HRNRJRINHHHHHHHHHHHEHHHHHHHHEEHEHEEHEHHEHEHEEHEHEHEEEHEEHEEOODODDDeO str. 2. Stvar je od najveće zamašitosti u ovim od- lučnim?časovima, kad se ima da kroji sudbina naroda, pak u sadanjim političkim borbama hla- dni razum ima da igra prvu ulogu, a ne sice ni mašta. Stvar treba ozbiljno i temeljito proučiti, razloge sine ira et studio ispitati, pak logički zaključak izvesti. »Inicijatorima ovog novog političkog pravca nije do borbe ni do strančarenja. Sad nije mo- menat za to. O rascjepu ne može biti ni govora, kad je jedan smjer, koji je već od davna posto- i Iabio samo nešto više izraza na jednom om mjestu«. Inicijatori naglasuju jošte podjelu uloga, podjelu posla, te žele, da oni, koji nijesu s njima istog mnijenja, budu prema njima isto toliko lojalni i susretljivi, kako oni žele biti prema njima. Osvojena talijanska područja. Dopisni Ured javlja iz Beča: Osvojenje ta- lijanskih područja nije nam donijelo samo stra- teških probitaka. Od nas zaposjednuti krajevi ne znače nipošto samo posjed zemljišta, nego i obo- gaćenje, koje možda još nije posvema procije- njeno. Procvale, neizmjernim obrtom i industri- jom obilujuće pokrajine prešle su u naš posjed. Tako su Udine i Belluno sjedišta vrlo važne tekstilne industrije. U samim Udinama radi na 16 mjesta 26 tekstilnih tvornica sa:2000 tkalačkih stanova, u Bellunu 2 tkaonice pamuka sa 2000 tkalačkih stanova. | Pordenone je centrala za pamučnu inđustriju. Valja istakneti i vrlo razvi- jenu industriju svile, pak su već iz monarhije poslani stručnjaci, da razvrstaju nagjena velika skladišta. Belluno ima osim toga opsežnu trgo- vimi kožom i drvima. Osobito je izdašno rudar- stvo, koje kopa cink i bakar. Ne manje od in- dustrije procvalo je narodno gospodarstvo ovih pokrajina. Imenito Udine bave se znatnim sto- čarstvom. U miru statistika je nabrojila 200.000 goveda, preko 60.000 svinja i 50.000 ovaca, na- dalje zamjerni broj konja i magaraca. Proiz- vodnja kukuruza je tamo takogjer znatna. Cijeni se na 125 tisuća tona. Voćarstvo i vinogradar- stvo, kao i stočarstvo na Alpama u Bellunu vrlo su važne. Upotrebom ovih pokrajina za etapni prostor za vojsku, moralo bi mnaravski i onako znatno gospodarstveno obilje njihovo jošte po- rasti sabiranjem iz unutrašnjosti zemlje doveze- nih i nagomilanih zaliha. Tim se tumači i veliko mnoštvo nagjenoga materijala koji se je ovdje isto tako kao i sav ratni materiial koncentrovao tako rekući iz čitave zemlje. Osim toga industrijsko- ga i marodao gospodarskog blaga, koje nam ije palo u šake, osvojili smo i upravo gigantski pli- jen topova i drugog ratnog materijala. To se naj- bolje ilustriše tim, što je do sada došlo u naš posjed ne manje od 2800 topova, a to nadma- šuje znatno talijanski artiljerijski posjed. Za pod- voz ovih topova trebalo bi najmanje 30.000 konja. Zanimljivo je upozoriti na to, da je jedna di- vizija sama zaplijenila preko 213 topova i 71 teretni automovil. Koliki je financijalni gubitak Italije, što ga je tim pretrpjela, moći će se usta- noviti istom onda, kad se dobiju točniji podaci i brojevi, ali se mora kod samoga topničkoga materijala procijeniti na preko četvrt miljarde. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu vodile su se ove sedmice borbe u gorju zapadno od Feltre, sje- vero-istočno od Asiaga i u prostoru izmegju Piave i Brente. . U gorju kod Feltre naše su regimente o- svojile ma juriš Monte Prassolan i Monte Peurnu, svladavši žilavi otpor neprijatelja. Slijedeći dan dobile su daljnjeg prostora i u žestokom hrva- iuzele selo Quero i Monte Cornella. Tu se sbito odlikovala bosansko-hercegovačka pješ. 1, _nenta br, 2, Izmegju Brente i Piave polučeno je daljnje napredovanje. Savezničke su vojske osvojile više neprijateli+kia položaja na visovima. Osobito su se vodil. ogromni bojevi na obroncima Monte Tomba. svi pokušaji Talijanaca, da s velikim žrt- vama i protunavalama dobiju izgubljene polo- žaje, ostali su bez uspjeha. Neprijatelj je pre- trpio teških gubitaka. Na ratištu vodile su se topni- čke. borbe u Flandriji, kod Dixmuidena i kod St. Quentina, pa kod Soissonsa i na Maasi. _Na balkanskom ratištu došlo je do manjih okršaja. Na istoku nije bilo viših borbenih djela. i O uspjesima centralnih vlasti na ratištima javlja Woltfov ured: K silnom dobitku terena od preko 45.550 kvadratnih kilometara što su ih sa- veznici osvojili za 4 mjeseca, od srpnja do sre- dine studenoga, pridolaze još ogromni brojevi sužanja i topova, što su ih unijele samo veće operacije u ovom razmaku vremena. Od 19. srpnja do sredine studenoga zarobljeno je oko 390.500 momaka i osvojeno preko 8283 topa, ne : »PRAVA CRVENA HRVATSKA« računajući pri tom one veće i manje brojeve za- robljenika, koji za trajnih: bojeva na svim fron- tama malne dnevice ulaze. Materijal na pušča- nim strojevima, bacalima za mine i ostalo, što je iz ovoga vremena zaplijenjeno ne da se za sad potanje ni pregledati. Krvavi gubitci Engleza, Francuza, Talijana i Rusa za ovih mjeseci su takogjer veliki. Razne vijesti. Iz Carevinskog Vijeća. Zastupnička - kuća prihvatila je vladinu os- novu o ustrojenju ministarstva za socijalnu skrb te predloge odbora za državne namještenike o povišenju skuparinskih doplataka i jednokratne potpore za nabavke. Vlada je predložila zaslup- ničkoj kući zakonske osnove o provizornom pro- duljenju nagodbe sa Ugarskom, o produljenju privilegija austro-ugarske banke. Izobrazba jednogodišnjih dobrovoljaca. Kako javljaju iz Beča, naredilo je ratno mi- nistarstvo, da jednogodišnji dobrovoljci i one vojničke osobe, koje imađu pravo nositi znak jednogodišnjeg dobrovoljca, imadu sada dobivati svoju izobrazbu iznimno u rezervnim časničkim i aspirautskim školama. U tu svrhu moraju te osobe najdulje do 20. decembra doći k svojim doknadnim tijelima. Jednogodišnji dobrovoljci i njima ravni, koji ne će da učestvuju u nastav- nim tečajevima, koji počimaju u januaru 1918., moraju potpisati revers, kojim se odriču tog te- čaja, a mora im se reći, da se za vazda odriču tog pravu, kad potpišu revers, da steću časni- čku šaržu. Strah Talijanaca. Vojni stručnjak »Corriere della Sera« piše: Prava ofensiva protiv ltalije počinje tek sada, onim jakim strahovitim napadajima, koje izvršu- ju sjedinjeni saveznici u svom napredovanju kroz razne klance Alpa. Neprijatelj ne štedi žrtve, po- što se nada u velik uspjeh. »Secolo« misli, da je zadatak talijanskih obrambenih četa veoma te- žak, pošto su neprijateljski napadački položaji čvrsti, a neprijatelj raspolaže orijaškim sredsvi- ma. Niko se zato neće moći čuditi, ako talijan- ska vojska bude možda i dalje potisnuta. Me- gjutim »Tribuna« ukazuje na ušće Piave, kao donekle nezauzimlju obrambenu liniju, gdje su talijanski stratezi još u mirno doba izgradili za obranu močvarno zemljište u širini od 12 km. — »Daily Mail“ javlja, da u Mlecima ima još samo dvadeset tisuća stanovnika (po zad- njem popisu 1917. bilo je 160.719 stanovnika.) Odnesene su sve umjetnine, koje su se mogle prenijeti. Duždeva je palača posvema ispražnje- na. Svi su dućani i javni lokali zatvoreni. — Kako javlja službeni talijanski list, stav- ljen je prijašnji zamjenik načelnika glavnog sto- žera, general Porro na raspoloženje. Forme radi odregjen je za nadzornu službu. — »Vosische Zeitung« javljaju iz Berna: »Washington Post« piše: Italija je ponovno mo- lila amerikansku vladu za pomoć, naročito je tražila topove, čelik i municiju. Nažalost Ame- rika nije u mogućnosti da pomogne Italiji. — Poljsko regentsko vijeće imenovalo je ministrom-predsjednikom Kuhcrewskog, nakon što su na to pristale centralne vlasti. — Iz Ženeve javljaju, da je petrogradska vlada izdala proklamaciju u kojoj navješta, da ukida sve političke i vojničke ugovore, što ih je sklopila prijašnja vlada. Vlada je dozvolila da careva djeca idu u Englešku. — Kako »Times« javlja, sporazumne će sile, ako bi današnji vlasnici u Petrogradu o- bjavili tajne ugovore sa sporazumnim silama, odmah na to odgovoriti prekidom diplomatskih odnosa sa Rusijom. — Agencija Havas javlja iz Moskve: Po- ložaj je očajan. To nije više nikakva borba, ne- go jedan divljački grabež i ubijanje. — »Figaro« javlja: Poznavaoci R.sije iz- javljuju, da anarhija m Rusiji može da potraje nekoliko mjeseci, pošto gotovo svaki okrug i- made svoga pretendenta. — Putnici iz Rusijeljpripovijedaju u Stock- holmu,da su u Moskvi neprestano najkrvaviji ulični bojevi, pa da po ulicama leži puno lješina. — Iz Harapande se“ javlja, da je maksima- listično vijeće različitih narodnosti/ zaključilo, da se narodnosti rastave od Rusije i proglase ne- odvisnim. Ukrajina se već proglasila neodvisnom. — U Petrogradu se raširila vijest, da se je Kerenski u očajanjuižnad svojim jadnim (položa- jem u Pskowu ubio. Najviše vojničkih satova sa košnatom orukvicom i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem- plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koji najtočnije služe, može se imati najbolje vrste tvornice Hanns i i : svakomu sa zahtjev badava | franko. \ oo Rodoljubi ! Upisujte u VII. austrijski ratni zajam ! (Potanje upute donosimo na drugom mjestu.) Domaće vijesti. Godišnjica nastupa na prijesto- lje Njeg. Velič. Cara i Kralja Karla. Na 21. ov. mj. navršilo se je godinu dana, da je uslijed smrti viteskog Vladara, Njegova Veli- čanstva Ćesara i Kralja Frana Josipa [., stupio na starodrevno prijestolje Habsburško mladi Via- dar, Njegovo Veličanstvo Ćesar i Kralj naš Karlo. Noviustvo se ovom prigodom osvrće na godišnji rad uzvišenog mam Vladara i složno izvodi, da prokušane Njegove kraljevske krepo- sti i Njegov dosadanji vladarski rad — u ovako teškim, uzburkanim i sudbonosnim vremenima, pružaju najbolje garancije za sretnu budućnost njegovih naroda. Spomen-ploča na uvedenje hr. vatskog službenog jezika u Hrvat- skoj. »Novine« javljaju: Megiu najslavnije čine, što ih je stvorio hrvatski sabor, spada sa- borski zaključak od 23. oktobra 1847., kojim je uveden hrvatski jezik u sve naše urede, sudove i škole. Povodom 70-godišnjice toga zaključka odlučila su »Braća Hrv. Zmaja« da će staviti do- ličnu spomenploču na gradsku vijećnicu, gje je godine 1847. poslovao hrv. sabor. Ova spomen- ploča podići će se prinosima hrv. rodoljuba, te se u tu svrhu obratio veliki meštar »Braće Hrv. Zmaja« dr. Laszowski pozivom na narodne