HRNRJRINHHHHHHHHHHHEHHHHHHHHEEHEHEEHEHHEHEHEEHEHEHEEEHEEHEEOODODDDeO

str. 2.

Stvar je od najveće zamašitosti u ovim od-
lučnim?časovima, kad se ima da kroji sudbina
naroda, pak u sadanjim političkim borbama hla-
dni razum ima da igra prvu ulogu, a ne sice ni
mašta. Stvar treba ozbiljno i temeljito proučiti,
razloge sine ira et studio ispitati, pak logički
zaključak izvesti.

»Inicijatorima ovog novog političkog pravca
nije do borbe ni do strančarenja. Sad nije mo-
menat za to. O rascjepu ne može biti ni govora,
kad je jedan smjer, koji je već od davna posto-
i Iabio samo nešto više izraza na jednom

om mjestu«.

Inicijatori naglasuju jošte podjelu uloga,
podjelu posla, te žele, da oni, koji nijesu s njima
istog mnijenja, budu prema njima isto toliko
lojalni i susretljivi, kako oni žele biti prema
njima.

 

Osvojena talijanska područja.
Dopisni Ured javlja iz Beča: Osvojenje ta-
lijanskih područja nije nam donijelo samo stra-
teških probitaka. Od nas zaposjednuti krajevi ne
znače nipošto samo posjed zemljišta, nego i obo-
gaćenje, koje možda još nije posvema procije-
njeno. Procvale, neizmjernim obrtom i industri-
jom obilujuće pokrajine prešle su u naš posjed.
Tako su Udine i Belluno sjedišta vrlo važne
tekstilne industrije. U samim Udinama radi na
16 mjesta 26 tekstilnih tvornica sa:2000 tkalačkih
stanova, u Bellunu 2 tkaonice pamuka sa 2000
tkalačkih stanova. | Pordenone je centrala za
pamučnu inđustriju. Valja istakneti i vrlo razvi-
jenu industriju svile, pak su već iz monarhije
poslani stručnjaci, da razvrstaju nagjena velika
skladišta. Belluno ima osim toga opsežnu trgo-
vimi kožom i drvima. Osobito je izdašno rudar-
stvo, koje kopa cink i bakar. Ne manje od in-
dustrije procvalo je narodno gospodarstvo ovih
pokrajina. Imenito Udine bave se znatnim sto-
čarstvom. U miru statistika je nabrojila 200.000
goveda, preko 60.000 svinja i 50.000 ovaca, na-
dalje zamjerni broj konja i magaraca. Proiz-
vodnja kukuruza je tamo takogjer znatna. Cijeni
se na 125 tisuća tona. Voćarstvo i vinogradar-
stvo, kao i stočarstvo na Alpama u Bellunu vrlo
su važne. Upotrebom ovih pokrajina za etapni
prostor za vojsku, moralo bi mnaravski i onako
znatno gospodarstveno obilje njihovo jošte po-
rasti sabiranjem iz unutrašnjosti zemlje doveze-
nih i nagomilanih zaliha. Tim se tumači i veliko
mnoštvo nagjenoga materijala koji se je ovdje isto
tako kao i sav ratni materiial koncentrovao tako
rekući iz čitave zemlje. Osim toga industrijsko-
ga i marodao gospodarskog blaga, koje nam ije
palo u šake, osvojili smo i upravo gigantski pli-
jen topova i drugog ratnog materijala. To se naj-
bolje ilustriše tim, što je do sada došlo u naš
posjed ne manje od 2800 topova, a to nadma-
šuje znatno talijanski artiljerijski posjed. Za pod-
voz ovih topova trebalo bi najmanje 30.000 konja.
Zanimljivo je upozoriti na to, da je jedna di-
vizija sama zaplijenila preko 213 topova i 71
teretni automovil. Koliki je financijalni gubitak
Italije, što ga je tim pretrpjela, moći će se usta-
noviti istom onda, kad se dobiju točniji podaci
i brojevi, ali se mora kod samoga topničkoga
materijala procijeniti na preko četvrt miljarde.

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu vodile su se ove
sedmice borbe u gorju zapadno od Feltre, sje-
vero-istočno od Asiaga i u prostoru izmegju
Piave i Brente.

