CRVENA H CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU KI10 IZLAZI SVAKE SU BOTE NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 1 KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO Pitanje ruskog primirja. Pitanje mira ili primirja sa strane Ru- sije najvećma zaokuplja duhove posljednih dana. Nesregjene i protuslovne vijesti još ne mogušda nam razbistre stanje stvari u Rusiji. Jedno je svakako šigurno, da Ru- sija naime nije kadra dalje voditi rata. Vlada boljševika sa Leninom i Troc- kim na čelu bezodvlačno traži mir, te u tu svrhu poduzimlje sve potrebite korake. Ali vrhovni zapovjednik ruskih četa, gene- ral Duhonin, ne će da započne pregovore prama uputama vijeća pučkih povjerenika nove vlade, sasvim da je želja za mirom obuzela tako i vojnike na fronti, da i oni hoće svakako, da najdalje do Božića bude sklopljen mir. Teško da će se ovoj općoj želji za mirom moći opirati i Kerenski i Kaledin sa Kozacima, sve da im i uspije da sruše vladu boljševika, u čijim je rukama još uvijek Petrograd, a ne može se još znati, da li je njihova vlast duga vijeka. Dok su centralne vlasti pripravne da ovom pitanju primirja dogju u susret, do- tle strah zahvaća cijelu Ententu a najvećma Englešku, koja sa ' napinje sve sile, da to omete. Osobito se trudi Engleška, a sekun- dira joj i vlada Sjedinjenih država, te rade svim raspoloživim sredstvima, kako bi još u posljednji čas osujetili takav korak Rusije. Osim prosipanja novca za potkuplji- vanje dolaze i prijetnje različitih kazna go- spodarstvene naravi, koje bi imale da dje- luju na ruski narod. Amerikanska Unija već prijeti, da će zabraniti svaki uvoz u Rusiju, i da će postupati s njome kao sa neprijateljskom državom, samo ako do pri- mirja dogje. A Engleška se ne boji toliko ruskog primirja, koliko Italija, u vojničkom pogle- du, nego nju taru druge brige. Javlja se naime, da je palo više spisa o tajnim _ugo- vorima u ruke boljševika i ovi prijete, da Franjevački samostan u Konavlima. Prigodom 500-godišnjice njegovog opstanka (1417-1917) Napisao : 0. Frano Jurić — Cavtat. Sa istočne strane drevnog grada Dubrov- nika, iza pitome Župske doline, preko Oboda, pruža se: Konavosko polje. Konavli! predjel mara i rada, predjel lje- pote i poezije. Tu se vidi, što može težačka ruka; koliko vrijedi ponos za rogjenom gradom. Čitavo polje lelija se usjevima, pašnjacima, vino- gradima. Sa svih strana zarubljeno je kitnjastim brežuljcima, megju kojim bjelasaju se krovovi kuća raznih zaselaka, i kaznačina. Preko tog pi- tomog polja tiho tihano vijuga se, kao srebrni zmaj kroz travu, omalena riječica Ljuta. Bez zapreke ona teče kroz livade i vinograde, gdje- gdje ližući jablane i vrbe, dok se ne zaustavi o kameniti hrbat, koji joj se je suprostavio kod Zvekovice. Polje obiluje glinastom | vapnena- stom zemljom, te pustim jazovima. Po prodolicam i obroncim okolišnih glavica stere se željezni put. Nad čitavim krajem dominira visoko brdo Sniježnica (1234 m.), koje je često pokriveno oblacima i snijegom. Na tom brdu vigjaju se ruševine starog grada travunjske knježevine Sokola. Baš ispod Sniježnice, a sa sjeverne strane kao labud na morskoj i zaselcim fra- PRAVA U DUBROVNIKU će ih objelodaniti. »Žuta knjiga«, koju sprav- lja Trocki, bit će za Englešku jači udarac, nego li poraz na bojnom polju. Odatle prijeti najveća pogibao jedin- stvu Entente, jer će se ne samo raspasti mreža majstorskih spletaka < engleških di- plomata, već će to sigurno uzdrmati savez megju pojedinim državama, jer pojedini taj- ni ugovori škode interesima pojedinih sa- veznika. Tako poimence tajni ugovor sa Srbijom škodi interesima Italije, a onaj s Japanom interesima