: g Ž znici zahtjevali, da Carigrad postane slobodnom lukom za robu, koja ne ide u Rusiju. niti iz Ru- sije dolazi. Isto su tako zahtijevali saveznici pravo na azijsku Tursku. Ispravese bave takogjer s u- granica s kraljevinom Njemačkom. Francuska je zahtijevala Elzas i Lotaringiju sa Eisenom i područjem ugljenika. Područja, koja leže na lijevoj obali Rajne, imala bi se od Nje- mačke odijeliti i od ovih bi se područja imala stvoriti neutralna država. Značajni su brzojavi Terenščenkovi, u kojima se govori, da su Engleška, Francuska i Italija u toliko umije- šale i prilike Rusije, što su zahtijevali, da ruska vojska bude spremna na boj. Terešćenku je to bilo teško, kako to proizlazi iz saopćenja, koje je poslao Americi, a u kojem saopćenju Tere- šćensko drži mnogo do njezina držanja. Na koncu Terešćenkovih informacionih brzojava o- bjelodanjeni su brzojavi, koji se odnose na po- litičko držanje pojedinih stranaka. Javlja se iz Stockholma 27. ov. mj.: Petro- gradska »Pravda« nastavlja sa objavljivanjem taj- nih ugovora. Prema njima je ruski poslanik u Parizu, izvoljskij, u jednom tajnom brzojavu od 26. februara 1917. br. 168. saopćio, da vlada francuske republike želi naglasiti važnost ugo- vora, koji su 1915. god. sklopljeni sa ruskom vladom, a prema kojima se pitanje Carigrada poslije završetka rata ima riješiti u saglasju sa ruskim težnjama. S druge strane želi Francuska svojim saveznicima osigurati sve one garancije u vojničkom i industrijskom pogledu, koje su za sigurnost i privredni napredak ruske imperije potrebne, pa zalo priznaje neograničeno pravo Rusije odnosno ustanovljenja njenih zapadnih granica. U jednom brzojavu ruskog ministarstva spoljnih poslova poslaniku u Parizu, koji megju ostalim raspravlja i o francuskim aneksionistič- kim osnovama nasuprot Njemačke, veli se na svršetku: Osim toga držimo da ćemo sebi osi- gurati privolu Francuske, da se poslije svršetka rata digne servitut odnosno atlantskog ostrvlja. iz carevinskog Vijeća. U zastupničkoj je kući dne 23. ov. mj. mi- nistar predsjednik odgovorio na interpelacije Čeha, Jugoslavena odnosno Nijemaca u pogledu izjava ugarskog ministra predsjednika i precizi- rao stanovište austrijske vlade u pitanju ustava. Pri tom je ustanovio, da se imaju pri reformi- ranju ustava bezuvjetno držati dva stanovišta i to : čuvanje jedinstva austrijske države i uzdrža- nje postojećih granica svake krunovine. Ministar predsjednik upozoruje na nastojanja, koja idu za tim, da se pojedini dijelovi austrijske države dovedu u slobodniji odnošaj k samoj državi i izmegju sebe mego li danas postoji. U koliko zastupnike ovoga sivaćanja vodi poštena volja, da takom reorganizacijom doprinesu k uspije- vanju austrijske državne cjeline, koja ima i na- dalje postojati, ima se sigurno takom osvjedo- čenju ono poštovanje iskazati, koje pristoji sva- kom lojalnom osvjedočenju, ali to shvaćanje ipak me odgovara programu vlade, jer je ona nazora, da slabljenje državnog sklopa ne vodi do dobra dsžave ni njezinih dijelova. Svakako bi bilo po- svema nemoguće usred rata pokušati riješenje ovakovih pitanja, ali ako take tendencije idu za tim, da se ono, što može nastati samo voljom skupne države i unutar nje same, putem mirov- nih uvjeta preko naših neprijatelja silom izbije Trebinja. Turskoj vladi nije bio po ćudi, te se je morao seliti ma dubrovački teritorij, u mje- stance Čepikuće, odakle je upravljao biskupijom. u se kao jedan od prvih latinskih pjesnika Umre g. 1792., a tijelo mu počiva u Slanome. Poznato je ime i fra