. U gorju kod Feltre naše su regimente o-
svojile ma juriš Monte Prassolan i Monte Peurnu,
svladavši žilavi otpor neprijatelja. Slijedeći dan
dobile su daljnjeg prostora i u žestokom hrva-

iuzele selo Quero i Monte Cornella. Tu se

sbito odlikovala bosansko-hercegovačka pješ.
1, _nenta br, 2,

Izmegju Brente i Piave polučeno je daljnje
napredovanje. Savezničke su vojske osvojile više
neprijateli+kia položaja na visovima. Osobito su
se vodil. ogromni bojevi na obroncima Monte
Tomba. svi pokušaji Talijanaca, da s velikim žrt-
vama i protunavalama dobiju izgubljene polo-
žaje, ostali su bez uspjeha. Neprijatelj je pre-
trpio teških gubitaka.

Na ratištu vodile su se topni-
čke. borbe u Flandriji, kod Dixmuidena i kod
St. Quentina, pa kod Soissonsa i na Maasi.

_Na balkanskom ratištu došlo je do manjih
okršaja.

Na istoku nije bilo viših borbenih djela.

i O uspjesima centralnih vlasti na ratištima
javlja Woltfov ured: K silnom dobitku terena od
preko 45.550 kvadratnih kilometara što su ih sa-
veznici osvojili za 4 mjeseca, od srpnja do sre-
dine studenoga, pridolaze još ogromni brojevi
sužanja i topova, što su ih unijele samo veće
operacije u ovom razmaku vremena. Od 19.

 

 

srpnja do sredine studenoga zarobljeno je oko
390.500 momaka i osvojeno preko 8283 topa, ne :

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

računajući pri tom one veće i manje brojeve za-
robljenika, koji za trajnih: bojeva na svim fron-
tama malne dnevice ulaze. Materijal na pušča-
nim strojevima, bacalima za mine i ostalo, što
je iz ovoga vremena zaplijenjeno ne da se za
sad potanje ni pregledati. Krvavi gubitci Engleza,
Francuza, Talijana i Rusa za ovih mjeseci su
takogjer veliki.

 

Razne vijesti.

Iz Carevinskog Vijeća.

Zastupnička - kuća prihvatila je vladinu os-
novu o ustrojenju ministarstva za socijalnu skrb
te predloge odbora za državne namještenike o
povišenju skuparinskih doplataka i jednokratne
potpore za nabavke. Vlada je predložila zaslup-
ničkoj kući zakonske osnove o provizornom pro-
duljenju nagodbe sa Ugarskom, o produljenju
privilegija austro-ugarske banke.

Izobrazba jednogodišnjih dobrovoljaca.

Kako javljaju iz Beča, naredilo je ratno mi-
nistarstvo, da jednogodišnji dobrovoljci i one
vojničke osobe, koje imađu pravo nositi znak
jednogodišnjeg dobrovoljca, imadu sada dobivati
svoju izobrazbu iznimno u rezervnim časničkim
i aspirautskim školama. U tu svrhu moraju te
osobe najdulje do 20. decembra doći k svojim
doknadnim tijelima. Jednogodišnji dobrovoljci
i njima ravni, koji ne će da učestvuju u nastav-
nim tečajevima, koji počimaju u januaru 1918.,
moraju potpisati revers, kojim se odriču tog te-
čaja, a mora im se reći, da se za vazda odriču
tog pravu, kad potpišu revers, da steću časni-
čku šaržu.

Strah Talijanaca.

Vojni stručnjak »Corriere della Sera« piše:
Prava ofensiva protiv ltalije počinje tek sada,
onim jakim strahovitim napadajima, koje izvršu-
ju sjedinjeni saveznici u svom napredovanju kroz
razne klance Alpa. Neprijatelj ne štedi žrtve, po-
što se nada u velik uspjeh. »Secolo« misli, da
je zadatak talijanskih obrambenih četa veoma te-
žak, pošto su neprijateljski napadački položaji
čvrsti, a neprijatelj raspolaže orijaškim sredsvi-
ma. Niko se zato neće moći čuditi, ako talijan-
ska vojska bude možda i dalje potisnuta. Me-
gjutim »Tribuna« ukazuje na ušće Piave, kao
donekle nezauzimlju obrambenu liniju, gdje su
talijanski stratezi još u mirno doba izgradili za
obranu močvarno zemljište u širini od 12 km.

— »Daily Mail“ javlja, da u Mlecima ima
još samo dvadeset tisuća stanovnika (po zad-
njem popisu 1917. bilo je 160.719 stanovnika.)
Odnesene su sve umjetnine, koje su se mogle
prenijeti. Duždeva je palača posvema ispražnje-
na. Svi su dućani i javni lokali zatvoreni.