Amerike. Tako bi En- tenta uz ratne neuspjehe mogla da doživi i moralni "udarac. Više je nego bjelodano, daje Engleš- ka ušla u rat očitom namjerom, (da oslabi sve zaraćene narode i neprijateljske i sa- vezničke joj, a da se sama okoristi na štetu POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. svijeh. Svi dosadašnji nemiri u Rusiji plod su njezinih intriga, ali ovog puta regbi, da će tjerajući lisicu istjerati vuka. Počimlje naime da i sama uvigja, € će i njezina zvijezda da tone. U tri godine silno se je na sve strane istrošila, te gubi svoje dosa- danje financijalno prvenstvo. Amerika i Ja- pan moći će od sada, da joj prave jaku utakmicu, kojoj neće moći da odoli. Svoga sna 0 konačnoj pobjedi neće Engleška još da se odreče i zato ometa pi- tanje mira. Tim navlači na se još veću mr- žnju i neutralaca i svojih satrtih i oslablje- nih saveznika, jer sad je odlučan čas u ovom strašnom ratu: ili se ima odlučiti da svrši ili da se vodi do skrajnosti. Hoće li Engleška da uzme na se moralnu odgo- vornost i za daljnje prolijevanje krvi, i hoće li uspjeti da i ovaj put omete želju za mi- rom cijelog svijeta, a u prvom redu ruskog naroda, pitanje je skore budućnosti. Ruska ponuda za mir. »Petrogradska brz. agencija« objelodanila je 24. pr. mi. službenu instrukciju, koja je bila upravljena na vrhovnog zapovjednika vojske ge- nerala Duhonina. »Savjet pučkih povjerenika«, bat odbija satove. Stupivši u debelu sjenu pla- tana, s južne strane ostaje nam historična crkvica sv. Trojice, nekadašnja Matica svih Konavala. Na pročelju pak čitave samostanske zgrade podiže se crkva dorskim prozorima, visokog krova, tvr- dog kamena. Ona posjeduje tri oltara — veliki od mramora — lijepih slika, te čudotvarno Pro- pelo, koje bi donešeno sa otočića Dakse. | dan- danas megju narodom Gruža poznata je to či njenica. | dandanas narod vapi: »Sveti križu sa Dakse pomozi nas !« Samostan ima svoj jedno- stevni, ali prostrani klaustar, Istočna mu se strana i dandanas vigja porušena od nemilog potresa god. 1667. Unutrašnjost samostana nema ikakvih osobitih važnosti, osim koje slike uz malenu biblioteku. Istočno krilo bi u kašnje do- ba totalno popravljeno, kao što nam o tome jamči i natpis. Dolazeći putem od Grude k sa- mostanu ovo popravljeno krilo izgleda kao čvr- sta sredovječna kula. Srednje krilo pak samo- stana podaje nam sliku gradnje najdavnijeg doba, dok zapadni dio prosto je spremište, u kojemu su prije redovnici činili djeci školu. Proučivši gradriju čitavog samostana i uW- očivši sve ono povaljeno isklesano kamenje, razne ostatke polomljenih stupova, lavskih glava, stil prozora i vrata, sitne sobice, dalo bi se na- slutiti, da su razne majstorske ruke oko njega radile, da je sumostan proživio razne krvave katastrofe. 1 da, godine 1417. bi postavljen prvi kamen, kako nas povijest uvjerava, za gradnju franjevačkog samostana u Konavlima. Ali posao zapre. Tek prema odredbama dubrovačkog se- nata, od 15 srpnja godine 1429., imalo se je RVATSKA m mm———=—=——= === PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB' UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. L SE NR m mesfnnanPstro=snti U DUBROVNIKU, |. DECEMBRA 1917. na kojega je voljom »Kongresa općih savjeta« prenesena vlast, osjeća se obvezatnim, da svim zemljama, koje vode rat i njihovim vladama pre- dloži, da proglase na svim frontama primirje i da stupe k mirovnim pregovorima, pri čemu se imaju oslanjati na demokratska načela. Danas, kada se vlast »Savjeta« u svim najvažnijim kra- jevima zemlje učvršćuje, drži Savjet pučkih po- vjerenika neophodno nužnim, da braći i savezni- cima te neprijateljskim zemljama ovaj predlog