konavljanina, mehaničara, koji sat za dubrovački gradski zvonik, njegovom djelu jamči nam i dandanas na zvonikn. Umre g. 1792. O. Vlaho Le- janin, tiska poznati »Put Križa«. , Mnogo i mnogo drugih vrijednih osobito teologa, podadoše Konavli, malenog prostora, moram izostaviti. Konavlima isticao se je takogjer svetih redovnika, :koji su tu o- dubrovačkih plemićkih obitelji u taj samostan bilo radi zdrav- njegovog poetičnog položaja. U čitav historijat Konavoskog samo- u kulturnom, moralnom i-materijalnom zvijezda na obzorju franjevač. toga samostana šamotno je mje- obavijena tajinstvenim mirom. Od og glasa, jakog žamora, Tek časoviti sa živom za Ljutu, tek da- ste GĐE HHH H f : ri E š = AIU sig ir: š : e! i i O O SAO OOO »PRAVA ČRVENA HRVATSKA. to se moraju take namjere najodlučnije osuditi i zabaciti. Što s tiče pitanja, koje je ugarska vlada iznijela, da se integritet Ugarske stavi pod kaznenopravnu zaštitu, ograničuje se nota ausrij- skog ministra pravde, koju je on upravio na u- garskoga, na saopćenje, da se glede pitanja, da li takva kaznenopravna zaštita po postojećem pravu postoji, najprije ima vrhovno sudište za- moliti za mišljenje. U sjednici odbora za nagodbu dne 27. o. mj. uzeo je riječ i zastupnik Dulibić, te se po- zabavio jugoslavenskim ptianjem, kao i potre- bom da se ono riješi u smislu, sadržanom u deklaraciji pred carevinskim vijećem. Zatim o- pisuje prilike na jugu, koje su skrivljene dua- lizmom, te se osvrće na proganjanje Jugoslave- na, koje još uvijek neće da prestane. On ozna- čuje nagodbu kao krpu papira, koja vrijedi isto toliko kao i nagodba megju Ugarskom i Hrvat- skom koja ne sadrži niti jedne riječi, koja nije bila iskrivljena. Govornik se bavi pitanjem že- ljezničke veze sa Dalmacijom, koja je u nagodbi od g. 1907. osjegurana zapisničkom nagodbom, te je 1911. morala biti gotova, ali nije to ni danas. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu nema osobitih do- gagjaja zadnjih dana. U dolini Brente i u gorju istočno od nje naše su čete dobile na prostoru i na juriš osvojile Monte Pertica. Opetovani i tvrdokorni neprijateljski protunapadaji ostali su bez uspjeha. U Arbaniji su u noći od 22 i 23 ov. mj. s uspjehom mavalila austro-ugarska odjeljenja, pojačana slobodnim četama, na neprijateljske po- ložaje na zapadnoj obali Boruma jugo-istočno od Berata. Odjeljenja su, koja su pomaknuta na- prijed u svrhe izvigjanja, prodrla do ma visove istočno od Trepelia, 25 km jugoistočno od Berata. Na mačedonskom i na istočnom ratištu po- ložaj je nepromijenjen. Na zapadnom ratištu došlo je do borba promljenive jakosti na mnogim dijelovima fronte, osobito u Flandriji. Engleške i francuske navale | ostale su bezuspješne. poimence kod Cambrai, izmegju Bourlona i Fontaina. Turski izvještaji javljaju o bojevima na Si-! najskoj fronti. Neprijatelj je prešao rijeku Andžu, i udomio se na sjevernoj obali. Domaće vijesti. Razdor u slovenskoj pučkoj stranci. Jaka i do sada solidna slovenska pučka stranka proživljuje sada tešku krizu. Nje- zin predsjedaik Dr. Šušteršić, iza kako je istu- pio iz jugoslavenskog kluba, raspustio je i slo- vensku pučku strauku, a osniva novu seljačku stranku. Rad toga se je razmahala žestoka borba. »Slovenec« i knez biskup Dr. Jeglić odlučno ustaju proti napustu slovenske pučke stranke i osnivanju nove, jer da ova nova stranka ne bi ni u kojem obziru mogla služiti narodnim in- teresima. Medicinski fakultet. Do par mje. seca otvorit će se medicinski fakultet na kr. sve- učilištu u Zagrebu. Izdani su već