvijeljenoj obitelji naše
saučešće.

Stipendiji iz nautičke zaklade
Marka Radića. Raspisan je natječaj za če-
tiri štipendije po 700 kruna iz nautičke zaklade
Marka Radića za 1917-18. Na uživanje ovih šti-
pendija pozvani su mladići, koji se kane posvetiti
gradnji brodova ili zvanju pomorskog kapetana
daleke plovidbe, te pripadaju ma kojoj općini u
Carevinskom Vijeću zastupanih kraljevina i ze-
malja, a prednost imadu mladići iz općine Bola,
odnosno s otoka Brača, — Natjecatelji moraju
prikazati svoje molbenice c. k. MNamjesništvu u
Trstu najkasnije do 10. novembra 1917.

Štipendij se može podijeliti i takovim na-
tjecateljima, koji nijesu jošte upisani u nautičkom
tečaju odnosno u pripravnici za nautički tečaj, a
mogu dokazati, da su dovršili nauke koje uspo-
sobljuju za upisanje u takav tečaj.

Poštanske objave. Valjanost listov-
nih biljegovaka od 15, 20, 25, 30 h, prostih i
dvostrukih dopisnica i listovnica (sa slikom Ni.
Veličanstva blagopok. cara Frana Josipa l.), te
hitnih maraka (trokutne forme) produžena je do
1, Marča 1918.

— Jednogodišnji rok pohrane neuručivih
paketa kod poštanskih skladišnih ureda skraćen
je na šest mjeseca.

»Hrvatski Ekonomista« broj 10 sa-
držaje: Anceli: Gospodarstvena situacija Hrval-
ske; Mirko Tausk:; Antisocijalna vladavina; Dr,
Bervaldi: Ekonomske prilike u Dalmaciji (rad
»Zadružnog Saveza); Peroslav Paskijevič-Cikara ;
Očevidnost vina, Afera Ratnog osiguranja; An-
keta glede obnove konjogojstva; Raspačavanje
žeste za gospodare ; Sti. llijić: Pitanje petroleja,
Notice iz svih privrednih grana. (Godišnja pret-
plata iznosi K 8, a pojedini broj 40 p.) Ogledne
brojeve šalje bezplitno uprava »Hrvatski Ekono-
mista«, Zagreb.

Gradska kronika.

Imendan Njegova Veličanstva.
Gosp. Općinski Upravitelj Ivo pl. Celio-Cega iz-
dao je prigodom lmendana ćesara i kralja na-
šega Karla I. slijedeći proglas:

Dubrovčani !

Kao što smo 17. augusta slavili za prvi put
srečan god za našu veliku i slavnu nu,
dan rogjenja premilostivoga i ljubljenoga Cara
i Kralja našega, Karla I. tako ćemo, ako Bog
da, sutra za prvi put slaviti i Njegovo godovno,

 

 

ito toliko veselijega srca, što nam sa sočkih

Br. 655

razboja dolaze sve to veselije vijesli o pobje-
dama, koje tamo izvojuju naša braća i sinovi
naši vogjeni od svojega mladoga Vladara. | tako
se evo tolikim već uzrocima, što imatii&, da Mu
budemo zahvalni, dodaje još jedan, veliki. | ja
lijepo znam, da smo Mu zbilja svi od stca za-
hvalni, ali kako da Mu tu zahvalnost vidno i
iskažemo? Mi, nažalost, nemamo materijalnih
sredstava, da to ma ni u najmanjoj. mjeri uči-
nimo, ali zato imamo jedno moralno sredstvo,
koje moramo upotrijebiti ne samo s podaničke
dužnosti, nego i s iskreze sinovske zahvalnosti.