podnese. Izjave, koje isto glase, poslane su pre- ko povjerenika za vanjske poslove svim zastup- nicima saveznika u Petrogradu. Vama gragja- nine, vrhovni zapovjedniče vojske, nalaže »Sa- vjet pučkih povjerenika«, da se nakon primitka priloženih izjava, obratite na nosioce vojničke vlasti neprijateljskih vojska s prijedlogom, da bezodvlačno obustave vojničke operacije, da se može pristupiti k mirovnim konferencijama. Dok Vama »Savjet pučkih povjerenika« povjerava pre- liminarne pregovore, nalaže Vam, da ga nepo- sredno i neprekidno obavješćujete 0 svim faza- ma rasprave sa zastupnicima neprijateljskih voj- ska i da sklopite sporazum 0 primirju tek na- kon privole »Savjela pučkih povjerenika«. In- strukcije su potpisali predsjednik »Savjeta puč- kih povjerenika« Puljanov, povjerenik za vanj- ske poslove Trockij i ratni povjerenik Krylenko. Istodobno je Lenin upravio na vojnike i mornare ruskih armada brzojavni nalog, u kojem im saopćuje, da je vijeće pučkih povjerenika rus- kom vrhovnom zapovjedniku Duhoninu na 20. studenog naložilo, da svim zaraćenim strankama predloži oružano primirje. Duhonin se kategorički ustručavao da udo- volji ovom zahtjevu. Vijeće je pučkih povjere- nika na to svrglo Duhonina s njegovog mjesta kao vrhovnog zapovjednika, te je Krilenka ime- novalo vrhovnim zapovjednikom. Izgleda da Du- honin nije htio vrhovno zapovjedništvo predati Krylenku. Malo iza toga izdao je gen. Duhonin na ruske vojske obavijest, da zastupnici antantskih država prosvjeduju kod ruskog vrhovnog vojnog zapovjedništva protiv svake povrede ugovora, koji je sklopljen izmegju ruske carske vlade i vlada saveznika rujna 1914. Nadovezujući na to prijete zaslupnici antantskih država, da će svaka povreda ugovora od strane Rusije, naročito se- paratno primirje u oružju, potegnuti sa sobom teške posljedice. U daljnjoj obavijesti kaže rus- ko vrhovno zapovjedništvo podčinjenim zapo- proslijediti gradnjom samostana i to kod crkvice sv, Gjurgja u Popovićima. No i ovaj naum klonu. Na 29 listopada 1429 Senat mijenja odluku, te hoće, da se gradi samostan u mjestancu Sv. Martina (današnje Pridvorje), jer da je to mje- stance mnogo prikladnije. Uzrok, zašto republika zagradi samostan franjevcima u Konavlima, jest e da oni taj predjel pročiste od Patarena, koji se tu nalažahu. Prvobitni franjevci u Konavlima bijahu iz Bosne. Istoj bosanskoj provinciji pri- padao je ovaj samostan sve do godine 1478. Dosta truda i muke vidjeli su redovnici u svome misijonarskom radu. Njihov samostan bijaše vi- šeputa od Patarena razrušen, popaljen. Redovnici moradoše se časom uklonuti bijesu njihovom. Dapače, kako hoće tradicija, neki svoj rad i kr- vlju platiše. | kroz kašnje doba mnogo ovaj sa- mostan pretrpi bilo od hajdučkih četa, bilo od Napoleonovih vojnika, Crnogoraca, koji ove tihe samostanske zidove opljačkaše, u razbojnička sijela pretvoriše. Nemili pak potres od g. 1667. zdrma ga svega, poruši klaustar, ubije u njemu dva brata laika. Kao u početku svojih dana tako i kroz ci- jeli niz od pet sto godina franjevački samostan u Konavlima hvalevrijedno je vršio svoju misi- jonarsku zadaću. On kroz vijekove bijaše cen- trum duševnih naslada svih Konavala. Činio je kao neku zajednicu svjetovnim svećenstvom. Ru- ku pomoćnicu on je njima pružao. Uz obiljno ispovjeđanje i pričestivanje po svojim Maticama, rado je konavoski narod zalazio i franjevačkoj crkvi, da udovolji potrebam svoje duše, osobito na dan sv. Antuna. Redovnik konavoskog sa- vjedništvima, da je amerikanska vlada izjavila, da ne može dopustiti nikakovih daljnjih prijevo- za u Rusiju, dokle nije razbistren položaj u ovoj zemlji. Ako boljševici ostanu na vlasti i