javni pozivi za upisivanje. Time je udovoljeno zaista već davnoj želji i potrebi naroda. matranje. Njegova pamet visoko leti pred svim tim impresijama, bilo pri božanskom posmjehu. ružoprsne zore, koja milo trepti preko konavos- skih glavica, bilo u himni svijetlosti punog sun- ca, što se u podne cakli po safirnim liticama visoke Sniježnice, bilo u slavi nedoglednih zra. ka zalazećeg sunca, koji zadnji pozdrav šalje Konavlima. Ali kakve pak impresije pečata u fantaziji ljudskoj ova čista eterska tišina u poljupcu mira i samoće ove godine 1917., prigodom 500-godiš. nje opstanka ovoga samostana ? To se ne dade opisati ! Oni drevni dvori s motnog samostana poprskani znojem redovnika, one tihe njegove ćelije u kojim kroz vijekove k nebesima dizao se je šapat sv. molitve za patničko ljudstvo, kao je- dap kolosalni div podiže se pred mojim očima. Za- mrle stranice prošlog rada i slave ovog samo- stana, kao i sva intimnost redovnika i konavos- kog naroda živo mi imponiraju, te se klanjam, tajinstvenoj sjeni te slavne misije, koju dolično ispuni ovaj samostan pred Bogom i narodom. I zato proslava 500-godišnjice opstanka fra- njevačkog samostana u Konavlima nije samo ve. selje redovnika no takogjer i čitavog konavoskog naroda. Od godine 1417. datira prelaz Konav- ljana od Patarenske sekle na katoličku crkvu. Taj veliki historički dogogjaj imao bi se što sve- čanije proslaviti i od čilavog konavoskog naroda. Ovo par sitnih crteža nek ti bude kao mili pozdrav, o samotni konavoski samostane, pri- godom 500-godišnjice :tvoje. Cvao, napredovao na korist vjere i hrvatskog naroda ! * mie ra A sra INA Novi upravitelj spljetske op. dine. Budući da je dosadašnji upravitelj spljet- ske općine dr. Frimo Mađirazza bio reaktivisan u državnu političku službu, povjerilo je namje- sništvo, dogovorno sa zemaljskim odborom, dalje upravljanje općinskim poslovima u raspuštenoj općini spljetskoj namjesništvenom tajniku Teo- doru Spornu, sada upravitelju kotarskog pogla- varstva u Bankovcu. Ukinut ured tvrgjavnog povje- renika za ratnu laku Kotor. Ministar unutrašnjih posala, privolom c. i k. vojnog vi- seg zapovjedništva, ukinuo je ured tvrgjavnog povjerenika za ratnu luku Kotor. Savez dalm. učit. društava obra- tio se je svima zastupnicima sabora jezgrovitim iscrpljivim pismom, u kojemu im je saopćio ci- jeli historijat njihova pitanja, opisao jadno i teško stanje u kojemu se nalaze, te svakoga pojedinoga zamolio da se svaki od njih zastup- nika obrati Zem. Odboru, da uredi učiteljstvu ratni doplatak kako je i drž. činovnicima uregjen i da im udijeli beskamatni zajam od barem jed- nogodišnje plate, da učiteljstvo može za ovu zimu mabaviti malo odjeće i obuće, Držimo, da će im se ovi najpripravnije o- dazvati i da će biti udovoljeno više nego oprav- danoj molbi stradajućeg a toli zaslužnog našeg pučkog učiteljstva. imenovanja i premještaji. Na mjesto dosadašnjeg upravitelja općine Kotor, g. sadašnji upravitelj općine otoka Visa. Upravni- kom opć. Visa imenovan je g. Serafin vit. Topić s opć. odborom. Na Komiži je mjesto ć. k. povjerenika po- stavljen za upravitelja mješćanin im g. J. Petrić. G. Vi. Bakotić, kot. poglavar u Makarskoj, pozvan je na službovanje kod Namjesništva. Jedna 40-godišnjica izglednog službovanja. Pišu nam iz Drniša: Na sa- stanku mjesnog Općinskog Vijeća dne 24. pr. mj. a na predlog donačelnika Dr. Ivana vit. Buića, | koji je tumačio ljubav i priznanje čitavoga pu- | čanstva, vijeće je glasovalo da se čestitom i po- žrtvovnom našem nadšumaru g. Nikoli