Molimo, Dubrovčani, uvijek, a na osobit
način sutra, sakupljeni u Božjim hramovima,
različiti vjerom ali svi jedni u jednom duhu i u
jednoj misli čvrste i nepololebive vjernosti, mo-
limo se toplo i skrušeno Svemogućemu Bogu,
da još za mnogo i mnogo dugih godina zdrava,
čila i mudra uzdrži odanosti našoj i ljubavi na-
šoj, ljubljenoga Vladara Karla našega, zahvalimo
Bogu Velikomu, što je i Njemu i nama udijelio
utješnu milost, da naši sočki sokolovi, pošto su
u jedanaest ljutih bojeva junački branili a slavno
i srećno i obranili zemlju našu, domovinu našu,
sad u dvanaestom, pod ličnom mudrom upra-
vom Njegovom, brzo i pobjedonosno krše kle-
toga izdajicu i najopasnijega dušmanina našega,
pa najposlije prosimo u Milostivoga Oca Nebe-
skoga, da Ga udostoji još jedne velike milosti,
da nam On što prije izvojšti slavodobitan, ča-
stan, dugotrajan mir.

Živio dobri, dobrostivi, dobrotvorni Car i
Kralj naš Karlo!

Živjela dostojna Drugarica Njegova Zita!

Živjela mila dječica Njihova !

Ratna pobožnost u stolnoj or-
kwi. Sutra u nedjelju, bit će u stolnoj crkvi
izloženo za cijeli dan drvo sv. Križa, koje se u
našem moćniku čuva. Pred istim će u jutro na
10 ura presvij. i prep. Msgr. Biskup odslužiti
pontifikalnu sv. misu sa pjesmom zahvalnicom
u prisustvu predstavnika svih mjesnih vlasti pri-
godom previšnjeg Imendana, a popodne na 4
sata držat će velč. g. prof. Dn. Miho Fabris pri-
godni govor, za kojim će slijediti ratne molitve
i blagoslov sa istim sv. Križem, da obilni Božji
blagoslov bude pratiti naše ratnike i njihovo svi-
jetlo oružje, koje da nam čim skorije donese
trajai mir!

Slavlje na pobjedama protiv

vjerolomne Italije. Prošle Nedjelje pred
podne, kad je stigla vijest o zauzeću Gorice i
ob ostalim zadivljujućim pobjedama naše i sa-
vezničke nam vojske, zavlada u našem gradu
sveopće veselje. Uredi, zavodi, škole i društva
izvjesiše zastave i sagove, a takogjer i privatne
kuće i dućani. Posvuda se je zanosom o tim ra-
dosnim vijestima govorilo i raspravljalo.

Školski praznik. Naredbom ć. k. mi-
nistarstva, danas je u svim mjesnim školama
praznik, a to na proslavu preosvojenja Gorice i
sjajnog uspjeha mašeg oružja na tal. ratištu.

Akademija u ,,Boškoviću“, Kao
što smo u prošlom broju najavili, mjesne grad-
ske osnovne škole zajednički će proslaviti imen-
dan Njegova Veličanstva i istodobno prirediti
»dječji dan« na korist udovica i siročadi naših
palih junaka te za siromašnu djecu i mladež uopće.

U tu svrhu priregjuju akademiju u dvorani
kat. društva »Bošković« večeras dne 3. i sutra
uveče dne 4. o. mj. Početak na 7 sati, Program
je slijedeći : :

1. Haydn: Carevka pjeva zbor

2.Faller: ,L'jepa tita učenika i učenici.

3. Proslov, deklamuje učenik M. Stjepović - Dabrović.

4. D. Inico: ,Sve za cara iza dom“, pjeva zbor učenica.

5. S. Širola: ;,Pozdrav hrvatskom kralju* deklamuje
učenica K. Monić.

6. L. Lowy: ,Većer ma moru“ notturno, fizvagjaju preč'
1. kan. Fertanti (piano) i V. Križ (flaut).

7. Pismo sa ratišta, živa slika.

8. S. Barsanti: ,Gospe moja“ — molitva, izvagjaju preč.
1. kan, Ferranti plano), V. Križ (laut) i J. Raha (violin).

čenik Z, Cebalo. :

11. Vil, Toth (prev.
učenice N. o, Z. Monić i L. Storelli.

12. W. A, Mozart: , Allegro vivace iz C. Dur. Jupiter
Symphonie*, izvagjaju preč. I. kan. Ferranti (plano) i
J. Raha (violin),

13. L. L. ,Pjesma caru*, pjeva zbor učenica.

Posnini dvije — serenada, izvagja tercet

br, 8,

14. L,

 

a