izvedu svoj program, pak sklope s Njemačkom mir, onda će američka vlada održati i dalje na snazi izda- nu zabranu izvoza. Na to je Trockij u brzojavu na sve vojni- čke odbore, na radnička, vojnička i seljačka vi- jeća ustao na obavijesti svrgnutog zapovjednika Duhonina i upozorio, da se zastupnici saveznika hotimice čine krivim nedopuštenog uplitanja u unutarnje prilike Rusije i da žele izazvati gra- gjanski rat, kada se diplomatskom notom obra- ćaju geaeralu, koji je svrgnut radi neposluha vlade. Pokušaj zastupnika saveza, da prijetnjama rusku vojsku i marod prisile, da rat nastave, ne će rusku vladu odvratiti od toga, da traži pot časnom demokratskom miru. Vojnici, radnici, seljaci Rusije ne žele da pod knutom saveznika imperijalista i dalje o8- tanu. Potraži, da se nastavi borba, kako bi'se odmah sklopilo primirje sa riječima: Dolje sa svim tajnim ugovorima i diplomatskim spletkama ! Trockij je upravio na zastupnike entente pismo, u kojem ih obaviješćuje o ustrojenju no- ve ruske republike. On moli poklisare i posla- nike, da prime na znanje prijedloge za primirje i demokratski mir, kako ih je sveruski savjet o- dobrio, kao formalni prijedlog da dogje odmah do primirja na svim frontama i da neposredno započnu raspravljanja o miru. Ovaj da je pri- jedlog istovremeno upravljen na sve narode i vlade, koje vođe rat. : = Jednako je obavijestio diplomatske zastup- nike neutralnih država o mjerama, koje su po- duzete za sklapanje mira. Vijest kaže, da je želja za bezodvlačnim mirom zahtjev :svih ratu- jućih zemalja. Ruska vlada računa, da će svi od- lučno poduprijeti radništvo u borbi za mir. Tajni ugovori ruske diplomacije. Kako javlja Petrogradska agentura, povje- renik za izvanjske poslove ruske vlade Trockij objelodanio je nekoliko brzojava i tajnih doku- menata, koji se odnose na vrijeme carevog ze. žima u godini 1915. i na vrijeme koalicionoga ministarstva. Trockij naglašuje, da je vojnička i radnička vlada zaključila ukinuti tajnu diploma- ciju. Isprave se odnose na Carigrad, u pogledu kojega je Rusija stavila zahtjeve, dok si save- mostana svećenik je svih župa, svih crkvi, svih kapelica, čitavog konavoskog naroda. Malne za svaku glavnu svečanost on je svijedok konavo- skog veselja. Za svaku tužnu zgodu on je svje- dok i konavoske žalosti. Kao misijonar svih Ko- navala, jutrom rano o prvim sunčanim zrakama uzjaši on svoga mrkana, prelazi i po, kiši i po suncu polje, te hiti ovome mjestu, onoj kapelici. Tamo on ispovijeda, pričešćuje, tješi bolesne, go- vori sv. mise, propovijeda. Njegov dolazak ve- seli malo i veliko, njegova riječ blaži nevoljne. On je gost svih kuća. Tek o podne, a više puta i pri zalazu sunca, vraća se tihim dvorovima svojeg samostana, da ispuni i svoje redovničke dužnosti, da se osvježi, e da i sutra opet uzjaše svojeg mrkana i pohiti drugoj strani, drugom mjestu, drugoj kapelici. Od davnih vremena, ka- ko čitamo u tajnom arhivu franjevačkog samo- stana Male Braće u Dubrovniku, označene su zgode za kojih franjevci idu po Konavlima go- voriti sv. mise, a ovaj ih narod ima lijepo; pri- miti i darovati. Uz ovaj misijonarski ad franjevački samo- stan u Konavlima poda i lijepu kitu valjanih redovnika franjevačkom redu. Jedan od istakou- tijih bio je: o. Vicko Lupi, vrsni teolog, odlični govornik. Za njegovog biskupata u Stonu bi sa- gragjen god. 1705. franjevački samostan na Kani. Kao vrsni teolog mantovanskih dika sastavi teo- lošku raspravu : »Campo di battaglia«, Ova se rasprava u rukopisu i dandanas nalazi u biblio« teci Mantove. Umre god. 1709. Odlični je fra- njevac, konavljanin, 0. Anselmo QGjarković, obično zvani Katić, Bio je biskupom Mrkana-Bobare i