za- stupnike, da doprinesu dio za nabavu ove ploče, vog saborskog zaključka od g. 1847., nego li članovi hrvatskog sabora. Izborna reforma u Hrvatskoj. Hrvatskom je saboru predložena nova izborna reforma. Po toj će novoj izbornoj reformi biti u svemu 122 izborna kotara. (Na Rijeku pripa- daju kao i do sada 2 zastupnika.) Zagreb će birati 6, Osijek 3, a svi drugi kotari po jednog. Biraće zastupnike svi oni muškarci, koji su ma- vršili 24 godinu života, ako nijesu isključeni od izbora. Zastupnikom će moći biti izabran zavičajnik koje općine u Hrvatskoj, ako je za- vičajnost stekao pet godina prije izbora, ako nije isključen od izbora te ako znade čitati i pisati. iz jugoslavenskog kluba. Javljaju iz Beča, da su Dr. Šušteršić i Dr. Jaklić, Sloven- ci, istupili iz Jugoslavenskog kluba. U delegacije. Delegatom za Istru za- stupnička je kuća izabrala Dra. Matka Laginju, a njegovim zamjenikom Dra. Vjekoslava Spinčića. »Otugjeno Primorje“. U glavnoj skupštini madžarskog »Adria« — društva u Bu- dimpešti, držao je predsjednik Bela Gonda go- vor, u kom se jadao na »zapostavljanje madžar- skoga elementa u trgovačkoj i ratnoj mornarici i pokazao put, kojim valja poći, da se poprave ovi odnošaji. »U prvom redu«, veli taj smudrac«, »valja umjetno otugjeno Primorje Ugarskoj na- trag zadobiti.« Čovjek ne zna, bi li se smijao historičkom neznanju ili drzovitoj aroganciji toga peštanskog skorojevića. Gdje su bili sinovi Ar- pađovi, kada su naši pradjedovi odavna već u- grijali svoja sjedišta na obalama, Madžarima »umjetno otugjenoga« hrvatskoga Primorja ! Zbi- lja veliki mudraci!! Otoljepljenje Rijeke od Senjske biskupije. Ponovno su počeli Magjari da rade na tome, da otcijepe Rijeku s kotarom od Senjske biskupije. Rijeka imala bi da dobije bi- skupa, koji bi se imao birati izmegju magiar- skih patriota. Je li rekviziloilja zvona još po. trebna? Bečkom »Reichspostu« piše jedan seoski župnik: »Pobjedonosnim napredovanjem naših četa u Italiji zarobljen je upravo ogroman broj topova svih vrsta. U koliko su neoštećeni i uporabivi, upotrijebit će se odmah proti neprija- telju, a materijal istrošenih i neuporabivih sva- kako sačinjava poveću masu. Zar se dakle ne bi, dok se najnužnije podmiri, moglo prestati sa daljnjom rekvizicijom zvona? Kako je po- znato, leže već prije rekvirisana zvona po koje- kakovim (možda i koječijim), magazama. Svakako bi mjerodavnim faktorima ta misao morala da dogje na um, — Da, o takozvanim »Metall- zentralama« dalo bi se koješta pripovijeđati.« (»Hrv. Dnevnik«.) Zaklada za ratnu slrođad. Javlja nam Dalmatinski pokr, ured ć.k, zaklade za rat- ne udovice i siročad te skrbi za djecu i mladež ; Svrhom da potrebnoj ratnoj siročadi, u dobi do 10.te godine života, osigura materijalnu pot- poru za vrijeme kad postane sposobna za zara- du, utemeljilo je ć.k. priv. društvo »Gizela« u Beču, za 1000 ratnih sirota iz područja svoje djelatnosti, koje obuhvaća Austro-Ugarsku i Nje- mačku, stanoviti broj polica, koje zajamčuju sva- | kom djetetu, čim stupi u 20,tu godinu života, | jer niko ne može dublje da shvati zamašaj o-: glavnicu od 500 K., bez da rodbina djece, kojoj će se podijeliti police, išta uplati u taj naslov. Takove sa police po tom počasni'dar spomenu- tog zavoda siročadi palih, dotično usljed rana ili bolesti poginulih ratnika. ; Molbe za udijeljenje polica, koje treba sa- staviti jedino na formularima jizdanim od gori- rečenog društva, imaju