— Kako javlja službeni talijanski list, stav-
ljen je prijašnji zamjenik načelnika glavnog sto-
žera, general Porro na raspoloženje. Forme radi
odregjen je za nadzornu službu.

— »Vosische Zeitung« javljaju iz Berna:
»Washington Post« piše: Italija je ponovno mo-
lila amerikansku vladu za pomoć, naročito je
tražila topove, čelik i municiju. Nažalost Ame-
rika nije u mogućnosti da pomogne Italiji.

— Poljsko regentsko vijeće imenovalo je
ministrom-predsjednikom Kuhcrewskog, nakon
što su na to pristale centralne vlasti.

— Iz Ženeve javljaju, da je petrogradska
vlada izdala proklamaciju u kojoj navješta, da
ukida sve političke i vojničke ugovore, što ih je
sklopila prijašnja vlada. Vlada je dozvolila da
careva djeca idu u Englešku.

— Kako »Times« javlja, sporazumne će
sile, ako bi današnji vlasnici u Petrogradu o-
bjavili tajne ugovore sa sporazumnim silama,
odmah na to odgovoriti prekidom diplomatskih
odnosa sa Rusijom.

— Agencija Havas javlja iz Moskve: Po-
ložaj je očajan. To nije više nikakva borba, ne-
go jedan divljački grabež i ubijanje.

— »Figaro« javlja: Poznavaoci R.sije iz-
javljuju, da anarhija m Rusiji može da potraje
nekoliko mjeseci, pošto gotovo svaki okrug i-
made svoga pretendenta.

— Putnici iz Rusijeljpripovijedaju u Stock-
holmu,da su u Moskvi neprestano najkrvaviji ulični
bojevi, pa da po ulicama leži puno lješina.

— Iz Harapande se“ javlja, da je maksima-
listično vijeće različitih narodnosti/ zaključilo, da
se narodnosti rastave od Rusije i proglase ne-
odvisnim. Ukrajina se već proglasila neodvisnom.

— U Petrogradu se raširila vijest, da se je
Kerenski u očajanjuižnad svojim jadnim (položa-
jem u Pskowu ubio.

 

Najviše vojničkih satova sa košnatom orukvicom
i radium-satova, koji se u množini od 100.000 egzem-
plara upotrebljuju kod ć.k. vojske i monarnice, a koji
najtočnije služe, može se imati najbolje vrste
tvornice Hanns

i
i
:

svakomu sa zahtjev badava | franko.
\ oo

Rodoljubi !

Upisujte u VII. austrijski ratni zajam !
(Potanje upute donosimo na drugom mjestu.)

 

Domaće vijesti.

Godišnjica nastupa na prijesto-
lje Njeg. Velič. Cara i Kralja Karla.
Na 21. ov. mj. navršilo se je godinu dana, da
je uslijed smrti viteskog Vladara, Njegova Veli-
čanstva Ćesara i Kralja Frana Josipa [., stupio
na starodrevno prijestolje Habsburško mladi Via-
dar, Njegovo Veličanstvo Ćesar i Kralj naš Karlo.

Noviustvo se ovom prigodom osvrće na
godišnji rad uzvišenog mam Vladara i složno
izvodi, da prokušane Njegove kraljevske krepo-
sti i Njegov dosadanji vladarski rad — u ovako
teškim, uzburkanim i sudbonosnim vremenima,
pružaju najbolje garancije za sretnu budućnost
njegovih naroda.

Spomen-ploča na uvedenje hr.
vatskog službenog jezika u Hrvat-
skoj. »Novine« javljaju:  Megiu najslavnije
čine, što ih je stvorio hrvatski sabor, spada sa-
borski zaključak od 23. oktobra 1847., kojim je
uveden hrvatski jezik u sve naše urede, sudove
i škole. Povodom 70-godišnjice toga zaključka
odlučila su »Braća Hrv. Zmaja« da će staviti do-
ličnu spomenploču na gradsku vijećnicu, gje je
godine 1847. poslovao hrv. sabor. Ova spomen-
ploča podići će se prinosima hrv. rodoljuba, te
se u tu svrhu obratio veliki meštar »Braće Hrv.
Zmaja« dr. Laszowski pozivom na narodne za-
stupnike, da doprinesu dio za nabavu ove ploče,

vog saborskog zaključka od g. 1847., nego li
članovi hrvatskog sabora.