Veziću priznadu njegove zasluge. Zaključak je bio po- praćen burnim odobravanjem i čestitanjem pri- godom 40-godišnjice njegove jako naporne i za pučanstvo korisne službe. Drnišani svome lju- | bijenome Nikoli čestitaju želeći da ga Bog na | dugo i dugo još poživi. Nikola je popularan radi svoga rada, plemenitog srca i patriotizma. Živio nam ! Ispiti za pomorske strojare. Ako ratne prilike budu dopustile, u januaru dr- žat će se kod c.k. pomorske Vlade u Trstu ispiti osposobljenja za pomorske strojare i to dne 4. i 5. januara pismeni, dne 7. i 8. praktični, dne 10. i 11. januara usmeni ispiti. Molbe za pripust na ispite za sva tri ra- zreda strojara, moraju se podnijeti kod pomor- ske Vlade u Trstu, najkašnje do 5. o. mj. Poštanske objave. Ponovno su o- tvoreni poštanski uredi Gorica i Grado i to za sada za listovni saobraćaj, izuzevši preporučene privatne listovne pošiljke, a poštanski ured Na- bresina 2 za ukupni listovni saobraćaj. Do daljnje naredbe jedan pošiljač može istog dana predati za Tursku pedeset poštanskih paketa ili deset poštanskih teretnih komada, do- tično mjesto svako pet poštanskih paketa po je- dan poštanski teretni komad. Za dalmatinske ratno invalide. Pišu nam iz Zadra, da je akcija ggje. grofice Tereze Thun-Thun, izdanjem knjige »Za Boga i za Cara«, za dalmatinske invalide, 62. popisom prinosa dosegla svotu od K 52:050:25, Da ti je baciti jedan pogled u bogato ilustrovani glavni cijenik eksportne i otpremne kuće Hanuasa Konrad, 6. i k. dvorskog liferanta, Brhx br; 1658 i odmah ćete se uvjeriti 0 preobilnom skla- dištu ove svjetske kuće; stoga neka niko ne propusti, prije nego ima da kupi koji predmet za svagdanju uporabu ili za dar bilo koje vrsti da naruči poštan- skom dopisnicom ovaj clijenik, koji se svakomu raza- šilje badava i prosto poštarine. Gradska kronika. Sedmi ratni zajam: potpisiva. nje Njegova Veličanstva, Mjesno ko- tarsko poglavarstvo izdalo je na pučanstvo slijede- ću obznanu : Njegovo Veličanstvo udostojilo se je upraviti austrijskom ministru financija ovu brzojavku: Naše su čete, ispunjene nadom, do- prle božjom pomoću svojom ofenzivom daleko u zemlju ltaliju. Oduševljeni poklik, kojim je moja vrijedna momčad otela na juriš neprija- teljske pozicije, neka kod kuće nagje jake odjeke u velikom uspjehu sedmoga ratnog zajma; kao što ovdje, tako i kod kuće neka svako učini svoju dužnost, Ja upisujem dvanaest milijuna u sedmi austrijski ratni zajam, — Karlo, Toliko se donosi do znanja pučanstvu s Lazara Millin, imenovan je g. R. pl. Beden, 'de- d o s Br. 689 pozivom, da s obzirom ne veliku važnost nove vojničke akcije, provedene od naših hrabrih četa, slijedi svaki prema svojim silama sjajan primjer, što nam je Previšnji Vladar htio dati sa svojim potpisivanjem. Povijest dubrovačke Republike. I. knjiga. Napisao prof. Dr. Božo Cvjetković. Iza znanstveno-umjetničkog djela marnog i vri- jednog prof. Cvjetkovića ,uvod u povijest du- brovačke Republikc«, gdje nam je pisac u kratkim markantnim crtama prikazao smisao dubrovačke povijesti, sada nas je auktor ponovno obdario novom radnjom, prvom naime knjigom dubro- vačke političko-socijalne povijesti. Radosni smo, što v ovoj svesci možemo da pozdravimo Dra. Cvjetkovića kao Vrsnog po- znavaoca dubrovačke i svjetske povjesnice ; ve- seli nas, što možemo i ovaj put opetovati sve one pohvale njegovu snažnu peru, što ih doni- jesino prošlog maja, kad opširnije progovorismo o »Uvodu«. Poznato nam je, da_je sveuč. profesor i dvorski savjetnik Jireček u velike pohvalio taj prvi svezak i kazao piscu: »Vaše (će djelo:doni- jeti čitateljima mnogo gragje i pouke.