se prikazati najdalje do 1. februara 1918. Obavijesti rodbini potrebne ratne siročadi podaje pismeno i formulare za molbe razdaje besplatno: Ravnateljstvo ć.k. priv. društva »Gizela« (Direktion des k.k. priv. Giselavereines), u Beču, I, Wipplinge:strasse 33, O udijeljenju polica odlučuje komisija, ko- joj pripadaju zastupatelji ć.k. ratnog ministarstva, ć.k. ministarstva unutrašnjih posala, ć.k. mini- starstva za zemaljsku obranu, načelnika grada Beča i centralnog ureda za zaštitu djece i sta- ranje oko mlađeži. Čiji je Trst? T.šćanske novine redo- vito donose obznane o prodaji goriva na karte u Trstu onako, kao što naše novine dono<e o- bjave gradskih aprovizacija, gdje će se i ko i ko- jih trgovaca prodavati koji artikal. U jedno 1 o- vakovom tršćanskom iskazu dolaze ova is:iema trgovaca, koji razdavaju ugljen: Ribarich, Voda- rich, Braicovich, Rubnich, Cociancich, Comar, Va- tovaz itd, a to su sve maši: Ribarići, Vodarići, Brajkovići, Rubnići, Kocijančići, Komari, Vatovci itd. Evo ovo su ljudi potalijančeni i Italija se na njih pozivala, kada je tražila Trst za se, A zar je trebalo puštati; taj živalj da se izgubi? Zar nije bilo bolje, da je država nastojala, da se ono žiteljstvo očuva svom hrvatskom i slove- načkom narodu ? Zagrebački gradski načelnik. Novo birano gradsko zastupstvo u Zagrebu sa- stalo se je 15. o. mj., da izabere načelnika. Gla- sovalo je 46 zastupnika; od toga je 7 glasovnica bilo prazno, a 39 ih je glasilo za Dr. Stjepana Srkulja. Tako je profesur Dr. S. Srkulj izabran zagrebačkim načelnikom, Narodni dar Ivu Vojnoviću. Kako zagrebačka »Hrvatska Njiva« javlja, ma temelju uredništvu stiglih obračuna i svota za narodni dar Ivu knezu Vojnoviću, sakupljeno je preko 100.000 kruna. Crnogorski mladići u Austrij- skim visokim školama. »H.Riječ« piše: Kako doznajemo, c.k. ministarstvo za bogoštovlje i nastavu u Beču, dozvolilo je, da mogu, po- čevši od školske godine 1917.-18., crnogorski mladići produžiti školovanje u Austriji, na svim universama, visokim tehničkim školama, na vi- sokoj školi za poljoprivredu u Beču, na marvenoj liječničkoj školi u Lavovu i na akađemiji vje- ština u Beču, Pragu i Krakovu. Dozvole za po- lazak tih škola davat će se samo onim mladi- ćima, koji se mogu školovati iz vlastitih sredstava. Kovanje neveg novoa, [z Budim. pešte se javlja, da se megju zakonskim osno. vama nalazi i osnova o kovanju novog novca. Kovat će se komadi po 25 i 50 para. Ujedno bi se imalo otisnuti banknote od 5 kruna. Kriomčarenje živoža iz Hrvat. ske. Zagrebački »Redarstveni Dnevnik« donosi, da je kriomčarenje hrane iz Zagreba u poštan- skim paketima preuzelo takav mah, da je ugro- žena prehrana pučanstva građa Zagreba. O tome se bave sve ondješnje novine. Uvedena je naj- strožija kontrola nad otpremanjem poštanskih za- motaka. Stroga se kontrola provagja ne samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Banovini. Već je za- plijenjeno više vagona životnih namirnica. U »Malim Novinama« o tome čitamo i sli- jedeće: Dobro je takogjer, što redarstvo postupa vrlo oprezno i premda se u poštanskim zamol- cima nalazi živež, propušta isti, ako je: naslovljen na pojedinca, uu ngaravno ako se nalazi na po-. jedinca uaslovljeno više paketa, tad nastaje sum- nja, da se2u tom slačaju radi o zakutnoj trgo- vini, te se takovi paketi zaplijenjuju. Ove mjere dakle neka u prvom ređu pogode one, koji su lihoarili, Obustavljeno primanje pakota