Izborna reforma u Hrvatskoj.
Hrvatskom je saboru predložena nova izborna
reforma. Po toj će novoj izbornoj reformi biti
u svemu 122 izborna kotara. (Na Rijeku pripa-
daju kao i do sada 2 zastupnika.) Zagreb će
birati 6, Osijek 3, a svi drugi kotari po jednog.
Biraće zastupnike svi oni muškarci, koji su ma-
vršili 24 godinu života, ako nijesu isključeni
od izbora. Zastupnikom će moći biti izabran
zavičajnik koje općine u Hrvatskoj, ako je za-
vičajnost stekao pet godina prije izbora, ako nije
isključen od izbora te ako znade čitati i pisati.

iz jugoslavenskog kluba. Javljaju
iz Beča, da su Dr. Šušteršić i Dr. Jaklić, Sloven-
ci, istupili iz Jugoslavenskog kluba.

U delegacije. Delegatom za Istru za-
stupnička je kuća izabrala Dra. Matka Laginju,
a njegovim zamjenikom Dra. Vjekoslava Spinčića.

»Otugjeno Primorje“. U glavnoj
skupštini madžarskog »Adria« — društva u Bu-
dimpešti, držao je predsjednik Bela Gonda go-
vor, u kom se jadao na »zapostavljanje madžar-
skoga elementa u trgovačkoj i ratnoj mornarici
i pokazao put, kojim valja poći, da se poprave
ovi odnošaji. »U prvom redu«, veli taj smudrac«,
»valja umjetno otugjeno Primorje Ugarskoj na-
trag zadobiti.« Čovjek ne zna, bi li se smijao
historičkom neznanju ili drzovitoj aroganciji toga
peštanskog skorojevića. Gdje su bili sinovi Ar-
pađovi, kada su naši pradjedovi odavna već u-
grijali svoja sjedišta na obalama, Madžarima
»umjetno otugjenoga« hrvatskoga Primorja ! Zbi-
lja veliki mudraci!!

Otoljepljenje Rijeke od Senjske
biskupije. Ponovno su počeli Magjari da
rade na tome, da otcijepe Rijeku s kotarom od
Senjske biskupije. Rijeka imala bi da dobije bi-
skupa, koji bi se imao birati izmegju magiar-
skih patriota.

Je li rekviziloilja zvona još po.
trebna? Bečkom »Reichspostu« piše jedan
seoski župnik: »Pobjedonosnim napredovanjem
naših četa u Italiji zarobljen je upravo ogroman
broj topova svih vrsta. U koliko su neoštećeni
i uporabivi, upotrijebit će se odmah proti neprija-
telju, a materijal istrošenih i neuporabivih sva-
kako sačinjava poveću masu. Zar se dakle ne
bi, dok se najnužnije podmiri, moglo prestati
sa daljnjom rekvizicijom zvona? Kako je po-
znato, leže već prije rekvirisana zvona po koje-
kakovim (možda i koječijim), magazama. Svakako
bi mjerodavnim faktorima ta misao morala da
dogje na um, — Da, o takozvanim »Metall-
zentralama« dalo bi se koješta pripovijeđati.«
(»Hrv. Dnevnik«.)

Zaklada za ratnu slrođad. Javlja
nam Dalmatinski pokr, ured ć.k, zaklade za rat-
ne udovice i siročad te skrbi za djecu i mladež ;

Svrhom da potrebnoj ratnoj siročadi, u dobi
do 10.te godine života, osigura materijalnu pot-
poru za vrijeme kad postane sposobna za zara-
du, utemeljilo je ć.k. priv. društvo »Gizela« u
Beču, za 1000 ratnih sirota iz područja svoje
djelatnosti, koje obuhvaća Austro-Ugarsku i Nje-
mačku, stanoviti broj polica, koje zajamčuju sva-
| kom djetetu, čim stupi u 20,tu godinu života,

 

| jer niko ne može dublje da shvati zamašaj o-:

 

glavnicu od 500 K., bez da rodbina djece, kojoj
će se podijeliti police, išta uplati u taj naslov.
Takove sa police po tom počasni'dar spomenu-
tog zavoda siročadi palih, dotično usljed rana
ili bolesti poginulih ratnika. ;

Molbe za udijeljenje polica, koje treba sa-
staviti jedino na formularima jizdanim od gori-
rečenog društva, imaju se prikazati najdalje do
1. februara 1918.