“ Istu po- hvalu želimo i ovomu drugomu auktorovu djelu. Ne bi smjelo biti Dubrovčanina i ljubitelja sla- vne dubrovačke prošlosti, a da ne nabavi i ovo znamenito i prvo pragmatički napisano- djelo o gradu i o državi sv. Vlaha, a na temelju svjet- ske povijesti. Cijena je ovom svesku 2,50 kr., a nabavlja se kod biskupske kurije. U slijedećim + a osvrnut ćemo se opširnije na ovo ljelo. Imenovanja. Tajnik ć.k. Namjesništva g. Lovro Ćurlica, rodom iz Mokošice u Rijeci dubrovačkoj, imenovan je kotarskim poglavarom u Imotski, u VIl. razredu čina. G. Atilij Sbutega, pristav mjesnog ć. k. lučkog poglavarstva, imenovan je lučko-zdrav- stvenim podkapetanom istog ureda. estitamo. Poduzeće kupališnog i hotel. skog društva u Srebrnome. Ovo je bratsko Češko društvo već poduzelo velike pri- prave i sve shodno utanačilo, da na onom kras- nom položaju uz samo more u našoj Župi osim hotela i kupališta sagradi i dosta prostrani hos- picij za ratne invalide. Društvo ima do danas oko 200 članova, sa kapitalom od 500,000 kruna, osjeguranog zemljištem i vrijednosnim papirima. Megju tim članovima prijavilo se-je iz Dubrov- nika, Cavtata i okolice nažalost samo 24 člana, od prilike sa isto toliko tisuća kruna, što bi bilo niti 5% prama kapitalu. U predsjedništvu je ovog poduzeća i naš sugragjanin g. Dr. Melko Čingrija. Ovo poduzeće, koje je u našem vlastitom interesu i koje će u prvom redu koristiti cijelom našem građu i okolici, bilo je očekivati da će naići na svestrani odaziv, a kad tamo prijavila ih se je samo nekolicina i to sa neznatnim svo- tama. Što je uzrokom ovom neshvaćanju i mlita- vosti? Treba iskreno priznati: u nepravom proračunavanju, jer mi čekamo samo kako će ovo poduzeće uspjeti, a zaboravljamo — u čemu bi bila naša majveća krivnja — da bi neuspjeh braće nam Čeha bio i naš neuspjeh, na štetu i cijelog nam grada i okolice, Stoga ne krijmo se, ne čekajmo, već živo učesivujmo sa punom snagom u ovom poduzeću eda bi svaki neuspjeh bio isključen. Računajmo i na to, kakvu će važnost imati za naš grad i cijelu okolicu kupališno poduzeće u Srebrnome, gdje je osim izvanrednih prirodnih krasota i po- sve zdrava, liječiva klima sa izvrsnom pitkom vo- dom, k tomu rijetka pješćana obala i pržinasto plitko morsko dno, kakovog na daleko nema. Turistička struka donaša mnogo blagosta- nja, pošto stranci doprinašaju silnog novca sa boravljenjem u hotelima, pensionatima i privatnim stanovima. Naša parobrodarska društva uznapre- dovat: će življim prometom, a domaće stanov- ništvo imat će prilike u raznim mnogo unosnim dobitcima : svim prodajama, obrtima i trgovina- ma, vožnjom lagjama i kočijama, u poduzećima kupališnog društva itd. itd. U jed- mu riječ nastati će novi život: povisit će se gr- gjevni promet, ukazat će se veća potreba k bo- ljoj uredbi i drugih komunikacija, što sve takovo poduzeće samo po sebi donaša. * Radi se uz to o skroz bratskom poduzeću, koje i po dužnosti moramo ne samo lijepim ri- ječima, već i djelima poduprijeti, pak i u sa:nom vlastitom našem interesu, Sada je dakle na našim bogatašima i svim imućnicima i mjesnim novčanim zavodima, da pristupe što većim upisbama u ovo društvo, a ina korist svoju, svoga naroda i cijelog Dnbrovnika. Vojna umaprogjenja. Naš sogra- glanin g. Lukin Flori, ć k. natporučnik 37, puk., SEA SAD SJ e VR DO G., Zvonimir Baica, poručnik gruške 37. strjeljačke pukovnije, koji je bio odlikovan zlat- nom kolajnom, imenovan je natporučnikom. nau