Obavijesti rodbini potrebne ratne siročadi
podaje pismeno i formulare za molbe razdaje
besplatno: Ravnateljstvo ć.k. priv. društva »Gizela«
(Direktion des k.k. priv. Giselavereines), u Beču,
I, Wipplinge:strasse 33,

O udijeljenju polica odlučuje komisija, ko-
joj pripadaju zastupatelji ć.k. ratnog ministarstva,
ć.k. ministarstva unutrašnjih posala, ć.k. mini-
starstva za zemaljsku obranu, načelnika grada
Beča i centralnog ureda za zaštitu djece i sta-
ranje oko mlađeži.

Čiji je Trst? T.šćanske novine redo-
vito donose obznane o prodaji goriva na karte
u Trstu onako, kao što naše novine dono<e o-
bjave gradskih aprovizacija, gdje će se i ko i ko-
jih trgovaca prodavati koji artikal. U jedno 1 o-
vakovom tršćanskom iskazu dolaze ova is:iema
trgovaca, koji razdavaju ugljen: Ribarich, Voda-
rich, Braicovich, Rubnich, Cociancich, Comar, Va-
tovaz itd, a to su sve maši: Ribarići, Vodarići,
Brajkovići, Rubnići, Kocijančići, Komari, Vatovci
itd. Evo ovo su ljudi potalijančeni i Italija se
na njih pozivala, kada je tražila Trst za se, A
zar je trebalo puštati; taj živalj da se izgubi?
Zar nije bilo bolje, da je država nastojala, da se
ono žiteljstvo očuva svom hrvatskom i slove-
načkom narodu ?

Zagrebački gradski načelnik.
Novo birano gradsko zastupstvo u Zagrebu sa-
stalo se je 15. o. mj., da izabere načelnika. Gla-
sovalo je 46 zastupnika; od toga je 7 glasovnica
bilo prazno, a 39 ih je glasilo za Dr. Stjepana
Srkulja. Tako je profesur Dr. S. Srkulj izabran
zagrebačkim načelnikom,

Narodni dar Ivu Vojnoviću. Kako
zagrebačka »Hrvatska Njiva« javlja, ma temelju
uredništvu stiglih obračuna i svota za narodni
dar Ivu knezu Vojnoviću, sakupljeno je preko
100.000 kruna.

Crnogorski mladići u Austrij-
skim visokim školama. »H.Riječ« piše:
Kako doznajemo, c.k. ministarstvo za bogoštovlje
i nastavu u Beču, dozvolilo je, da mogu, po-
čevši od školske godine 1917.-18., crnogorski
mladići produžiti školovanje u Austriji, na svim
universama, visokim tehničkim školama, na vi-
sokoj školi za poljoprivredu u Beču, na marvenoj
liječničkoj školi u Lavovu i na akađemiji vje-
ština u Beču, Pragu i Krakovu. Dozvole za po-
lazak tih škola davat će se samo onim mladi-
ćima, koji se mogu školovati iz vlastitih sredstava.

Kovanje neveg novoa, [z Budim.
pešte se javlja, da se megju zakonskim osno.
vama nalazi i osnova o kovanju novog novca.
Kovat će se komadi po 25 i 50 para. Ujedno bi
se imalo otisnuti banknote od 5 kruna.

Kriomčarenje živoža iz Hrvat.
ske. Zagrebački »Redarstveni Dnevnik« donosi,
da je kriomčarenje hrane iz Zagreba u poštan-
skim paketima preuzelo takav mah, da je ugro-
žena prehrana pučanstva građa Zagreba. O tome
se bave sve ondješnje novine. Uvedena je naj-
strožija kontrola nad otpremanjem poštanskih za-
motaka. Stroga se kontrola provagja ne samo u
Zagrebu, nego i u cijeloj Banovini. Već je za-
plijenjeno više vagona životnih namirnica.

U »Malim Novinama« o tome čitamo i sli-
jedeće: Dobro je takogjer, što redarstvo postupa
vrlo oprezno i premda se u poštanskim zamol-
cima nalazi živež, propušta isti, ako je: naslovljen
na pojedinca, uu ngaravno ako se nalazi na po-.
jedinca uaslovljeno više paketa, tad nastaje sum-
nja, da se2u tom slačaju radi o zakutnoj trgo-
vini, te se takovi paketi zaplijenjuju. Ove mjere
dakle neka u prvom ređu pogode one, koji su
lihoarili,

Obustavljeno primanje pakota